Predstava „Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića i produkciji Dramskog studija Prazan prostor, realizovana u saradnji sa Akcijom za ljudska prava, biće izvedena u ponedjeljak, 29. decembra, u 20 časova, na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.
Uloge tumače: Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović.
Autorski tim čine dramaturškinja Anja Pletikosa, autor muzike Ilija Gajević, kostimografkinja Lina Leković i scenografkinja Ivanka Vana Prelević.
Tekst predstave zasnovan je na više od trideset svjedočanstava koja su prikupili Akcija za ljudska prava i Dramski studio Prazan prostor. Predstava je dio projekta „Opsada Dubrovnika 1991–1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi“, koji finansira Evropska unija kroz regionalni program EU podrške izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, a sprovodi UNDP.
Ovaj komad, koji je žiri 35. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu opisao kao „pozorišno remek-djelo“, u maju je osvojio nagradu za najbolju predstavu u cjelini na ovogodišnjem izdanju festivala.
Ulaznice su dostupne putem sajta www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici CNP-a. Publika informacije o repertoaru može pratiti i na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i na Viber kanalu pozorišta.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U CNP- u predstava „Smrt u Dubrovniku“ na Sceni Studio

Predstava „Ibzen mašina“ biće izvedena sjutra (četvrtak, 27. novembra) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.
Režiju potpisuje Ana Vukotić koja je, s dramaturškinjom Željkom Udovičić-Pleština, u „Ibzen Mašinu“ objedinila četiri djela čuvenog norveškog dramskog pisca Henrika Ibzena.
Uloge tumače: Simo Trebješanin, Jelena Minić, Žana Gardašević-Bulatović, Miloš Pejović, Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Luka Stanković, Radmila Škuletić, Lazar Đurđević, Jovan Dabović i Ana Vučković.
Naša Mašina, kako kaže Udovičić-Pleština, uzima za okvir „Stubove društva“, ali koristi kao svoje pogonsko gorivo i motive, teme iz „Narodnog neprijatelja“, „Hede Gabler“ i „Nore“. I govori o svijetu u kojem su sve mane i slabosti ne samo dozvoljene nego čak i poželjne.
„Kompaktna konzervativna većina, liberalni mediji nerijetko proglašavaju vlasnike tih osobina uspješnima, pa su ti stubovi društva; koje vodi želja za moći i profitom – prečesto smatrani nedodirljivima. Kao i uvijek, konflikt je između morala i interesa, između istine i ekonomije. Unaprijed znamo da u društvu koje zagovara samo profit istina teško pronalazi put. Zašto? Jer svjedočimo beznađu koje nas proždire, urušavanju javnog morala, pretvaranju medijskog prostora u duhovnu kaljužu, bešćutnosti liberalnog kapatalizma, demokratiji koja se prometnula u demokraturu. Zato naša Mašina ne može i ne smije ostaviti krivce nekažnjenima. Ona ipak otvara prostor nade. U bolje. Sjutra“, zapisala je Udovičić-Pleština.
Drame, po kojima je predstava rađena, prevela je Anka Katušić-Balen. Za scenografiju i dizajn plakata je zaslužan Vanja Magić, za kostime Lina Leković, dok su koreografija i scenski pokret djelo Sonje Vukićević. Dizajn svijetla Ana Vukotić i Vanja Magić, dok je rediteljka Vukotić potpisala i izbor muzike. Asistentkinja režije je Nataša Milićević, a za kostimografiju i scenografiju Mia Đurović i Jelena Ivančević. Izvršna producentkinja predstave je Janja Ražnatović.

