Postoje naznake što se može očekivati od drugog mandata Donaldna Trampa kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, kako od njegovog štaba, tako i od onih koji slave njegovu pobjedu koji očekuju da će imati veći manevarski prostor da u svojim državama organizuju sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno demokratizaciji društva, kazao je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins, Siniša Vuković, za 24 sata Televizije E.&nbsp;
U tranzicionim društvima, navodi profesor, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa dobiće autoritativne i antiliberalne snage, koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji i kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda...
Vuković smatra da je Tramp vjerovatno mnogo spremniji i odlučniji za neke radikalnije poteze u SAD, jer je to čest slučaj kada je riječ o drugom mandatu. Predsjednici su, kaže, nerijetko pragmatični i praktični, sami sebe ograničavaju sa eksperimentalnim politikama, a u drugom mandatu budu mnogo hrabriji, odlučniji da se rvaju sa politikama koje su nerijetko i nepopularne.
- U Sjedinjenim Američkim Državama već se priča o tome da će Trampov drugi mandat biti mnogo ekstremniji. Ako je vjerovati onome što je govorio, Tramp će biti mnogo odlučniji kada je riječ o ilegalnoj imigraciji. Planovi o masovnim deportacijama već postoje. To je u koliziji sa pravnim normama u SAD, ali je Tramp spreman to da uradi preko izvršne odluke, koje je spreman odmah da potpiše - kaže Vuković.
<h2>Na što je Tramp spreman</h2>
Tramp je, objašnjava Vuković, spreman i da uvede carinske stope, što može imati dalekosežne posljedice na standard američkog društva, dovesti do ozbiljnog inflatornog skoka. Dodaje da Tramp nikada do kraja nije definisao vanjsko političke stavove, odnosno, što je to što bi uradio drugačije od Džozefa Bajdena, ili u odnosu na svoj prvi predsjednički mandat.
- Puno je nepoznanica, jer je Tramp često bio kontradiktoran, a prema određenim temama svjesno ambivalentan. Naravno, nikad njie krio nedvosmislenu podršku Izraelu i premjeru Benjaminu Netanjahuu u njegovoj ofanzivi u pojasu Gaze, i sada Libanu. Kada je riječ o Ukrajini, uvijek je govorio da rat treba zaustaviti “u ovom trenutku”. To može imati dalekosežne posljedice po međunarodni pravni poredak, mir i bezbjednost na globalnom nivou. Jer, zaustaviti konflikt “u ovom trenutku” zapravo znači da se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu ne samo legitimiše, nego i legalizuje okupacija, što je nečuveno. Takav potez ne postoji od kraja Drugog svjetskog rata - objašnjava Vuković.
Legitimisanje i legalizovanje okupacije ne postoji od uspostavljanja sistema Ujedninjenih nacija, kaže profesor Vuković, i dodaje da to može probuditi bezbroj revizionističkih tendencija širom svijeta, prekrajanja granica, mijenjanja međunarodnih odnosa, normi.
- To može probuditi Kinu da napravi odlučniji korak prema Tajvanu, što bi bila tačka pucanja međunarodnog mira i bezbjednosti, jer bi takav potez na globalnom planu u potpunosti redefinisao bezbjednosne i ekonomske prioritete - ističe Vuković.
Ukoliko se Rusiji dozvoli legalizacija okupacije, objašnjava profesor Univerziteta Džons Hopkins, Evropa neće biti mirna, jer bi to značilo da ne postoji granica, međunarodna norma koja bi ograničila agresiju i aneksiju. Napominje da bi se isti scenario mogao očekivati u Moldaviji, Gruziji, ali u baltičkim zemljama, jer je Tramp signalizirao da za njega NATO nije prioritet, odnosno član pet (član pet podrazumijeva kolektivni odgovor vojnog saveza, uključujući i vojni, ako je neka članica NATO napadnuta).
- Da li je Tramp to govorio samo da bi bio bombastičan, na neki način aktuelan, ili zaista nosi te ideološke matrice kojima bi se projektovao tektosnki preokret u međunarodnim odnosima, ostaje da vidimo. Sve će zavisiti od toga ko će biti članovi Trampovog najužeg kabineta i njegovi najbliži savjetnici za nacionalnu bezbjednost. Od tih ljudi zavisiće prioriteti i politike kojima će se ti prioriteti tretirati - smatra Vuković.
<h2>Ko slavi Trampovu pobjedu</h2>
Vjeruje da će svijet uskoro vidjeti da li će Tramp biti odlučni izolacionista, kao što to vjeruju oni koji slave njegovu pobjedu. Njihova očekivanja su, dodaje Vuković, da će Amerika biti drugačija u odnosu na to kakva je, sa svim svojim manama, bila decenijama - okosnica liberalno demokratskog međunarodnog poretka.
- Odnose sa drugim državama, prvenstveno regiona jugositočne Evrope, Zapadnog Balkana, Amerika je bazirala na politici kondicionalnosti, u nadi da će se zemlje u tranziciji, jačanjem odnosa sa SAD, dodatno demokratizovati. Dakle, postojala je određena vrsta uslovljavanja, da poboljšanje odnosa sa SAD proizvodi demokratizaciju društava. Oni koji sad slave, slave upravo činjenicu da je Tramp bio veoma oštar prema liberalno demokratskom pogledu na svijet, jer je govorio da Amerika ne treba više da se bavi ljudskim pravima, vladavinom prava, medijskim slobodama, manjinskim slobodama, da to sve treba ostaviti državama da same odlučuju, unutar svojih granica. Za Zapadni Balkan, koji teži ka Zapadu i liberalno demokratskim vrijednostima, to znači gubitak podrške i smjernica koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država - kaže Vuković.
Takve okolnosti najviše idu na ruku, objašnjava profesor Vuković, onima koji ne žele da budu pod pritiskom da se njihova društva dalje demokratizuju, već da samoinicijativno odlučuju što je mjera demokratije. U tranzicionim društvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa, smatra Vuković, dobiće autoritativne i antiliberalne snage koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji, a kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda.
- To vidimo u Mađarskoj, to smo u jednom trenutku vidjeli i u Poljskoj. To su antiliberalna, ili antidemokratska prestrojavanja. Oni koji slave Trampa očekuju da će njegov dolazak upravo njima dozvoliti veći manevarski prostor, kako bi u svojoj državi organizovali sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno procesima dalje demokratizacije. Da li će to probuditi određene revizionističke snage na Balkanu, da li će to dati vjetar u leđa određenim recidivima prošlosti da se redefinišu granice, da se redefinišu odnosi, da se teži etnonacionalnom ključu mijenjanja granica i teritorija na Zapadnom Balkanu zavisiće, ponavljam, od toga ko će biti u Trampovom timu i od načina na koji će gledati prioritete na Zapadnom Balkanu - istakao je Vuković.
<h2>Tramp, NATO i Crna Gora</h2>
Crna Gora, kao i cijeli evropski kontinent, smatra Vuković, ulazi u period neizvjesnosti, jer je većina bezbjednosnih aranžmana bila bazirana na dubinskom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama. NATO je koalicija koja je mnogo kompleksnija od hirovitog ponašanja bilo kojeg lidera u ovom trenutku, ali je pitanje, dodaje Vuković, koliko je NATO koherentan bez jake uloge Sjedinjenih Država.
- Ostaje da se vidi do koje mjere je Tramp spreman da zadrži odnose na postojećem nivou, ili će nastaviti tamo gdje je stao tokom prvog mandata, da ih dovodi u pitanje i ide konkretnim koracima koji bi demontirali bezbjednosne strukture u okviru NATO. Nisam sklon spekulacijama - kaže Vuković.
Smatra da je Crnoj Gori veći problem pitanje unutrašnje bezbjednost.
- Član pet, sam po sebi, ne znači da će se NATO miješati u unutrašnja pitanja države članice. Države članice su suverene i očekuje se od njih da se same nose sa unutrašnjim bezbjednosnim izazovima, a NATO je tu da pomogne. Crnoj Gori je ključno da razumije da u ovom preslojavanju, koliko god izgledalo oportuno da se slavi jedna nova paradigma, isčekuje možda popustljivost u demokratskim standardima, na dugom štapu to za Crnu Goru nije dobro. Jer, ako se Crna Gora dodatno ne demokratizuje, čitavo društvo će, pa čak i oni koji slave (Trampovu pobjedu), na koncu izgubiti. Ovim želim da kažem da oni koji trenutno slave Trampovu pobjedu su isti oni koji veličaju ulogu Vladimira Putina. Za njih je mjera vladanja i društvenih odnosa ona koja postoji u Rusiji. Dakle, to je tvrdo autoritarno vladanje, đe ne postoji nijedna međunarodna norma, nijedan standard koji je po automatizmu primjenljiv na unutrašnjem planu, već svaka država postane samostalni feud, u okviru kojeg oni koji su na vlasti imaju pravo da odlučuju kako će se društveni odnosi oblikovati - poručio je Vuković.
Dodaje da u društvima koja su prepuštena snagama unutar države, bez potrebe da se regionalno ili međunarodno sinhronizuju potezi, jačaju autoritarne tendencije. Takava društva postaju zatovrenija, isključivija.
- Ne želim da vjerujem da je to put koji bi bilo ko u Crnoj Gori izabrao, pa čak ni oni najdesno konzervativni. Ne želim da vjerujem da bi to prihvatili kao mjeru organizacije društva, jer je makar na retoričkom planu - da žele da budu dio Evropske unije, ipak, nešto internalizovano. Možda je ovo primjer kada Crna Gora i ostatak evropskog kontitnenta treba da pokažu – evo, na koji način smo u stanju da nastavimo evropsku priču, iako se kontekst mijenja - zaključio je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković: Trampova pobjeda je vjetar u leđa autoritativnim i antiliberlanim snagama

Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trampu i poručio da je spreman razgovarati s njim.
Ova izjava dolazi u kontekstu napetih odnosa između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, koji su se dodatno pogoršali nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Putin je Trampa nazvao „hrabrim čovjekom“ i istakao da bi svaka inicijativa koja doprinosi okončanju rata u Ukrajini zaslužila pažnju.&nbsp;
Kako javlja Skaj njuz, na Valdai discussion clubu u Sočiju, Putin je takođe komentarisao Trampovo ponašanje nakon što je preživio pokušaj atentata na mitingu u julu. U tom kontekstu je rekao da je stekao utisak da je Tramp bio „zlostavljan“ tokom svog prvog predsjedničkog mandata.

Putin: Čestitam Trampu, spreman sam da razgovaram sa njim

Republikanski kandidat Donald Tramp drži vođstvo na američkim predsjedničkim izborima pobjedama u nizu tradicionalno republikanskih država, uključujući i Sjevernu Karolinu, prvu od država koje mogu da odluče ishod izbora, sužavajući put do pobjede kandidatkinje Demokratske partije, potpredsjednice Kamale Haris.
Tramp je pobijedio je u još jednoj neodlučnoj državi - Džordžiji, koja mu je donijela 16 elektorskih glasova. Time je Džordžija prva država u kojoj je prije četiri godine pobijedio Džo Bajden, a sada Tramp.
Kako prenosi BiBiSi (BBC), rezultati u takozvanim kolebljivim državama pokazuju da Tramp u Sjevernoj Karolini (96,6 odsto prebrojanih glasova) vodi sa 50,9 naprema 47,8 odsto. U Džordžiji (na osnovu 98,9 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,7 prema 48,4 odsto. U Pensilvaniji (95 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,9 prema 48 odsto. U Viskonsinu (91 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,2 prema 47,2 odsto. U Nevadi (73 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,4 prema 47 odsto. U Mičigenu (71 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 52,2 prema 45,9 odsto. U Arizoni (53 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 50 odsto prema 49,1 odsto.
Prema nezvaničnim projekcijama AP-a i drugih američkih medija, koje prenosi <a href="https://www.glasamerike.net/">Glas Amerike,</a> Tramp &nbsp;vodi sa 267 elektorskih glasova u odnosu na 214 Haris. Za pobjedu je potrebno 270 elektora.
Očekuje se obraćanje Trampa iz svog predizbornog štaba na Floridi. Tamo se već okupilo na hiljade pristalica.&nbsp;
Kampanja demokratske kandidatkinje najavila je da se o rezultatima izbora neće izjašnjavati danas, nego sjutra po američkom vremenu.
Američki mediji javljaju da je raspoloženje među njezinim pristašama opalo, budući da je prema prvim rezultatima u vođstvu Tramp.
Predsjednički izbori u SAD vjerovatno će imati velike implikacije na ruski rat u Ukrajini, ratni sukob na Bliskom istoku i druga globalna pitanja.
Haris je rekla da će nastaviti politiku predsjednika Džoa Bajdena da pomaže Ukrajini, jasno izražavajući želju da Rusija bude poražena. Tramp je dovodio u pitanje podršku SAD Ukrajini, navodeći da bi Evropa trebalo da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, i da je budućnost NATO-a pod sumnjom.
Više od tri četvrtine od 50 saveznih država i Distrikt Kolumbija odlučeni su u nezvaničnim projekcijama medija, što je sve u skladu sa prognoziranim rezultatima i identično kao na predsjedničkim izborima 2020. između Džoa Bajdena, koji je pobijedio, i Trampa.
Međutim, ključne države – Arizona (11 elektora), Džordžija (16), Mičigen (15), Nevada (šest), Pensilvanija (19) i Viskonsin (10) – tek treba da budu odlučene, mada Tramp u većini ima prednost dok pristižu glasovi.
<div class="embed-block"><iframe allowfullscreen='true' width='1200' height='616' frameborder='0' src='https://projects.voanews.com/election-map/rferl/bosnian.html'></iframe></div>

Tramp vodi protiv Haris, prednost u svim kolebljivim državama

Lažne prijetnje bombama koje se pripisuju ruskim operacijama destabilizacije bile su danas upućene nekim biračkim mjestima u SAD, što je nakratko poremetilo glasanje u Džordžiji, jednoj od ključnih američkih saveznih država za predsjedničke izbore, saopštile su američke vlasti. 
 
Američka federalna policija (FBI) saopštila je da je upoznata sa prijetnjama bombama na biračkim mjestima u nekoliko država, od kojih se čini da "neke potiču sa ruskog internet domena". 
 
- Nijedna od tih prijetnji se do sada nije smatrala vjerodostojnom - navodi se u saopštenju FBI-a u kojem se ne precizira o kojim državama je riječ. 
 
FBI je pozvao stanovništvo da prijavi svaku sumnjivu aktivnost organima za sprovođenje zakona. 
 
Zvaničnik odgovoran za izbore u Džordžiji Bred Rafensperger je sa svoje strane potvrdio da je izvor lažnih prijetnji bombom u toj državi "identifikovan i da je u pitanju Rusija". 
 
Policija i opštinski zvaničnici u okrugu Fulton, u Atlanti, glavnom gradu Džordžije, prijavili su niz takvih incidenata koji su rezultirali kratkim zatvaranjem biračkih mjesta. 
 
Američke vlasti su poslednjih sedmica više puta upozoravale na pokušaje dezinformisanja "ruskih agenata uticaja", posebno u Džordžiji.

