Najveći izazov u procesu evropskih integracija država Zapadnog Balkana predstavljaju njihovi međusobni sporovi, ali i sporovi sa pojedinim državama članicama Evropske unije (EU) - smatra predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
On je ocijenio da je u interesu EU, ukoliko želi više stabilnosti, bezbjednosti i prosperiteta u budućnosti, da ne ostavi države Zapadnog Balkana u nekoj vrsti sive zone, gdje se igraju igre kako bi došlo do destabilizacije država regiona.
- U interesu EU je, ako želimo više stabilnosti, bezbjednosti i prosperiteta u budućnosti, da ne dopustimo državama Zapadnog Balkana da se nađu u nekoj vrsti sive zone, gdje neki drugi igraju igre da destabilizuju te države, institucije unutar njih, ali i da destabilizuju EU i vrijednosti i demokratske principe koje želimo podržati na našoj strani - kazao je Mišel za European Newsroom čiji je agencija MINA dio.
Upitan koliko je realno predviđanje da će doći do proširenja EU do 2030. godine i da li će Unija za to biti spremna, Mišel je rekao da bi bilo apsurdno za EU da ne ubrza proces proširenja.
Kako je naglasio, to nije samo odgovornost EU, već i država kandidata za članstvo.
- Mi radimo svoj domaći zadatak, pripremamo se za buduće proširenje. Svjesni smo da će to imati svoje posljedice, u smislu finansijske solidarnosti i procesa donošenja odluka - rekao je Mišel.
Prema njegovim riječima, postoje pragmatična rješenja koja su moguća ukoliko postoji kolektivna politička volja da se napravi veći napredak.
Sa druge strane, kako je istakao, države u pregovorima takođe imaju svoje domaće zadatke i tačno znaju šta moraju da urade.
On je podsjetio da se zadaci država odnose najviše na vladavinu prava, borbu protiv korupcije, ali i usklađivanje sa pravnim okvirom Unije.
Mišel je istakao da su pojedine balkanske države napravile značajan napredak u reformama, ali da moraju riješiti međusobne sporove.
- Najveći izazov predstavljaju sporovi među državama Zapadnog Balkana, a u pojedinim slučajevima i sporovi između tih država i pojedinih država članica EU - rekao je Mišel.
On je dodao da je tu je riječ o političkoj volji i da je siguran da će ti sporovi morati biti riješeni da bi pogled u budućnost bio moguć.
Mišel smatra da će „imati Zapadni Balkan unutar EU“, prije ili kasnije, biti shvaćeno kao glavni prioritet.
On je naglasio da države poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije predstavljaju drugu vrstu izazova u procesu proširenja.
Prema njegovim riječima, EU je napravila fundamentalno opredjeljenje koje izražava volju za više suvereniteta i uticaja kada je tim državama dodijelila status kandidata.
- Pitanje nije samo biti veći, to je samo dio problema. Pitanje je biti uticajniji - rekao je Mišel, navodeći da je izvjesno da će u budućnosti biti mnogo promjena kada su u pitanju Ukrajina, Gruzija i Moldavija.
On je naglasio da put neće biti lak, već složen, ali da nema potrebe za odugovlačenjem.
- Što više odugovlačimo to više dopuštamo nekim drugima, koji nemaju iste vrijednosti i interese, da iskoriste naše odugovlačenje kako bi nas doveli u nepovoljan položaj - kazao je Mišel.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mišel: Najveći izazov međusobni odnosi država Zapadnog Balkana

Poljski i NATO avioni podignuti su rano jutros kako bi osigurali bezbjednost poljskog vazdušnog prostora nakon što je Rusija pokrenula vazdušne napade usmjerene na zapadnu Ukrajinu blizu granice sa Poljskom, saopštile su oružane snage te zemlje. 
 - Lovci su podignuti u vazduh, a sistemi protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja na zemlji stavljeni su u stanje pojačane pripravnosti - saopštila je operativna komanda oružanih snaga Poljske u objavi na mreži X, a kako je navedeno ove "mjere su preventivne prirode".
Naime, Rusija je jutros napala ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a u nizu regiona su uvedena vanredna isključenja struje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDowOperSZ%2Fstatus%2F2003346611267620893%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003346611267620893%7Ctwgr%5E58dcfcff9bc6a71c0a3a0594151d8ded0a0a343e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poljska i NATO podigli borbene avione zbog ruskog napada na Ukrajinu

