<p>Postoje naznake što se može očekivati od drugog mandata <b>Donaldna Trampa</b> kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, kako od njegovog štaba, tako i od onih koji slave njegovu pobjedu koji očekuju da će imati veći manevarski prostor da u svojim državama organizuju sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno demokratizaciji društva, kazao je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins, <b>Siniša Vuković</b>, za 24 sata Televizije E.&nbsp;</p>
<p>U tranzicionim društvima, navodi profesor, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa dobiće autoritativne i antiliberalne snage, koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji i kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda...</p>
<p>Vuković smatra da je Tramp vjerovatno mnogo spremniji i odlučniji za neke radikalnije poteze u SAD, jer je to čest slučaj kada je riječ o drugom mandatu. Predsjednici su, kaže, nerijetko pragmatični i praktični, sami sebe ograničavaju sa eksperimentalnim politikama, a u drugom mandatu budu mnogo hrabriji, odlučniji da se rvaju sa politikama koje su nerijetko i nepopularne.</p>
<p>- U Sjedinjenim Američkim Državama već se priča o tome da će Trampov drugi mandat biti mnogo ekstremniji. Ako je vjerovati onome što je govorio, Tramp će biti mnogo odlučniji kada je riječ o ilegalnoj imigraciji. Planovi o masovnim deportacijama već postoje. To je u koliziji sa pravnim normama u SAD, ali je Tramp spreman to da uradi preko izvršne odluke, koje je spreman odmah da potpiše - kaže Vuković.</p>
<h2>Na što je Tramp spreman</h2>
<p>Tramp je, objašnjava Vuković, spreman i da uvede carinske stope, što može imati dalekosežne posljedice na standard američkog društva, dovesti do ozbiljnog inflatornog skoka. Dodaje da Tramp nikada do kraja nije definisao vanjsko političke stavove, odnosno, što je to što bi uradio drugačije od Džozefa Bajdena, ili u odnosu na svoj prvi predsjednički mandat.</p>
<p>- Puno je nepoznanica, jer je Tramp često bio kontradiktoran, a prema određenim temama svjesno ambivalentan. Naravno, nikad njie krio nedvosmislenu podršku Izraelu i premjeru Benjaminu Netanjahuu u njegovoj ofanzivi u pojasu Gaze, i sada Libanu. Kada je riječ o Ukrajini, uvijek je govorio da rat treba zaustaviti “u ovom trenutku”. To može imati dalekosežne posljedice po međunarodni pravni poredak, mir i bezbjednost na globalnom nivou. Jer, zaustaviti konflikt “u ovom trenutku” zapravo znači da se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu ne samo legitimiše, nego i legalizuje okupacija, što je nečuveno. Takav potez ne postoji od kraja Drugog svjetskog rata - objašnjava Vuković.</p>
<p>Legitimisanje i legalizovanje okupacije ne postoji od uspostavljanja sistema Ujedninjenih nacija, kaže profesor Vuković, i dodaje da to može probuditi bezbroj revizionističkih tendencija širom svijeta, prekrajanja granica, mijenjanja međunarodnih odnosa, normi.</p>
<p>- To može probuditi Kinu da napravi odlučniji korak prema Tajvanu, što bi bila tačka pucanja međunarodnog mira i bezbjednosti, jer bi takav potez na globalnom planu u potpunosti redefinisao bezbjednosne i ekonomske prioritete - ističe Vuković.</p>
<p>Ukoliko se Rusiji dozvoli legalizacija okupacije, objašnjava profesor Univerziteta Džons Hopkins, Evropa neće biti mirna, jer bi to značilo da ne postoji granica, međunarodna norma koja bi ograničila agresiju i aneksiju. Napominje da bi se isti scenario mogao očekivati u Moldaviji, Gruziji, ali u baltičkim zemljama, jer je Tramp signalizirao da za njega NATO nije prioritet, odnosno član pet (član pet podrazumijeva kolektivni odgovor vojnog saveza, uključujući i vojni, ako je neka članica NATO napadnuta).</p>
<p>- Da li je Tramp to govorio samo da bi bio bombastičan, na neki način aktuelan, ili zaista nosi te ideološke matrice kojima bi se projektovao tektosnki preokret u međunarodnim odnosima, ostaje da vidimo. Sve će zavisiti od toga ko će biti članovi Trampovog najužeg kabineta i njegovi najbliži savjetnici za nacionalnu bezbjednost. Od tih ljudi zavisiće prioriteti i politike kojima će se ti prioriteti tretirati - smatra Vuković.</p>
<h2>Ko slavi Trampovu pobjedu</h2>
<p>Vjeruje da će svijet uskoro vidjeti da li će Tramp biti odlučni izolacionista, kao što to vjeruju oni koji slave njegovu pobjedu. Njihova očekivanja su, dodaje Vuković, da će Amerika biti drugačija u odnosu na to kakva je, sa svim svojim manama, bila decenijama - okosnica liberalno demokratskog međunarodnog poretka.</p>
