Bivši predsjednik Kipra Jorgos Vasiliju preminuo je u 94. godini, saopštila je njegova supruga, Andrula Vasiliju.
Vasiliju je hospitalizovan 6. januara u Opštoj bolnici u Nikoziji zbog respiratorne infekcije, piše list Katimerini.
Kako navodi taj medij, Vasiliju će ostati upamćen da je, kao kiparski predsjednik, aktivno promovisao rješenje kiparskog problema i pristupanje Kipra Evropskoj uniji.
Rođen je 20. maja 1931. u Famagusti, koji se sada nalazi u turskom dijelu Kipra.
Studirao je ekonomiju u Ženevi, Beču i Budimpešti, gdje je doktorirao, a specijalizaciju iz marketinga i istraživanja tržišta završio je u Londonu, penosi Tanjug.
Prije ulaska u politiku, radio je kao ekonomista i istraživač tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, a 1962. godine osnovao je Istraživački centar za Bliski istok (MERC), koji je postao najveća konsultantska organizacija u regionu.
Vasiliju je izabran za predsjednika Kipra 21. februara 1988. i tu funkciju je obavljao do 1993. godine.
Tokom njegove administracije osnovan je Univerzitet na Kipru, uveden je PDV i zakon o urbanističkom planiranju, dodeljene su licence novim medijskim stanicama, a stranim investitorima omogućeno je ulaganje u zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Preminuo bivši predsjednik Kipra Jorgos Vasiliju

Austrijski predsjednik Aleksander van der Belen oglasio se povodom dramatičnih događaja posljednjih dana, upozorivši na dolazak nove ere u međunarodnim odnosima. Američka vojna intervencija u Venecueli i želja Donalda Trampa za aneksijom Grenlanda, prema njegovim riječima, konačno su označile početak „novog svjetskog poretka“, piše austrijski Krone Cajtung.
<h3>Poziv na snažnu i jedinstvenu Evropu</h3>
Šef austrijske države u ponedjeljak je na društvenim mrežama poručio: „Sada smo stigli u stvarnost novog svjetskog poretka, u kojem se sve više nameće samovolja jačega. Samo zajedno, kao snažna Evropa, možemo se održati.“
- Mi, dakle Austrija i Evropska unija, sada moramo učiniti sve što je moguće kako bismo zahtijevali međunarodne odnose zasnovane na međunarodnom pravu i načelima Povelje Ujedinjenih nacija- &nbsp;istakao je savezni predsjednik.
Van der Belen se time nadovezao na svoj novogodišnji govor, u kojem je, imajući u vidu promjenjivu svjetsku situaciju, pozvao na razvoj „evropskog patriotizma“. „Jasno je i to da se u ovom novom svjetskom poretku možemo održati samo zajedno — kao snažna, ujedinjena i sposobna Evropska unija“, poručio je on.
- Naša Evropa je mjesto na kojem nam mnogi, zaista mnogi ljudi zavide. Ne dozvolimo da se o ovoj Evropi govori loše“, rekao je šef države u govoru emitovanom na ORF-u. „Važno je da i dalje vjerujemo u evropsku ideju- dodao je van der Belen.
<h3>SAD svrgnule diktatora Madura</h3>
Podsjećamo, u noći sa petka na subotu američke snage su u velikoj vojnoj operaciji napale ciljeve u Venecueli. Tom prilikom uhapšeni su venecuelanski šef države Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, nakon čega su prebačeni u Sjedinjene Američke Države. Vazdušni napadi bili su prvenstveno usmjereni na vojne baze, aerodrome, komunikacione objekte i luke.
Maduru bi sada trebalo suditi zbog „zavjere za narkoterorizam“ i uvoza kokaina u Sjedinjene Američke Države. Diktator, koji se nalazi u pritvoru u njujorškoj četvrti Bruklin, trebalo bi da se u ponedjeljak prvi put pojavi pred sudom. Saslušanje je zakazano za 18 časova po srednjoevropskom vremenu.
Američke televizije već su emitovale snimke Madura na putu ka sudu, u lisicama i u pratnji više teško naoružanih pripadnika obezbjeđenja.