Prijetnje bombama pripisane Rusiji nakratko poremetile glasanje u SAD

Potpredsjednica Demokratske stranke Kamala Haris prednjački u odnosu na republikanskog kandidata Donalda Trampa za tri poena, sa 46 odsto prema 43 odsto - pokazuje posljednja anketa koju su sproveli Rojters i Ipsos.
Četvorodnevna anketa koja je završena u ponedjeljak pokazala je da je Tramp, koji je zaostao za Harisom šest poena u anketi Rojtersa/Ipsosa od 20. do 23. septembra, bio preferirani kandidat za niz ekonomskih pitanja i da bi neki birači mogli da budu podstaknuti njegovim tvrdnjama da su ilegalni imigranti skloni kriminalu, tvrdnje koje su akademici i istraživački centri u velikoj mjeri diskreditovali.
Anketa je imala marginu greške od oko tri procentna poena, piše Rojters.
Ispitanici su ocijenili ekonomiju kao najveće pitanje sa kojim se zemlja suočava, a oko 44 odsto je reklo da je Tramp imao bolji pristup u rješavanju „troškova života“, u poređenju sa 38 odsto onih koji su izabrali Haris.
Među nizom ekonomskih pitanja kojima bi sljedeći predsjednik trebalo da se pozabavi, oko 70 odsto ispitanika reklo je da bi troškovi života mogli da budu najvažniji, sa samo malim procentom onih koji biraju tržište rada, poreze ili tezu „ostavljaju me finansijski bolje“. Tramp je takođe imao veću podršku od Harisove u svakoj od tih oblasti, iako su glasači sa razlikom od 42 do 35 odsto smatrali da je Haris bolji kandidat za rješavanje jaza između bogatih i prosječnih Amerikanaca.
Činilo se da je Tramp ohrabren široko rasprostranjenom zabrinutošću oko imigracije, koja je trenutno na najvišem nivou u Americi u posljednjih više od jednog vijeka. Oko 53 odsto birača u anketi reklo je da se slaže sa izjavom da „imigranti koji su ilegalno u zemlji predstavljaju opasnost po javnu bezbjednost“, u poređenju sa 41 odsto onih koji se ne slažu. Glasači su po tom pitanju bili bliži u majskoj anketi Rojtersa/Ipsosa, kada se 45 odsto složilo, a 46 odsto se nije složilo.
Na predizbornim skupovima tokom cijele godine Tramp je skrenuo pažnju na zločine koje su ilegalni migranti počinili u zemlji. Iako postoji malo podataka o imigracionom statusu kriminalaca, studije su generalno otkrile da imigranti nisu skloniji kriminalu u odnosu na američke starosjedioce.
Haris je u odnosu na Trampa vodila u svakoj od šest anketa Rojtersa/Ipsosa otkako je ušla u trku krajem jula. Najnovija anketa pokazala je da je rezultat Kamale Haris porastao za dva procentna poena – 47 odsto u odnosu na 45 odsto – među biračima za koje je izgledalo da će najvjerovatnije da izađu na glasanje u novembru. Oko dvije trećine birača sa pravom glasa izašlo je na predsjedničke izbore 2020, prema procjeni istraživačkog centra Pev.
U posljednjoj anketi glasači su vjerovali da je mentalna oštrina Haris iznad Trampove, a 55 odsto se složilo sa izjavom da je ona „mentalno oštra i sposobna da se nosi sa izazovima“, u poređenju sa 46 odsto koji su rekli isto za Trampa.
Dok nacionalna istraživanja, uključujući Rojters/Ipsos ankete, daju važne signale o stavovima biračkog tijela, rezultati Izbornog koledža od države do države određuju pobjednika, sa sedam država na bojnom polju koje će vjerovatno biti odlučujuće. Ankete su pokazale da su Haris i Tramp nepokolebljivi na bojnom polju u tim državama, računajući greške u mnogim rezultatima.
Haris je ušla u trku kada je demokratski predsjednik Džo Bajden okončao napore za reizbor, a nakon lošeg učinka u debati protiv Trampa u junu. Tramp je u to vrijeme bio široko viđen kao favorit, dijelom na osnovu njegove percipirane snage u ekonomiji poslije nekoliko godina visoke inflacije pod Bajdenovom administracijom.
Najnovija anketa Rojtersa/Ipsosa anketirala je 1.272 odrasle osobe u SAD na mreži, širom zemlje, uključujući 1.076 registrovanih birača. Za 969 njih se smatralo da će najvjerovatnije izaći na dan izbora.

Rezultati najnovije ankete Rojtersa/Ipsosa: Haris vodi za tri procenta u odnosu na Trampa

Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Haris i njen republikanski rival Donald Tramp skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnjenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pensilvaniji, državi koja može da odluči ishod.
Prema istraživanju Njujork tajmsa, Filadelfija inkvajerera i Sijena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Haris i Tramp su imali jednaku podšrku od po 47 odsto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto, piše Glas Amerike.
U Pensilvaniji je Haris u prednosti od 4 odsto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 odsto.
I istraživanje Vašington posta pokazalo je da je u Pensilvaniji veoma tijesna trka – Haris ima 48 odsto podrške, a Tramp 46 odsto, dok je margina greške 3,6 odsto.
Pensilvanija, uz Arizonu, Džordžiju, Mičigen, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Viskonsin može da odluči ishodi izbora.
Većina ispitanika u anketi Vašington posta rekla je da je „ekstremno motivisana“ da glasa i da je „ekstremno važno“ zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 odsto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Tramp.
Anketa Njujork tajmsa i Sijena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.
Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji
Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na vladu SAD zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Džil Stajn u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Haris 5. novembra.
Savjet za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u avgustu u Mičigenu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 odsto muslimanskih birača podržalo Stajn, kandidatkinju Zelene stranke. Prema istom istraživanju, Tramp je dobio 18 odsto podrške, a Haris 12 odsto.
Stajn takođe vodi među muslimanima u Arizoni i Viskonsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gde je Bajden pobijedio sa malom razlikom 2020.&nbsp;
Haris je, pak, prvi izbor muslimana iz Džordžije i Pensilvanije, dok Tramp vodi u Nevadi sa 27 odsto u odnosu na 26 odsto koje ima Haris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.
Bajden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trampa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.
Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo 1 odsto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Tramp i Haris skoro izjednačeni. Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Haris, apelovali da se ne glasa za Trampa u novembru, prenosi AP.
Pokret „neopredijeljenih“, koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Džoa Bajdena, kritikuju „nevoljnost Haris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima“.
Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trampa ili kandidata treće stranke koji bi „pomogli Trampu da pobijedi“.
„Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trampovoj administraciji“, rekli su lideri pokreta.

