Statutarna komisija Socijalističke narodne partije sjutra će razmatrati mogućnost da se predsjedniku te partije Vladimiru Jokoviću omogući da se i treći put kandiduje za tu funkciju.
 
Od mišljenja te komisije i eventualne izmjene statuta stranke na narednom kongresu u velikoj mjeri zavisi i budućnost partije.
I u samom SNP-u smatraju da bi mogući treći mandat narušio jedinstvo i da bi vrlo vjerovatno došlo do novog cijepanja partije.
Funkcioner SNP-a Dragan Ivanović izričito je protiv toga da se jedno lice treći put kandiduje za predsjednika partije.
On se nada da će statutarna komisija poštovati statut i biti protiv toga. U suprotnom, kako je upozorio, može se očekivati i cijepanje SNP-a.
– Smatram da jedan isti čovjek, pa zvao se on i Vladimir Joković, ne može po treći put da se kandiduje za predsjednika SNP-a. Nadam se da će statutarna komisija poštovati statut i zauzeti čvrst stav da jedno lice ne može više od dva puta biti na čelu partije. Drugačija odluka značila bi da se poštuje ono što su radili nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i da se donose zakoni i statuti koji se ne poštuju. Kao član SNP-a poštujem Statut i poštovaću ga dok sam u partiji. Biću protiv svega što je protiv Statuta, a sve ovo oko eventualne izmjene nimalo mi se ne dopada i liči mi na nešto što bi moglo da prouzrokuje podjele u SNP-u. Ne pripadam nijednoj strani, već ću se zalagati da SNP ostane jedinstven i da na sledećem Kongresu bude jedan kandidat zarad mira u partiji – kazao je Ivanović za Dan.
Kako napominje, praksa je pokazala da, ako na Kongresu ima više kandidata za predsjednika partije to znači i cijepanje SNP-a.
– Ja sam ovaj stav iznosio i na partijskim sastancima i svoje mišljenje neću promijeniti. Dosta sam uložio u SNP i ne kajem se zbog toga, ali mi smeta što se pojedinci ponašaju kako ne bi trebalo – istakao je Ivanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ivanović: Treći mandat za Jokovića cijepa SNP

Izvršni rukovodilac Direkcije za IMS i opšte poslove Elektroprivredni (EPCG) Aleksandar Popović novi je predsjednik Košarkaškog kluba Sutjeska, odlučeno je na večerašnjoj sjednici Skupštine tog kluba.
Popović je na mjesto došao umjesto Sašu Miličića, koji je podnio ostavku nakon poraza od Bosne i eliminacije iz NLB ABA2 lige.
- Potrudićemo se da finansijski konsolidujemo klub i da organizaciono odgovorimo zahtjevima – kako u smislu podizanja rada mlađih kategorija, tako i da se pripremimo da tokom ove sezone napravimo rezultat koji će nam omogućiti plasman u NLB ABA2 ligu naredne sezone. Takođe, potrudićemo se da napravimo igrački i trenerski kostur da kroz naredni period preko NLB ABA2 lige izborimo plasman u AdmiralBet ABA ligu - kazao je novi predsjednik Sutjeske, Aleksandar Popović.