500x500

Van der Belen: Stigli smo u stvarnost novog svjetskog poretka

Bivši predsjednik Demokratske Republike Kongo (DR Kongo) Žozef Kabila osuđen je danas na smrt posle suđenja u odsustvu zbog "izdaje i ratnih zločina" pred vojnim sudovima zemlje u kojoj nije boravio dvije godine.
Nedavno ponovno pojavljivanje Kabile u zemlji zabrinulo je Kinšasu, a prema nekim posmatračima, cilj ove kazne je da se isključi mogućnost da bi mogao da ujedini opoziciju unutar zemlje, iako nisu date nikakve informacije o trenutnom boravištu bivšeg šefa države koji je vladao od 2001. do 2019.
Kabila (54), koji nije bio prisutan na suđenju u glavnom gradu Kinšasi, niti je imao zastupnika, proglašen je krivim za saučesništvo sa antivladinom oružanom grupom M23.
Između januara i februara, M23, koju podržava Ruanda i njena vojska sproveli su velike ofanzive na istoku zemlje i zauzele ogromne djelove teritorije duž ruandske granice od kongoanske vojske.
Ubrzo posle tih vojnih neuspjeha, koji su oslabili režim u Kinšasi, Kabila, koji je, prema njegovoj pratnji, napustio kongoansko tlo 2023. godine, iznenada se pojavio u Gomi, glavnom gradu provincije Sjeverni Kivu i uporištu M23.
Poslednjih godina bivši predsjednik ostao je veoma diskretan i povremeno se pojavljivao u Južnoj Africi i Namibiji. Za sada je malo vjerovatno da će vlasti Konga uhapsiti Kabilu iako je osuđen na smrt.
Žozef Kabila, sin Lorana-Dezirea Kabile, pobunjenika koji je svrgnuo diktatora Mobutua Sese Seka, nasledio je vlast 2001. godine posle ubistva svog oca u januaru te godine.
Kabila se 2019. godine posle dva mandata povukao i tada je na vlast došao Feliks Čisekedi.

Bivši predsjednik Konga osuđen na smrt zbog izdaje

Karol Navrocki, konzervativni istoričar i obožavalac Donalda Trampa, položio je zakletvu danas u Varšavi, čime je zvanično postao predsjednik Poljske.
Njegov predsjednički mandat trajaće pet godina, a analitičari se boje da bi moglo da dođe da konflikta sa centrističkom Vladom premijera Donalda Tuska, te pogoršanja odnosa sa Ukrajinom.
Navrockog su podržale nacionalističke partije, prije sve Za pravo i pravdu (PIS), nezadovoljni zbog Tuskog pro-evropskog kursa.
Poljska se sada priprema za nastavak zastoja u izvršnoj vlasti koji je bio prisutan pod nacionalističkim odlazećim predsednikom Andžejom Dudom, jer Navrocki može koristiti svoja prava veta kako bi blokirao Vladine planove koji uključuju poništavanje sudskih reformi koje je sprovela stranka PiS, a za koje su kritičari smatrali da podrivaju nezavisnost sudova. 
 Takođe, Navrocki bi mogao predstavljati problem za Vladu predlažući mjere kao što su smanjenje poreza, koje bi mogle biti popularne među mnogim biračima, ali teško ostvarive za administraciju sa zategnutim budžetom.