Američki zakon o odbrani, koji navodi Zapadni Balkan kao jedan od strateških prioriteta, naglašava posvećenost Sjedinjenih Država poboljšanju bilateralnih odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana i zaokruživanju evropskog projekta, rekao je za RSE bivši potpredjsednik Vlade za evropske integracije i bivši ambasador u Vašingtonu Vasko Naumovski.
Tim zakonom, koji su prošle nedjelje usvojila oba doma Kongresa, od državnog sekretara se traži da preduzme inicijative za tehničku pomoć svakoj od zemalja Zapadnog Balkana.
Cilj je demokratski i ekonomski razvoj, kao i jačanje postojećih nacionalnih strategija protiv korupcije, uključujući političku korupciju, posebno u pravosuđu, i promocija uloge nezavisnih medija u borbi protiv korupcije.
<h2>Prate se maligni uticaji</h2>
Bivši diplomata Nano Ružin ocjenjuje kao pozitivan korak to što je Zapadni Balkan, uključujući Sjevernu Makedoniju, ponovo u prvom planu interesovanja SAD.
- Prvo sam bio pomalo iznenađen činjenicom da u Nacionalnoj strategiji za bezbjednost nema ničega o Balkanu. Ali, poslije toga, evo ovaj dokument na izvjestan način balansira politiku Sjedinjenih Američkih Država i njihov interes za Zapadni Balkan, s obzirom na to da je poslije Ukrajine ovo možda najeksplozivniji region u Evropi- kaže Ružin.
Naumovski ističe da činjenica da time što je u zakonu navedeno da državni sekretar SAD ima zadatak da redovno izvještava Kongres o malignom uticaju Rusije i Kine na balkanske zemlje samo pokazuje da uticaji različitih centara moći prisutnih na teritoriji Zapadnog Balkana ne prolaze nezapaženo u američkoj administraciji.
On kaže da se na ovaj način Zapadni Balkan tumači kao jedan od regiona gde će SAD ostati prisutne u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom smislu na duži rok.
- Iako je fokus američke spoljne politike možda bio na drugim djelovima svijeta posljednjih mjeseci, ovo dokazuje da, prije svega, u Kongresu postoji tradicija interesovanja američke administracije i institucija za održavanje prisustva Sjedinjenih Američkih Država kako bi se spriječilo da region padne pod uticaj drugih centara- kaže Naumovski.
Prema Ružinu, Sjeverna Makedonija, kao članica NATO-a, ne bi trebalo da zanemaruje elemente "malignog uticaja".
- Meki uticaj Rusije i Kine je prisutan, iako se naša zemlja strogo zalaže za poštovanje sankcija. Kineski uticaj u našoj zemlji nije toliko jak, osim u određenim elementima kao što su investicije, građevinski radovi i autoputevi- objašnjava Ružin.
U opsežnom Zakonu o odbrani, Kongres SAD je ocijenio da zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i ometa njihove težnje ka evropskim integracijama.
Druga prepreka evropskim integracijama i daljem razvoju zemalja Zapadnog Balkana, u koje spada i Sjeverna Makedonija, jeste upravo korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima.
<h2>Korupcija kao bezbjednosno pitanje</h2>
Prema riječima Naumovskog, borba protiv korupcije jedan je od ciljeva u koje američka administracija ulaže skoro tri decenije u zemlji, ali i u susjednim zemljama koje su dio Zapadnog Balkana.
- Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju ozbiljan problem sa korupcijom, koju Sjedinjene Američke Države često opisuju kao svojevrsno bezbjednosno pitanje, tj. ugrožava ciljeve američke spoljne politike, ali i dobre bilateralne odnose između SAD i zemalja Zapadnog Balkana, i otuda je logično da SAD posvete više pažnje ovoj borbi protiv korupcije- kaže Naumovski.
Prema jednoj od izjava ambasadorke SAD u Skoplju Anđele Prajs Ageler, SAD su do sada uložile oko pola milijarde dolara u reforme pravosuđa.
Američku borbu protiv korupcije podržava i čuvena "američka crna lista" na kojoj su navedeni političari iz Sjeverne Makedonije, poput bivšeg premijera Nikole Gruevskog, bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove Saša Mijalkova, bivšeg zamjenika vicepremijera Artana Grubija i njegovog partijskog kolege, bivšeg gradonačelnika Struge Ramiza Merka. Politički lideri iz regiona su takođe godinama na toj listi.
Ružin dodaje da se od makedonskih vlasti očekuje da pojačaju borbu protiv korupcije.
- Pojačana borba protiv korupcije ne odnosi se samo na otkrivenim koruptivne slučajeve, već prije svega na pravosudni sistem. Time postoji jedna vrsta sinergije između onoga što Evropska unija odavno ističe kao problem i onoga što se sada naglašava u spoljnoj politici SAD- kaže bivši diplomata.
Stav Kongresa je da SAD treba da sarađuju sa saveznicima i partnerima koji su posvećeni jačanju vladavine prava, diverzifikaciji izvora energije, demokratskim i ekonomskim reformama i smanjenju siromaštva.
Ti segmenti treba da podstaknu jačanje poslovnih veza i investicija između SAD i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu, a time i da prošire američku podršku naporima za regionalnu integraciju u regionu.
Sjeverna Makedonija ove godine obilježava 30 godina bilateralnih odnosa sa SAD. Ona je prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja je pokrenula Strateški dijalog s američkom vladom SAD. Iz šireg regiona, to su već učinile Slovenija i Hrvatska. Odbrana, vladavina prava, kultura, trgovina su deo tema u Strateškom dijalogu sa SAD.