Aleksandar Popović novi predsjednik KK Sutjeska

Premijer Han Duk So postao je juče vršilac dužnosti predsjednika Južne Koreje nakon smjene predsednika Jun Suk Jeola, javio je Tanjug.
Do promjene na vrhu vlasti u Južnoj Koreji došlo je nakon ponovljenog glasanja o opozivu Jun Suk Jeola u državnom parlamentu, pri čemu je 204 poslanika podržalo prijedlog za njegovu smjenu zbog nedavnog neuspjelog uvođenja ratnog stanja. Prvi zahtjev za opoziv Jun Suk Jeola, zbog proglašenja ratnog stanja 3. decembra, odbačen je prošle subote zbog nedostatka kvoruma, pri čemu su skoro svi poslanici iz vladajuće Partije moći naroda (PPP) bojkotovali glasanje.&nbsp;
Za usvajanje prijedloga potrebna je bila dvotrećinska većina, za šta je neophodna podrška najmanje osam poslanika PPP. Prijedlog za smjenu usvojen je juče uz 85 „protiv”, tri „uzdržana” i četiri nevažeća glasa, prenio je Jonhap.&nbsp;
U glasanju je učestvovalo svih 300 poslanika.
Dalji slijed političkih događaja u Južnoj Koreji je neizvjestan. Naime, Junovo uklanjanje sa funkcije sada zavisi od odluke Ustavnog suda. Proces smjene može da potraje nekoliko nedjelja, jer će biti održano suđenje, a za smjenu predsjednika potrebno je da šest od devet sudija Ustavnog suda potvrde opoziv izglasan u parlamentu. Ako smjena bude potvrđena, novi predsjednički izbori biće raspisani u roku od 60 dana od presude.
Tako, Han Duk So, može biti na čelu države mjesecima – sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku o trajnoj smjeni ili vraćanju Juna na predsjedničku funkciju. Ukoliko Jun bude trajno smijenjen, novi predsjednički izbori moraće da se raspišu u roku od 60 dana. Opozicija, posebno Demokratska stranka, podnijela je prijavu protiv Hana, optužujući ga za to što nije spriječio Junov pokušaj uvođenja ratnog stanja.&nbsp;
Ako parlament odluči da smijeni Hana, slijedeći na redu za vršioca dužnosti predsjednika je ministar finansija. Južnokorejski Ustav ne precizira koliko ovlašćenja premijer može da ima u ulozi vršioca dužnosti predsjednika, ali stručnjaci smatraju da premijer treba da upravlja državnim poslovima samo do mjere koja je neophodna kako bi se izbegla potpuna paraliza vlasti.
U međuvremenu, Han Duk So (75) ima više od tri decenije iskustva na različitim ključnim funkcijama, uključujući dužnosti ambasadora u SAD, ministra finansija, ministra trgovine i premijera, a bio je i na čelu više organizacija. Han je doktor ekonomskih nauka sa Univerziteta Harvard, i, kako pišu mediji, poznat je po „racionalnosti, umjerenosti i stručnosti”.
Nakon stupanja na novu dužnost, Han je juče pozvao je zemlju da održi visoku spremnost kako bi spriječila moguće provokacije Sjeverne Koreje. Na sastanku Savjeta za nacionalnu bezbjednost, Han je naglasio da Južna Koreja treba da osigura svoje nacionalne interese aktivnom diplomatijom, uoči nove američke administracije predvođene novoizabranim predsjednikom Donaldom Trampom.

1084x550

Premijer postao v.d. predsjednika Južne Koreje

Bivši fudbaler Mihail Kavelašvili izabran je danas u parlamentu za predsjednika Gruzije, većinom glasova komisije koja je sastavljena od 300 poslanika parlamenta i lokalnih uprava, prenio je AP.
Kavelašvili (53) je lako osvojio glasove s obzirom na to da vladajuća partija Gruzijski san kontroliše izborni kolegijum od 300 mjesta, kojim su po prvi put zamijenjeni direktni predsjednički izbori u Gruziji, od 2017. godine, navodi američka agencija.
Gruzijski san je zadržao kontrolu nad parlamentom u toj zemlji na izborima koji su održani 26. oktobra, za koje opozicija tvrdi da su namješteni uz pomoć Moskve.
Odlazeća predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili i glavne prozapadne stranke od tada su bojkotovali sjednice parlamenta i zahtijevali ponavljanje glasanja.
Kako je javio portal Georgiatoday.ge, odlazeća predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili nakratko se tokom glasanja pojavila u blizini parlamenta, kada je u izjavi medijima predsjedničke izvore nazvala "ruganjem demokratiji", prenosi Tanjug.
- Prije godinu dana Gruzija je dobila status kandidata (za članstvo EU), danas Centralni komitet poput parlamenta bira jednog i jedinog kandidata u sprdnji sa demokratijom. To nikada neće spriječiti Gruziju da ide svojim evropskim putem i demokratskom budućnošću - kazala je Zurabišvili.
Tokom glasanja na predsjedničkim izborima u parlamentu, policijske snage su bile mobilisane u blizini zgrade parlamenta, u ograđenom perimetru, sa vodenim topovima postavljenim na Trgu slobode, gdje su se nastavili protesti kao odgovor na predsjedničke izbore.
Demonstranti su iznosili svoje zahtjeve za raspisivanje novih izbora i puštanje na slobodu onih za koje tvrde da su nezakonito pritvoreni.

