Nermin Abdić, Nikola Milović, Jugoslav Jakić, Nikola Rakočević, Oskar Huter, Predrag Smolović, Mladen Đuričić, Alen Balić i Srđan Mašović novi su članovi Predsjedništva Demokratske partije socijalista (DPS).
Sastav Predsjedništva po funkciji čine predsjednik partije Danijel Živković, potpredsjednici Ivan Vuković, Jevto Eraković, Abaz Dizdarević i Aleksandra Vuković-Kuč, generalni sekretar Aleksandar Bogdanović, te šef poslaničkog kluba Andrija Nikolić.
U novom sastavu Predsjedništva DPS-a nema dosadašnjih članova - bivšeg ministra pravde Zorana Pažina, nekadašnjeg prvog čovjeka Bijelog Polja Aleksandra Žurića, bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, poslanika Nikole Janovića, profesora Draška Došljaka i nekadašnjeg generalnog direktora Direktorata za unaprjeđenje i zaštitu prava manjinskih naroda Leona Đokaja.
Predsjednik DPS-a Danijel Živković kazao je, nakon sjednice Predsjedništva, da se nada da će ta partija u narednom periodu vratiti dio izgubljenog povjerenja sa ciljem povratka na vlast.
- Danas smo na Glavnom odboru izabrali novi sastav Predsjedništva. To je operativni tijelo koje je bitno za rad naše partije. U budućnosti planiramo kadrovsko obnavljanje - rekao je on.
<h2>Pažin, Bošković i Janović doprinijeli vladavini DPS-a</h2>
Na pitanje zašto u Predsjedništvu više nijesu Janović, Pažin i Bošković, Živković je rekao da predsjednik predlaže članove i da je to težak zadatak jer treba odabrati najoperativniji tim. Smatra da će ovakav tim najbolje doprinijeti povratku DPS-a na vlast.
- Janović, Bošković i Pažin su doprinijeli vladavini DPS-a. Jedan dan se nalazite na jednoj poziciji, drugi dan na drugoj - rekao je Živković.
Naglasio je da ovo nije finalan broj ljudi u Predsjedništvu i da će se proširiti.
<h2>Očekuju pobjedu u Nikšiću</h2>
Na lokalnim izborima u Nikšiću, kako je rekao, očekuju ubjedljivu pobjedu na izborima i više od 40 odsto podrške. Najavio je da će se u narednom periodu baviti problemom duplih birača.
On je podsjetio da je prije 2020. postojala priča o fantom biračima, ali da je tadašnja opozicija prestala da priča o njima otkad su preuzeli vlast.
- Neko će reći da je teret odgovornosti i na DPS. Da smo ikad imali te informacije kao danas, pristupili bismo rješenju problema - poručio je Živković.
Dodao je da će obavijestiti nadležne organe o duplim upisanim biračima u Nikšiću.
<h2>Opozicija neophodna, ali neće dozvoliti kršenje Ustava</h2>
Na pitanje novinara da li će se vratiti parlamentarnom životu, Živković je odgovorio da će to zavisiti od razgovora vlasti i opozicije, a da su već razgovarali o rješenju ustavne krize.
- Neophodno je da opozcija djeluje u radu parlamentu, ali ne smijemo dozvoliti da većina krši Ustav, ponaša se bahato i baca na pod pravni poredak - podvukao je Živković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izabrani novi članovi Predsjedništva DPS-a, Živković: Ovakav tim će najbolje doprinijeti povratku na vlast