Haris i Tramp izjednačeni u anketama

U posljednje dvije godine nijedan slučaj neovlašćenog snimanja i kršenja privatnosti objavljivanjem snimaka sa nadzornih kamera nije stigao do suda, uprkos tome što su pojedini izazvali snažnu javnu reakciju. Tužilaštvo je u tom periodu evidentiralo dvije prijave koje se konkretno odnose na ovu vrstu kršenja prava na privatnost. Jedna je odbačena jer se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi, dok je u drugom slučaju izviđajni postupak i dalje u toku.&nbsp;
Istovremeno, pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici i dalje su u fazi izviđaja slučajevi objavljivanja snimka samoubistva, snimka pokušaja ubistva žene u Staroj varoši u Podgorici, kao i curenja medicinskog kartona novinarke Ane Raičković. &nbsp;
Koliko puta ste u posljednje vrijeme na društvenim mrežama ili u medijima vidjeli snimak ubistva, pokušaja ubistva, saobraćajne nesreće ili tragedije, objavljen gotovo u realnom vremenu, često bez upozorenja? Koliko puta ste na takav sadržaj kliknuli, a onda ga i podijelili dalje, bez misli o tome da li je takvim objavama prekršena nečija privatnost? &nbsp;&nbsp;
Granice između javnog interesa i zaštite privatnosti često su teško uočjive. Brzina kojom se informacije objavljuju i dostupnost tehnologije za snimanje i dijeljenje sadržaja doveli su do toga da se povrede prava na privatnost, neovlašćeno objavljivanje ličnih podataka i senzacionalizam nerijetko predstavljaju kao pravo javnosti da zna.&nbsp;
Međutim, posljedice ovakvih postupaka, osim etičkih i pravnih implikacija, imaju i širi društveni uticaj, postaju plodno tlo za nastanak i širenje dezinformacija. To se pokazalo u više slučajeva kojima je svjedočila crnogorska javnost, a koji su do danas, ostali bez pravnog epiloga. &nbsp;
Sudeći prema odgovorima iz Osnovnog državnog tužilaštva, za prethodne dvije godine nijedan slučaj kršenja prava na privatnost nije stigao do suda. &nbsp;
Slučaj novinarke Ane Raičković&nbsp;
Medicinski karton novinarke Ane Raičković, završio je u sudnici, u rukama advokata koji je branio okrivljene za njeno prebijanje. &nbsp;
Advokat optuženih, sudu je predstavio je lične podatke čija je povjerljivost zakonom zagarantovana. Advokati su predali izvještaj ljekara specijaliste iz KCCG i zatražili da se on uvrsti kao dokaz. Izvještaj je sadržao i konkretne dijagnoze, koje je advokat pročitao u sudnici, u pokušaju da relativizuje nalaze vještaka o povredama Raičković koje su joj nanijeli optuženi. &nbsp;
Klinički centar, iz kojeg su podaci dostavljeni advokatima, priznao je da je novinarki povrijeđeno pravo na zaštitu medicinskih podataka. Isto je utvrdio i ombudsman.&nbsp;
Ovaj primjer savršeno ilustruje kako institucije i pojedinci, bilo iz nemara ili namjere, mogu narušiti pravo na privatnost i dodatno povrijediti žrtvu.&nbsp;
Kada takvi podaci dospiju u javnost, oni ne samo da narušavaju dostojanstvo pojedinca već mogu biti i instrument za manipulaciju narativom o samom slučaju, stvarajući pogrešne predstave o motivima, karakteru ili mentalnom stanju žrtve ili potencijalno uticati na ishod samog suđenja. &nbsp;
Raičković, koja i dalje vodi pravnu bitku da sazna kako su njeni povjerljivi podaci završili na sudu, kaže da nije zadovoljna postupanjem nadležnih organa u slučaju zloupotrebe njene medicinske dokumentacije, jer, kako kaže, ni nakon više od pola godine nije utvrđena odgovornost.&nbsp;
“Klinički centar je priznao da je povrijeđeno pravo pacijenta, ombudsman se takođe izjasnio, ali se i dalje ne zna ko je advokatu Danilu Mićoviću dostavio kompletnu dokumentaciju”, kaže Raičković.&nbsp;
Do danas joj, navodi ona, ni tužilaštvo ni policija nijesu tražili više informacija, a kako joj je nezvanično rečeno, neće se ni utvrditi ko je od zdravstvenih radnika zloupotrijebio položaj i možda, dodaje, napravio još neko krivično djelo i predao to braniocu Bećirovića. &nbsp;
“Ovo kažem jer postoji vjerovatnoća da je taj ko je to učinio, uzeo mito. To vjerovatno nećemo ni znati, jer kako sam rekla, već sam obeshrabrena da će se utvrditi personalna odgovornost” rekla nam je Raičković.&nbsp;
Osim krivične odgovornosti i potencijalnog kršenja zakona, Raičković se kroz ovaj slučaj suočila i sa širenjem neprovjerenih informacija o njenom zdravstvenom stanju. &nbsp;
“Iznošenjem ljekarskog nalaza na suđenju koje je javno, pričinjena mi je velika šteta, jer je taj nalaz trebao da “objasni” crvenilo po vratu koje je konstatovano u Urgentnom centru, pa je advokat Mićović mahao papirom kao trofejem. Bilo je zaista teško slušati izvrtanje činjenica, a ujedno i zastrašujuće da vam neko ulazi u svaki segment života kako bi pokušao sve da upotrijebi protiv vas, ispričala je naša sagovornica.&nbsp;
Kako se radilo o nezakonito pribavljenom dokumentu, sudija Ilija Radulović je, podsjeća ona, &nbsp;odbio da uvrsti nalaz kao dokaz, a mediji, u izvještajima nijesu navodili ono sto je on ispričao u tom dijelu.&nbsp;
“Znači, javnost je obaviještena da je advokat pokušao da ljekarski dokument uvrsti kao dokaz, ali ne i što u njemu piše, pa sam bila izložena dodatnoj viktimizaciji”, dodaje Raičković.&nbsp;
Novinarka ističe da su od početka optuženi vodili kampanju, u kojoj su oni predstavljeni kao žrtve, a ona kao “agent”. Sve to je, kako navodi, plasirano u serijalu tekstova na portalu čiji je suvlasnik jedan od optuženih. &nbsp;
“Tako da su, osim raznih neistina koje su iznosili na suđenju, imali i serijal tekstova koji je imao jedan cilj – diskreditaciju mene, mog sina, pa i cijele porodice. I najvažnije – sigurna sam da ovo nije izolovani slučaj, već da je i ranije dolazili do zloupotreba medicinske dokumentacije i drugih građana.&nbsp;
Sumnje novinarke Ane Raičković, obistinile su se u još jednom, sličnom slučaju, kada je opet iz KCCG procurio sadržaj koji je morao biti tajan.&nbsp;
Naime, slike lovca koga je napao medvjed, a koji se u KCCG borio za život, završile su u Viber i WhatsApp grupama, dijelile su se po mrežama, sa utješnom oznakom da se radi o uznemirujućem sadržaju. &nbsp;
Nakon upita medija vezano za neprimjereno i neetično objavljivanje fotografije pacijenta iz operacione sale na društvenim mrežama i distribucije pomenute fotografije putem Vibera, Klinički centar Crne Gore je, kako su kazali, “pokrenuo interne procedure s ciljem utvrđivanja svih činjenica i sankcionisanja odgovornih”.&nbsp;
„Klinički centar Crne Gore je, odmah po saznanju za distribuciju predmetne fotografije, pokrenuo interne procedure s ciljem utvrđivanja svih činjenica u vezi sa ovim slučajem. O ishodu postupka koji za cilj ima sankcionisanje odgovornih, bez odlaganja ćemo obavijestiti javnost“, saopšteno je Kliničkog centra Crne Gore krajem prošle godine.&nbsp;
Danas ipak iz KCCG kažu da je taj postupak obustavljen jer se iz sprovedenih dokaza nije moglo zaključiti da je počinjena povreda radne obaveze, odnosno, nije se moglo utvrditi čije je vlasništvo telefon s kojeg su fotografije objavljene u javnosti.&nbsp;