1250x600

1084x550

Nacionalista i konzervativac Navrocki na čelu Poljske

Dejan Savićević ponovo je izabran za predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore.
Za njegov novi četvorogodišnji mandat glasalo je 40 od 41 prisutnog delegata na Izbornoj skupštini, koja broji 45 članova. Delegat OFK Grbalj bio je uzdržan.
Savićević je bio jedini kandidat.
Na poziciji prvog čovjeka naše Kuće fudbala je od 2001. kada je FSCG bio član FS Jugoslavije (kasnije FS Srbije i Crne Gore).
Za razliku od prethodne Izborne (2021) i redovnih skupština u minule četiri godine, današnjoj su prisustvovali i delegati dva najveća crnogorska kluba, Budućnosti i Sutjeske.
U Izvršni odbor FSCG izabrani su Ervin Tošić, Risto Lakić, Dejan Ognjanović, Nermin Bećirović, Palj Drešaj, Tomislav Čelebić, Mitar Novaković, Adem Nurković, Dejan Kandić, Željko Janović, Mojaš Radonjić i Dragan Drljević.

Savićević ostaje na čelu FSCG

Najstariji sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp mlađi, koji vodi poslove svoje porodice, nije isključio mogućnost da se "jednog dana" kandiduje za predsjednika Sjedinjenih Država.
- Ne znam, možda će se jednog dana to pitanje pokrenuti - rekao je Tramp mlađi (47) na ekonomskom forumu u Dohi, kada ga je moderator pitao da li bi poslije očevog odlaska razmotrio svoju kandidaturu za predsjednika, piše AFP.
Tramp mlađi je rekao da je njegov cilj da u poslovni svijet prenese želju Trampove administracije da "protjera ideologiju vokizma (woke) koja je preuzela kontrolu", a to "nije samo stvar vlade, već i poslovnog svijeta".
Drugi mandat Trampa je najveća prilika za resetovanje Amerike, za resetovanje odnosa širom svijeta, za stvaranje prosperiteta i rasta za sve.
- I ja sam potpuno za to - rekao je Tramp mlađi na kraju sesije tokom koje je naglasio da je on, prije svega, preduzetnik.

Tramp mlađi ne isključuje mogućnost da se i on kandiduje za predsjednika

Upravni odbor Košarkaškog saveza Crne Gore predložiće predsjedniku Skupštine KSCG da održi sjednicu 13. juna na kojoj će se sprovesti izbori za predsjednika Saveza.
U Podgorici je juče održana sjednica Upravnog odbora Košarkaškog saveza, na kojoj su razmatrana pitanja u vezi sa organizacijom nesmetanog funkcionisanja Saveza u narednom periodu.&nbsp;
Pored ostalog, Upravni odbor je donio odluku da se u najskorije vrijeme održi još jedna sjednica UO KSCG, na kojoj će biti razmatran Izvještaj o finansijskom poslovanju KSCG za 2024. godinu.&nbsp;
Predložili su da da se i taj izvještaj razmatra 13. juna.

Upravni odbor predlaže: Predsjednika KSCG birati 13. juna

Statutarna komisija Socijalističke narodne partije sjutra će razmatrati mogućnost da se predsjedniku te partije Vladimiru Jokoviću omogući da se i treći put kandiduje za tu funkciju.
 
Od mišljenja te komisije i eventualne izmjene statuta stranke na narednom kongresu u velikoj mjeri zavisi i budućnost partije.
I u samom SNP-u smatraju da bi mogući treći mandat narušio jedinstvo i da bi vrlo vjerovatno došlo do novog cijepanja partije.
Funkcioner SNP-a Dragan Ivanović izričito je protiv toga da se jedno lice treći put kandiduje za predsjednika partije.
On se nada da će statutarna komisija poštovati statut i biti protiv toga. U suprotnom, kako je upozorio, može se očekivati i cijepanje SNP-a.
– Smatram da jedan isti čovjek, pa zvao se on i Vladimir Joković, ne može po treći put da se kandiduje za predsjednika SNP-a. Nadam se da će statutarna komisija poštovati statut i zauzeti čvrst stav da jedno lice ne može više od dva puta biti na čelu partije. Drugačija odluka značila bi da se poštuje ono što su radili nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i da se donose zakoni i statuti koji se ne poštuju. Kao član SNP-a poštujem Statut i poštovaću ga dok sam u partiji. Biću protiv svega što je protiv Statuta, a sve ovo oko eventualne izmjene nimalo mi se ne dopada i liči mi na nešto što bi moglo da prouzrokuje podjele u SNP-u. Ne pripadam nijednoj strani, već ću se zalagati da SNP ostane jedinstven i da na sledećem Kongresu bude jedan kandidat zarad mira u partiji – kazao je Ivanović za Dan.
Kako napominje, praksa je pokazala da, ako na Kongresu ima više kandidata za predsjednika partije to znači i cijepanje SNP-a.
– Ja sam ovaj stav iznosio i na partijskim sastancima i svoje mišljenje neću promijeniti. Dosta sam uložio u SNP i ne kajem se zbog toga, ali mi smeta što se pojedinci ponašaju kako ne bi trebalo – istakao je Ivanović.

