Crna Gora je dokaz da je proširenje Evropske unije (EU) ponovo na agendi, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), Gorčević je to kazala na konferenciji „Proširenje EU – ostvareni napredak Crne Gore“, koju je organizovala Evropska kuća u Parizu u saradnji sa crnogorskom ambasadom u Francusko.
- Pokazali smo da se, uz odlučnost i posvećenost, mogu ostvariti konkretni rezultati i postali smo simbol evrooptimizma - istakla je Gorčević.
Ona se osvrnula na ubrzani napredak Crne Gore na putu ka EU, kao i na podršku koju dobija da ispuni uslove da postane naredna članica.
Gorčević je kazala da to pokazuje da proširenje EU nije mit, nego realnost, kao i da je napredak moguć kada postoji politička volja sa obje strane i reformski kapacitet.
- Crna Gora danas nije samo lider u regionu. Crna Gora je dokaz da je proširenje EU ponovo na agendi - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da Crna Gora ne traži prečice, niti posebne tretmane.
- Tražimo pravednu i zasluženu priliku da zatvorimo preostala poglavlja do 2026. godine i da postanemo 28. članica EU do 2028. godine - poručila je Gorčević.
Ona je rekla da je proširenje, osim za države kanidate, važno i za EU, navodeći da u vremenu geopolitičkih neizvjesnosti, EU treba partnere koji su dokazani, lojalni i strateški važni.
- Crna Gora je upravo to. Potpuno smo usklađeni sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Članica smo NATO-a. Odlučno stojimo uz evropske vrijednosti - naglasila je Gorčević.
Ona je istakla da vjeruje da proširenje više nije pitanje „da li“, već „kada i kako“.
- Vjerujem da i Crnoj Gori i Evropi treba snažna, jedinstvena i otporna EU - zaključila je Gorčević.
Specijalni izaslanik za Zapadni Balkan, Rene Trokaz poručio je da je Crna Gora primjer kako upornošću i vrijednim radom za kratko vrijeme mogu da se postignu veliki rezultati.
- Francuska podržava politiku proširenja zasnovanu na zaslugama. Crna Gora je pokazala da je ozbiljna u namjeri da sprovede reforme, transformiše društvo i pripremi se za članstvo u Uniji - kazao je Trokaz.
Prema njegovim riječima, Francuska je spremna da podrži Crnu Goru na tom putu.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović podsjetio je na sve što je urađeno u oblasti evropske integracije u proteklih godinu i po.
- Protekla godina bila je godina ubrzanog napretka u kojoj su održane tri međuvladine konferecije, što je istinski rekord. Crna Gora je prva država koja je po novoj metodologiji proširenja dobila pozitivan IBAR u poglavljima 23 i 24 - kazao je Zenović.
Kako je istakao, Crna Gora je usvojila Reformsku agendu, koja će, u naredne tri godine, donijeti 383 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
- Pridružili smo se jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i po prvi put nakon sedam godina, zatvorili smo tri pregovaračka poglavlja - podsjetio je Zenović.
Prema njegovim riječima, rezultati Crne Gore dodatno su naglašeni u izvještaju Evropske komisije o napretku, koji je najpozitivniji do sada.
Kako je saopšteno iz MEP, konferenciji su prisustvovali predstavnici francuskih institucija, civilnog društva, nevladinih organizacija i diplomatskih predstavništava, koji su iskazali interesovanje za proces pristupanja EU, regionalnu saradnju i razmjenu iskustava na Zapadnom Balkanu.
- Razmatrano je dosadašnje ostvarenje u pregovorima, izazovi u zatvaranju najzahtjevnijih poglavlja, kao i Plan rasta za Zapadni Balkan i reformska agenda - kaže se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević: Crna Gora dokaz da je proširenje EU ponovo na agendi

Skupština i Vlada, kao nosioci evropskih integracija, ostaju posvećeni glavnom cilju – ulasku Crne Gore u Evropsku uniju do 2028. godine, poručio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, nakon razgovora sa ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević i glavnim pregovaračem Predragom Zenovićem.
Mandić, Gorčević i Zenović su u Kabinetu predsjednika Skupštine razgovarali o narednim koracima potrebnim za usvajanje zakona neophodnih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Mandić je konstatovao da je Skupština u prethodnom periodu usvojila set zakona koji su, kako je rekao, omogućili zatvaranje tri poglavlja.&nbsp;
- Predstavljen je i plan zatvaranja poglavlja do kraja 2026, u kojem Skupština ima ključnu ulogu, kroz usvajanje potrebnih zakonskih rješenja. Prvi korak ka tome je i današnje usvajanje Zakona, čime su otvorena vrata za dobijanje prve tranše podrške za Zapadni Balkan, u iznosu od preko 26 miliona eura - naveo je Mandić na nalogu X.
Dogovoren je, kako je istakao, plan aktivnosti za ispunjavanje kriterijuma iz Plana rasta za Zapadni Balkan.&nbsp;
- Skupština i Vlada, kao nosioci evropskih integracija, ostaju posvećeni glavnom cilju – ulasku Crne Gore u Evropsku uniju do 2028. godine - zaključio je Mandić.