<p>- Odnose sa drugim državama, prvenstveno regiona jugositočne Evrope, Zapadnog Balkana, Amerika je bazirala na politici kondicionalnosti, u nadi da će se zemlje u tranziciji, jačanjem odnosa sa SAD, dodatno demokratizovati. Dakle, postojala je određena vrsta uslovljavanja, da poboljšanje odnosa sa SAD proizvodi demokratizaciju društava. Oni koji sad slave, slave upravo činjenicu da je Tramp bio veoma oštar prema liberalno demokratskom pogledu na svijet, jer je govorio da Amerika ne treba više da se bavi ljudskim pravima, vladavinom prava, medijskim slobodama, manjinskim slobodama, da to sve treba ostaviti državama da same odlučuju, unutar svojih granica. Za Zapadni Balkan, koji teži ka Zapadu i liberalno demokratskim vrijednostima, to znači gubitak podrške i smjernica koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država - kaže Vuković.</p>
<p>Takve okolnosti najviše idu na ruku, objašnjava profesor Vuković, onima koji ne žele da budu pod pritiskom da se njihova društva dalje demokratizuju, već da samoinicijativno odlučuju što je mjera demokratije. U tranzicionim društvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa, smatra Vuković, dobiće autoritativne i antiliberalne snage koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji, a kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda.</p>
<p>- To vidimo u Mađarskoj, to smo u jednom trenutku vidjeli i u Poljskoj. To su antiliberalna, ili antidemokratska prestrojavanja. Oni koji slave Trampa očekuju da će njegov dolazak upravo njima dozvoliti veći manevarski prostor, kako bi u svojoj državi organizovali sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno procesima dalje demokratizacije. Da li će to probuditi određene revizionističke snage na Balkanu, da li će to dati vjetar u leđa određenim recidivima prošlosti da se redefinišu granice, da se redefinišu odnosi, da se teži etnonacionalnom ključu mijenjanja granica i teritorija na Zapadnom Balkanu zavisiće, ponavljam, od toga ko će biti u Trampovom timu i od načina na koji će gledati prioritete na Zapadnom Balkanu - istakao je Vuković.</p>
<h2>Tramp, NATO i Crna Gora</h2>
<p>Crna Gora, kao i cijeli evropski kontinent, smatra Vuković, ulazi u period neizvjesnosti, jer je većina bezbjednosnih aranžmana bila bazirana na dubinskom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama. NATO je koalicija koja je mnogo kompleksnija od hirovitog ponašanja bilo kojeg lidera u ovom trenutku, ali je pitanje, dodaje Vuković, koliko je NATO koherentan bez jake uloge Sjedinjenih Država.</p>
<p>- Ostaje da se vidi do koje mjere je Tramp spreman da zadrži odnose na postojećem nivou, ili će nastaviti tamo gdje je stao tokom prvog mandata, da ih dovodi u pitanje i ide konkretnim koracima koji bi demontirali bezbjednosne strukture u okviru NATO. Nisam sklon spekulacijama - kaže Vuković.</p>
<p>Smatra da je Crnoj Gori veći problem pitanje unutrašnje bezbjednost.</p>
<p>- Član pet, sam po sebi, ne znači da će se NATO miješati u unutrašnja pitanja države članice. Države članice su suverene i očekuje se od njih da se same nose sa unutrašnjim bezbjednosnim izazovima, a NATO je tu da pomogne. Crnoj Gori je ključno da razumije da u ovom preslojavanju, koliko god izgledalo oportuno da se slavi jedna nova paradigma, isčekuje možda popustljivost u demokratskim standardima, na dugom štapu to za Crnu Goru nije dobro. Jer, ako se Crna Gora dodatno ne demokratizuje, čitavo društvo će, pa čak i oni koji slave (Trampovu pobjedu), na koncu izgubiti. Ovim želim da kažem da oni koji trenutno slave Trampovu pobjedu su isti oni koji veličaju ulogu Vladimira Putina. Za njih je mjera vladanja i društvenih odnosa ona koja postoji u Rusiji. Dakle, to je tvrdo autoritarno vladanje, đe ne postoji nijedna međunarodna norma, nijedan standard koji je po automatizmu primjenljiv na unutrašnjem planu, već svaka država postane samostalni feud, u okviru kojeg oni koji su na vlasti imaju pravo da odlučuju kako će se društveni odnosi oblikovati - poručio je Vuković.</p>
<p>Dodaje da u društvima koja su prepuštena snagama unutar države, bez potrebe da se regionalno ili međunarodno sinhronizuju potezi, jačaju autoritarne tendencije. Takava društva postaju zatovrenija, isključivija.</p>
<p>- Ne želim da vjerujem da je to put koji bi bilo ko u Crnoj Gori izabrao, pa čak ni oni najdesno konzervativni. Ne želim da vjerujem da bi to prihvatili kao mjeru organizacije društva, jer je makar na retoričkom planu - da žele da budu dio Evropske unije, ipak, nešto internalizovano. Možda je ovo primjer kada Crna Gora i ostatak evropskog kontitnenta treba da pokažu – evo, na koji način smo u stanju da nastavimo evropsku priču, iako se kontekst mijenja - zaključio je Vuković.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković: Trampova pobjeda je vjetar u leđa autoritativnim i antiliberlanim snagama