RSE: Američki Kongres drži Zapadni Balkan u fokusu

Njemačka desničarska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obavještajne službe, piše briselski Politiko.
Poslanik AfD-a u parlamentu pokrajine Tiringije Ringo Milman više puta je podnosio upite regionalnoj vladi u vezi sa transportom zapadnog oružja u Ukrajinu i lokalnim sistemima odbrane od dronova, što je izazvalo optužbe centrističkih političara da stranka pokušava da otkrije osjetljive informacije za Moskvu.
Ministar unutrašnjih poslova Tiringije, Georg Majer (SPD) rekao je da AfD pokazuje "nevjerovatno interesovanje za kritičnu infrastrukturu i bezbjednosne vlasti", dok AfD negira da djeluje po nalogu Kremlja.
AfD je poznata po stavovima povoljnim za Rusiju, uključujući obnavljanje ekonomskih veza i prekid vojne pomoći Ukrajini, ističe Politiko.
Stranka tvrdi da su njihova pitanja legitimna i da vlada nije obavezna da otkriva osjetljive informacije.
Analitičari upozoravaju da, iako pojedinačni upiti nijesu problem, zbir upita AfD-a omogućava uvid u rute transporta i vojnu logistiku.
Od 2020. godine, AfD je podnio više od 7.000 upita vezanih za bezbjednost, uključujući gotovo 70 odsto upita u Tiringiji i više od 60 odsto u Bundestagu.
Stručnjaci smatraju da takva praksa može da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost, bilo da stranka djeluje u sopstvenom interesu ili u interesu Kremlja.

Politiko: AfD optužen za prikupljanje informacija za Kremlj

U Apelacionom sudu Crne Gore za danas je zakazana sjednica vijeća u predmetu „Državni udar“, koja će se u narednim danima održavati u kontinuitetu.
- Odluka o žalbama će biti donijeta u zakonskom roku, a o odluci ovog suda nakon što bude donijeta, javnost će biti blagovremeno obaviještena- navodi se u saopštenju Apelacionog suda.

Vijeće Apelacionog suda danas zasijeda u predmetu ''Državni udar''

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Tag: predsjednik-evropskog-savjeta

Mišel: Najveći izazov međusobni odnosi država Zapadnog Balkana

Poljska i NATO podigli borbene avione zbog ruskog napada na Ukrajinu

RSE: Američki Kongres drži Zapadni Balkan u fokusu

Politiko: AfD optužen za prikupljanje informacija za Kremlj

Vijeće Apelacionog suda danas zasijeda u predmetu ''Državni udar''

PRATITE TVe UŽIVO