Mandić sa Gorčević i Zenović: Skupština i Vlada ostaju posvećeni ulasku CG u EU do 2028.

&nbsp;Cijeneći važnost aktivne &nbsp;uključenosti civilnog sektora za prevazilaženje izazova i ostvarenje &nbsp;napretka u pregovaračkom procesu, Ministarstvo evropskih poslova &nbsp;kontinuirano organizuje konsultacije sa civilnim sektorom na teme koje &nbsp;su u fokusu pregovaračkih poglavlja, saopšteno je iz Ministarstva &nbsp;evropskih poslova.&nbsp;
&nbsp;- Imajući u vidu trenutni zamah u pregovaračkom procesu i značaj &nbsp;oblasti vladavine prava i poglavlja 23 I 24, Ministarstvo evropskih &nbsp;poslova već ima u planu organizovanje javnih konsultacija na kojim će &nbsp;biti predstavljeni zreli nacrti akcionih planova za poglavlja 23 i 24.Tokom konsultacija, glavni pregovarač, dr Predrag Zenović, zajedno sa &nbsp;šeficama radnih grupa za poglavlja 23 i 24, predstaviće dokumenta i &nbsp;otvoriti prostor za konstruktivne komentare i sugestije nevladinog &nbsp;sektora. Cilj je zajednički rad na unapređenju akcionih planova, kako bi &nbsp;oni bili što djelotvorniji u ispunjavanju evropskih standarda. Pozdravljamo interesovanje i aktivnu uključenost nevladinog sektora u &nbsp;oblast vladavine prava i podržavamo inicijativu Instituta Alternativa &nbsp;upućenu Vladi Crne Gore da nacrte akcionih planova za realizaciju &nbsp;završnih mjerila u oblasti vladavine prava stavi na javnu raspravu. &nbsp;Saglasni smo da je transparentnost od ključnog značaja u procesu izrade &nbsp;ovih strateških dokumenata- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako dodaju, otvorenost i inkluzivnost u procesu evropskih &nbsp;integracija predstavljaju temeljni princip koji omogućava svim &nbsp;zainteresovanim akterima, uključujući civilni sektor, nevladine &nbsp;organizacije i stručnu javnost, da daju svoj doprinos i osiguraju &nbsp;kvalitet i sveobuhvatnost ključnih dokumenata.
- U toku prošle godine Ministarstvo evropskih poslova organizovalo je &nbsp;niz konsultacija na različite teme iz oblasti pregovaračkog procesa, kao &nbsp;i Plana rasta za Zapadni Balkan I Reformske agende. Podsjećamo da su &nbsp;nevladine organizacije uključene i u rad pregovaračkih radnih grupa i &nbsp;drugih radnih tijela koje kooridinara Ministarstvo evropskih poslova. &nbsp;Takođe, u toku prošle godine, Ministarstvo je finansiralo 13 projekata &nbsp;NVO za koje je izdvojeno skoro 77 hiljada eura.Ostajemo posvećeni principima otvorenosti, inkluzivnosti i saradnje, &nbsp;svjesni da je oblast vladavine prava ključna za ostvarenje strateškog &nbsp;cilja Crne Gore – punopravnog članstva u Evropskoj uniji- zaključuju u &nbsp;saopštenju.&nbsp;

MEP: Pripreme za javne konsultacije sa NVO o akcionim planovima za poglavlja 23 i 24 su već u toku