Advokat Zoran Piperović je u Višem sudu na suđenju u slučaju Stanovi kazao da njihovi klijenti nijesu imali status službenih lica u Komisiji za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine.&nbsp;
Njima se na teret stavljaju krivična djela zloupotreba službenog položaja.
Agencija za sprečavanje korupcije u mjesec poslala je dva oprečna mišljenja u jednom je navedeno da nijesu imali status javnih funkcionera, a u drugom da jesu.
Prema mišljenju advokata Piperovića sa dopisom ASK- a problem jedino može imati Tužilaštvo.
- Ne normira ASK ko je službeno lice - istakao je advokat Piperović, zastupnik Predraga Boškovića.
On je dodao da dokazni postupak treba uprostiti jer krivičnog djela nema.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv nekadašnjih ministara &nbsp;i funkcionera Predraga Boškovića, Sanje Vlahović, Suada Numanovića, Ivana Brajovića, Osmana Nurkovića, Dragice Sekulović, Ivana Brajovića, Suzana Prebilović, Jelene Radonjić, Damira Šehovića, Aleksandra Jovićevića i šefa kabineta predsjednika Crne Gore Dražena Miličkovića.
I advokat Mihailo Volkov smatra da je nakon dopisa ASK- a jasno da je riječ o političkom procesu ukazujući na dva oprečna stava koja su poslali Sudu.
Prema mišljenju advokata Nikole Martinovića dopis ASK "predstavlja odsustvo bilo kakve kompetencije o određivanju javnih lica".
- Tužilaštvo ne pravi razliku između javnih funkcionera, odgovornih i službenih lica- kazao je Martinović.
S obzirom da se ASK u dva dopisa izjasnio da li su imali status javnih funkcionera Martinović je ukazao da se njihovim branjenicima sudi kao službenim licima.
Advokat Vladan Đuranovičić smatra da je neko izvršio "uticaj na sastavljača dopisa koji šalje dva različita mišljenja".
- Ovakvo ponašanje ukazuje na očigledan pokušaj pritiska- istakao je Đuranović.
Optužnicom Sdt okrivljeni se terete da su od 2016. do 2020., kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja. Terete se da su zloupotrijebili položaj prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj &nbsp;upravi, čime su prema navodima iz optužnice, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.
Suđenje se nastavlja 20. marta.

Marija Žižić

Odbrana u slučaju "stanovi": Optuženi nijesu imali status službenih lica, proces politički motivisan

Na suđenju optuženima u slučaju „Stanovi“, u Višem sudu, pročitan je drugi dopis Agencije za spečavanje korupcije u kojem se sada tvrdi da predsjednik i članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine u tom tijelu jesu imali status javnih funkcionera. Agencija za spečavanje korupcije je tim naknadnim izjašnjenjem demantovala sebe! Sutkinja Vesna Kovačević sopštila je danas da je Agencija samoinicijativno poslala dopis u kojem je navedeno da su optuženi po osnovu članstva u tom tijelu imali status javnih funkcionera. Taj dopis potpisao je direktor Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić, kao i prethodni koji je suprotan od ovoga. Prvo izjašnjenje ASK- a sutkinja Kovačević pročitala je na ročištu 21. novembra kada su iz te institucije decidni bili da su optuženi imali status javnih funkcionera po funkciji koju su obavljali ali u Komisiji nijesu imali taj status. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpBl6GfBzsJ8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedan od branilaca, advokat Nikola Martinović rekao je da će njegov prijedlog biti da se Drakić sasluša u svojstvu svjedoka a s obzirom na dva oprečna mišljenja ASK-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121815120_9d79ac74f8b06443cf74ae1a79055abb0a2bfba0ade652a3a384c6be51b37fbc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121815120_9d79ac74f8b06443cf74ae1a79055abb0a2bfba0ade652a3a384c6be51b37fbc" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budimir Šegrt sa advokatom"> </figure>  Suđenje je odgođeno za 17. februar zbog nedolaska optuženog Osmana Nurkovića koji je obavijestio advokaticu da je krenuo iz Rožaja, ali da mu se vozilo pokvarilo. Takođe, odlaganje je tražio i advokat Mihailo Volkov koji zastupa Suada Numanovića jer je naveo da je njegov klijent lošeg zdravstvenog stanja, ali da je došao na ročište da bi ispoštovao sudsko vijeće. Odbrana Numanovića predala je sutkinji medicinsku dokumentaciju. Na optužnici Specijalnog državnog tužilatva su nekadašnji ministari i državni službenici Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Budimir Šegrt, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Dragica Sekulović, Ivan Brajović, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore Dražen Miličković. Optužnicom se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnog akta, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.