1250x600

1084x550

CNP: „Ibzen mašina“ sjutra na Velikoj sceni

Predstava Teatra 303 „Bezmetković – Oprosti druže Stari“ biće izvedena u kotorskom Kulturnom centru u subotu, 29. novembra, u 20 sati,a scenario potpisuje poznati aforističar i satiričar Velizar Radonjić. 
U predstavi, koju režira Dragan Buzdovan, igraju: Ilko Marović, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Vasilije Ševaljević, Nikolas Katharos i Anastasija Sredojević. Scenografiju potpisuje Marko Ševaljević, muzičke numere i audio efekte Kristijan Đuranović, dok je za dizajn propagandnog materijala zaduženi su Siniša Vukčević i Jovana Samardžić.
- Satirični igrokaz „Oprosti druže Stari (Bezmetković)“ izvodi se upravo 29. novembra, nekadašnjem Danu Republike – datumu koji pruža idealnu priliku da se kroz umjetnost evocira vrijeme u kojem se živjelo pod rukovodstvom druga Tita- navode organizatori,
Autor teksta, Velizar Radonjić, novinar i publicista u penziji, dramski pisac i satiričar, dobitnik je nagrade 19. decembar za 2024. godinu u Podgorici. 
- Igrokaz je sačinjen od dijelova njegovih nagrađivanih satiričnih priča: „Pismo“ i „Ko na Lovćen ak’ i malo sjedi“ (nagrada Vuko Bezarević 2019. i 2020), „Ispovijed“ (nagrada Zlatna priča, Mrkonjić Grad 2021) i „Bal pod maskama“ (prva nagrada na Crnogorskom festivalu humora i satire, Danilovgrad 2022)- navodi se u saoštenju.
Kako organizatori ističu, glavni lik Bezmetković nastaje iz potrebe da se čovjek ispovijedi – neko Svevišnjem, neko ljekarima, a on svom Vrhovnom komandantu, Drugu Starom. Budući da zbog okolnosti nije mogao do Kuće cvijeća, odlučuje da mu napiše pismo i izvijesti ga „kako je ovdje, da Drug Stari ne brine“. U pismu, kroz dijaloge sa unučadima i komentare svakodnevice, ni tema ne manjka: agrarne i obrazovne reforme, tranzicija, sloboda vjeroispovijesti, građanska prava, sloboda govora, evropske integracije, demokratija, životna sredina… Sve je tu, uz ironične i britke aforističarske rečenice koje stvaraju mozaik savremene, ali i vječne Crne Gore.
- Predstava „Oprosti druže Stari“ slojevita je priča o Crnoj Gori – onakvoj kakvu vidi onaj koji zna da pogleda sa vrha Lovćena, jer „ko na Lovćen ak’ i malo sjedi više vidi no onaj iz Podgorice“. Ujedno, ona nosi snažnu poruku mladima: da se okrenu budućnosti, zajedništvu, ljubavi i životu oslobođenom podjela i tereta prošlosti- poruka je organizatora,
Ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti u kancelarijama Kulturnog centra u četvrtak i petak, 27. i 28. novembra, od 10 do 12 sati, kao i na blagajni dva sata prije početka predstave.

Veče satire: „Bezmetković – Oprosti druže Stari“ u Kulturnom centru Kotor

Predstava „Gidionov čvor“, koju je po tekstu Džone Adams režirao Ivan Vanja Alač, premijerno će biti izvedena sjutra na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Predstava je na repertoaru i u četvrtak, 23. oktobra u istom terminu, a sve ulaznice su rasprodate, saopšteno je iz ove ustanove.
Duodrama u kojoj uloge tumače Dubravka Drakić i Kristina Obradović bavi se aktuelnim pitanjima i problemima koji se odnose na školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje kao i ulogu pojedinca u sistemu. Glas iz off-a Petar Jovović.
Prevod i adaptaciju potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografkinja Ivanka Vana Prelević, a kostimografkinja Gordana Bulatović. Za izbor muzike zadužen je reditelj Alač, za dizajn tona Mladen Nikčević, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Umjetnička direktorica Marija Sarap na današnjoj konferenciji za medije je kazala da ovoj predstavi predviđa dug život.
- Imati ovakav tim u Crnogorskom narodnom pozorištu je privilegija. Ne postoje male i velike predstave, male i velike scene. Gidonov čvor pripada trenutku kojeg živimo dugo, u posljednje vrijeme se osvrćemo prema toj boli i svemu onome što se zove realnost odrastanja. Ovo je snažan tekst koji je na poseban način adaptirao Stefan Bošković, koji su Dubravka Drakić i Kristina Obradović oživjele jedan na jedan u toj tačnoj scenografskoj kutiji. Publika će ovu predstavu doživjeti, preživjeti i živjeti sa njom- kazala je Sarap.
Reditelj Ivan Vanja Alač je rekao da smatra da je ovo dobra i bitna predstava, ali da je još važnije da je vidi što više roditelja i nastavnika.
- Meni je zaista bilo zadovljstvo da radim sa ovom ekipom. Radili smo na tome da svedemo sredstva: kako glumačka, tako rediteljka i dramaturška. I da to bude minuciozan rad u kome je svaka replika, svaki uzdah na pravom mjestu. Jer, na tako maloj sceni nema prostora ni za šta što nije istina, a ja smatram da smo došli do te istine- rekao je Alač.
Dramaturg Stefan Bošković je kazao da je rad na ovom tekstu za njega bilo važno iskustvo.
- Pitanje ovog teksta i ove teme je da svi mi nekako mislimo da znamo kako da brinemo o djeci dok se ne desi neka velika tragedija, a najužasnije u svemu tome je što se uzrocima bavimo tek kada posljedice budu tu- rekao je Bošković.
Glumica Dubravka Drakić je rekla da je rad na ovoj predstavi za nju bio izlazak iz zone komfora.
- Prvi put igram na maloj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Ovaj rad je bio veliki izazov za mene, ne samo u smislu teme koju obrađuje koliko u jednoj svakodnevici u kojoj mi, okruženi tragedijama, ipak ne želimo da se bavimo time. Ja sam osjetila da je za mene važno da budem dio ovog tima i da vidim sama sa sobom jesam li sposobna da u ovom trenutku odgovorim tom zadatku, imam li koncentarciju da se povežem sa Kristinom u ovom u veoma zgusnutom i zahtjevnom tekstu koji od nas traži posebnu vrstu koncentracije- kazala je Drakić.
Glumica Kristina Obradović je rekla da je ovo jedan od najtežih zadataka koje je imala na profesionalnom planu.
- Ovo je nešto sasvim drugačije. Rad na ovakavom komadu je tražio od nas dvije da se prvo lišimo ličnih, privatnih sentimenata iz pozicije majki i koliko-toliko osviještenih članova ovog društva da bismo mogle prići ovim ulogama i zadacima čisto i temeljno. Uložile smo junački trud da u poprilično rekordnom broju dana za rad stignemo do istine- zaključila je Obradović.