Crna Gora može zatvoriti sva pregovaračka poglavlja za pristup Evropskoj uniji (EU) do kraja 2026. a do kraja 2028. i postati punopravna članica evropske porodice, to je u razgovoru za Televiziju Nikšić poručio glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović.
Iako je to ambiciozan cilj, nije kako kaže, nerealan. &nbsp;Dodaje da je u tom pogledu neophodan konsenzus.
U tom pogledu, Vladina platforma „Barometar 26“ može biti, kaže, odlična uvertira.
- Mi imamo jako malo vremena za vrlo ambiciozan cilj, govorimo o svega dvije godine, da privremeno zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, dakle do kraja 2026. Sve to kako bismo ostvarili ambiciju da budemo 28. država članica do 2028. godine. I u tom pogledu vrlo je važno da sada imamo jedan fokus da sve one teme koje razjedinjuju, koje polarizuju javnost ostavimo po strani. Ili da ih rješavamo u okviru foruma koji su za to opredjeljeni. A da ostavimo da šira društvena energija, ili sinergija, budu opredjeljeni upravo tome - ostvarivanju ovog cilja koji mislim da je istorijski iskorak za Crnu Goru - navodi Zenović.
Iako je cilj ambiciozan, Zenović dodaje da postoji velika politička opredjeljenost država članica, ali i same Evropske unije za politiku proširenja.
- Istovremeno, ono je rezultat velike političke opredjeljenosti vladajuće većine i Vlade Crne Gore, da taj prioritet i cilj stavi u vrh svoje agende. I vjerujem da uprkos ambicioznosti, uprkos činjenici da to stvarno jeste zahtjevno, budući da govorimo o zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja u odnosu na deceniju za nama, u kojoj smo zatvorili svega tri pregovaračka poglavlja. Znači to jeste ambiciozno, ali to nije nemoguće i nije nerealno - ističe Zenović.
U tom pogledu, ističe glavni pregovarač, svi trebaju biti na visini zadatka, prije svega u podršci reformama.
- Da reforme sprovedemo dovoljno brzo, ali i kvalitetno. Ne samo brzo, nego i kvalitetno i brzo. Kako bismo mogli da EK ubijedimo da smo spremni da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. i da onda naravno ostavimo onaj period za države članice da u svojim parlamentima ili na referendumima potvrde tu svoju volju da žele da vide Crnu Goru kao prvu narednu članicu EU - kaže Zenović.
Da bi volju pokazali i naši susjedi, prije svega Hrvatska koja je punopravna članica, važno je, dodaje Zenović, njegovati dobre odnose Zagreba i Podgorice.
- Na tome se vrlo intenzivno radi, na tome radi MVP. Ja vjerujem da će se tu stvoriti jedna dobra platforma za razmjenu dijalog o svim spornim pitanjima, pitanjima koji stvaraju šumove u bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, ali vjerujem da to neće biti ni na koji način prepreka da Crna Gora, budući da je ispunila sve koji su bili do nje kada su u pitanju ova četiri poglavlja, CG na bilo koji način na tom svom putu u zatvaranju tih poglavlja bude zaustavljena - ističe Zenović.
Komentarišući nezvaničan non pejper koji se pojavio u medijima, a u kojem se skreće pažnja da treba trajno da se suspenduje Zakon o dvojnom državljanstvu, Zenović ističe da postoji dijalog sa evropskim partnerima.
- U tom smislu ne postoji nikakva bojazan da će bilo što biti smetnja na našem evropskom putu u tom pogledu - rekao je Zenović.

Zenović: Crna Gora može zatvoriti sva poglavlja do 2026.

Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a predanost reformama i ispunjavanju svih preuzetih obaveza su prioritet - kazao je glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović. 
 
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, danas razgovarao sa šefom Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i politiku proširenja EU Jiržijem Plesitijem, koji boravi u radnoj posjeti Crnoj Gori. 
 
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je sastanak bio posvećen ključnim pregovaračkim poglavljima koja Crna Gora, u saradnji sa evropskim partnerima, planira zatvoriti do kraja godine. 
 
Dodaje se da je posebna pažnja posvećena poglavljima 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informatičko društvo i mediji, kao i poglavlju 20 – Preduzetništvo i industrijska politika. 
 
- Naša državna administracija i resorna ministarstva pokazuju visok stepen predanosti. Zatvaranje ovih poglavlja do kraja godine je prioritet - rekao je Zenović. 
 
On je kazao da su akcioni planovi za ta poglavlja u zreloj fazi i da će svi detalji biti predstavljeni Evropskoj komisiji na vrijeme. 
 
- Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a predanost reformama i ispunjavanju svih preuzetih obaveza naš su prioritet - zaključio je Zenović. 
 
Plesiti je pohvalio dosadašnji rad crnogorske državne administracije i izrazio zadovoljstvo uloženim naporima u pregovaračkom procesu, koji su omogućili Evropskoj komisiji da predloži državama članicama EU privremeno zatvaranje četiri poglavlja. 
 
On je istakao napredak Crne Gore u poglavljima 23 i 24, što je, kako je rekao, zemlji donijelo pozitivan IBAR. 
 
Plesiti je rekao da očekuje da će ista posvećenost biti usmjerena na ispunjavanje završnih mjerila u ovim poglavljima. 
 
- Razmatrani su i naredni koraci ka ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala i Poglavlje 5 – Javne nabavke, koja su ocijenjena kao poglavlja sa značajnim potencijalom za sljedeće zatvaranje - navodi se u saopštenju. 
 
Kako se dodaje, sastanak je zaključen dogovorom o nastavku bliske komunikacije i saradnje u narednom periodu.