Ovi slučajevi pokazuje da curenje medicinske dokumentacije i fotografije pacijenata na operacionom stolu nijesu izolovani propust, to je simptom slabe institucionalne odgovornosti. Kako ni za jedan od ovih slučajeva nije utvrđenja odgovornost, onda je lako predvidivo da će ih biti još.&nbsp;
Kad tragedije kruže mrežama i portalima&nbsp;
U više nedavnih slučajeva, mediji i korisnici društvenih mreža objavljivali su snimke nasilja, tragedija i smrti, kršeći etičke i zakonske norme, presuđujući ko je kriv, ko nije, ko je za zatvor a ko za slobodu.&nbsp;
Portal IN4S objavio je snimak ubistva Igora Nedovića svega par sati nakon što se ono dogodilo. Snimak je još uvijek dostupan i u ovom mediju, ali i srpskim tabloidima, a javnost ni do danas nije saznala ko je dostavio pomenuti video materijal.&nbsp;
Ništa manje uznemirujuć nije bio ni snimak oproštajne video poruke Ivone Savićević nakon koje je počinila samoubistvo. Srpski tabloid Kurir objavio je njenu oproštajnu video-poruku, nakon čega su je prenijeli portali u Srbiji, dok je u Crnoj Gori dijeljena po mrežama.&nbsp;
Zbog objave tog snimka, ODT u Podgorici formiralo je predmet, jer se sumnja da je video procurio iz Uprave policije.&nbsp;
Takođe, javnost je u aprilu ove godine mogla da vidi pokušaj ubistva žene u podgoričkom naselju Stara Varoš, na kojem se čuju uznemirujući pozivi u pomoć. &nbsp;
Snimak, za koji se pretpostavlja da potiče sa nadzorne kamere, prvi put je objavljen na društvenoj mreži X, a zatim su ga prenijeli i brojni mediji u Srbiji.&nbsp;
I u ovom slučaju, Osnovno državno tužilaštvo pokrenulo je istragu.&nbsp;
Iz ODT na pitanja o prijava za neovlašćeno snimanje i objavljivanje snimaka sa nadzornih kamera, kažu da su u protekle &nbsp;dvije godine, evidentirane dvije prijave koje se konkretno odnose na neovlašćeno snimanje i/ili objavljivanje snimaka sa nadzornih kamera.&nbsp;
&nbsp;“U &nbsp;jednom od tih slučajeva je ovo tužilaštvo donijelo odluku o odbacivanju prijave, imajući u vidu da se krivično gonjenje u tom predmetu preduzima po privatnoj tužbi, dok je u drugom slučaju izviđajni postupak i dalje u toku”, kazali su iz ODT. &nbsp;
Zloupotreba ličnih podataka i objavljivanje video-snimaka ne proizvodi samo etičke i pravne dileme, već često vodi do nastanka i širenja dezinformacija. Kada se sadržaji objavljuju bez konteksta, provjere autentičnosti ili saglasnosti, oni se lako reinterpretiraju i postaju alat za konstruisanje lažnih narativa.&nbsp;
To je upravo bio slučaj sa djevojkom iz Srbija koja je poginula tokom parasejlinga u Budvi.&nbsp;
Nakon što je stradala, mediji su objave počeli spekulacijama o tome ko je kriv i zašto, prstom uperili na vlasnika parasejlinga a onda završili i pričom o tome da je djevojka počinila samoubistvo. Naravno, sve je pratio uznemirujući snimak nesreće, bez odgovornosti, a dezinformacije su se smjenjivale po uobičajenom šablonu. Slučaj je, takođe, preuzelo tužilaštvo.&nbsp;
Međutim, ni za jedan od pomenutih slučajeva, a koji su se desili u periodu od 2024. do danas, tužilaštvo nije odmaklo dalje od izviđaja.&nbsp;
Svi pobrojani slučajevi – od slučaja snimka samoubistva do medicinskog kartona u rukama okrivljenih, &nbsp;nalaze se u postupku izviđaja pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici.&nbsp;
“U ovim predmetima u toku su provjere i prikupljanje potrebnih informacija radi utvrđivanja činjenica i eventualne krivične odgovornosti”, navode iz ODT.&nbsp;
Šta kaže Zakon?&nbsp;
Prema Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, obrada i distribucija ličnih podataka dozvoljena je samo uz pristanak osobe ili u jasno zakonski određenim slučajevima.&nbsp;
S druge strane, Zakon o medijima i Krivični zakonik Crne Gore predviđaju sankcije za: neovlašćeno snimanje i objavljivanje tuđih snimaka, povredu tajnosti postupka, širenje informacija koje mogu ugroziti dostojanstvo i sigurnost pojedinaca.&nbsp;
Ono što povezuje sve ove slučajeve jeste činjenica da nijedan od objavljenih sadržaja nije nužno bio falsifikat. Međutim, svi su korišćeni u kontekstu koji je omogućio njihovo pogrešno tumačenje, širenje neistina i konstrukciju manipulativnih narativa. Takođe, veže ih i sumnja da su procurili iz institucija, što ih čini dodatno problematičnim.&nbsp;
To pokazuje da dezinformacije u savremenom okruženju često ne počinju lažnim sadržajem, veće zloupotrebom autentičnih podataka, &nbsp;medicinskih izvještaja, nadzornih snimaka ili video poruka. Odgovornost je naravno na onima koji ih plasiraju, a u društvu bez efikasnih institucija i stvarne primjene zakona o zaštiti podataka, granica između javnog interesa i prava na privatnost gotovo da ne postoji.&nbsp;
Kada institucije ne reaguju, događaji se izviđaju godinama, a javnost traži klik više, svaka objava od medicinskog kartona do video-snimka tragedija, &nbsp;postaje alat za senzacionalizam, manipulaciju i širenje dezinformacija, što se pokazalo i na svim slučajevima o kojima smo gore pisali. &nbsp;
Box: Kad i država krši privatnost &nbsp;
Objavljivanje spiskova građana/ki u samoizolaciji tokom pandemije kovid-19 pokazalo je kako i institucije mogu postati izvor povrede privatnosti &nbsp;i posredno, izvor dezinformacija.&nbsp;
Odlukom tadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela i Vlade, na internetu su se našli lični podaci hiljada građana: imena, prezimena i adrese. Iako je namjera predstavljena kao “zaštita javnog zdravlja”, posljedice su bile suprotne – stigmatizacija, strah i sumnjičenje onih čija su se imena našla na listi.&nbsp;
Nakon što je Vlada odlučila i objavila imena i adrese osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom, pojavila se mobilna aplikacija nepoznatih autora, preko koje je moguće da se locira pozicija ljudi u samoizolaciji.&nbsp;
Advokatica Maja Turković koja je zastupala više desetina lica čija su se imena našla na spisku, <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/zbog-krsenja-privatnosti-gradjani-tuze-drzavu-/30840363.html" target="_blank">potvrdila</a> je da su ovim licima povrijeđena ustavna prava, na privatnost i na zaštitu podataka, kao i pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života garantovano Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava.&nbsp;
Da su osporenom odlukom učinjene sve navedene povrede potvrdio je i Ustavni sud, koji je ovakvu odluku Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti ukinuo. &nbsp;Država je nakon toga plaćala milionske iznose odštete. Ipak, niko iz institucija koje su odobrile objavu nije odgovarao.&nbsp;
To je bila još jedna pokazna vježba, kako povjerljivi podaci, čak i onda &nbsp;kada su autentični, mogu postati oruđe dezinformacija. Onda kada ih država plasira bez konteksta i zaštite, građani/ke postaju kolateralna šteta institucionalne neodgovornosti.