<p>Ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b> čestitao je novoizabranom američkom predsjedniku <b>Donaldu Trampu</b> i poručio da je spreman razgovarati s njim.</p>
<p>Ova izjava dolazi u kontekstu napetih odnosa između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, koji su se dodatno pogoršali nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.</p>
<p>Putin je Trampa nazvao „hrabrim čovjekom“ i istakao da bi svaka inicijativa koja doprinosi okončanju rata u Ukrajini zaslužila pažnju.&nbsp;</p>
<p>Kako javlja Skaj njuz, na Valdai discussion clubu u Sočiju, Putin je takođe komentarisao Trampovo ponašanje nakon što je preživio pokušaj atentata na mitingu u julu. U tom kontekstu je rekao da je stekao utisak da je Tramp bio „zlostavljan“ tokom svog prvog predsjedničkog mandata.</p>

Putin: Čestitam Trampu, spreman sam da razgovaram sa njim

<p>Republikanski kandidat <b>Donald Tramp</b> drži vođstvo na američkim predsjedničkim izborima pobjedama u nizu tradicionalno republikanskih država, uključujući i Sjevernu Karolinu, prvu od država koje mogu da odluče ishod izbora, sužavajući put do pobjede kandidatkinje Demokratske partije, potpredsjednice <b>Kamale Haris</b>.</p>
<p>Tramp je pobijedio je u još jednoj neodlučnoj državi - Džordžiji, koja mu je donijela 16 elektorskih glasova. Time je Džordžija prva država u kojoj je prije četiri godine pobijedio Džo Bajden, a sada Tramp.</p>
<p>Kako prenosi BiBiSi (BBC), rezultati u takozvanim kolebljivim državama pokazuju da Tramp u <b>Sjevernoj Karolini </b>(96,6 odsto prebrojanih glasova) vodi sa 50,9 naprema 47,8 odsto. U <b>Džordžiji</b> (na osnovu 98,9 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,7 prema 48,4 odsto. U <b>Pensilvaniji</b> (95 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,9 prema 48 odsto. U <b>Viskonsinu</b> (91 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,2 prema 47,2 odsto. U <b>Nevadi </b>(73 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,4 prema 47 odsto. U <b>Mičigenu</b> (71 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 52,2 prema 45,9 odsto. U <b>Arizoni</b> (53 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 50 odsto prema 49,1 odsto.</p>
<p>Prema nezvaničnim projekcijama AP-a i drugih američkih medija, koje prenosi <a href="https://www.glasamerike.net/">Glas Amerike,</a> Tramp &nbsp;vodi sa 267 elektorskih glasova u odnosu na 214 Haris. Za pobjedu je potrebno 270 elektora.</p>
<p>Očekuje se obraćanje Trampa iz svog predizbornog štaba na Floridi. Tamo se već okupilo na hiljade pristalica.&nbsp;</p>
<p>Kampanja demokratske kandidatkinje najavila je da se o rezultatima izbora neće izjašnjavati danas, nego sjutra po američkom vremenu.</p>
<p>Američki mediji javljaju da je raspoloženje među njezinim pristašama opalo, budući da je prema prvim rezultatima u vođstvu Tramp.</p>
<p>Predsjednički izbori u SAD vjerovatno će imati velike implikacije na ruski rat u Ukrajini, ratni sukob na Bliskom istoku i druga globalna pitanja.</p>
<p>Haris je rekla da će nastaviti politiku predsjednika <b>Džoa Bajdena </b>da pomaže Ukrajini, jasno izražavajući želju da Rusija bude poražena. Tramp je dovodio u pitanje podršku SAD Ukrajini, navodeći da bi Evropa trebalo da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, i da je budućnost NATO-a pod sumnjom.</p>
<p>Više od tri četvrtine od 50 saveznih država i Distrikt Kolumbija odlučeni su u nezvaničnim projekcijama medija, što je sve u skladu sa prognoziranim rezultatima i identično kao na predsjedničkim izborima 2020. između Džoa Bajdena, koji je pobijedio, i Trampa.</p>
<p>Međutim, ključne države – Arizona (11 elektora), Džordžija (16), Mičigen (15), Nevada (šest), Pensilvanija (19) i Viskonsin (10) – tek treba da budu odlučene, mada Tramp u većini ima prednost dok pristižu glasovi.</p>
<div class="embed-block"><iframe allowfullscreen='true' width='1200' height='616' frameborder='0' src='https://projects.voanews.com/election-map/rferl/bosnian.html'></iframe></div>

Tramp vodi protiv Haris, prednost u svim kolebljivim državama

<p>Lažne prijetnje bombama koje se pripisuju ruskim operacijama destabilizacije bile su danas upućene nekim biračkim mjestima u SAD, što je nakratko poremetilo glasanje u Džordžiji, jednoj od ključnih američkih saveznih država za predsjedničke izbore, saopštile su američke vlasti.<br/>
<br/>
Američka federalna policija (FBI) saopštila je da je upoznata sa prijetnjama bombama na biračkim mjestima u nekoliko država, od kojih se čini da "neke potiču sa ruskog internet domena".<br/>
<br/>
- Nijedna od tih prijetnji se do sada nije smatrala vjerodostojnom - navodi se u saopštenju FBI-a u kojem se ne precizira o kojim državama je riječ.<br/>
<br/>
FBI je pozvao stanovništvo da prijavi svaku sumnjivu aktivnost organima za sprovođenje zakona.<br/>
<br/>
Zvaničnik odgovoran za izbore u Džordžiji <b>Bred Rafensperger </b>je sa svoje strane potvrdio da je izvor lažnih prijetnji bombom u toj državi "identifikovan i da je u pitanju Rusija".<br/>
<br/>
Policija i opštinski zvaničnici u okrugu Fulton, u Atlanti, glavnom gradu Džordžije, prijavili su niz takvih incidenata koji su rezultirali kratkim zatvaranjem biračkih mjesta.<br/>
<br/>
Američke vlasti su poslednjih sedmica više puta upozoravale na pokušaje dezinformisanja "ruskih agenata uticaja", posebno u Džordžiji.</p>