Zenović: Reforme i preuzete obaveze prioritet

U skladu sa reformama koje su planirane i na osnovu ispunjavanja koraka koji su predviđeni će se dobijati tranše iz Plana za rast za Zapadni Balkan, a novac će biti iskorišten za velike i važne projekte - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović.
Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu Crne Gore, čime se otvara put za isplatu novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Prva tranša za Crnu Goru bi trebalo da bude u iznosu od oko 26 miliona eura. Tim Planom je za Crnu Goru predviđeno skoro 400 miliona eura, a novac će biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.&nbsp;
Reformska agenda je jedan od mehanizama koji jasno opredeljuje volju i želju Evropske unije i Evropske komisije, da, kako kaže Zeenović, pruže ruku podrške građanima Crne Gore.
- Znamo u ovom trenutku, da, nakon, što se sve formalnosti završe i potpiše, usvoji sporazum koji predviđa pristupanje Crne Gore tom instrumentu, onda može da se krene i sa tom prvom tranšom, koja jedina neće biti uslovljena ispunjavanjem svih onih koraka koji su predviđeni za ovaj kvartal, za posljednji kvartal 2024.godine, očekujemo je do kraja godine i ona će iznositi nešto oko sedam odsto u odnosu na kompletan iznos, i ona će biti opredijeljena za projekte predviđene za taj kvartal - rekao je Zenović.
Projekti koji su predviđeni Reformskom agendom se, kako je objasnio, uglavnom odnose na obrazovanje, zdravstvo, nove škole, vrtiće, važne medicinske ustanove. Riječ je takođe, kako je rekao, i o projektima koji se odnose na digitalizaciju i poboljšanje cjelokupne komunikacione infrastrukture.&nbsp;
- Govorimo o velikim infrastrukturnim projektima koji su vezani za kompletnu strategiju saobraćajne mreže u Crnoj Gori, i ostali projekti koji su životno važni za građane Crne Gore - naveo je Zenović.
Novac od Reformske agende biće uplaćivan na poseban račun u okviru sistema državnog trezora, podsjeća on, koji je specijalno za tu namjenu otvorilo Ministarstvo finansija, sa druge strane, i AFKOS i Državna revizorska institucija će, kako je kazao, biti uključeni u cijeli proces.
- Ukoliko bude bilo potrebe, i Evropski revizorski sud može slati revizore u zemlje da utvrde da li je kompletna procedura ispoštovana do kraja. Ne postoji gotovo ni teorijska šansa da ovaj novac koji je opredijeljen ojačavanju crnogorske ekonomije, poboljšanju života građanki i građana Crne Gore , da na bilo koji način bude zloupotrijebljen - naglasio je Zenović.
Reforme, objasnio je on, sadrže sto trideset koraka i definisane su u četiri oblasti - preduzetništvo, reforme koje tiču ljudskog kapitala, zelene i digitalne tranzicije, i one, kako je rekao, iz najvažnije oblasti, vladavine prava.
- Tih sto trideset koraka su podijeljeni na kvartale, tako da znamo da u ovom kvartalu imamo četrnaest koraka, i upravo ćemo dobiti ovu tranšu, u iznosu od sedam posto od ukupnog novca. Do kraja drugog kvartala 2025. godine imamo jedanaest koraka i predviđenih nekih 22 miliona eura, do četvrtog kvartala imamo trideset tri koraka u različitim oblastima. Reforme koje se ne sprovedu u zadanom vremenu neće biti nagrađene na ovaj način. Sve države kandidati imaju vrlo jasan način da prate ovu tabelu, u tabeli su jasno naznačene reforme, rokovi i koliko ta reforma nosi konkretne podrške o kojoj govorimo - rekao je Zenović.
Najizazovnije su one reforme, objasnio je on, koje građani percipiraju kao najneophodnije, a to su reforme u pravosudnom sistemu.
- Govorimo o cijelom antikorupcijskom sistemu, koji treba da postoji u državi, da bi on bio funkcionalan. &nbsp;O tome da đaci ne treba da idu u škole u pet smjena, da socijalna pomoć treba da ide onima kojima je zaista potrebna, i da njima bude veća i snažnija, a ne da bude zloupotrebljena. Govorimo o reformama u jako složenom sistemu, koje, nažalost, do sada nijesmo mogli ili nijesmo htjeli da uradimo. Tako da će ovo biti test i za ovu sadašnju političku elitu, da reforme koje znače promjene u cjelokupnom društvenom sistemu i da život u Crnoj Gori bude bolji, lakši i sličniji prosjeku života u Evropskoj uniji, na kraju sprovedemo i za to dobijemo pomoć Evropske unije - zaključio je Zenović.