ASK demantovala sebe: Sad tvrdi da su optuženi imali status javnih funkcionera u Komisiji

Predsjednik i članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine u tom tijelu nijesu imali status javnih funkcionera, navodi se u odgovorima Agencije za spečavanje korupcije koje je danas sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević pročitala na suđenju optuženima u slučaju u javosti poznatom kao „Stanovi“.
Odbrana optuženih zatražila je obustavu postupka jer, kako su istakli, nema djela. Sa druge strane, tužilac je rekao da nema dilemu da su optuženi javni funkcioneri i da im treba suditi pred Višim sudom.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilatva su nekadašnji ministari i državni službenici Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Dragica Sekulović, Ivan Brajović, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore Dražen Miličković. Optužnicom se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnog akta, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.
<h2>TUŽILAC O ODGOVORU ASK-a</h2>
U odgovorima Agencije za sprečavanje korupcije navedeno je da su optuženi imali status javnih funkcionera po funkciji koju su obavljali ali u Komisiji nijesu imali taj status.
Nakon toga tužilac Vukas Radonjić je naveo da Agencija ne određuje ko je javni funkcioner već zakon.
-Ako bi se oslonili na mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije to mišljenje ne obavezuje sud, niti specijalnog državnog tužioca. Svojstvo javnog funkcionera ne određuje Agencija, nego je to definisano zakonom a upravo je zakonom određeno da su to imenovane osobe u organima vlasti – kazao je Radonjić.
Odbrana optuženih kategorična je bila da djela nema i da Sud treba da se proglasi nenadležnim.
<h2> ZA ODBRANU NEMA DJELA</h2>
Advokat Zoran Piperović ukazao je sudskom vijeću i da je prilikom kontrole optužnice kazao da njegov branjenik Predrag Bošković nije javni funkcioner.
-Ova optužnica je potvrđena iz vanpravnih razloga i vi to znate sudija. Ovi ljudi nijesu službena lica i nema djela – kategoričan je advokat Piperović.
On je naveo i da je sudija Zoran Radović prilikom odluke o potvrđivanju optužnice preglasan i da je optužni akt tako potvrđen.
I Piperovićev kolega, advokat Mihailo Volkov kazao je da je danas odgonetnuta sumnja da li su javni funkcioneri bili u Komisiji pa se postavlja pitanje: „Što je ostalo od optužnice i nadležnosti ovog vijeća da odlučuje o ovoj pravnoj stvari“?
-Da su bili javni funkcioneri po osnovu postupanja u Komisiji to bi bilo navedeno i u odgovorima Agencije. To što je vijeće prilikom kontrole optužnice zanemarivalo sve na šta je odbrana ukazivala pa i to da oni nemaju status javnog funkcionera ne obavezuje ovo vijeće da nastavi lošim tragom i nastavi suđenje – ukazao je advokat Volkov. Istakao je da sudsko vijeće treba da razmotri pitanje nadležnosti.
Advokat Mitar Mugoša smatra da je Agencija dala jasan odgovor da su njihovi branjenici imali status javnih funkcionera na osnovu ministarskih funkcija ali ne na osnovu članstva u Komisiji.
-Jasno je da članovi vijeća nijesu postupali kao ministri. Ovo je dovoljno za obustavu postupka - kazao je advokat Mugoša.
Njegov kolega advokat Nikola Martinović predočio je sudskom vijeću da sva službena lica nijesu javni funkcioneri ali da javni funkcioneri jesu službena lica. Prema njegovim riječima, stekli su se uslovi da se sud proglasi nenadležnim.
Svi advokati su bili saglasni da se nijesu stekli uslovi da se vodi postupak.
Na današnjem ročištu saslušano je pet svjedoka – bivši direktor Poreske uprave Miomir Mugoša, Ivan Đoković, bivši generalni sekretar Vlade, Alma Ljuljanaj Jovićević, službenica u Ministarstvu odbrane, sutkinja Vesna Begović i Jovan Došljak službenik u Ministartsvu odbrane.
Mugoša, Đoković, Ljuljanaj Jovićević i Begović saopštili su da su dobili kredite po povoljnim uslovima. Mugoša je naveo da mu je isplaćeno 40.000 eura i da je taj kredit dobio na ime legalizacije i komunalija za kuću. Ljuljanaj Jovićević je takođe rekla da je dobila 40.000 kredita za rješavnje stambenog pitanja, Đoković 20.000 eura za renovinaja stana a sutkinja Begović kredit od 40.000.
Svi oni su naveli da su im ti iznosi isplaćeni nakon potpisivanja ugovora.
Svjedok Đoković je bio decidan da je materijal Komisije za stambena pitanja bio naznačen kao informacija i upućivan Vladi na razmatranje i usvajanje i da ta informacija nije bila potpisivana od članova i predsjednika komisije. Vlada je, kako je objasnio imala mogućnost da vrati taj akt jer se na Vladi nikada nije moglo razmatrati nešto što je nezakonito. Odbrana je ulazala da dodijeljena novčana sredstva nijesu bila nepovratna. Suđenje se nastavlja 18. decembra kada će vijeće odlučiti o prijedlozima odbrane.