Prijetnje bombama pripisane Rusiji nakratko poremetile glasanje u SAD

<p>Potpredsjednica Demokratske stranke <b>Kamala Haris </b>prednjački u odnosu na republikanskog kandidata Donalda Trampa za tri poena, sa 46 odsto prema 43 odsto - pokazuje posljednja anketa koju su sproveli Rojters i Ipsos.</p>
<p>Četvorodnevna anketa koja je završena u ponedjeljak pokazala je da je Tramp, koji je zaostao za Harisom šest poena u anketi Rojtersa/Ipsosa od 20. do 23. septembra, bio preferirani kandidat za niz ekonomskih pitanja i da bi neki birači mogli da budu podstaknuti njegovim tvrdnjama da su ilegalni imigranti skloni kriminalu, tvrdnje koje su akademici i istraživački centri u velikoj mjeri diskreditovali.</p>
<p>Anketa je imala marginu greške od oko tri procentna poena, piše Rojters.</p>
<p>Ispitanici su ocijenili ekonomiju kao najveće pitanje sa kojim se zemlja suočava, a oko 44 odsto je reklo da je Tramp imao bolji pristup u rješavanju „troškova života“, u poređenju sa 38 odsto onih koji su izabrali Haris.</p>
<p>Među nizom ekonomskih pitanja kojima bi sljedeći predsjednik trebalo da se pozabavi, oko 70 odsto ispitanika reklo je da bi troškovi života mogli da budu najvažniji, sa samo malim procentom onih koji biraju tržište rada, poreze ili tezu „ostavljaju me finansijski bolje“. Tramp je takođe imao veću podršku od Harisove u svakoj od tih oblasti, iako su glasači sa razlikom od 42 do 35 odsto smatrali da je Haris bolji kandidat za rješavanje jaza između bogatih i prosječnih Amerikanaca.</p>
<p>Činilo se da je Tramp ohrabren široko rasprostranjenom zabrinutošću oko imigracije, koja je trenutno na najvišem nivou u Americi u posljednjih više od jednog vijeka. Oko 53 odsto birača u anketi reklo je da se slaže sa izjavom da „imigranti koji su ilegalno u zemlji predstavljaju opasnost po javnu bezbjednost“, u poređenju sa 41 odsto onih koji se ne slažu. Glasači su po tom pitanju bili bliži u majskoj anketi Rojtersa/Ipsosa, kada se 45 odsto složilo, a 46 odsto se nije složilo.</p>
<p>Na predizbornim skupovima tokom cijele godine Tramp je skrenuo pažnju na zločine koje su ilegalni migranti počinili u zemlji. Iako postoji malo podataka o imigracionom statusu kriminalaca, studije su generalno otkrile da imigranti nisu skloniji kriminalu u odnosu na američke starosjedioce.</p>
<p>Haris je u odnosu na Trampa vodila u svakoj od šest anketa Rojtersa/Ipsosa otkako je ušla u trku krajem jula. Najnovija anketa pokazala je da je rezultat Kamale Haris porastao za dva procentna poena – 47 odsto u odnosu na 45 odsto – među biračima za koje je izgledalo da će najvjerovatnije da izađu na glasanje u novembru. Oko dvije trećine birača sa pravom glasa izašlo je na predsjedničke izbore 2020, prema procjeni istraživačkog centra Pev.</p>
<p>U posljednjoj anketi glasači su vjerovali da je mentalna oštrina Haris iznad Trampove, a 55 odsto se složilo sa izjavom da je ona „mentalno oštra i sposobna da se nosi sa izazovima“, u poređenju sa 46 odsto koji su rekli isto za Trampa.</p>
<p>Dok nacionalna istraživanja, uključujući Rojters/Ipsos ankete, daju važne signale o stavovima biračkog tijela, rezultati Izbornog koledža od države do države određuju pobjednika, sa sedam država na bojnom polju koje će vjerovatno biti odlučujuće. Ankete su pokazale da su Haris i Tramp nepokolebljivi na bojnom polju u tim državama, računajući greške u mnogim rezultatima.</p>
<p>Haris je ušla u trku kada je demokratski predsjednik Džo Bajden okončao napore za reizbor, a nakon lošeg učinka u debati protiv Trampa u junu. Tramp je u to vrijeme bio široko viđen kao favorit, dijelom na osnovu njegove percipirane snage u ekonomiji poslije nekoliko godina visoke inflacije pod Bajdenovom administracijom.</p>
<p>Najnovija anketa Rojtersa/Ipsosa anketirala je 1.272 odrasle osobe u SAD na mreži, širom zemlje, uključujući 1.076 registrovanih birača. Za 969 njih se smatralo da će najvjerovatnije izaći na dan izbora.</p>

Rezultati najnovije ankete Rojtersa/Ipsosa: Haris vodi za tri procenta u odnosu na Trampa

<p>Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Haris i njen republikanski rival Donald Tramp skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnjenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pensilvaniji, državi koja može da odluči ishod.</p>
<p>Prema istraživanju Njujork tajmsa, Filadelfija inkvajerera i Sijena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Haris i Tramp su imali jednaku podšrku od po 47 odsto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto, piše Glas Amerike.</p>
<p>U Pensilvaniji je Haris u prednosti od 4 odsto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 odsto.</p>
<p>I istraživanje Vašington posta pokazalo je da je u Pensilvaniji veoma tijesna trka – Haris ima 48 odsto podrške, a Tramp 46 odsto, dok je margina greške 3,6 odsto.</p>
<p>Pensilvanija, uz Arizonu, Džordžiju, Mičigen, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Viskonsin može da odluči ishodi izbora.</p>
<p>Većina ispitanika u anketi Vašington posta rekla je da je „ekstremno motivisana“ da glasa i da je „ekstremno važno“ zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 odsto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Tramp.</p>
<p>Anketa Njujork tajmsa i Sijena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.</p>
<p><b>Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji</b></p>
<p>Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na vladu SAD zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Džil Stajn u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Haris 5. novembra.</p>
<p>Savjet za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u avgustu u Mičigenu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 odsto muslimanskih birača podržalo Stajn, kandidatkinju Zelene stranke. Prema istom istraživanju, Tramp je dobio 18 odsto podrške, a Haris 12 odsto.</p>
<p>Stajn takođe vodi među muslimanima u Arizoni i Viskonsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gde je Bajden pobijedio sa malom razlikom 2020.&nbsp;</p>
<p>Haris je, pak, prvi izbor muslimana iz Džordžije i Pensilvanije, dok Tramp vodi u Nevadi sa 27 odsto u odnosu na 26 odsto koje ima Haris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.</p>
<p>Bajden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trampa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.</p>
<p>Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo 1 odsto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Tramp i Haris skoro izjednačeni. Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Haris, apelovali da se ne glasa za Trampa u novembru, prenosi AP.</p>
<p>Pokret „neopredijeljenih“, koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Džoa Bajdena, kritikuju „nevoljnost Haris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima“.</p>
<p>Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trampa ili kandidata treće stranke koji bi „pomogli Trampu da pobijedi“.</p>
<p>„Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trampovoj administraciji“, rekli su lideri pokreta.</p>