CNP: „Gidionov čvor“ sjutra premijerno na Sceni Studio

Predstava “Lov na vepra”, po tekstu Marije Sarap i u režiji Nataše Poplavske biće premijerno izvedena u subotu, 19. jula u okviru festivala Skopsko ljeto.
Komad je rezultat međunarodnog partnerstva ostvarenogpotpisivanjem Memoranduma o saradnji između Gradskog pozorišta iz Podgorice, Makedonskog narodnog teatrai Udruženja za razvoj umjetnosti i kulturnu saradnju „Art Media“ iz Skoplja.
- Ova internacionalna koprodukcija je više od jedne umjetničke premijere – ona je dokaz da pozorište može i mora biti most koji spaja različite kulture, priče i emocije. Memorandum koji smo potpisali predvodnik je novog doba saradnje i razmjene između institucija iz Crne Gore i regiona. Vjerujem da dijalog među pozorištima postaje najjači upravo kada gradimo zajedničke predstave, razmjenjujemo iskustva i stvaramo prostor za teatar koji iskreno komunicira s društvom i reflektuje njegove teme - kazala je direktorica Gradskog pozorišta Sandra Vujović.
Kako navode iz podgoričkog tetara, drama „Lov na vepra“ crnogorske autorke Marije Sarap predstavlja snažan umjetnički izraz o iskustvu žene na Balkanu — žene koja je marginalizovana, isključena i protjerana jer se ne uklapa u očekivane društvene modele supruge i majke.
- Lov na vepr nastao je sublimacijom moja dva dramska teksta“Plan B“ i “Lov na vepra“ koji su pisani za pozorište u različitim vremenskim distinkcijama. Nasiljem se prikrivamo i razotkrivamo, zavisno od boli koja nas “nosi i progoni“. Suočenje sa strahom je posebna dimenzija ljepote i ružnoće od koje se može izginuti bez krika, ostati zaleđen u tempima tuđih dimenzija… Može se načisto poludjeti. Zato je nama piscima dato Ovo - kazala je autorka drame.
Kako ukazuje, psici možgu lizati svoje rane, kopajući tjeskobe porodičnog nasljeđa, suza, nametnutih obrazaca i ostalih triger stanja.
- Ko će nam svima kazati da imamo pravo na sopstvo, da bi vidjeli bolje i postali vlasnici svojih odluka! Katarzičko stanje nije cilj, već dio procesa, kojem težim. Nema direktne namjere. Linije se same ispisuju, likovi izgovaraju svoje replike, dok se vi čudite i čudite, kako ih ranije niste i/ili jeste čuli. Ovo smo svi mi. Jurimo svoje demone. Svinje. Divlje veprove. Popravljamo nepopravljivo ili konačno kapiramo da ima još vremena. Zato nek se svako od vas uhvati svoga posla i pravac u šumu po svoje parče demona. Drugačije ne može, vjerujte - navodi Sarap u eksplikaciji.
Ansambl predstave čine: Vukan Pejović i Đorđije Tatić iz Crne Gore, te Ana Stojanovska, Iskra Vetirova i Mina Jelušić-Jerinić iz Sjeverne Makedonije. Izbor kostima, scenografije i muzike uradila je Nataša Poplavska.
- Uvijek se radujem novom međunarodnom projektu jer smatram da su dragocjeni i za karijeru i za nova prijateljstva koja često prerastu u dugoročne saradnje. Rad na predstavi je bio izazovan i zahtjevan. Sama činjenica da radimo tekst koji je svedena verzija nečijeg života, predstavlja ogromnu odgovornost za sve nas koji treba da odigramo i ispričamo tu priču na vjerodostojan i tačan način, nadajući se da ćemo dotaći univerzalne teme koje će se ticati svih, a koje su, nažalost, svezastupljenije i problematičnije u našem društvu i u svijetu - kazao je glumac, Vukan Pejović.
On vjeruje da pozorište i dalje ima snagu da zamisli, izazove emociju i podsjeti na ono toplo ljudsko, suštinsko i nesavršeno, što, kaže, često zaboravimo u svakodnevnoj trci i borbi za nekim "boljim životom".
Podgorička premijera biće na jesen.