Curenje povjerenja: Gdje je granica između informisanja i zloupotrebe

Građansko obrazovanje je ključni mehanizam za izgradnju demokratskog društva. Ako želimo slobodne i aktivne građane, moramo ih učiti od malih nogu šta su ljudska prava, šta znači dijalog i kako se brani prostor slobode, zaključak je emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E. &nbsp;Gosti Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili su Čedomir Čupić, politikolog i profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Neđeljko Đurović, profesor srednje škole u Baru i građanski aktivista i Rubina Čengić, &nbsp;novinarka iz Bosne i Hercegovine.
Građansko obrazovanje je u Crnoj Gori do 2017. bilo obavezno u osnovnim i srednjim školama, kada je svedeno na izborni predmet sa manje časova. Za njegovo vraćanje u obavezni program zalaže se civilni sektor, a među njima i CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA. Neđeljko Đurović smatra da za to postoje realne šanse i jasna potreba.&nbsp;
- Ovi događaji pokazuju da društvo ima ozbiljan problem u prihvatanju različitosti. Mladi moraju učiti o ljudskim pravima, demokratiji i empatiji - ustvrdio je on. Glavni izazov, ukoliko bi građansko obrazovanje ponovo postalo obavezan predmet, Đurović vidi u „obuci nastavnog kadra koji treba da svojim primjerom pokazuje vrijednosti, a ne samo da o njima govori“.
&nbsp;U Srbiji je građansko obrazovanje uvedeno 2001/2002. kao „obavezni izborni predmet“, a učenici biraju između vjeronauke i građanskog. „Nešto ne može biti i obavezno i izborno. To su mutne konstrukcije koje obmanjuju javnost. Uz to, predmet je marginalizovan jer nema ozbiljne udžbenike i ocjenjivanje“, naglasio je Čupić.
U BiH je situacija još složenija zbog decentralizovanog sistema obrazovanja.&nbsp;
- Imamo 14 ministarstava obrazovanja, svako sa svojom politikom. Agencija jeste napravila zajedničke smjernice, ali ih malo ko primjenjuje. Umjesto građanskog obrazovanja, vjeronauka je najrasprostranjenija, što kod djece već stvara podjele - &nbsp;rekla je Čengić.
Posebno je upozorila na inicijative, poput ukidanja predmeta Demokratija u Republici Srpskoj i uvođenja predmeta Vrline.&nbsp;
- Pojavio se priručnik koji zagovara srednjovjekovne vrijednosti i antirodne stavove. Ako djecu učite takvim ‘vrlinama’, a ne građanskim pravima, dramatično sužavate prostor slobode - &nbsp;poručila je Čengić.
Profesor Čupić je podsjetio da je suština građanskog obrazovanja njegovanje univerzalnih ljudskih vrijednosti.&nbsp;
- Postoji devet univerzalnih vrijednosti - istina, pravda, dobro, ljubav, ljepota, ljudsko dostojanstvo, sloboda, solidarnost i ravnopravnost. Kada posebne vrijednosti nisu u skladu s njima, nastaje prevara i opasnost“, rekao je, naglašavajući i da religija i duhovnost nisu same po sebi problem, već njihova zloupotreba u političke svrhe. „Iskreno religiozan čovjek je zlato, jer se pridržava univerzalnih vrijednosti. Problem su oni koji koriste religiju da bi dominirali ili manipulisali ljudima - &nbsp;pojasnio j eon.
Rubina Čengić je stava da građansko obrazovanje mora obuhvatiti i prava manjinskih grupa.&nbsp;
- Moramo govoriti o pravima žena, prava LGBT zajednice, prava nacionalnih manjina. Naša društva postala su sklona isključivanju manjina po bilo kom osnovu, a upravo građansko obrazovanje može tome stati na put“, kazala je. To podržava i profesor Čupić dodajući da „razlike predstavljaju bogatstvo društva, ali da moraju biti zakonom zaštićene i utemeljene na vrijednostima.
&nbsp;Komentarišući nedavni talas ksenofobije, nakon incidenata s građanima Turske i Azerbejdžana, profesor Čupić je poručio da je to loše po društveni i politički život Crne Gore i po ono čime se Crnogorci uvijek ponose – čojstvo.&nbsp;
- Poistovjetiti djelo pojedinca sa cijelom državom ili nacijom je brutalan oblik propagande. U Crnoj Gori, gdje se tradicionalno držalo do čojstva, zapanjujuće je vidjeti mlade ljude instruisane da šire mržnju. To je očigledan proizvod političke propagande i nemoćnih elita - kazao je Čupić, ističući da građani moraju jasno poručiti da nasilje nije prihvatljivo, a institucije dosljedno sankcionisati svaki nasilni incident.
Neđeljko Đurović je ocijenio da porast nacionalizma i posljednji incidenti potvrđuju dublje društvene procese.&nbsp;
- Evropska svijest ne obitava u Crnoj Gori, naročito među onima koji kreiraju javni prostor i koji bi trebalo da promovišu evropske vrijednosti“, rekao je on, upozoravajući na površnost političkog establišmenta i relativizaciju istorijskih činjenica. „Kada relativizujete vrijednosti utvrđene kao civilizacijske, poput antifašizma, i pokušavate ih opovrgnuti, vi zapravo potkopavate svijest i otvarate prostor za isključivost i revizionizam - dodao je on.
Podatke istraživanja po kojima više od 40% građana BiH pri izboru političkih predstavnika vodi računa o vjeri i nacionalnosti kandidata, novinarka Rubina Čengić je prokomentarisala riječima:&nbsp;
- Mi na Balkanu još uvijek nismo izašli iz rata. Potrebni su nam neprijatelji, pa se svaki incident pretvara u međunacionalni sukob. Političari manipulišu strahom građana, a iza svega toga kriju se kriminal i korupcija“. Ona je naglasila i da je u osnovi problema „nedostatak građanskog obrazovanja i medijske pismenosti, zbog čega građani bez kritičkog znanja lako vjeruju manipulacijama.
Profesor Čupić osvrnuo se i na stanje u Srbiji, istučući da se precjenjuje njen značaj na Balkanu. „Srbija se miješa u unutrašnje stvari regiona - od Crne Gore do BiH i Hrvatske, kako bi prikrila sopstvene unutrašnje probleme… U Srbiji je ugrožena vladavina prava. Zakoni postoje, ali se ne poštuju, a institucije su porobljene od strane vlasti. To vodi u propast društva“, ocijenio je Čupić.
&nbsp;Sagovornici su saglasni da bez kvalitetnog obrazovanja nema razvoja, te da je građansko obrazovanje ključno za demokratsko oblikovanje društva. Profesor Čupić podsjetio je na primjer Japana.&nbsp;
- Japan nema resurse, ali je ulaganjima u obrazovanje postao treća industrijska sila svijeta... 90% građana Crne Gore živi u skladu s vrijednostima, ali manjina ekstremista muti vodu. Zato je nužno osnažiti obrazovanje, institucije i vladavinu prava - naveo je on.&nbsp;
Rubina Čengić je dodala:&nbsp;
- Ako želimo slobodne i aktivne građane, moramo ih od malih nogu učiti ljudskim pravima, dijalogu i kako se brani prostor slobode.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5_kCoEcxPMc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Građanski ugao: Građansko obrazovanje kao brana nacionalizmu i ksenofobiji