Haris i Tramp izjednačeni u anketama

<p>Gradonačelnik Podgorice, <b>Saša Mujović</b>, reagovao je na izjavu nekadašnjeg fudbalera<b> Vladimira Vanje Popovića</b>, poručujući da je sramotno prozivati njega koji, kako kaže, nije imao dodira sa protokolom organizacije proslave povodom 100. godišnjice postojanja FK Budućnost.&nbsp;</p>
<p>Podsjećamo, Popović je u svojoj objavi, između ostaloga, kazao gradonačelniku i njegovim saradnicima da su oni prolazni, ali da legende poput velikana crnogorskog fudbala <b>Anta Tonka Miročevića </b>ostaju.</p>
<p>- Sramotno je da me predstavljate kao pozera željenog pažnje, koji negira legende kluba. Sram i stid. Dobro upamtite ove gadosti koje ste napisali o meni - rekao je Mujović u svom reagovanju na objavu na Instagram mreži.&nbsp;</p>
<p>Nekadašnji fudbaler je, odgovarajući, kazao da je upamtio kako je politika sjela u prvi red, a istorija u četvrti, peti, kao i da je jedan gradonačelnik – umjesto da ispravi propust – odlučio da mu prijeti i ućutka onoga koji se usudio da o tome progovori.</p>
<p>Popović ističe u svojoj objavi da je ostao zatečen Mujovićevom porukom. <br/>
<br/>
- Ne zbog njenog tona – na to sam, nažalost, navikao.<br/>
Već zato što dolazi od čovjeka koji nosi titulu gradonačelnika glavnog grada Crne Gore. Vi ste meni poručili da “dobro upamtim” ono što sam napisao. A znate šta, gospodine Mujoviću? Ja sam već upamtio. Upamtio sam dan kad je klub mog djetinjstva, klub čiji sam dres nosio sa ponosom, zaboravio ljude koji su ispisivali njegovu istoriju - dodao je Popović.&nbsp;</p>
<h2>Popović: Nijesam funkcija, nijesam ceremonija, nijesam dnevna politika</h2>
<p>Popović podsjeća da je čovjek čija slika stoji u hodnicima FK Budućnost – ne jer je, kako kaže, to tražio, već jer je sam to zaradio i zasluzio.</p>
<p>- I zato – nijesam pisao iz sujete, nego iz dostojanstva. Ako ste moju poruku shvatili kao napad – to je vaš problem. Ako ste je doživjeli kao prijetnju – to je vaša savjest. Ali ono što sam napisao nije “gadost”. To je podsjećanje da nijeste vi centar svega – već ljudi koji su ovaj grad i klub gradili prije vas. Vi imate fotelju. MI SMO IMALI TEREN. Vi imate mandat. MI IMAMO BIOGRAFIJE<br/>
Vi ste danas. MI SMO BILI I OSTALI ….I zato vas neću vrijeđati. Neću prijetiti.<br/>
I neću se povući. Jer ja – za razliku od vas – znam ko sam - poručuje Popović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDK5n51wojVi%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60.7692%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fpopovic-tonko-ti-nisi-za-cetvrti-red-ti-si-za-istoriju-postovanje-i-vrh-fk-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mujović: Sramotno je da me predstavljate kao pozera željenog pažnje, koji negira legende kluba; Popović: To je podsjećanje da nijeste vi centar svega – već ljudi koji su ovaj grad i klub gradili prije vas

<p>Skupština Crne Gore kupuje pet novih automobila za iznos od 130.166 eura, dok porez na dodatnu vrijednost (PDV) za ovu nabavku iznosi 27.334 eura.</p>
<p>Prema podacima koje je analizirao "Dan", Skupština je tokom 2022, 2023. i 2024. dala 363.180 eura (439.446 eura sa PDV-om) za nova vozila. Sa poslednjim raspisanim tenderom, ukoliko se realizuje, sredstva utrošena na kupovinu novih službenih vozila porašće na 493.346 eura (ukupno 596.946 eura sa PDV-om).</p>
<p>Skupština je 6. juna objavila javnu nabavku kojom traži pet vozila karoserije tipa limuzina, s radnom zapreminom motora od minimum 1.800 ccm3 i sa snagom motora od najmanje 90 kW. Traži se automatski tip mjenjača, da vozilo bude dugo minimum 4.500 mm, metalik crne boje i da od opreme posjeduje minimum četiri vazdušna jastuka, daljinsko centralno zaključavanje vrata, led dnevna svjetla, led prednja svjetla za maglu i led zadnja svjetla, radio-aparat. Od opreme se traži i USB, vajrles konekcija i navigacioni uređaj, električno podizanje prednjih i zadnjih stakala, aluminijske felne, prednji i zadnji naslon za ruku, tonirana stakla, automatski klima-uređaj, prednje i zadnje parking senzore, zadnju kameru, senzore za kišu, originalne patosnice, dodatni/rezervni set odgovarajućih zimskih guma, spoljni retrovizori i branici u boji vozila.</p>
<p>Tender je otvoren do 1. jula.</p>
<p>Skupština je vozni park obnovila i u martu prošle godine, kada je za 101.459 eura (i 21.306 eura PDV-a) kupljeno pet novih vozila. Prije toga je, u maju 2023, sklopljen ugovor za nabavku 10 novih automobila (od kojih je jedan na električni pogon) za 217.771 euro (PDV je iznosio 45.731 euro). U oktobru 2022. sklopljen je ugovor za nabavku dva vozila za iznos od 43.950 eura (PDV je iznosio 9.229 eura).</p>
<p>Pravo na stalnu upotrebu vozila parlamenta imaju predsjednik radnog tijela, ovlašćeno lice koje odredi predsjednik poslaničkog kluba, za potrebe kluba i generalni sekretar i zamjenici generalnog sekretara. Prema podacima sa sajta Skupštine, vozni park najvišeg zakonodavnog tijela trenutno broji 37 vozila. Od toga, 13 vozila iz voznog parka su starosti ispod pet godina, 10 vozila su starosti između šest i 10 godina, isti toliko vozila je starosti između 11 i 16 godina, a dva vozila između 17 i 18 godina.</p>