Gruzija izabrala predsjednika: Bivši fudbaler na čelu države

Zapadni Balkan je na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju politika novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa i moguća su dva scenarija njegovog odnosa prema ovom regionu - da se i dalje tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, ili projektovanje etno-nacionalističke i transakcione vizije MAGA vanjske politike, u kom slučaju ne treba isključiti dominaciju veoma opasnih tema poput redefinisanja granica, razmjene teritorija i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika, ocijenio je za Portal ETV profesor na američkom univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Republikanac Donald Tramp porazio je trenutnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris na predsjedničkim izborima nakon pobjeda u nekoliko ključnih saveznih država.
Uoči osvajanja drugog mandata, četiri godine nakon što ga je Džozef Bajden izbacio iz Bijele kuće, Tramp je dao velika obećanja, a obraćajući se juče pristalicama najavio je "novo zlatno doba Amerike".
Dan nakon proglašenja rezultata izbora u SAD-u, Vuković za Portal ETV komentariše šta se može očekivati od Trampove nove administracije i kakve će implikacije njegova četvorogodišnja vladavina imati na globalne prilike, te šta je dominatno doprinijelo njegovoj pobjedi nad kandidatkinjom Demokratske stranke.
<h2>Alarm za Demokrate</h2>
Ako se fokus stavi na do sada prikupljenim podacima o izlaznosti i podršci na izborima, Vuković kaže da ćemo vidjeti nekoliko veoma interesantnih trendova i pokazatelja koji su apsolutno promakli istraživanjima javnog mnjenja tokom prethodne kampanje u SAD-u.
- Prije svega, već sada se može nedvosmisleno reći da su Trampa glasali i oni koji ga nikad ne bi javno podržali, ali su se odlučili za njega kao reakcija na konfuznu i neubjedljivu političku ponudu koja je dolazila iz Demokratske stranke. Ovdje se prvenstveno govori o onim glasačima srednjeg i nižeg staleža koji su se teško pronalazili u postmodernoj i apstraktnoj političkoj tematici koju je forsirala Demokratska stranka, a koja se za prosječnog glasača iz tih slojeva društva čini da je isuviše ljevičarska i elitistička - ocijenio je Vuković.&nbsp;
On je mišljenja da Demokratska stranka nije imala jasne odgovore za glasače iz ruralnih, ili pak manje obrazovanih sredina, kao i većine manjinskih i vjerskih zajednica koje su pitanja transrodnih prava doživljavale kao udar na njihova tradicionalna shvatanja društvenih odnosa.&nbsp;
S druge strane, Demokrate su ignorisale temu inflacije koja je bila dominantna kod Republikanske stranke, a ta problematika je, napominje Vuković, bila izuzetno upotrebljiva kod mlađih generacija, koji su zbog visokih kamatnih stopa bili spriječeni da ostvare svoju verziju američkog sna i kupe svoju prvu nekretninu.&nbsp;
Vuković dodaje i da je, prema postojećim podacima, Haris ostvarila napredak samo kod bijelih žena sa visokim obrazovanjem, i tu je očigledno tema odbrane reproduktivnih prava imala svoj uticaj.&nbsp;
- Međutim, ta tema je bila samo bitna kod 14 odsto ukunog biračkog tijela, dok su teme poput stanja o demokratiji i ekonomija bile mnogo dominantnije, kod više od 65 odsto birača - istakao je naš sagovornik.
Ocjenjuje i da se Demokratska stranka vrlo nespretno u kampanji bavila temom ilegalne imigracije, braneći takve pojave pozivajući se prvenstveno na principe odbrane ljudskih prava.
- Te poruke odjeknule su samo kod visokoobrazovanih bijelih glasača, dok je kod većine manjinskih zajednica, kao i glasača iz skromnijih ekonomskih slojeva, takav pristup bio apsolutno u koliziji sa njihovim očekivanjima, jer su kod njih te teme bile prvenstveno vezane za bezbjednosne prilike i oduzimanje ekonomskih šansi koje su legalni imigranti ostvarili svojim mukotripnim radom i praćenjem procedura - ocijenio je Vuković.
Sve u svemu, Vuković je stava da je ovo jedan veoma interesantan ishod koji mora biti alarm za Demokratsku stranku za temeljnim preispitivanjem dominantne političke ponude.&nbsp;
- Treba uvijek imati u vidu, da teme koje su aktuelne u velikim urbanim sredinama, kod intelektualnih elita, možda vam mogu donijeti pobjedu u Kaliforniji i Njujorku, ali sigurno neće u pojasu između Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina, ili u sunčnom pojasu Džordžije, Arizone i Nevade, đe su te teme ili neprihvatljive ili irelevantne - smatra on.