Nakon odgovora ASK-a obesmišljena optužnica SDT-a, odbrana traži obustavu postupka

Evropska budućnost svih država Zapadnog Balkana je jasna i sve one žele da žive zajedno i u miru, ocijenio je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović, razgovarajući sa regionalnom direktoricom Istočnog odbora njemačke privrede (German Eastern Business Association) Anjom Quiring, o perspektivi evropske budućnosti Zapadnog Balkana, na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2024, koju je Privredna komora Crne Gore organizovala u Budvi na temu “Decenija Berlinskog procesa”.
- Kada razmišljamo o budućnosti Zapadnog Balkana možemo napraviti svojevrsnu paralelu sa životom čovjeka. Čovjek u životu želi stabilnost, ravnopravnost, zdravlje, a isto važi za države koje žele da budu prosperitetne, jednake sa ostalima i suverene. Evropske integracije imaju dvije dimenzije: horizonatalanu – proširenje na kontinetu i vertikalnu – uspostavljanje čvršćih veza između država. U proteklih 10 godina nijesmo vidjeli ovo horizonatalno proširenje. Ako je tada postojao zamor od proširenja, sada postoji zamor od njegovog izostanka - kazao je Zenović.
Odgovarajući na pitanje o budućnosti Berlinskog procesa, Zenović je, kako se navodi u saopštenju, kazao da je plan da Crna Gora do 2028. godine pristupi Evropskoj uniji, istakavši da ne može predvidjeti kako će se to odraziti na ovaj proces, koji je donio mnoge promjene u perspektivi Zapadnog Balkana, posebno u pogledu međusobne saradnje.
- Proces je bio transparentan, za razliku od mnogih drugih. U tom smislu, ova inicijativa ima prednost u odnosu na druge, jer je promijenila perspektivu, spustila dijalog s visokog političkog nivoa na svakodnevni život, što je u suštini i razlog zbog kojeg skoro 80 odsto građana Crne Gore podržava ideju o pristupanja EU - kazao je on.
Prema njegovim riječima, Zapadni Balkan je pronašao dobar način da se pripremi za članstvo u EU, naglasivši da sada postoji i Evropski plan rasta za ZB6.
- Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila tri. Planiramo privremeno zatvoriti još četiri do kraja godine, a mnoga pitanja pokrivena ovim poglavljima vezana su za reformske agende koje su dio Plana rasta - istakao je on.
Dodao je da su mnoge ideje već prepoznate u okviru Berlinskog procesa, tako da su inicijative kompatibilne i idu u istom smjeru, a to je priprema zemalja Zapadnog Balkana za članstvo u EU.
Zenović se, kako se navodi u saopštenju, osvrnuo i na unapređenje najvažnijih oblasti u procesu EU integracija, istakavši vladavinu prava, koja, kako navodi, predstavlja samu osnovu, jer sve kreće i završava sa njom.
- Dakle, da bi dobili pristup sredstvima, bilo onim koja se daju kao bespovratna, ili u obliku određenih zajmova, vi dajete procjenu reformi na koje se obavezujete u datoj godini - poručio je on.
Zenović je istakao da je značaj Berlinskog procesa upravo u tome što je zadržao fokus zemalja Zapadnog Balkana na EU agendu.
- Mislim da je sve što vidimo u posljednjih deset godina u oblasti ekonosmke i socijalne integracije uglavnom povezano sa Berlinskim procesom. To je krovni koncept za brojne inicijative. Berlinski proces možda nema najbolji PR u svijetu biznisa, ali je dao podlogu za političku komunikaciju lidera svih zemalja Zapadnog Balkana, te je tako dao značajan doprinos daljoj integraciji. Omogućio je da zemlje Zapadnog Balkana uvježbaju sve procese na koje će naići u EU. Ako u ovom okviru nisu pokazale spremnost za dijeljenje odgovornosti, saradnju i zajedničko suočavanje sa globalnim izazovima neće to moći sprovesti ni u široj grupi od 27 država članica - naveo je on.
Kako se dodaje u saopštenju, posebno se osvrnuo i na ekonomski razvoj koji bi trebao da prati proces integracija.
- Crna Gora kao zemlja koja je u tako visokom stadiju integrisanja, u kojoj imamo pregovore i tehnički dio, želi da sagledava proces proširivanja kao konstantu, ali i da se fokusira na pojedinačne zasluge. Ljudi koji žele da budu dio projekta EU to priželjkuju zbog svega na čemu ta unija počiva. Pravila, principi i propisi bi trebali da budu tu da bi biznis napredovao, da bi tržište bilo podstaknuto i bilo motivisano da se razvija. Ukupni cilj je da se obezbijedi konvergencija ekonomija zemalja Zapadnog Balkana kako bi mogle da dostignu prosjek ekonomija EU. U krajnjem, političko i zakonsko usklađenje neće imati smisla ako ne bude uticalo na svakodnevni život i ekonomiju - naglasio je Zenović.
Govoreći o pregovaračkim poglavljima koje Crna Gora planira da zatvori do kraja godine, Zenović kaže da ona, iako tehnička, promovišu suštinske promjene u crnogorskom društvu.
- Poglavlje 7 – Intelektualna prava svojine vrlo je važno da kompanijama pokažemo da Crna Gora obezbjeđuje njihova prava u ovoj oblasti, a poglavlje 10 – Informaciono društvo i mediji pokazuje da smo uslaglasili pravni sistem sa EU koji obezbeđuje pluralitet medija i nezavisnost regulatora što je takođe podsticaj za preduzeća koja se bave ovom oblašću. Poglavlje 20 – Industrijska politika i preduzetništvo gdje kroz evropsku strategiju pokušavamo da nediversifikovanu crnogorsku privredu učinimo konkurentijom, otvorenijom, prijemčivijom za ranjive grupe. Na kraju, tu je i poglavlje 31 koje se odnosi na politiku odbrane i bezbjednost, gdje smo godinama usklađeni sa politikom EU, što pokazuje da je Crna Gora čvrsto na evroatlanskom putu i šalje dobru poruku našim partnerima - zaključio je Zenović.