Skupština ponovo kupuje vozila: Za pet novih automobila daju 130.166 eura

<p>Kad su godinama nakon okončanja agresije na Bosnu i Hercegovinu načelnika Uprave bezbjednosti Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (popularnog KOS-a) Aleksandra Vasiljevića pitali je li visoki oficir KOS-a Fikret Muslimović, čovjek od njegova najvećeg povjerenja, tokom agresije nastavio da postupa po njegovim direktivama, lakonski je odgovorio: „On je, jadan, posle toga, kol'ko sam čuo, prodavao zeleniš neko vreme po pijaci da bi preživeo u Sarajevu i posle toga se priključio na poziv otkud znam koga, verovatno Alije Izetbegovića, i, koliko znam, on je imao visoke ocene od njega i veliko poverenje.“&nbsp;</p>
<p>Pokušao je, dakle, bivši šef najmoćnije službe bezbjednosti u SFRJ da pričom o tome kako je njegov – po sopstvenoj ocjeni – „najbolji kadar“ radio na pjaci demantuje informacije da ga je 1992. godine Aliji Izetbegoviću preporučio upravo on, nakon čega je Muslimović izabran za Izetbegovićeva savjetnika za bezbjednost i preuzeo taj sektor u Armiji BiH.</p>
<p>Za Muslimovića – koji je, prije no se preselio na pjacu i dok mu je formalno bio nadređen Vasiljević, vodio neke od ključnih akcija KOS-a u Hrvatskoj (afera Špegelj) – tokom agresije na BiH vezuju se brojne kontroverze: od utemeljenja „Ševe“, paramilitarne jedinice za „specijalne zadatke“, odnosno za likvidaciju političkih neistomišljenika, do formiranja zloglasnog odreda „El Mudžahedin“.</p>
<p>Što vam sve ovo pričam!?&nbsp;</p>
<p>Prije svega 4-5 dana u kolumni „Crnogorska Zona sumraka u dvije slike“ podśetio sam na to da sudija Zoran Radović ni cijelih 11 mjeseci nakon što je u tzv. slučaju Državni udar oslobodio optužene – nije sročio presudu, iako ga je zakon obavezivao da to učini najkasnije 2 mjeseca od odluke. Kad, navrat-nanos, dobismo presudu.</p>
<p>A u toj ćete presudi, zalud tražeći pravo i pravdu, naći i ovaj stav sudije Radovića: „Za sud je nelogično i neživotno da prodavac sa buvlje pijace, sa Bubanj potoka, kakvim se predstavljao Sinđelić, a za koga se iz mjera tajnog nadzora utvrđuje da je neorganizovana i neodgovorna osoba, sa haotičnim ponašanjem, koja ne zna gdje se nalazi rezervoar u automobilu, niti ima koga da pozove u pomoć kad ostaje bez goriva samo dva dana pred izvršenje najtežih krivičnih djela, kao i Mirko Velimirović koji ne zna da upotrebljava smart telefon, ne zna šta je to dron, ne razumije polovinu stvari o kojima mu govori Sinđelić, budu baš osobe koje bi bile izabrane od strane neke specijalne službe bezbjednosti, kao glavne spone u organizaciji i to kriminalnoj organizaciji koja bi imala za cilj rušenje legitimne vlasti u nekoj evropskoj državi, koja se u tom trenutku nalazila na korak do pridruženja NATO savezu.“&nbsp;</p>
<p>Sudija Radović je transparentan – ništa pravo, priznanja i dokazi, njemu lično ključni je kriterij logičnost i životnost. A zbilja, ko bi očekivao od prodavca s buvlje pjace da se bavi terorizmom!? Ili – ko bi očekivao od prodavca zeleni sa sarajevske pjace Fiće Muslimovića da je visoki oficir KOS-a!?&nbsp;</p>
<p>Radoviću se tako učinilo zgodnim da za potrebe po svoj prilici naručene presude plagira naslov ND Vijesti objavljen koji dan nakon pokušaja Državnog udara – „Na državu udarili krojač, ribar, bravar...“ I dok mu je sasvim „nelogično i neživotno“ bilo da bi neorganizovani i haotični Sinđelić mogao pokušati državni udar u Crnoj Gori, zakunjao je pred činjenicom da je taj prodavac s buvlje pjace dvije godine prije pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, od početka novembra 2014. godine, bio na čelu dobrovoljačke čete „Srpski vukovi“, koja se u u istočnoj Ukrajini borila na strani ruskog agresora, zbog čega ga je ukrajinski provladin portal „Teror u Ukrajini“ proglasio teroristom.</p>
<p>No naš se veselnik u togi predśednika Višega suda ne zadržava s logikom i životnošću samo na buvljoj pjaci. Riješen da pomete sve dokaze koji bi mogli inkriminisati njegove poslodavce (jer, vidite, za predśednika Višega suda izabrao ga je, pored ostalih, advokat Andrije Mandića, više bradom nego glavom), sudija se Radović upustio i u aviosaobraćajna vještačenja, pa veli: „Sinđelić je u svom svjedočenju tvrdio da se u više navrata sastajao s navodnim organizatorom ove kriminalne organizacije, Eduardom Šišmakovim, da mu je ovaj predočio kriminalni plan o nasilnom svrgavanju vlasti u Crnoj Gori i predao značajnu količinu novca i opreme za izvršenje planiranih djela.&nbsp;</p>
<p>Međutim, ključna tvrdnja o susretu 27. septembra 2016. u Moskvi – na kojem je navodno izložen plan za terorističke aktivnosti – dovedena je u pitanje zvaničnim dokumentima ruske države, koji pokazuju da Sinđelić te večeri nije ni napustio tranzitnu zonu moskovskog aerodroma Šeremetjevo. Drugim riječima, sud zaključuje da ako sastanak nije mogao da se desi, nije moglo doći ni do kriminalnog plana.“&nbsp;</p>
<p>Eto, sudiji Radoviću zvanični dokument „ruske države“ koji potvrđuje da je Sinđelić 27. 9. 2016. boravio u Moskvi demantuje Sinđelićevu tvrdnju da je 27. 9. 2016. boravio u Moskvi. Jer niti je logično niti je životno, tolkuje Radović, da se boravak u tranzitnoj zoni Aerodroma Šeremetjevo može tumačiti kao boravak u Moskvi. Vidite, od Šeremetjeva do centra Moskve je oko 30 km i ako Sinđelić tvrdi da je stigao u Moskvu, a ruske vlasti tvrde da je bio samo na aerodromu, e to neće moći proći kod našeg logičara, jer nije Šeremetjevo isto što i Moskva, baš kao što ni vino nije pošto priđe bješe!? A ni poziv sudije, očigledno.</p>
<p>No nije zalud to pravo „duboka voda“, kako jednom lijepo reče Bane Radulović. Između nevještih pretrčavanja između rovova logičnosti i životnosti sudija Radović će ipak morati izaći na čistinu pa objasniti jedan ni logičan ni životan a ni u pravu održiv momenat – kako to da postoje priznanja i pravosnažne presude o tzv. Državnom udaru iz 2017. godine i u – paralelnoj dimenziji s njima – njegov traktat o logici i životu u formi presude da toga Državnog udara nikad bilo nije.&nbsp;</p>
<p>Moraće, dakle, crnogorsko pravosuđe da raščivija jesu li ona priznanja iz 2017. godine bila lažna, a sudije koje su na osnovu njih donijele presude dovedene u zabludu (a možda i korumpirane) ili je, gluho bilo, korumpiran sudija Radović. Treće opcije ni po logici ni po životu a ni po slovu zakona – ne može biti.&nbsp;</p>