<h2>Period duboke neizvjesnosti</h2>
Govoreći o budućoj spoljnoj politici Amerike sa Donaldom Trampom na čelu i kako se njegov povratak u Bijelu kuću može nafestovati na geopolitičku sliku, Vuković kaže da njegova pobjeda donosi mnogo neizvjesnosti, jer je drugi mandat tradiciolano za sve predsjednike bio mnogo lakši za neke vanjsko-političke eksperimente i radikalne odluke.&nbsp;
Podsjeća da Tramp nije krio svoje viđenje stvari kada su u pitanju tri ključna geopolitička žarišta u ovom trenutku.
- Vrlo je jasan bio da ne podržava dalju vojnu potporu Ukrajine, i da je njegova vizija da se pregovori moraju voditi odmah sa trenutnih pozicija i na transakcionom nivou. U konkretnom slučaju, to znači da bi se eventualni pregovori vodili u korist Rusije čiji bi se osvajački poduhvat takvim pregovorima, ne samo legitimisao, već i legalizovao, što bi imalo nesagledive posljedice po međunarodni sistem jer bi se po prvi put nakon Drugog svjetskog rata legalizovala aneksija neke teritorije od strane okupacione sile - stava je Vuković.
Ovo treba očekivati i kada je u pitanju situacija na Bliskom istoku, gdje bi se, ističe Vuković, takođe išlo na radikalne mjere kojima bi se izraelska aneksija Zapadne obale do kraja formalizovala i legalizovala, a palestinsko pitanje ponovo pretvorilo u Arapsko pitanje.
- Time bi se zatvorila mogućnost formiranja održive palestinske države. Istovremeno, njegov fokus bi bio na disciplinovanju Irana, koji bi bio pod još većim pritiskom od združenog dejstva ohrabrenog Izraela pod vođstvom Benjamina Netanjahua i mnogo agresivnije Amerike - kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ključni fokus treba tražiti i u Trampovom odnosu prema Kini i neskrivenoj želji da se okrenu leđa Tajvanu i ostalim saveznicima iz istočne Azije, ukoliko nijesu spremni da bespogovorno prate interese Amerike. &nbsp;
- Prethodno pomenuta legalizacija ruske okupacije i aneksije ukrajinskih teritorija bi bile signal Kini da je pravo vrijeme da se anektira Tajvan, što bi bila i geopolitička i geoekonomska tačka pucanja sa nesagledivim posljedicama - naveo je Vuković.
Nezadovoljstvo novog predsjednika SAD-a odnosima unutar NATO-a mogao bi, smatra Vuković, biti i dovoljan signal da je Amerika po strani, koja ne ispunjava stavke iz člana 5, dovoljna prilika za Rusiju da djeluje u pravcima svojih daljih interesa u Moldaviji, Gruziji, a u nekom ekstremnom scenariju i ka pojednim Baltičkim zemljama.&nbsp;
- Sve ovo jasno govori da je period duboke neizvjesnosti pred nama, i da će se mnogo toga znati kada Tramp bude birao kadrove u svom kabinetu, naročito u Nacionalnom savjetu za bezbjednost - naglašava sagovornik Portala ETV.
<h2>Frojdovski lapsus Spajića</h2>
Od toga ko će biti desna ruka Donalda Trampa zavisiće i odnos prema regionu Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Uvijek treba imati u vidu da je cjelokupni region Zapadnog Balkana na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju Trampova politika. Opet, mnogo će toga zavisiti od odluke ko će biti njegovi prvi savjetnici i saradnici, i koliko će oni imati interesa i volje da se bave Zapadnim Balkanom. Dva scenarija su moguća. S jedne strane da se i dalje region tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, kao što je to bio slučaj za vrijeme Bajdenove administracije, i u tom scenariju održavanje statusa quo je najizglednije. S druge, ukoliko se neko od njegovih bliskih saradnika odluči da projektuje etno-nacionalističku i transakcionu viziju MAGA vanjske politike, ne treba isključiti da će u tom slučaju dominirati veoma opasne teme poput redefinisanja granica, razmjene teritorija, kao i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika - istakao je Vuković.
Brojne čestitke upućene su Trampu od crnogorskih zvaničnika, među kojima se istakla ona premijera Milojka Spajića koji je Program Evropa sad poistovjetio sa MAGA politikom.
- Time je, možda, frojdovskim lapsusom potvrdio da je Evropa sad zapravo anti-liberalna, etno-konzervativna, i anti-evropska agenda što su sve epiteti koje MAGA s ponosom ističe. Fascinantno je da postoji tolika doza otvorene kontradiktornosti kod donosioca odluka u Crnoj Gori, što i ne iznenađuje jer su to imanentne forme populističkim platformama - konstatovao je Vuković, poručujući da je još rano govoriti o tome kako će se četvorogodišnji mandat Trampa odraziti na prilike u Crnoj Gori.