Zenović: Zapadni Balkan pronašao dobar način da se pripremi za članstvo u EU

Član Predsjedništva Demokratske partije socijalista (DPS) i bivši poslanik te partije Predrag Bošković saopštio je da su laž i podvala navodi Demokrata da je, dok je bio ministar odbrane, lažnim lažnim fakturama plaćao boravak policajaca u Splendidu.
- Navodi Demokrata su kao i obično najobičnija laž i podvala. Zbog ovih laži zaštitu ću tražiti na sudu, a autoru ovakvih laži savjetujem da potraži stručnu pomoć - naveo je Bošković na mreži X.
Demokrate su u saopštenju večeras naveli da će u tzv. "aferi broj dva" otkriti zloupotrebe sredstava Ministarstva odbrane kada je na njegovom čelu bio Bošković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdemokrate-i-afera-broj-2-je-blaga-u-odnosu-na-ono-sto-ce-procesuirati-krapovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U aferi broj dva vidjećete, dragi građani kako je zloupotrebom sredstava Ministarstva odbrane, Predrag Bošković preko lažnih faktura plaćao boravak DPS policije u Splendidu na čelu sa Zoranom Lazovićem tokom protivustavnog desanta na Opštinu Budva 2020. godine. Lažnom fakturom, Predrag Bošković je pokrio sredstva za boravak policajaca Zorana Lazovića u Hotelu Splendid tako što je naveo da se plaća posjeta delegacije ministra odbrane Slovačke, koji nije boravio u Splendidu nego u Hotelu ,,Maestral”. Tražili ste, gledajte. I afera broj 2 je blaga u odnosu na ono što je već spremljeno, a što će procesuirati ministar odbrane - poručili su iz Demokratske.

Bošković: Navodi Demokrata najobičnija laž i podvala, zaštitu ću tražiti na sudu

Vojska Crne Gore nije imala dodirnih tačaka sa organizacijom svečanosti povodom sedmog oktobra, Dana Vojske. Sve je organizovano u kabinetu jedne političke partije, Demokratske Crne Gore - kazao je u 24 sata Televizije E bivši ministar odbrane, Predrag Bošković.
<h2>Dan vojske</h2>
Bošković tvrdi da u Vojsci Crne Gore ima mnogo ljudi od integriteta, školovanih profesionalaca koje, kako kaže, samo treba pustiti da rade svoj posao.
- Vojsci Crne Gore je potrebna stabilnost, ljudi od integriteta, koji znaju i umiju. Takvih je u Vojsci dosta, samo ih treba pustiti da rade ono za šta su se dugo školovali. Siguran sam da će Vojska CG znati, i ostati institucija od najvećeg povjerenja u državi - kaže Bošković.
Ni njega, ni admirala u penziji Dragana Samrdžića, niko, kaže Bošković, nije pozvao na ovogodišnju svečanost povodom Dana Vojske CG.
- Sa organizacijom Dana Vojske Crne Gore, Vojska nije imala apsolutno nikakvih dodirnih tačaka. Sve je urađeno, kompletan scenario, u kabinetu jedne političke partije, Demokratske Crne Gore, čiji je prije svega cilj da ovo ne bude Vojska CG, već Vojska Demokratske Crne Gore, odnosno jedne političke partije. Jedina brana tome trenutno je general Zoran Lazarević. Vojska CG je institucija od navjećeg povjerenja i nadam se da će, pored svih pritisaka, izdržati i biti Vojska svih građana naše zemlje - naglasio je Bošković.