"Lov na vepra" Marije Sarap premijerno u subotu na Skopskom ljetu; Vujović: Dokaz da pozorište može biti most koji nas spaja

Uoči večerašnjeg izvođenje predstave “Gospoda Glembajevi” u Narodnom pozorištu u Beogradu, pred publiku je izašao kompletan glumački ansambl, prepustivši riječ Svetozaru Cvetkoviću, koji se obratio u znak solidarnosti sa kolegama iz CNP-a, čijeg je reditelja Danila Marunovića danas više sati saslušala i potom protjerala iz države srpska BIA.
U emotivnom obraćanju Cvetković je istakao da se, kao jedini član ansambla iz Beograda, osjećao pozvanim da uzvrati lijepo gostoprimstvo koje je dobio u Podgorici, ali da ga je današni razvoj događaja u tome spriječio.
- Čini mi se da danas u tome nijesam uspio, s obzirom na to kako je stresno tekao dan za cijelu ekipu. Ne ulazeći u to šta mogu biti razlozi da jednom čovjeku, umjetniku, reditelju ove predstave bude osujećen dalji boravak u ovoj zemlji, da na neki način bude protjeran, mi smo odlučili da njegovo djelo, naša predstava, ne može biti protjerana i da ćemo je večeras igrati za vas - poručio je Cvetković.
Njegove riječi ispraćene su ovacijama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DerpdeJSYGFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Cvetković pred izvođenje “Glembajevih”: Protjerali su reditelja, ali njegovo djelo ne može biti protjerano

Autorski projekat glumica Milice Šćepanović i Marije Labudović, predstava „Safra” nastala po motivima teksta „Važnije polovice”, Beatrice Kurbel i Mirne Rustemović biće izvedena u četvrtak, 5. juna, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati.
- Dvije prijateljice, Maša i Milica, nakon duže pauze njihovog prijateljstva, odluče da bi se trebale nalaziti svake srijede na kafi (čitaj pivu) i uz to podijeliti sav teret koji im se mota po glavi i tovari na pleća godinama. Dirljiva priča o prijateljstvu, ljubavi, karijeri, djetinjstvu i majčinstvu, koja na ironičan i satiričan način ukazuje na sve probleme društva u kom su rasle. Kroz pjesmu, šalu, suze i iskrenost, dvije glumice, dijele sa publikom svoje ispovijesti i iskustva - navode u KIC-u.
Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Predstava „Safra” 5. juna u KIC-u