Zenović: Do kraja godine stiže prvi novac od Reformske agende

Crna Gora treba brzo i fokusirano da ide prema članstvu u Evropskoj uniji (EU), kako bi iskoristila postojanje političke volje u Uniji i među državama članicama, koja ne mora trajati do kraja procesa pridruživanja, ocijenio je glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović.
On je u intervjuu agenciji MINA kazao da već sada postoje indicije da politička volja koja postoji među državama članicama neće biti takva do kraja procesa crnogorskih pregovora.
Prema riječima Zenovića, rok za pristupanje Uniji do 2028. godine je ambiciozan, ali realan, a na tom putu, osim političko–diplomatskih, biće i administrativno-tehničkih izazova, zbog čega država mora uložiti maksimalne napore.
- Proces proširenja u prvom redu zavisi od inherentne volje država članica. To je njihova suverna volja da li svoj tim žele da upotpune nekim drugim državama ili ne - naveo je Zenović.
On je rekao da je važna i politika institucija EU i dodao da su na čelu Evropske komisije (EK) uglavnom bili ljudi koji su držali do značaja politike proširenja.
Kako je kazao Zenović, od 2003. godine nije bilo jasnih vremenskih okvira i pozitivnih signala za Zapadni Balkan, iako postoje pretpristupni fondovi koji su sveobuhvatni i targetiraju sve ključne izazove u tranzicionom društvu.
- Kada postoji volja za proširenje, onda sve drugo zavisi od države kandidata - naglasio je Zenović.
Osvrćući se na zamjerke da brzina promjena često ide naušrtb kvaliteta, on je naglasio da nekad nedostatak brzine oduzme bilo kakav kvalitet i postojanje bilo kakve reforme.
- Čini mi se da su se kockice poklopile, politička volja na obje strane, na strani EU u smislu država članica, ali i u Briselu, koji taj proces treba da koordinira, koji treba da stvori administrativne i druge prepostavke da se taj proces vodi, i dobili smo jedno ubrzanje - rekao je Zenović.
On je dodao da je to ubrzanje u integracijama velikim dijelom rezultat agresije Rusije na Ukrajinu i cijelokupnog geopolitičkog momenta.
- Ali on je svakako i odraz umora, ne od proširenja, nego umora od neproširenja, umora evropske ideje zbog toga što se ne ostvaruje nova dinamika - naveo je Zenović.
Podsjećajući na rokove za članstvo do 2030. godine, on je kazao da smatra da je nova ambicioznost koju definiše Vlada Crne Gore, ali i drugi politički akteri, dobra i realna, kao i da ima podršku EK.
Zenović je ocijenio da su, uz podršku i jasnu opredeljenost za članstvo u EU, definisani rokovi ostvarivi i da Crna Gora može do 2028. godine postati punopravna članica EU.
Upitan šta je ključno što će uraditi kako Crna Gora, koja je u pregovorima od 2012. godine, ne bi propustila aktuelni momentum proširenja, on je kazao da momentum koji je trenutno snažan, ne mora da traje zauvijek.
- Geopolitika je promjenljiva, politike velikih sila su promjenljive, a u svijetu stalnih promjena na jednom malom društvu i maloj državi nije baš da se oslanja na neke izvjesnosti kojih nema. Iz tog razloga, ako postoji taj momentum, to treba iskoristiti - poručio je Zenović.
On je ponovio da su opredijeljenost i brzina ključne, dodajući da iskustvo pokazuje da je kad god je nešto išlo sporo, to obično bio znak da na nekim višim instancama nije bilo komunikacije i političke volje.
- Iz tog razloga mislim da u ovoj konstelaciji zvijezda koje su se ovako dobro poklopile Crnoj Gori, treba brzo, fokusirano, jasno da idemo ka članstvu EU - rekao je Zenović.
On je, odgovarajući na pitanje šta će biti glavni izazovi na putu zatvaranja svih poglavlja do 2026. godine, ukazao na postojanje diplomatsko-političkog, ali i tehničko-administrativno-ekspertskog toka integracija.
On je istakao da politička volja mora biti jasna i u državi, među članicama Unije, ali i na nivou EU.
Zenović je kazao da je konsenzus Vlade, parlamentarne većine, političkih partija i društva o članstvu u Uniji značajan i da treba tako da ostane do kraja jer su, kako je naveo, pred Crnom Gorom dvije burne godine.
On je dodao da, kada je u pitanju crnogorsko članstvo, postoji politička volja kod Unije i država članica.
- Volja država članica postoji i ona je u ovom trenutku bila, vidjeli ste, bez ostatka kada je Crna Gora u pitanju, i mi sada već znamo da postoje indicije da to možda tako i neće biti do kraja ovog procesa - rekao je Zenović.
On je poručio da je vrlo važno da se svi diplomatski kanali, susreti na najvišem mogućem nivou dese i da se kroz diplomatski okvir identifikuju i rješavaju tačke sporenja.
Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Zenović je naveo da je tačaka spajanja Crne Gore sa tom državom mnogo i da u pregovaračkoj strukturi imaju jasnu viziju o tome, kao i da su hrvatski eksperti jako zastupljeni u cijelom timu Crne Gore.