Već duži vremenski period u odbrambenom sistemu Crne Gore, objašnjava Bošković, nema saradnje između dvoje najodgovornijih u sistemu odbrane - ministra i načelnika Generalštaba Vojske CG.
- Politička partija, koja je zasjela u bezbjednosni i obrambeni sektor, želi pod okrilje svoje političke strukture i tu posljednju instancu. Tu im se ispriječio general Lazarević i zbog toga smo i došli u situaciju da se ekspresno traži njegova smjena. Ja se samo nadam da ima dovoljno pametnih ljudi u ovoj Crnoj Gori, bez obzira da li su na strani vlasti ili opozocije, da ne dozvole zaista brutalno kršenje sistema odbrane u Crnoj Gori - istakao je Bošković.
<h2>Naredba</h2>
Odluka ministra odbrane Dragana Krapovića da zabrani sektorima u svom resoru da bez odobrenja ne komuniciraju sa drugim ministrima u Vladi, kao ni sa članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost, pokazatelj je, smatra Bošković, rasula u tom sektoru.
- Zbog toga se danas dešava da Vojska CG ne može da bude prva na braniku grada Šavnika od teških nepogoda, koje su ga zadesile. Nažalost, zbog takvog činjenja, prije svega ministra te političke partije, danas ispaštaju gradjani Crne Gore. Da nas je zadesila katastrofa kao što je zadesila Bosnu i Hercegovinu, vidjeli bi kakve bi posljedice to imalo na građane i imovinu, s obzirom na jedan katastrofalan sistem, koji je trenutno implementiran u Ministarstvu odbrane - rekao je Bošković.
<h2>Ugled</h2>
Bivši ministar odbrane smatra da je u prethodne četiri godine narušen ugled države kod zapadnih partnera, te da je povjerenje na minimumu kada je riječ o bezbjednosnim institucijama.
- Nadam da će prije svega građani vidjeti sa kakvim nesposobnim ljudima se nosimo sve ovo vrijeme. Oni su praktično svakoga iz sistema makli, bilo koga ko ga je poznavao, bojeći se da im neko ko zna neće biti potčinjen, kao što je general Lazarević - istakao je Bošković.
<h2>Fašisoidne izjave</h2>
Građani su, smatra on, prozreli prevaru instaliranu u politički sistem Crne Gore, pa potencijalni gubitak vlasti, ne samo na lokalnom nivou, za reakciju ima ispade poput izjave savjetnika potpredsjednika Vlade, Milana Poovića. On je, gostujući na Telviziji Vijesti, kazao da se u Crnoj Gori mogu očekivati nemiri ukoliko bude saradnje koalicije “Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i Demokratske partije socijalista.
- Strah od gubitka vlasti dovodi do toga da čak i profesori na fakultetu dozvole sebi da uđu u jednu matricu fašisoidnih izjava, kakva je ova koju je gospodina Popovića. Siguran sam da će i ovu činjenicu građani prepoznati i vidjeti sa kakvim pojedincima u današnjoj vlasti se suočavamo. To i ne čudi, s obzirom na političku pripadnost stranci koja ga (Popovića) je tu postavila – zaključio je Bošković.