Predstava “Mali bračni zločini”, autorski projekat glumaca Marije Đurić i Pavla Bogojevića, prema tekstu Erika Emanuela Šmita u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta, biće izvedena u petak 30. maja na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.
Savremeni francuski pisac Šmit u ovoj “velikoj aferi života udvoje” u centar posmatranja postavlja modernog muškarca i ženu – Žila (Pavle Bogojević) i Liz (Marija Đurić), razotkrivajući splet staromodnih i savremenih elemenata njihovih emotivnih i fizičkih odnosa.
- Ester Perel kaže da se parovi uvijek sukobe iz tri razloga: 1) oko moći i kontrole; 2) za brigu i bliskost i 3) za poštovanje i priznanje. Zašto je onda tako teško locirati problem i riješiti ga? Zašto se u ljubavi najčešće služimo onim iskonskim u nama, prepuštajući se životinjskim nagonima? Zašto ne dozvoljavamo sebi da izgovorimo ono šta nam zaista smeta? I moramo li u ljubavi ići uvijek do kraja – na sve ili ništa? Ovo je predstava za veliku djecu u braku. I za sve one kojima je teško da kažu volim te - istakli su o predstavi autori i glumci Marija Đurić i Pavle Bogojević.
Stručni konsultanti na projektu bili su glumac Marko Baćović i rediteljka Dušanka Belada, koja potpisuje izbor muzike. Scenografkinja je Ivanka Vana Prelević, kostimografkinja Mia Đurović, a izvršni producent Danilo Milatović.

“Mali bračni zločini” na Sceni Studio

Predstava „Utopija danas“, &nbsp;rađena u koprodukciji Centra za kulturu Tivat, Bitef teatra iz Beograda, Trinidad Novi Sad, SKC Novi Sad i KC Grad Beograd gostuje na Velikoj sceni &nbsp;kotorskog Kulturnog centra u utorak, 20.maja sa početkom u 20 sati, saopšteno je iz KC ''Nikola Đurković''.
&nbsp;Autorski tim predstave čini Marko Grubić, &nbsp;koji je odgovoran za koncept, originalnu muziku i video, tekst prvog dijela predstave, songove i kostime, dok tekst drugog dijela potpisuje Milena Bogavac. Muziku izvodi grupa VROOOM, saradnici na videu su &nbsp;Nadija Čahovska Aleksić i Dušan Aleksić.
- „Utopija danas“ &nbsp;je naučna fantastika. To je budućnost, koja počinje Velikom Revolucijom u kojoj se čovječanstvo najzad oslobađa kapitalizma. Vještačka inteligencija preuzima najteže poslove, pa ljudima ostaje samo da žive i uživaju. Sreća, zadovoljstvo i hedonizam - imperativ su novog svijeta, zasnovanog na socijalnoj pravdi… Svako ima sve što mu je potrebno za sreću… ali, šta je sreća? “Utopija danas” je muzička predstava, jer muzika je vjerovatno najbliža čistoj sreći. Danas ili u bilo kojoj utopijskoj verziji budućnosti”- navodi se u saopštenju.
U predstavi igraju &nbsp;Tamara Radovanović, Danilo Milovanović i Aleksa Jovčić (svi u ulogama glumaca i pjevača), kao i Marko Grubić (bas gitara i elektronika), Branislav Potić (bubanj) i Igor Brakus (glas iz OFF-a).
Ulaznice po cijeni od 10 € ( za đake, studente i penzionere 5 eura) biće u prodaji u ponedeljak i utorak (19. i 20.05. 2025.g.) u kancelarijama Kulturnog centra od 10h od 12h i na biletarnici dva sata prije početka predstave.&nbsp;