- Zato je vrlo važno da pokrenemo taj političko-diplomatski mehanizam, dijalog i da vidimo kako da sve ove šumove otklonimo i da prosto zajedno idemo dalje u ovom procesu evropskih integracija - kazao je Zenović.
Govoreći o tehničko-administrativnim izazovima, on je rekao da se neki od njih posebno vezuju za pojedina izazovna poglavlja, kao što je Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Zenović je kazao da je Poglavlje 27 jedno od najsloženijih jer, između ostalog, finansije koje proizilaze kao potrebne u okviru tog poglavlja prevazilaze nekoliko puta budžet Crne Gore.
- Poglavlje 27 je skupo i zahtijeva jako puno restruktuiranja postojećih kapaciteta svih vrsta, otpada, pitanja buke, neophodnog instrumentarija, neophodnog broja izvršilaca, zatim pitanje Termoelektrane Pljevlja, plastike - rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, u tom poglavlju nalaze se mnoge stvari kojima se države EU bore već decenijama unazad, dok Crna Gora zaostaje.
- Međutim, imamo vrijeme pred nama, treba imati volju, niko ne traži od Crne Gore da bude klimatski neutralna do 2028. godine, već da da sve od sebe - naveo je Zenović, dodajući da postoji mogućnost da se od EU za neke oblasti traže prelazni periodi.
On je istakao problem administrativnih kapaciteta, dodajući da je važno da postoje ljudi, agencije i tijela koji mogu da primjenjuju zakone koji se donose.
Govoreći o četiri poglavlja koja bi Crna Gora trebalo da zatvori do kraja godine, Zenović je kazao da je usvajanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) bio iskorak i „velika cenzura“ za Crnu Goru.
IBAR, kako je rekao, nije bio samo iskorak u smislu reformskih procesa u oblasti vladine prava, kao temeljnom, krucijalno važnom segmentu svake evropske politike i procesa pristupanja, već i uslov da Crna Gora nastavi sa privremenim zatvaranjem pregovaračkih pogleda.
- To je suština samog procesa. I mislim da je, u tom pogledu, IBAR bio velika cenzura - naveo je Zenović, dodajući da je segment otključavanja evropskog procesa i zatvaranja poglavlja veliki iskorak.
Zenović je kazao da bi Crna Gora, na narednoj međuvladinoj konferenciji u decembru, nakon više godina trebalo da privremeno zatvori poglavlja, i to Poglavlje 7 - Intelektualna svojina, 10 - Informatičko društvo i mediji, 20 - Industrijske politike i preduzetništvo, kao i poglavlje 31 koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku Crne Gore.
- Različite su teme, ali ovo su poglavlja u kojima imamo visok nivo interne spremnosti - dodao je Zenović.
Upitan da li Reformska agenda može ubrzati proces pristupanja Crne Gore Uniji, on je istakao da je ona signal EU da je proširenje važno i da mu ne treba pristupati samo kroz birokratske, legislativne momente, nego da treba tražiti reforme, ali i dati veliku podršku za one oblasti koje su od životnog značaja za ljude u Crnoj Gori.
- Vjerujem da će Reformska agenda biti zamajac cijelom pregovaračkom procesu - rekao je Zenović.
Na pitanje da li država ima dovoljno kapaciteta da isprati dinamiku koja je potrebna za zatvaranje poglavlja, on je odgovorio da je činjenica da, u smislu administrativnih kapaciteta, postoji raskorak između onoga što Crna Gora treba da ima na kraju pregovaračkog procesa i onoga što u ovom trenutku posjeduje.
On je kazao da su zbog toga, kao pregovaračka grupa, inicirali izradu horizontalne analize, koja će proći kroz sva poglavlja i kroz crnogorske kapacitete, kako bi vidjeli šta je ono što fali, u smislu kvantiteta, obuka, ali i institucija.
- Te tri dimenzije administrativnih kapaciteta ćemo mapirati i smatram da je to dokument koji je već trebalo da bude izrađen, ali mislim da je i ovo dobar trenutak da se podvuče crta i da se nakon tog dokumenta, njegove analize, Vlada odredi sa konkretnim koracima na polju administrativnog kapaciteta Crne Gore - naveo je Zenović.
On je, komentarišući predlog za sastav nove EK i činjenicu da je za komesarku za proširenje predložena predstavnica iz Slovenije Marta Kos, rekao da je slika EK sa novim sastavom refleksija političkog života unutar svih demokratija Unije.
Ukazujući na naddržavni karakter EK, Zenović je istakao da komesari ne predstavljaju države članice, već EU u cjelini.
On je kazao da Slovenija ima specifično iskustvo sa procesom pridruživanja i dodao da je siguran da će komesarka Kos reflektovati to iskustvo na države kandidate.
- U procesu evroskih integracija Slovenija je veliki prijatelj Crne Gore, to se vidi u međunarodnom kontekstu i u bilateralnim susretima - rekao je Zenović, podsjećajući na podršku koju Slovenija pruža svim državama Zapadnog Balkana, a u prvom redu Crnoj Gori.
Zenović smatra da je i to za Crnu Goru jako dobar signal.