Bošković: Vojsci potrebna stabilnost i ljudi od integriteta, a takvih je u Vojsci dosta

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

U Nišu su večeras, tokom i nakon Svenarodnog sabora, u organizaciji Srpske napredne stranke, napadnuti ekipa Televizije Nova- novinarka Ivana Marković i snimatelj Dejan Marković, kao i novinarka Južnih vesti Tamara Radovanović. 
 
Ivana Marković kaže da su ih napala dvojica nepoznatih muškaraca oko 18 časova u centru grada, izvan metalne ograde kojom je Trg kralja Milana, gdje se održavao centralni događaj Sabora, „odvojen“ za posjetioce skupa.
&nbsp;Muškarci su ih fizički gurali, vređali, vikali na megafonu.
- Jedan od njih mi je rekao: ‘marš odavde’, gurajući me, ali sam ja odbila da odem jer smo bili na javnoj površini i pitala ga ko je on. Drugi je snimatelju Dejanu vikao da je ‘ustaša’. Zvala sam policiju da prijavim napad, ali je u blizini bio jedan policijac, kome smo mahali, a on nas srećom vidio, i odveo do Foruma u Obrenovićevoj, kako bismo produžili na studentski protest- kaže Ivana Marković za Danas.
&nbsp;Ona dodaje da je veliki problem što novinari nezavisnih medija nisu mogli da uđu na ograđenu lokaciju na Trgu na kojoj se održava Sabor, pošto su novinarske akreditacije, na kojima je inače pisalo „Srbija ne smije da stane“, dobili samo oni koji rade u &nbsp;prorežimskim kućama.
Južne vesti su, takođe, na svom nalogu na društvenoj mreži Iks objavile snimak na kome se vidi kako je jedan od okupljenih građana gura ruku i pokušava da novinarki Radovanović pomjeri mobilni telefon, kojim je snimala odlazak pristalica SNS posle Svenarodnog sabora.
&nbsp;Udruženje novinara Srbije je ranije danas protestovalo zbog privođenja dopisnika australijskog radija SBS Nikole Doderovića, dok je izvještavao sa mitinga Pokreta za narod i državu na Trgu kralja Milana.
U Nišu je danas održan centralni skup Svenarodnog sabora, u organizaciji aktuelne vlasti, na kojem je govorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Istovremeno je na Trgu kralja Aleksandra, nekoliko stotina metara dalje, organizovan studentski protest „Izbori(mo) se“, na kojem je zahtijevano raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
&nbsp;