Neobičan slučaj nelogičnosti i neživotnosti u presudi sudije Radovića

<p>Rješenje saobraćajnog haosa na crnogorskom primorju se nazire: izgradnja obilaznice oko Budve, jednog od najkritičnijih čvorišta tokom ljetnje turističke sezone, mogla bi da krene do kraja godine. U intervjuu za Portal ETV, ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević </b>otkriva da je projekat – vrijedan infrastrukturni poduhvat u dužini od 9,3 kilometra, sa dva tunela, osam mostova i dvije ključne saobraćajne petlje – već uvršten u kapitalni budžet, a raspisivanje tendera očekuje se odmah nakon tehničkog rebalansa.</p> <p>Ministarka je govorila i o drugoj dionici auto-puta, čija gradnja bi mogla da započne na jesen, kao i o višemilionskim ulaganjima u željeznički sistem i nabavci novih vozova. Dotakla se i osjetljive teme koncesije za aerodrome, potvrđujući da je tender i dalje aktivan, ali i da nije bilo zvaničnog interesovanja iz Srbije ili Albanije.</p> <p>Osvrnula se i na radove na bulevaru Tivat–Jaz, naglasivši da uprkos sezonskim gužvama, projekat teče u planiranom roku.</p> <p>Posebno je naglasila značaj očuvanja transparentnosti u svim postupcima, uključujući i tekuću procjenu poslovanja željezničkih preduzeća.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40" data-rendition-name="original" width="1920" height="996" loading="lazy" alt="Kružni BD"> </figure>  <p><b>Portal ETV: Možete li precizno reći kada kreće izgradnja druge dionice auto-puta? Koliko će koštati realizacija? Ko će raditi drugu dionicu i zašto je odabran baš taj izvođač radova? Kada će druga dionica biti završena?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Izgradnja druge dionice auto-puta jedan je od ključnih infrastrukturnih prioriteta Vlade Crne Gore, koji se realizuje u saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Za sprovođenje tendera zadužen je Monteput, a postupak se vodi u skladu s međunarodnim standardima i pravilima EBRD-a, uključujući i obavezu da svaka faza procesa dobije prethodnu saglasnost Banke.</p> <p>Prema informacijama koje su dostavili Monteput i EBRD, izbor izvođača očekuje se do kraja ljeta, nakon čega bi mogli početi pripremni radovi. Trenutno se ocjenjuju tehničke ponude, a kompanije koje prođu tehničku evaluaciju dostaviće svoje finansijske ponude. Dakle, u ovoj fazi nije moguće precizirati ko će izvoditi radove. Ipak, kao resorno ministarstvo preduzeli smo sve korake kako bi postupak bio maksimalno transparentan. Podsjećam da smo još u januaru, zajedno sa Delegacijom EU, organizovali EU info dan i predstavili sve planirane infrastrukturne projekte. Nedavno smo potpisali i Ugovor o grantu, koji se odnosi na usluge konsultanata koji će biti angažovani kao podrška, očekujemo da tokom ljeta potpišemo i Ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.</p> <h2>CURENJE INFORMACIJA</h2> <p><b>Portal ETV: Šta se događa sa tenderom za davanje aerodroma u koncesiju? Je li tender i dalje aktivan ili nije? Je li bilo pritisaka na tendersku komisiju, od koga? Da li aerodrome treba da valorizuje Crna Gora i da se ne daju u koncesiju? Ima li za to država novca? Da li su posredno ili neposredno, Srbija ili Albanija iskazale interes za crnogorske aerodrome?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Tender za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome je i dalje aktivan. U toku je faza evaluacije finansijskih ponuda. Rad tenderske komisije produžen je za dodatnih 30 dana, kako bi imala dovoljno vremena da dostavi izvještaj Ministarstvu saobraćaja, koje zatim ima još 30 dana da predlog proslijedi Vladi na odlučivanje.</p> <p>Nažalost, tokom postupka došlo je do curenja nekih informacija koje su se našli u medijima svega nekoliko minuta nakon dostavljanja komisiji. To svakako ne koristi samom procesu. Ipak, vjerujem da će Vlada kao krajnji donosilac odluke sagledati sve okolnosti. Moj stav je da u ovakvim strateškim projektima treba uključiti što širu javnost.</p> <p>Aerodromima Crne Gore su potrebna značajna infrastrukturna ulaganja. Postupak koncesije traje već duže vrijeme i objektivno usporava njihov razvoj. Vjerujem da država ima kapacitete da sama upravlja aerodromima, posebno kada se uzme u obzir iskustvo direktora Roka Tolića. Smatram da ni opcija državnog ulaganja ne bi smjela biti isključena. Svakako uskoro ćemo definitivno znati odluku Vlade i koji je to najbolji model za naše aerodrome.</p> <p>Tokom mog mandata nije bilo izraženog interesovanja ni iz Srbije, ni iz Albanije. Ako je i bilo u ranijim fazama, meni to nije poznato. Mislim da su takvi scenariji danas nerealni, tim prije što su i aerodromi tih zemalja već dati u koncesiju.