Ivanović: Treći mandat za Jokovića cijepa SNP

Izvršni rukovodilac Direkcije za IMS i opšte poslove Elektroprivredni (EPCG) Aleksandar Popović novi je predsjednik Košarkaškog kluba Sutjeska, odlučeno je na večerašnjoj sjednici Skupštine tog kluba.
Popović je na mjesto došao umjesto Sašu Miličića, koji je podnio ostavku nakon poraza od Bosne i eliminacije iz NLB ABA2 lige.
- Potrudićemo se da finansijski konsolidujemo klub i da organizaciono odgovorimo zahtjevima – kako u smislu podizanja rada mlađih kategorija, tako i da se pripremimo da tokom ove sezone napravimo rezultat koji će nam omogućiti plasman u NLB ABA2 ligu naredne sezone. Takođe, potrudićemo se da napravimo igrački i trenerski kostur da kroz naredni period preko NLB ABA2 lige izborimo plasman u AdmiralBet ABA ligu - kazao je novi predsjednik Sutjeske, Aleksandar Popović.

Aleksandar Popović novi predsjednik KK Sutjeska

Premijer Han Duk So postao je juče vršilac dužnosti predsjednika Južne Koreje nakon smjene predsednika Jun Suk Jeola, javio je Tanjug.
Do promjene na vrhu vlasti u Južnoj Koreji došlo je nakon ponovljenog glasanja o opozivu Jun Suk Jeola u državnom parlamentu, pri čemu je 204 poslanika podržalo prijedlog za njegovu smjenu zbog nedavnog neuspjelog uvođenja ratnog stanja. Prvi zahtjev za opoziv Jun Suk Jeola, zbog proglašenja ratnog stanja 3. decembra, odbačen je prošle subote zbog nedostatka kvoruma, pri čemu su skoro svi poslanici iz vladajuće Partije moći naroda (PPP) bojkotovali glasanje.&nbsp;
Za usvajanje prijedloga potrebna je bila dvotrećinska većina, za šta je neophodna podrška najmanje osam poslanika PPP. Prijedlog za smjenu usvojen je juče uz 85 „protiv”, tri „uzdržana” i četiri nevažeća glasa, prenio je Jonhap.&nbsp;
U glasanju je učestvovalo svih 300 poslanika.
Dalji slijed političkih događaja u Južnoj Koreji je neizvjestan. Naime, Junovo uklanjanje sa funkcije sada zavisi od odluke Ustavnog suda. Proces smjene može da potraje nekoliko nedjelja, jer će biti održano suđenje, a za smjenu predsjednika potrebno je da šest od devet sudija Ustavnog suda potvrde opoziv izglasan u parlamentu. Ako smjena bude potvrđena, novi predsjednički izbori biće raspisani u roku od 60 dana od presude.
Tako, Han Duk So, može biti na čelu države mjesecima – sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku o trajnoj smjeni ili vraćanju Juna na predsjedničku funkciju. Ukoliko Jun bude trajno smijenjen, novi predsjednički izbori moraće da se raspišu u roku od 60 dana. Opozicija, posebno Demokratska stranka, podnijela je prijavu protiv Hana, optužujući ga za to što nije spriječio Junov pokušaj uvođenja ratnog stanja.&nbsp;
Ako parlament odluči da smijeni Hana, slijedeći na redu za vršioca dužnosti predsjednika je ministar finansija. Južnokorejski Ustav ne precizira koliko ovlašćenja premijer može da ima u ulozi vršioca dužnosti predsjednika, ali stručnjaci smatraju da premijer treba da upravlja državnim poslovima samo do mjere koja je neophodna kako bi se izbegla potpuna paraliza vlasti.
U međuvremenu, Han Duk So (75) ima više od tri decenije iskustva na različitim ključnim funkcijama, uključujući dužnosti ambasadora u SAD, ministra finansija, ministra trgovine i premijera, a bio je i na čelu više organizacija. Han je doktor ekonomskih nauka sa Univerziteta Harvard, i, kako pišu mediji, poznat je po „racionalnosti, umjerenosti i stručnosti”.
Nakon stupanja na novu dužnost, Han je juče pozvao je zemlju da održi visoku spremnost kako bi spriječila moguće provokacije Sjeverne Koreje. Na sastanku Savjeta za nacionalnu bezbjednost, Han je naglasio da Južna Koreja treba da osigura svoje nacionalne interese aktivnom diplomatijom, uoči nove američke administracije predvođene novoizabranim predsjednikom Donaldom Trampom.