Tamara Klikovac

1250x600

Vuković: Trampov plan za Zapadni Balkan - status quo ili jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika

Željko Ćulafić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je danas za predsjednika opštine Andrijevica.
Na drugoj redovnoj sjednici SO za njega je glasalo 16 odbornika nove vladajuće kolaicije SNP-Demokrate, Evropa sad, Za budućnost Andrijevice, i jedan odbornik pokreta Za ujedinjenje Vasojevića.
Odbornici DPS su prije glasanja napustili salu, dok lista Za budućnost naše djece nije željela da učestvuje u glasanju.
Ćulafic je i u prethodnom mandatu bio predsjednik opštine, a inače važi za izuzetnog privatnog preduzetnika.
Time je zaokružena vlast u Andrijevici nakon izbora koji su održani 2. juna.

Željko Ćulafić nastavlja da upravlja Andrijevicom

Odbor raspravljao sedam sati o sporazumima sa UAE, ministarka Adžović na kraju nije odgovorila ni na jedno pitanje

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da se zarekao da će premijera Milojka Spajića poslati u penziju.
Nimanbegu je pred kraj maratonske sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj se raspravljalo o Sporazumu Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima da je poslato dosta poruka.
- Poruke su bile jasne, nisu bile populističke, nisu bile bajke. Mi smo ovdje da odbranimo jedan napad na našu zajednicu i cijelu Crnu Goru od strane izvršne vlasti, a sada se to prebacuje na zakonodavnu vlast. Taj napad smatram kao diktaaturu države nad zajednicom koja se može desiti svakom. Ovakvim zakonima, gdje se ruši princip podjele vlasti, ugrožava pravo svojine, šteti našem evropskom putu i svima nama - istakao je Nimanbegu.
On je rekao da je zvanično veoma razočaran u Crnu Goru, ali da je ponosan na njene građane.
- Ova poruka se ne šalje samo predsjedniku Opštine Ulcinj, nego svim predsjednicima opštine... Zarekao sam se da ću Spajića poslati u penziju. Njega treba slati u penziju što prije, neka u Singapuru prodaje ono što je zaradio, a ne što moramo ostaviti našoj djeci. On to želi da uradi - poručio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Zarekao sam se da ću poslati Spajića u penziju, neka u Singapuru prodaje ono što je zaradio

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić kazao je da su zaposleni u Skupštini obaviješteni da će raditi do sedam sati ujutro.&nbsp;
- Mislim da je to kršenje njihovih prava. Mislim da je ovo slika i prilika sveokupne situacije da večeras na Veliki petak moramo do sedam ujutro da radimo što radimo. Mislim da ovo nije u redu, kršimo zakon i treba se konsultovati sa predsjednikom Skupštine - rekao je Anđušić na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Predsjedavajući Odbora Boris Mugoša kazao je da je duboko ubijeđen da će, nakon sjednice tog skupštinskog tijela, rukovodstvo parlamenta odlučiti da nema plenuma.
- Ne postoji niti jedan razlog da mi na neradni dan, na Veliki petak do šest-sedam ujutro donosimo nešto što može sačekati nekoliko dana. Nema nikakvog razloga za hitnost - ocijenio je Mugoša.
T.K.

Anđušić: Zaposlenima u Skupštini rečeno da će raditi do sedam sati, krše im se prava; Mugoša: Ne postoji razlog da usvajamo nešto na neradni dan