</p> <h2>ZNAČAJ BULEVARA TIVAT-JAZ</h2> <p><b>Portal ETV: Projekat bulevara Tivat–Jaz je od izuzetnog značaja. Sezona ova će biti izazovna zbog radova. Kada će sve biti gotovo? Ima li imovinskih sporova koji mogu kočiti punu realizaciju?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Bulevar Tivat–Jaz jeste jedan od najvažnijih projekata za saobraćajnu povezanost primorja. Radovi su u toku, a iako sezona dodatno komplikuje odvijanje saobraćaja, podsjećam da je ovaj projekat ugovoren još u mandatu prethodne vlade i pokrenut bez prethodno pribavljene građevinske dozvole što je izazvalo početno kašnjenje. Radovi su faktički započeli u januaru 2024. godine, a ugovoreni rok završetka je januar 2026. godine.</p> <p>Postoje pojedinačni slučajevi problema sa eksproprijacijom, ali nijesu sistemske prirode. Uz radove na putnoj infrastrukturi, paralelno se izvode i radovi na regionalnom vodovodu i novoj vodovodnoj mreži za Opštinu Kotor uz sve ostale instalacije. Važno je istaći da je projekat u roku, jer se često u javnosti pokušava stvoriti slika kao da se radi o kašnjenju. Dakle oni koji su ugovorili ovaj projekat znali su da će on opteretiti dvije ljetnje sezone.</p> <h2>OSAM MOSTOVA, DVA TUNELA…</h2> <p><b>Portal ETV: Obilaznica oko Budve je jedno od ključnih pitanja za rješavanje saobraćajnog kolapsa u tom dijelu države. Kada će krenuti radovi, a kada ćemo imati obilaznicu? Koliko novca će koštati i kako će se finansirati?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Obilaznica oko Budve je jedan od najvažnijih saobraćajnih projekata na crnogorskom primorju. Radi se o brzoj saobraćajnici dužine 9,3 kilometra, koja predstavlja dio evropske TEN-T mreže i koja će omogućiti potpuno izmeštanje tranzitnog saobraćaja iz centra Budve.</p> <p>Trasa uključuje dvije ključne petlje, u Markovićima i Lastvi Grbaljskoj, osam mostova ukupne dužine 1,74 km i dva tunela ukupne dužine 3,98 km. Projekat će značajno rasteretiti saobraćajnu mrežu u zoni Budve, skratiti vrijeme putovanja, povećati bezbjednost i unaprijediti turističku ponudu.</p> <p>Na inicijativu Ministarstva, ovaj projekat je uvršten u kapitalni budžet. Nakon tehničkog rebalansa, koji uskoro očekujemo, biće raspisan tender za izvođača. Ukoliko ne bude žalbi, potpisivanje ugovora se očekuje do kraja godine. Za realizaciju je zadužen Monteput.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="obilaznica "> </figure>  <p><br/></p> <h2>KREDIT OD 30 MILIONA EURA</h2> <p><b>Portal ETV: Ima li strateški smisla više ulagati u željezničku infrastrukturu? Da li imate podatke koliko građana koristi tu vrstu prevoza? Hoćemo li nabaviti nove vozove, kada, za koliko novca?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Ulaganje u željeznicu ima i strateški i društveni smisao. Riječ je o prevozu koji je pristupačan, ekološki prihvatljiv i neophodan za ravnomjeran regionalni razvoj. Takođe je važan za regionalno povezivanje, kao i za povezivanje sa zemljama Evropske unije. Nažalost, željeznička infrastruktura i vozni park su zastarjeli i zahtijevaju značajna ulaganja.</p> <p>Već su obezbijeđena sredstva za modernizaciju pruge i sanaciju postojećih vozila. Takođe, riješena su dugovanja prema partnerima iz regiona. Kada je riječ o nabavci novih vozova, obezbijeđen je kredit od 30 miliona eura, a postupak se sprovodi u saradnji sa EBRD-om. Iako je riječ o složenom i dugotrajnom procesu, to je trenutno jedini realan mehanizam kojim Crna Gora može doći do novih vozila.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="voz"> </figure>  <p><b>Portal ETV: Mogu li opstati željeznička preduzeća? U kakvom su stanju, ima li viška i koliko zaposlenih, sa kolikim gubicima posluju?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Željeznička preduzeća nose teret odluka iz prošlosti, među kojima je i politička odluka da se nekada jedinstvena kompanija podijeli na četiri subjekta. To rješenje se nije pokazalo funkcionalnim, a problemi se vuku godinama unazad.</p> <p>U saradnji sa Ministarstvom finansija i Agencijom za zaštitu konkurencije pokrenuli smo razgovore kako bi se pronašao model podrške i stabilizacije sistema. Potrebna je ozbiljna analiza poslovanja svih željezničkih društava.</p> <p>Ono što ohrabruje jeste činjenica da su pred nama značajna ulaganja i u infrastrukturu i u vozila. Moj lični cilj je da Crna Gora dobije moderan, funkcionalan i dostupan željeznički prevoz, u interesu građana i privrede.</p>

Obilaznica koja mijenja sve: Ministarka Vukićević najavila kraj saobraćajnog kolapsa u Budvi

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>

Tag: predsjednicki-izbori-u-sad