Premijer postao v.d. predsjednika Južne Koreje

Vlada Crne Gore utvrdila je na današnjoj sjednici Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima. Donošenje ovog Zakona je, ističu oni, uslovljeno potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih koji rade na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda.
- Sezonski poslovi predstavljaju značajan segment tržišta rada u Crnoj Gori, a nedostatak adekvatnog pravnog okvira za regulisanje njihovog radnog statusa dovodi do potrebe za donošenjem predmetnog zakona. Cilj zakona je obezbjeđivanje pravne sigurnosti za sezonske radnike kroz uvođenje rada na stalnim sezonskim poslovima odnosno omogućavanje kontinuiteta radnog odnosa u sezonskim djelatnostima i unaprijeđenje socijalne sigurnosti kroz obaveze poslodavaca da ova lica prijavi na penzijsko i invladisko osiguranje u produženom trajanju za period kada on faktički ne radi - naveli su u Vladi.
Ovaj zakon donosi i obavezu poslodavaca da ponudi licu koji radi na stalnim sezonskim poslovima zaposlenje u narednoj sezoni, čime se podstiče sigurnost na tržištu rada kako za zaposlenog tako i za poslodavca.
- Dodatno, zakon predviđa fiskalne olakšice i penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju za zaposlene koji radi na stalnim sezonskim poslovima, što doprinosi povećanju privlačnosti sezonskog rada i smanjenje neformalne ekonomije - dodali su u Vladi.
Kao dodatna mjera za zapošljavanje i aktiviranje nezaposlenih lica zakon propisuje da pravo na rad na stalnim sezonskim poslovima imaju lica koja se nalaze na evidenciji o nezaposlenim licima koju vodi Zavod za zapošljavanje Crne Gore u skladu sa zakonom kojim se uređuje posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti, korisnici penzije u skladu sa zakonom kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje kao i lica koja imaju status studenta u skladu sa zakonom kojim se uređuje visoko obrazovanje.
- Lice koja zasnuje radni odnos kroz ugovor o radu na stalnim sezonskim poslovima prava i obaveze koja nijesu uređena ovim zakonom ostvaruje u skladu sa opštim propisima o radu - dodali su u Vladi.