Evropski savez formirao je Koordinacioni odbor u Tivtu na zajedničkoj sjednici opštinskih odbora Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata (SD) i Liberalne partije (LP) u ovom gradu. Na ovaj način nastavlja se jačanje političke platforme progresivnih i proevropskih snaga na svim nivoima i u svim gradovima Crne Gore.
- Predstavnici Evropskog saveza istakli su da je formiranje koordinacionog odbora u Tivtu važan korak ka objedinjavanju građanske i evropske politike, te da predstavlja snažan odgovor na izazove sa kojima se Crna Gora danas suočava - saopšteno je iz te partije.&nbsp;
Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan, poručio je da je ovo još jedna bitka koju moramo da dobijemo.
- Naš zadatak je da građanima Tivta i Crne Gore objasnimo u kojem se trenutku nalazimo. Formiranjem Saveza pokazali smo da smo prepoznali potrebu za promjenom političke igre. Naši rezultati su iznad očekivanja, a naših pet odbornika u tivatskom parlamentu predstavljaju najbolje što ovaj grad ima. Radimo zajedno da što prije vidimo leđa ovoj vlasti – i u Tivtu, i na državnom nivou - poručio je Belan.
Predsjednik OO SD Tivat i odbornik Zdravko Mitrović je naglasio da Evropski savez predstavlja novu-staru građansku opciju u Crnoj Gori.
- Ono što se danas dešava u Crnoj Gori ima elemente fašizma i teško je boriti se s tim, ali Savez je jedini koji jasno razlikuje građansko od nacionalnog - naveo je Mitrović.
Istakao je da se u Tivtu suočavaju sa istim problemima kao na državnom nivou.
- Tivat danas ima veliku sramotu – Arsenal i da su ovi koji vladaju imali imalo časti, sami bi podnijeli ostavke. Zbog toga ovu vlast treba smijeniti - poručio je Mitrović.
Odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u SO Tivat Ćazim Lisičić, istakao je da razvoj Tivta mora biti ravnomjeran.
- Tivat nije samo Porto i centar grada. I okolna mjesta traže pažnju i razvoj. Mi u ovom timu težimo progresu grada i društva - &nbsp;kazao je Lisičić.
Istakao je da je Evropski savez u Tivtu zajednica ljudi koji mogu da mijenjaju stvari na bolje.
- Od Tivta počinjemo pobjede koje će se širiti na državni nivo - rekao je Lisičić.
Predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović, podsjetio je da Tivat ima tradiciju autentične državnotvorne politike.
- Moramo pokazati da naš potencijal nadilazi politički minimum. Ljudi nas van Tivta i van Crne Gore doživljavaju ozbiljnije nego što to ponekad mi sami mislimo. Suočeni smo s pošasti vlasti koja podsjeća na onu iz devedesetih, s politikom koja pokušava da dokaže da zajednički život i građansko društvo nijesu mogući. Ali naša ideja je superiorna – uz malo više napora, rezultat neće izostati - poručio je Vujović.
Predsjednik SD-a i jedan od lidera Evropskog saveza, Damir Šehović, poručio je da je antifašizam temelj vrijednosti na kojima Savez počiva.
- Od 2020. godine jasno je da je antifašizam naša najveća prednost. Mi smo jedini koji su od početka na tim pozicijama. Danas živimo vrijeme slično devedesetima – vrijeme u kojem se oni koji nijesu dio ekstremnog stroja proglašavaju lošima. Ako se pristojni ljudi povuku iz politike, moralne vertikale ove zemlje biće osuđeni ratni zločinci. To ne smijemo dozvoliti - &nbsp;istakao je Šehović.
On je dodao da Crna Gora danas stoji pred izborom između latentnog fašizma i građanske, pristojne Crne Gore.
- Naša borba nije za funkcije, već za ambijent u kojem će živjeti naša djeca. Biramo da se suprotstavimo, da plivamo uzvodno, jer vjerujemo u ideju građanske i evropske Crne Gore - zaključio je Šehović.
Evropski savez nastavlja organizaciono jačanje u svim crnogorskim opštinama, s ciljem okupljanja građanskih, evropskih i antifašističkih snaga koje žele da Crna Gora bude moderna, evropska, multietnička država.

Formiran Koordinacioni odbor Evropskog saveza u Tivtu: Vrijeme je da vidimo leđa ovoj vlasti – i u Tivtu i u Crnoj Gori

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba teže, a osam lakše povrijeđeno.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, Bijelom Polju četiri.&nbsp;
U Baru su evidentirane tri saobraćajne nezgode, a po jedna u Nikšiću i Beranama.
Izdato je 516 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 61 prekršajna prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 16 saobraćajnih nezgoda

Istraga u predmetu protiv biznismena Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića i još tri osobe otkriva novo pravilo Specijalnog državnog tužilaštva – da nijedan dokaz koji je proveden u pravnom poretku Crne Gore ne vrijedi ništa u odnosu na jednu „Skaj“ poruku. Ako to uvedemo, to znači kraj pravdi. Ovo je poruka svim ljudima u pritvoru koji imaju sličnu situaciju da nemaju čemu da se nadaju. Neka smatraju da su osuđeni - kazao je za Pobjedu advokat Zoran Piperović.
On je istakao da su „tužioci počeli da vjeruju komunikaciji između trećih lica više nego dokazima koji su utemeljeni u zakonima Crne Gore“.
- SDT vjeruje „Skaj“ poruci koju je lice A poslalo licu B, a ne onome što se nalazi u rukama ljudi koji su stvarno potpisivali ugovore, plaćali i gradili. To me potpuno zbunjuje, jer više ne znam o čemu se ovdje radi - rekao je Piperović.
On ističe da je u Crnoj Gori važnije „da se neko slika sa lisicama na rukama nego da se dokaže krivica“.
- Poenta je da se napravi slika za medije kako bi gospoda Bogdanović, Abazović i njihova ekipa mogli da kažu da se nešto radi, da ima hapšenja. A to što će za tri godine možda pasti sve optužnice, nikoga ne zanima. Važno je da se uhapse i da se priča da se ,,čisti kriminal“. I naravno, svako ko je stvarno kriv treba da odgovara, pa makar bio iz moje kuće, ali mora se znati kada i zbog čega se neko hapsi - poručio je Piperović.
<h2>Dvije verzije o istom kešu</h2>
Tokom saslušanja Ranka Ubovića pred sutkinjom za istragu Višeg suda u Podgorici Suzanom Mugošom prije nekoliko večeri, Piperović je, kako navodi, ukazao na kontradiktornost tužilačkih naredbi koje se odnose na isti događaj, predaju novca osumnjičenim Ivanoviću i Uboviću od strane Radoja Zvicera.
- Kazao sam sutkinji Mugoša da u jednoj naredbi stoji da je keš od Zvicera uzeo Ubović, dok u drugoj, na osnovu koje je pritvoren Vlado Ivanović, piše da je on taj koji je primio novac. A pritvor je određen obojici, po istom osnovu, uticaj na svjedoke, i to nad istim svjedocima - rekao je Piperović.
Sutkinja je potom, kako navodi Piperović, direktno pitala tužioce da se izjasne ko je, prema njihovim navodima, preuzeo keš od Zvicera, Vlado Ivanović ili Ranko Ubović, kako stoji u tužilačkom aktu.
- Tužilaštvo je pred Mugošom kazalo da u naredbi ne piše da je Vlado uzeo keš, već da je to učinio Ubović. Kako bi opravdali svoj stav, objasnili su da novac nije lično primio Ivanović, već da je predat blagajnici njegove firme, koja ga nije evidentirala. Postavlja se pitanje: zašto onda nije uhapšena blagajnica, ako se tvrdi da je novac primljen u firmi? - rekao je Piperović.
On zaključuje da je „očigledno da su naredbe pisane ad hoc, u posljednjih nekoliko dana, kako bi se opravdalo proširenje istrage na Ranka Ubovića, Veska Kovačevića, Aca Mijajlovića i Zorana Lazovića.
- Fakat je da su prije 20 dana pisali o firmi „Master inženjering“ i navodima da je Zvicer dao keš za opremanje stanova, a sada se sve pripisuje Uboviću. Predao sam sudu svu dokumentaciju od ugovora o gradnji i aneksa do rekapitulacija troškova, sve ovjereno kod notarke u Budvi – istakao je advokat Piperović.
<h2>Poruke trećih lica</h2>
Kako tvrdi Piperović, svi materijalni dokazi koje su dostavili sudu potvrđuju zakonitost poslovanja njegovih klijenata Ubovića i Ivanovića.
- Sve fakture je provjerio SPO. Svaka je uredno plaćena novcem firme u vlasništvu Ivanovića. Ipak, SDT sada tvrdi da to nije tako - rekao je on.
Dodao je da „tužilaštvo ignoriše dokumenta koja niko ne osporava i radije se oslanja na nekoliko ’Skaj’ poruka trećih lica, u kojima se ne pominju ni Ivanović ni Ubović“.
- Dokaze koji postoje u papirima, pravnim poslovima zaključenim po zakonu, tužilaštvo odbacuje i prihvata neprovjerljive poruke sa „Skaj“ aplikacije - istakao je Piperović.
On je ukazao da ni poruke koje SDT koristi kao osnov sumnje nijesu jasne ni pravno ni činjenično.
- Tužilaštvo bi moralo da pojasni na koga se odnosi poruka Radoja Zvicera: ,,Moraće da mi plate penale 500.000 eura“. Ko treba da plati te penale, koje pravno ili fizičko lice? SDT nema odgovor na to, ali tvrdi da se poruka odnosi na stanove u Budvi. A dokaz u krivičnom postupku mora biti provjerljiv, jer ako nije, ne može biti dokaz – ističe Piperović.
On podsjeća da se u „Skaj“ komunikaciji trećih lica ne pominju ni Ivanović ni Ubović, „a upravo su oni završili u pritvoru zbog te poruke“.
<h2>Plaćanje preko računa</h2>
Vlado Ivanović, koji je uhapšen prije 20 dana, u iskazu pred tužiocem potvrdio je da je sa suprugom Radoja Zvicera, Tamarom Zvicer, pregovarao o prodaji stana, ali da je od dogovora odustao jer ona nije obezbijedila kredit i prestala je da se javlja.
- Objasnio je da je opremanje stana platio da ne bi imao štetu ukoliko dođe do odustajanja kupca. Pojasnio je da ako on plati opremanje, stan ostaje u cjelosti njegov i može ga prodati ili iznajmiti, bez raskusurivanja. To je čista ekonomska logika, a ne pranje novca - rekao je Piperović.
Dodao je da su svi računi za opremanje plaćeni legalno, preko računa firme „Master inženjering“ te da je u njih imala uvid i Specijalna policija.
- Ipak, SDT je 20 dana nakon njegovog hapšenja promijenilo verziju i sada tvrdi da je keš za opremanje dao Zvicer, ali ne lično Vladu, već blagajnici koja to nije zavela. To je pokušaj da se opravda već donesena odluka o pritvoru Ivanoviću - tvrdi Piperović.
Advokat ukazuje i na apsurd u osnovu za određivanje pritvora.
- Ivanović i Ubović su pritvoreni zbog navodnog uticaja na svjedoke, a među svjedocima su parketari, keramičari, tapetari, ljudi koji postavljaju klime i dva policajca. Policajci su kazali da su čuli da Tamara Zvicer nešto radi u stanovima i napravili službenu zabilješku. Zar moji branjenici mogu uticati na policajce -službena lica? - pitao je Piperović.
<h2>Optužbe</h2>
Specijalno državno tužilaštvo je istragu protiv biznismena Vladana Ivanovića proširilo na Ubovića, Veselina Kovačevića, Aleksandra Mijajlovića i penzionisanog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, zbog sumnje da su prali novac.
Prema navodima tužilaštva, transakcije su, obavljene gotovinom, bez ugovora o kupoprodaji, a stanovi su formalno ostali upisani na firmu „Master inženjering“, kako bi se prikrila stvarna vlasnička struktura.
Tužilaštvo sumnja i da su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović 2019. godine stekli po jedan luksuzan stan u Budvi, koje su opremili i koristili zajedno sa članovima svojih porodica.
Biznismen Ranko Ubović uhapšen je u ponedjeljak u podgoričkom Siti kvartu.
Istog dana uhapšen je i Veselin Kovačević, član Odbora direktora kompanije „Bemax“.
Vladan Ivanović, vlasnik „Master inženjeringa“, uhapšen je 10. oktobra, zbog sumnje da je učestvovao u transferima novca i vođenju fiktivnih evidencija o imovini.