Kotor: Predstava ''Utopija danas'' u utorak na Velikoj sceni Kulturnog centra

Crnogorsko narodno pozorište (CNP) obilježiće u četvrtak, 27. marta, Svjetski dan pozorišta promocijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić u press sali u podne, a potom izvođenjem istoimene predstave na Velikoj sceni u 20 sati. Prije početka predstave, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta, glumica Ana Vujošević pročitaće poruku koju je za Svjetski dan pozorišta ove godine uputio istaknuti grčki autor i pozorišni reditelj Teodoros Terzopulos (Theodoros Terzopoulos). "Može li pozorište čuti poziv za pomoć koji nam naša vremena upućuju u svijetu osiromašenih građana, zaključanih u ćelijama virtuelne stvarnosti, ukopanih u svoju privatnost koja ih guši? U svijetu robotizovanih života unutar totalitarnog sistema kontrole i represije na svim poljima života? Da li je pozorište zabrinuto zbog ekološke destrukcije, globalnog zagrijavanja, masovnog gubitka biodiverziteta, zagađenja okeana, topljenja glečera, sve češćih šumskih požara i ekstremnih vremenskih nepogoda? Može li pozorište da postane aktivni dio ekosistema? Pozorište već godinama svjedoči uticaju čovjeka na planetu, ali ne nalazi način da se suoči s ovim problemom. Da li je pozorište zabrinuto zbog stanja svijesti koju oblikuje 21. vijek u kojem se ljudima manipuliše zbog političkih i ekonomskih interesa, uz pomoć medija i kompanija koje oblikuju mišljenje? Društvene mreže, koliko god da olakšavaju komunikaciju, postale su njen veliki alibi, jer pružaju potrebnu sigurnu distancu od Drugog? Sveprožimajući strah od Drugog, drugačijeg, Stranca, dominira našim mislima i djelima. Može li pozorište funkcionisati kao radionica za suživot različitosti, ne zanemarujući krvareću traumu? Krvareća trauma nas poziva da rekonstruišemo mit. I, riječima Hajnera Milera: „Mit je agregat, mašina kojoj se uvijek mogu priključiti nove i različite mašine. On prenosi energiju sve dok rastuća brzina ne eksplodira u kulturnom polju”, a ja bih dodao – i u polju varvarstva. Mogu li reflektori pozorišta osvijetliti društvenu traumu i prestati da zavaravajuće osvjetljavaju sami sebe? Pitanja koja ne dozvoljavaju konačne odgovore, jer pozorište postoji i opstaje zahvaljujući neodgovorenim pitanjima. Pitanja koja pokreće Dionis, prolazeći kroz svoje rodno mjesto, orkestar antičkog pozorišta, i nastavljajući svoje tiho izbjegličko putovanje kroz ratne pejzaže, danas, na Svjetski dan pozorišta. Pogledajmo u oči Dionisa, ekstatičnog boga pozorišta i mita, koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost, dijeteta dvaput rođenog – od Zevsa i od Semele, nosioca fluidnih identiteta, ženskih i muških, gnjevnih i blagih, božanskih i životinjskih, na granici između ludila i razuma, reda i haosa, akrobate na granici života i smrti. Dionis postavlja suštinsko ontološko pitanje: „O čemu se tu zapravo radi?“ – pitanje koje stvaraoca podstiče na sve dublje istraživanje korjena mita i mnogostrukih dimenzija ljudske enigme. Potrebni su nam novi načini pripovijedanja usmjereni ka njegovanju sjećanja i oblikovanje nove moralne i političke odgovornosti, kako bismo izašli iz višestruke diktature savremenog srednjeg vijeka.“ 27. mart – Svjetski dan pozorišta širom svijeta obilježava se od 1962, dok na poziv Međunarodnog teatarskog instituta – I.T.I. svake godine poruku upućuje pozorišna ličnost izuzetne inostrane reputacije. Teodoros Terzopulos je grčki reditelj, pedagog, pisac, osnivač i umjetnički direktor Attis pozorišta, pokretač Pozorišne olimpijade i predsjednik Međunarodnog komiteta Pozorišne olimpijade.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325120344_d29a885c6b967975511b5f3fd4894ca484d7cbffb24b9fc521393c51de5a2b0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325120344_d29a885c6b967975511b5f3fd4894ca484d7cbffb24b9fc521393c51de5a2b0f" data-rendition-name="original" width="940" height="400" loading="lazy" alt="teodros"><figcaption>Teodoros Terzopulos(Photo: I.T.I.)</figcaption></figure>  Razvija koncept pozorišta kroz tehnike dionizijskog zanosa kako bi otkrio nevidljivo i nesagledivo. Njegov pristup ističe tragične dimenzije teatra, dajući glas pozorištu koje se rađa iz dubina. Ovaj neobični pristup, koji prkosi svakoj akademskoj kategorizaciji, posjeduje sopstvenu autonomiju. Njegovu metodu ne karakteriše samo rad na antičkoj grčkoj tragediji već i na raznovrsnim poetskim tekstovima. Putujući svijetom više od četrdeset godina, neumorno istražuje ljudske vizije i njihovu istoriju, usmjeravajući se na susret sa Drugim, u kojem prepoznaje sebe. Tokom proteklih 40 godina, Terzopulos i Attis pozorište izveli su 2300 predstava na najprestižnijim međunarodnim festivalima i scenama širom svijeta. Terzopulos je osmislio i utemeljio jedinstvenu glumačku metodu, koja se sastoji od niza fizičkih i glasovnih vježbi usmjerenih na razvoj osnovnih elemenata glumačke prakse. Njegov metod i pristup antičkoj grčkoj tragediji predaju se na više od trideset akademija dramskih umjetnosti, instituta i odsjeka klasičnih studija širom svijeta. Njegov metod i rad detaljno su proučavali istaknuti pozorišni istraživači, a objavljene su knjige na grčkom, engleskom, njemačkom, kineskom, turskom, ruskom, poljskom, korejskom, mandarinskom, italijanskom, francuskom, mađarskom, gruzijskom, španskom i arapskom jeziku. Knjiga o njegovoj metodi, pod nazivom „Povratak Dionisa“ (The Return of Dionysus), objavljena je 2015. godine i do sada je prevedena na 15 jezika.