Zenović: Rok za pristupanje EU do 2028. je ambiciozan, ali realan

Suđenje vođama kavačkog klana Radoju Zviceru, Slobodanu Kašćelanu i još devetorici optuženih danas je odgođeno za 22. april jer je vijeće Višeg suda odlučilo da spoji ovaj postupak sa predmetom protiv Petra Mujovića.
Na optužnici osim Kašćelana, Zvicera je i Milan Vujotić ali i suspendovani službenik policije Petar Lazovića, odbjegli policajac Ljubo Milović, Duško Roganović, Radoje Živković, Radovan Pantović, Radovan Mujović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.
Jedan od branilaca Lazovića advokat Nikola Martinović zatražio je da se sa ovim predmetom spoji i proces protiv optuženog Petra Lazovića i Mila Božovića i ostalih.
Martinović je ukazao da Petar Lazović nema krucijalne podatke o procesnim radnjama i SDT trebalo bi da saopšti sa kojim domaćim procesnim radnjama izjednačava skaj prepiske koje su predložene kao dokaz.
- Jasno je da Lazović ne zna prirodu dokaza - kazao je Martinović. Istakao je da se radi o klasičnim zloupotrebama tužioca prema Lazoviću.
-Zakon o međunarodnoj pomoći obavezuje svaki pravosudni organ da dokaze upodobi domaćem pravu, to se odnosi i na Specijalno državno tužilaštvo i dužni su bili da saopšte sve dokaze Petru Lazoviću - kazao je Martinović.
I advokat Dragan Mitrić ukazao je da smatra da Specijalno državno tužilaštvo i vijeće Višeg suda postupaju nezakonito.
-Tužilaštvo i vijeće Višeg suda koje potvrđuje ovakve optužnice dovele su nas u situaciju da je Specijalno odeljenje zatrpano predmetima i da ne mogu postupati zakonito - kazao je Mitrić.
Tužilac Zoran Vučinić protivio se prijedlogu Martinovića za spajanje ovog predmeta sa postupkom gdje je o optuženi Božović.
Advokat Martinović kazao je novinarima ispred suda da je njegov klijent Petar Lazović u pritvoru tri godine i da je odbrana Lazovića više puta insistirala da se predmeti završavaju i nijednom nije tražila odlaganje.&nbsp;
- Danas smo čuli da je Tužilaštvo tražilo spajanje sa predmetom za koje je odluku Vrhovnog suda dobilo 24. 7. 2024 godine skoro godinu prije imalo je dovoljno vremena da sve svoje predloge dostavi sudu, a oni su to uradili dan pred ročišta. Tužilaštvo se protivilo i mom prijedlogu za spajanje ovog predmeta sa postupkom gdje je optužen bivši predsednik opštine Budva Milo Božović i taj prijedlog je bio isključivo da bi se postupak ubrzao. Ja ne znam da li je cilj tužilaštva da mi imamo završene predmete ili da određene ljude drže u pritvoru beskonačno - kazao je Martinović.
Advokat Borivoje Borović kazao je da Petar Lazović &nbsp;tri godine u pritvoru a do sada se nijednom nije izjasnio o optužnom aktu.
- To govori da nema pravično i fer suđenje. Ja sam siguran da ni za 10 godina neće biti nijedne pravosnažna presude u ovim predmetima. Moj prijedlog ako Crne Gore želi da se približi Evropskoj uniji da poštuje princip jemstva da se pritvor zamijeni to mjerom i onda ne bi bilo suđenja u odsustvu, ne bi Crna Gora zapala u ćorsoka jer nema kapacitet da vodi ove predmete - istakao je Borović.
Okrivljenom Zviceru na teret se stavlja stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, pranje novca i šverc droge.