Utakmicu za anale i fudbalsku istoriju su večeras odigrali Mančester junajted i Lion u revanšu četvrtfinala Lige Evrope.
Junajted je nakon neviđene drame, produžetaka i dva nevjerovatna preokreta pobijedio na "Old Trafordu" rezultatom 5:4 i plasirao se u polufinale sa ukupnih 7:6.
Lion je gubio 2:0, pa vodio 3:4 do 120. minuta, a onda golovi Kobija Mejnua i Harija Megvajera, za potpunu "ludnicu" na stadionu.
Prvi susret je prije sedam dana završen neriješeno 2:2, a toliko je bilo i večeras poslije regularnih 90 minuta.
Poslije svega Mančester ide na megdan Atletik Bilbau u borbi za finale.
Nakon prvog poluvremena je djelovalo da neće biti dileme oko toga ko ide dalje, ali Junajted je ponovo ispoljio svoje brojne slabosti kada je samo trebalo da mirno "zatvori" meč.
Pitao se samo jedan tim u tom prvom dijelu igre.
Domaćin je silovito krenuo od samog starta i već u 10. minutu je "otključao" francusku ekipu.
Bruno Fernandeš je napravio veliku stvar po desnom boku, prograo Garnaća u kaznenom prostoru, Argentinac se u sjajnom prijemu lopte oslobodio dvojice čuvara i poslao pas u sredinu za usamljenog Ugartea, koji je sa osam metara lako plasirao loptu u mrežu, za 1:0.
U nastavku uvodnog poluvremena kontrola Junajteda i onda još jedan udarac za Lion u prvom minutu nadoknade vremena.
Hari Megvajer je duboko sa svoje polovine poslao dugačku loptu za desnog bočnog Daloa, Portugalac je dobio duel sa Taljafikom i udarcem sa desetak metara, uz pomoć stative, pogodio za 2:0.
Lion se preporodio negde od 65. minuta, stisnuo je domaće i vrlo brzo izjednačio.
Igrao se 71. minut, kada je Almada iz slobodnog udarca ubacio loptu u kazneni prostor Mančestera, uslijedio je pravi "glavomet", a sve se završilo asistencijom prekaljenog rezerviste Lakazeta za Tolisoa, koji je, naravno glavom, sa linije peterca zatresao mrežu, za 2:1.
Samo sedam minuta kasnije "hladan tuš" za veliku većinu navijača na tribinama i gol Taljafika za 2:2, nakon sjajnog prodora Fofane po lijevoj strani i pasa Mejtlanda-Najlsa sa desnog boka.
U 89. minutu je Lion ostao sa desetoricom zbog drugog žutog kartona kapitena Toliosa, ali je izdržao nalete Junajteda u zaustavnom vremenu i odveo ovaj dvomeč u produžetke.
Prvi produžetak je donio jalove napade engleskog velikana, Lion je lako odbijao nalete i onda u 105. minutu kompletirao istorijski preokret.
Lopta je iz zadnje linije Liona išla "kao po loju", a ponovo je agilni Fofana napravio "dar-mar" po desnoj strani. Poslije njegovog trka je lopta stigla do Šerkija i uslijedio je neodbranjiv šut lijevom nogom sa 16 metara, za 2:3.
Nije to bio kraj agonije "crveih đavola". Brutalni Fofana je u 110. minutu još jednom "promiješao" orbambene igrače Junajteda, Luk Šo ga je oborio u kaznenom prostoru, a sudija Šarer pokazao na bijelu tačku.
Iskusni Lakazet nije propustio priliku sa 11 metara i pogodio je za 2:4, i činilo se polufinale Liona.
A onda se desilo nešto neshtatljivo i nešto što može da preokrene modernu istoriju Junajteda...
U 114. minutu faul nad Kazemirom u šesnatercu Liona, penal i gol Bruna Fernandeša, za 3:4.
I to je bio rezultat koji je Lion vodio dalje, krenula je prava opsada njegovog gola, Mančester je sve karte bacio na napad i uspio je da izjednači u 120. minutu.
Kazemiro je "ćušnuo" loptu ka Kobiju Mejnuu, ovaj je napravio lijepu fintu, stvorio sebi idealnu poziciju za šuti dao je gol sa 10 metara, za 4:4.
Svi su se spremali za penale, igračima Liona su se gubili pogledi od šoka, a onda 121. minut i stanje "delirijuma" za domaće fudbalere i navijače.
Iskoristio je Junajted stanje nevjerice kod gostiju i dali im još jedan pogodak.
Ponovo je asistent bio Kazemiro, koji je centrirao sa lijeve strane, Hari Megvajer je u tom ludom finišu glumio centarfora i fantastično ga je odglumio. "Oduvao" je u skoku Nikaitea i glavom iz peterca zatresao mrežu, za 5:4.
Trans je bio na maksimumu, tribine su se zamalo "srušile", a ova noć je postala besmrtna i "zlatnim slovima" upisana u istoriju fudbala.

Utakmica za anale i fudbalsku istoriju: Devet golova i trijumf Junajteda

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: predsjednik