Promocija drame „Princeza Ksenija od Crne Gore” na Svjetski dan pozorišta

JU Resursni centar „1. jun“ Podgorica raspisao je tender za nabavku opreme za video nadzor i izradu integrisanog sistema kontrole pristupa, EVR evidencije, video nadzora i IP interfona. Vrijednost tendera je 28.401,37eura, a sredstva je obezbijedilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
- Ovim projektom unapređuje se bezbjednost učenika i zaposlenih, kao i efikasnost upravljanja ulascima i kretanjem u okviru ustanove, kroz savremena tehnološka rješenja - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Iz tog resora poručuju da nastavljaju sa sistemskim ulaganjima u bezbjednost i kvalitet uslova rada i boravka u obrazovno-vaspitnim ustanovama, sa posebnim akcentom na djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.&nbsp;
Detalji tendera nalaze se <a href="https://cejn.gov.me/tenders/view-tender/107644">OVDJE</a>.

JU Resursni centar ,,1. jun“ dobija opremu za video nadzor

Premijer Milojko Spajić kazao je da je u razgovoru sa krunskim princom Dubaija, potpredsjednikom Vlade UAE i ministrom odbrane šeikom Hamdanom bin Mohamedom Al Maktumom iskazana puna posvećenost strateškom partnerstvu, zasnovanom na prijateljstvu i međusobnom povjerenju.&nbsp;
- Razmotrili smo mogućnosti unapređenja saradnje u više oblasti, uključujući i bezbjednost, imajući u vidu da je UAE među najbezbjednijim zemljama na svijetu - naveo je Spajić u objavi na mreži X.
Spajić učetsvuje na Svjetskom samitu vlada 2026 u Dubaiju, na poziv potpredsjednika i predsjednika Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladara Dubaija, šeika Mohameda bin Rašida Al Maktuma.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2019402345935712639%2Fphoto%2F2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa princom Dubaija: Razmotrano unapređenje saradnje u više oblasti, uključujući i bezbjednost

Donald Tramp izjavio je da su smrti Rene Gud i Aleksa Pretija u Mineapolisu tužni incidenti koji se „nijesu smjeli dogoditi“, ali je dodao da žrtve pucnjave u koju su bili uključeni agenti imigracione službe (ICE) „nijesu bili anđeli“. Tramp je to rekao u novom intervjuu za NBC News, ističući da se niko zbog tih događaja ne osjeća gore od samih agenata federalnih službi.&nbsp;
- On nije bio anđeo, a ni ona nije bila anđeo. Ipak, nisam sretan zbog onoga što se tamo dogodilo. Niko ne može biti srećan, pa tako ni ICE. Ali uvijek ću biti uz naše sjajne ljude iz redarstvenih snaga. Moramo ih podržati. Ako ih ne podržimo, nemamo državu- rekao je Tramp.
Tramp je u intervjuu takođe naznačio mogućnost primjene „blažeg pristupa“ u sprovođenju svoje stroge imigracione politike, što predstavlja umjereniji ton u odnosu na ranije stavove njegove administracije o prisilnim deportacijama i učešću federalnih agenata u gradskim operacijama.&nbsp;
Američki predsjednik je, pored podrške federalnim službama, rekao da želi da se obave „poštene i časne“ istrage o incidentima, uključujući smrt 37‑godišnjeg Aleksa Pretija, koji je ubijen u sukobu s federalnim agentima tokom imigracione racije u Minneapolisu.&nbsp;
Slučajevi smrti Gud i Pretija izazvali su snažne reakcije javnosti i političke kritike širom SAD‑a, sa zahtjevima za nezavisne istrage o upotrebi sile federalnih agencija i smanjenjem njihovog prisustva u zajednicama koje protestuju protiv takvih operacija.&nbsp;