Advokat Martinović: Ne znam da li je cilj SDT da imamo završene predmete ili da neke ljude drže u pritvoru beskonačno

Novska vlast će na izborima biti smijenjena, jer za osam godina nije uradila gotovo ništa za naš grad, rekla je Tanja Vujičić, &nbsp;kandidatkinja na listi „Evropski savez - Najbolje što možeš - (SD, SDP, LP i građani)”.
- Herceg Novi je jedini grad na Jadranu iz kojeg se ljudi iseljavaju, zbog toga će upravo lista Evropskog saveza pobjedničkim rezultatom, vratiti duh i mladost u najljepši grad - istakla je Vujičić

Vujičić: Evropski savez će pobjedničkim rezultatom vratiti duh i mladost u Herceg Novi

Vlada Crne Gore utvrdila je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o Kreditno - garantnom fondu Crne Gore čijim se usvajanjem stvaraju pravne pretpostavke za osnivanje i početak rada te institucije.
Kako je pojašnjeno iz Vlade, Kreditno-garantni fond će biti nezavisna i samostalna institucija koja treba da unaprijedi pristup finansiranju prvenstveno preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima, ženama vlasnicama preduzeća, kao i fizičkim licima koja obavljaju privrednu djelatnost na osnovu upisa u registar organa uprave nadležnog za određenu djelatnost, kao što su poljoprivredni proizvođači iz registra poljoprivrednih gazdinstava koje vodi ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede, koji su prepoznati kao grupa koja ima najviše prepreka u pristupu finansiranju od strane kreditnih institucija.
Početni kapital za osnivanje Kreditno-garantnog Fonda obezbijeđuje Vlada Crne Gore u iznosu od 10,6 miliona eura. 
- Glavni cilj je da se kroz aktivnosti Fonda, podstakne i ubrza privredni razvoj Crne Gore, poveća lokalna privredna aktivnost putem davanja podrške finansiranju onim privrednim subjektima koji u postojećim uslovima imaju ograničen ili otežan pristup kreditiranju - saopšteno je iz Vlade. 
Takođe, kroz ovaj mehanizam, kako je objašnjeno, aktiviraće se onaj segment tržišta koji ima kvalitetne projekte i programe. Međutim, zbog nedostatka dovoljnog kolaterala za klasično finansiranje, izostanka kreditne istorije ili nekog drugog razloga koji nije u direktnoj vezi sa samim predmetom finansiranja, nije u prilici da obezbijedi eksterno finansiranje svoje aktivnosti. 
U osnivanju Kreditno‐garantnog fonda posebnu ulogu je imala Evropska banka za obnovu i razvoj, koja je pružila tehničku podršku Vladi za otvaranje jednog ovakve institucije.
Kako su rekli u Vladi, podrška EBRD-ja omogućava brže pokretanje garantnog fonda u Crnoj Gori, istovremeno osiguravajući da isti bude efikasan i efektivan uz snažno upravljanje i nadzor.
- Ovo će obezbijediti dugoročnu platformu za druge međunarodne finansijske institucije, uključujući EBRD, za saradnju sa Fondom i potencijalno obijezbediti više resursa za ekonomski oporavak i razvoj. Ovi ciljevi su u skladu sa strategijom EBRD-ja i postojećim angažovanjem u Crnoj Gori, sa fokusom na povećanju konkurentnosti i otpornosti ekonomije. Osnivanje Fonda kao nezavisne i neprofitne institucije povećava sposobnost i potencijal Fonda za prikupljanje dodatnog kapitala u vidu grantova u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama i partnerima - zaključeno je u saopštenju.

Početni kapital za osnivanje Kreditno-garantnog Fonda 10,6 miliona eura

Fudbaleri Crne Gore sa 1.337 bodova zauzimaju 73. mjesto na aprilskoj rang listi Svjetske fudbalske federacije (FIFA), objavljeno je na zvaničnom sajtu te asocijacije. 
 
Crnogorska selekcija na toj poziciji završila je prošlu godinu. 
 
Između dvije rang liste crnogorski fudbaleri odigrali su dvije utakmice u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, u kojima su pobijedili Gibraltar 3:1 i Farska Ostrva 1:0. 
 
Najbolji plasman crnogorska selekcija imala je na junskoj listi 2011. godine, kada je zauzimala 16. mjesto. 
 
Čelnu poziciju na aprilskoj FIFA rang listi zauzima Argentina sa 1.886 bodova. 
 
Španija je preuzela drugo mjesto (1854) od Francuske, koja je sada treća sa 1852 boda. 
 
Na četvrtom mjestu je Engleska (1.819), peti je Brazil (1.776), a šesta Holandija (1.752). 
 
Od reprezentacija bivše SFR Jugoslavije, Hrvatska je najbolja plasirana i sa 1.698 bodova zauzima 11. mjesto. 
 
Srbija je na 31. (1.523), Slovenija zauzima 51. (1.462), na 67. mjestu je Sjeverna Makedonija (1.375), Bosna i Hercegovina je na 70. (1.350), a Kosovo na 97. mjestu sa 1.238 bodova.

Fudbal: Crna Gora na 73. mjestu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: predrag-zenovic