Vlada utvrdila Predlog zakona: Sigurnost na tržištu rada za stalne sezonce

Na današnjoj sjednici Administrativnog odbora dogodila se gruba zloupotreba instituta parlamentarne istrage, koju su režilari navodno opoziciona URA i parlamentarna većina - ocijenili su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) nakon što je za predsjednika Anketnog odbora za Možuru izabran Dritan Abazović iz opozicije, a za njegovog zamjenika Dejan Đurović iz vlasti.
To je, podvlače u DPS-u, protivno dosadašnjoj praksi i duhu poslovničke norme da se predloženi kandidati dogovaraju u konsultacijama unutar opozicije i unutar većine.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fabazovic-i-durovic-vodice-anketni-odbor-za-mozuru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Tačno je da Poslovnik Skupštine Crne Gore u članu 79 precizira da se predsjednik Anketnog odbora bira iz redova opozicije, ali je to da sada uvijek podrazumijevalo razgovor i dogovor opozicionih klubova nakon kojih bi se zajednički delegirao kandidat za predsjednika, što je ovoga puta izbjegnuto. Paradoksalno, za predsjednika i zamjenika predsjednika odbora imenovana su dva istomišljenika, čime se obesmišljava načelo objektivnosti u upravljanju radom Anketnog odbora - jasni su u DPS-u.
Iako je Dritan Abazović inicirao formiranje Anketnog odbora za Možuru, Klub poslanika URA-e bio je, ističu u DPS-u, u obavezi da obavi konsultacije sa ostalim predstavnicima opozicije o ovom pitanju.
- S obzirom na to da je konsultacija pravljena sa parlamentarnom većinom, a ne sa opozicijom, ostavljen je prostor za tumačenje da je sve ovo zapravo zajednička, sinhronizovana akcija URA i aktuelne vlasti, sa ciljem da Skupštinu pretvore u sudilište prije suda - naveli su u saopštenju.
Demokratska partija socijalista (DPS) ostaje, kažu, pri svom ranije javno saopštenom stavu, da će učestvovati u radu predmetnog Anketnog odbora i delegirati svoja dva predstavnika.
- Jer nemamo problem sa tim da se otvore teme iz prošlosti, ali imamo problem sa grubom politizacijom instituta parlamentarne istrage, koju ćemo tokom zasijedanja argumentovano spriječiti - zaključili su u DPS-u.

DPS: Istomišljenici Abazović i Đurović bez konsultacija sa opozicijom izabrani za predsjednika i zamjenika Anketnog odbora za Možuru, obesmišljeno načelo objektivnosti

Lazar Miljanić imenovan je na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore za predsjednika Savjeta Agencije za željeznice, a Milan Banković i Demir Nurković za članove tog tijela.
Na sjednici kojom je presjedavao premijer Milojko Spajić, Duško Stojanović razriješen je sa mjesta člana Upravnog odbora Službenog lista Crne Gore, a donijeto je i rješenje o prestanku mandata savjetnice potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku Tatjane Bulatović.
Za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za razvoj sjevera u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera određen je Mladen Nedović.

Miljanić predsjednik Savjeta Agencije za željeznice, Banković i Nurković članovi

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na 62. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, jednom od najvažnijih svjetskih foruma posvećenih bezbjednosti i globalnim političkim izazovima.
On će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, u prisustvu više od 50 šefova država i vlada, potvrditi posvećenost Crne Gore evropskom putu i dodatno učvrstiti podršku u finalnoj fazi pregovaračkog procesa. Ove godine najavljeno je, kako su dodali, i prisustvo državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Marka Rubia, koji će predvoditi američku delegaciju.
- U fokusu će biti evropska bezbjednost, jačanje transatlantske saradnje, globalni geopolitički izazovi, kao i otpornost demokratskih društava u uslovima savremenih bezbjednosnih izazova - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Planirani su, ističu oni, susreti sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Kostom, visokom predstavnicom Evropske unije Kajom Kalas, kao i sa premijerom Nizozemske Dikom Šufom, uz niz razgovora sa drugim visokim zvaničnicima iz država članica EU i NATO-a.
- U okolnostima složenih globalnih izazova, Crna Gora u Minhenu potvrđuje svoju međunarodnu poziciju. Prisustvo predsjednika Milatovića na ovom skupu predstavlja nastavak aktivne diplomatije Crne Gore i doprinos jačanju njenog kredibiliteta - zaključili su u saopštenju.

Tag: predsjednik