Niš: Napadnuti ekipa Televizije Nova i novinarka Južnih vesti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras na mitingu u Nišu poručio studentima da ga "ne zanimaju njihovi zahtjevi" i da je to "gotova priča", a studenti su njemu odgovorili da mu je izjava smiješna, te da ništa nije gotovo.
Vučić je u Nišu rekao da "od sada sluša samo narod", ali i da je spreman da svojim politčkim protivnicima "pruži ruku" i ponovo ih pozove na razgovor, kako bi se problemi i razlike rješavali u institucijama, a ne na ulici.
Pored mitinga valsti, u Srbiji su danas održavna dva velika studentska protesta - u Nišu i Subotici.
Reporterka N1 razgovarala je sa studentima u Nišu i pitala ih je kakva je njihova reakcija na Vučićevu izjavu, na što su oni rekli da ne odustaju do ispunjenja svojih zahtjeva. Ključna poruka sa protesta u Nišu je bila upravo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Takođe, reporterka N1 razgovarala je sa studentima koji su se okupili u Subotici, gdje je mnogo njih reklo da im je Vučićeva izjava smiješna, da se pravi glup i slijep i da "ništa nije završeno".

Studenti poručili Vučiću da mu je izjava smiješna i da ništa nije završeno

Na današnju objavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića, koji je kazao da je današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice još &nbsp;jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno i postavio pitanje odgovornosti nadležnih u sistemu bezbjednosti, reagovali su iz Demokratske Crne Gore.
U saopštenju iz te partije, pored ostalog, navode da poslanik Eraković svakako nije neznaven čovjek.
- On dobro zna kao što zna i cijela Crna Gora, da je sve ovo što se dešava i što se dešavalo proteklih decenija u Crnoj Gori isključiva posljedica politike njegove partije i činjenice da su komandovanje bezbjednosnim sektorom prepustili nikom drugom do najvećim kriminalcima na Balkanu- ocjenjuju Demokrate.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-sta-je-potrebno-da-se-desi-da-bi-neko-iz-ovog-sistema-preuzeo-odgovornost-i-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na čelu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori su kadrovi Demokrata. Naime, lider ove partije Aleksa Bečić je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, dok je njen visoki funkcioner Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
&nbsp;- Za razliku od Kanade, Njemačke, Švedske i brojnih drugih najrazvijenijih zemalja svijeta gdje vidimo vrlo često i teška krivična djela, i velike tragedije i zločine, ali nikad političko mešetarenje na tim pitanjima, kod nas svjedočimo potpuno suprotnom- navele su Demokrate.&nbsp;
Tvrde da je Crna Gora jedina zemlja u svijetu koja ima ovako licemjernu partiju kakva je DPS.
- Koja ne propušta niti jedan momenat za jeftino političarenje i mešetarenje na tim pitanjima, ali i jasan pokušaj odbrane kriminalnih struktura u Crnoj Gori- poručile su u saopštenju Demokrate.

Demokrate: Sve što se dešava i što se dešavalo posljedica je politike DPS-a

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: predrag-boskovic