Piperović: Ako „Skaj“ poruke postanu dokaz, to je kraj pravde u Crnoj Gori

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

Novosađani koji su danas odali poštu stradalim sugrađanima, za Portal ETV kazali su da je ispred Željezničke stanice danas bilo potresno i dirljivo, ali da im je drago što su svi došli danas u Novi Sad. - Ja ne znam kako je ovaj narod stao u Novi Sad, to je nepregledna masa ljudi. Puni su kolovozi, puni trotoari- kazala je sagovornica Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Prenijela nam je dio atmosfere dok je trajalo 16 minuta tišine za žrtve. - Potresno je i dirljivo. Puštali su po jedan balon, crveno srce, svakog minuta tokom trajanja 16 minuta tišine- kazala je. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvhOscXAMf3g&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Srednjoškolac koji je zajedno sa svojim kolegama iz Gimnazije pješačio od Novog Sada do Beograda, i danas je bio ispred Željezničke stanice da oda počast sugrađanima. - Drago mi je što je ovoliko ljudi došlo u Novi Sad iz cijele Srbije. Ulice su pune da se nigdje je vidi asfalt- kazao je. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FfeHwUs_RFJg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Upitali smo ih da li smatraju da će današnji skup proći u mirnoj atmosferi. - Za sada nema naznaka da može da ispadne nešto nepredviđeno, sve dok studenti koordinišu, nema brige. Do sada se pokazalo da su takvi incidenti nastupali nakon mirnih protesta, naravno, izazvani od strane ubačenih elemenata- kazala je sagovornica Portala ETV. Nada se da će danas sve proći mirno i dostojanstveno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Podsjećamo, Novi Sad i cijela Srbija obilježavaju godišnjicu od tragičnog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je život izgubilo 16 ljudi.

Novosađani za Portal ETV: Potresno je i dirljivo, studenti kontrolišu da sve prođe mirno

Građanski aktivista Danijel Kalezić, podnio je dvije pritužbe Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka” zbog objava na društvenim mrežama koje, kako navodi, predstavljaju otvoreni govor mržnje i diskriminaciju na osnovu nacionalnog i etničkog porijekla.
U objavama tih subjekata od 27. oktobra 2025. godine, restorani su javno najavili bojkot dostavljačke kompanije “Glovo”, uz objašnjenje da to čine kako bi izbjegli da “migranti” ili “turski državljani” donose njihovu hranu, direktno povezujući čitavu grupu ljudi s “nemilim događajima” u Podgorici.
- Ovakve poruke nisu samo moralno neprihvatljive, već i direktno krše Ustav i Zakon o zabrani diskriminacije, jer pozivaju na isključivanje cijele etničke grupe iz javnog i profesionalnog života. One normalizuju ideju da kontakt sa ljudima određene nacionalnosti predstavlja prijetnju – što je suština dehumanizacije i segregacije- izjavio je Kalezić.
Kalezić je istakao da ovakvi javni istupi doprinose stvaranju atmosfere straha, nesigurnosti i neprijateljstva prema osobama stranog porijekla, posebno u trenutku kada se u Crnoj Gori širi netrpeljivost i govor mržnje prema državljanima Turske. U pritužbama je, kako navodi, naglasio da ga ovakve izjave lično pogađaju iz porodičnih razloga, te da je veoma zabrinjavajuće to kakve su posljedice ovakvih diskriminatornih narativa kojima smo svjedočili tokom prethodne nedjelje.
Takođe je, ističe, podsjetio da ovo nije prvi put da pojedini subjekti, poput „Etno sela Montenegro“, koriste društvene mreže za širenje netrpeljivosti – podsjećajući da su i 2020. godine javno objavljivali poruke kojima su omalovažavali LGBTIQ osobe nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu.
- Ovo nije incident, već obrazac diskriminatorskog ponašanja koji pokazuje koliko su institucije spore u reagovanju na govor mržnje i širenje netrpeljivosti. Svaka poruka koja dijeli ljude po porijeklu, vjeri, boji kože, seksualnoj orijentaciji ili bilo kom gdugom osnovu – mora biti sankcionisana- poručio je Kalezić.

Tag: predsjednicki-izbori-u-sad