Tramp o pucnjavama u Minesoti i odgovornosti agenata ICE-a: Nije se smjelo dogoditi, ali ni žrtve nijesu bili anđeli

Strateški cilj Crne Gore mora biti stvaranje održivog i tržišno orijentisanog poslovnog ambijenta, a trenutna situacija šalje poruku koja može narušiti reputaciju države kao atraktivne investicione destinacije, ocijenio je predsjednik Fondacije za budućnost turizma Crne Gore, Mihael Bader.
On je kazao da je primjena izmjena i dopuna Zakona o strancima, kojima se propisuje minimalni godišnji iznos od pet hiljada EUR plaćenih poreza kao uslov za produženje boravka preduzetnika, izazvala nedoumice i zabrinutost među stranim investitorima koji Crnu Goru vide kao svoju poslovnu bazu.
- Iako je namjera države da suzbije fiktivno poslovanje legitimna, način na koji se novi uslovi interpretiraju u praksi otvara niz pitanja na koja i dalje nemamo jasne odgovore - naveo je Bader koji je i predsjednik Odbora za turizam u Njemačko-crnogorskom poslovnom klubu.
Crna Gora, kao zemlja koja je predvodnica u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU), ne smije dozvoliti da administrativna nejasnoća postane barijera za strance koji u njoj registruju firme, zapošljavaju radnike i vezuju svoj lični i profesionalni napredak za crnogorsku ekonomiju.&nbsp;
- Trenutna situacija, nažalost, šalje poruku koja može narušiti reputaciju države kao atraktivne investicione destinacije - smatra Bader.
Jedna od nedoumica je propisano poresko opterećenje.
Prema riječima Badera, nejasno je koje tačno vrste poreza, po novim izmjenama i dopunama Zakona o strancima, ulaze u traženi iznos od pet hiljada eura na godišnjem nivou.
- Da li je riječ isključivo o porezu na dobit i dohodak, ili se u zbir računaju i PDV, doprinosi na zarade, porez na dividende, pa čak i porezi koje preduzetnik plaća kao fizičko lice? Nedostatak preciznog tumačenja o tome da li se obaveze po različitim osnovama mogu sabirati dovodi do toga da preduzetnici, uprkos značajnim doprinosima državnom budžetu, strahuju od odbijanja zahtjeva za boravak - rekao je Bader.
Posebno zabrinjava pitanje retroaktivne primjene zakona i nepostojanje prelaznog perioda (grace period) za novoosnovane firme.
- Očekivanje da kompanija u početnoj fazi razvoja, ili ona koja je niskoaktivna, ali uredno izmiruje obaveze prema zaposlenima, odmah dosegne visoke poreske pragove, može biti kontraproduktivno - upozorio je Bader.
Takođe, postavlja se ključno pitanje - da li neispunjavanje ovog uslova automatski znači gubitak prava na boravak, ili postoji prostor za naknadnu doplatu razlike do propisanog minimuma.
- Smatramo da je neophodno prepoznati i razumjeti realnost poslovanja. Kompanije čiji se troškovi dominantno odnose na isplatu zarada daju ogroman doprinos stabilnosti sistema, pa njihov status ne smije biti doveden u pitanje zbog striktnih i često jednodimenzionalnih tumačenja poreskog praga. Važno je istaći da ovi ljudi nijesu samo privremeni gosti, već aktivni akteri koji poštuju crnogorske zakone i institucije i kroz svoje investicije, poreze i svakodnevnu potrošnju daju direktan doprinos ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore - naglasio je Bader.
Iako, kako je rekao, podržavaju namjeru države da kroz strožu kontrolu unese red u ovu oblast, ipak smatraju da se mora izbjeći regulacija koja ne uvažava realne poslovne okolnosti i stvara nepotrebnu administrativnu nesigurnost.
- Zato pozivamo nadležne institucije, u prvom redu Ministarstvo unutrašnjih poslova, da hitno otklone prepreke i teškoće, kako u tumačenju tako i u sprovođenju novih propisa. Samo kroz transparentnost, međusobnu saradnju i stabilnost možemo sačuvati povjerenje stranih državljana koji su Crnu Goru izabrali za svoj dom i biznis centar. Crnoj Gori su potrebni strani preduzetnici koji žele da posluju legalno i transparentno i obaveza države je im omogući podržavajući ambijent - zaključio je Bader.

Tag: predstava