Predstava “Lov na vepra”, po tekstu Marije Sarap i u režiji Nataše Poplavske biće premijerno izvedena u subotu, 19. jula u okviru festivala Skopsko ljeto.
Komad je rezultat međunarodnog partnerstva ostvarenogpotpisivanjem Memoranduma o saradnji između Gradskog pozorišta iz Podgorice, Makedonskog narodnog teatrai Udruženja za razvoj umjetnosti i kulturnu saradnju „Art Media“ iz Skoplja.
- Ova internacionalna koprodukcija je više od jedne umjetničke premijere – ona je dokaz da pozorište može i mora biti most koji spaja različite kulture, priče i emocije. Memorandum koji smo potpisali predvodnik je novog doba saradnje i razmjene između institucija iz Crne Gore i regiona. Vjerujem da dijalog među pozorištima postaje najjači upravo kada gradimo zajedničke predstave, razmjenjujemo iskustva i stvaramo prostor za teatar koji iskreno komunicira s društvom i reflektuje njegove teme - kazala je direktorica Gradskog pozorišta Sandra Vujović.
Kako navode iz podgoričkog tetara, drama „Lov na vepra“ crnogorske autorke Marije Sarap predstavlja snažan umjetnički izraz o iskustvu žene na Balkanu — žene koja je marginalizovana, isključena i protjerana jer se ne uklapa u očekivane društvene modele supruge i majke.
- Lov na vepr nastao je sublimacijom moja dva dramska teksta“Plan B“ i “Lov na vepra“ koji su pisani za pozorište u različitim vremenskim distinkcijama. Nasiljem se prikrivamo i razotkrivamo, zavisno od boli koja nas “nosi i progoni“. Suočenje sa strahom je posebna dimenzija ljepote i ružnoće od koje se može izginuti bez krika, ostati zaleđen u tempima tuđih dimenzija… Može se načisto poludjeti. Zato je nama piscima dato Ovo - kazala je autorka drame.
Kako ukazuje, psici možgu lizati svoje rane, kopajući tjeskobe porodičnog nasljeđa, suza, nametnutih obrazaca i ostalih triger stanja.
- Ko će nam svima kazati da imamo pravo na sopstvo, da bi vidjeli bolje i postali vlasnici svojih odluka! Katarzičko stanje nije cilj, već dio procesa, kojem težim. Nema direktne namjere. Linije se same ispisuju, likovi izgovaraju svoje replike, dok se vi čudite i čudite, kako ih ranije niste i/ili jeste čuli. Ovo smo svi mi. Jurimo svoje demone. Svinje. Divlje veprove. Popravljamo nepopravljivo ili konačno kapiramo da ima još vremena. Zato nek se svako od vas uhvati svoga posla i pravac u šumu po svoje parče demona. Drugačije ne može, vjerujte - navodi Sarap u eksplikaciji.
Ansambl predstave čine: Vukan Pejović i Đorđije Tatić iz Crne Gore, te Ana Stojanovska, Iskra Vetirova i Mina Jelušić-Jerinić iz Sjeverne Makedonije. Izbor kostima, scenografije i muzike uradila je Nataša Poplavska.
- Uvijek se radujem novom međunarodnom projektu jer smatram da su dragocjeni i za karijeru i za nova prijateljstva koja često prerastu u dugoročne saradnje. Rad na predstavi je bio izazovan i zahtjevan. Sama činjenica da radimo tekst koji je svedena verzija nečijeg života, predstavlja ogromnu odgovornost za sve nas koji treba da odigramo i ispričamo tu priču na vjerodostojan i tačan način, nadajući se da ćemo dotaći univerzalne teme koje će se ticati svih, a koje su, nažalost, svezastupljenije i problematičnije u našem društvu i u svijetu - kazao je glumac, Vukan Pejović.
On vjeruje da pozorište i dalje ima snagu da zamisli, izazove emociju i podsjeti na ono toplo ljudsko, suštinsko i nesavršeno, što, kaže, često zaboravimo u svakodnevnoj trci i borbi za nekim "boljim životom".
Podgorička premijera biće na jesen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

"Lov na vepra" Marije Sarap premijerno u subotu na Skopskom ljetu; Vujović: Dokaz da pozorište može biti most koji nas spaja

Uoči večerašnjeg izvođenje predstave “Gospoda Glembajevi” u Narodnom pozorištu u Beogradu, pred publiku je izašao kompletan glumački ansambl, prepustivši riječ Svetozaru Cvetkoviću, koji se obratio u znak solidarnosti sa kolegama iz CNP-a, čijeg je reditelja Danila Marunovića danas više sati saslušala i potom protjerala iz države srpska BIA.
U emotivnom obraćanju Cvetković je istakao da se, kao jedini član ansambla iz Beograda, osjećao pozvanim da uzvrati lijepo gostoprimstvo koje je dobio u Podgorici, ali da ga je današni razvoj događaja u tome spriječio.
- Čini mi se da danas u tome nijesam uspio, s obzirom na to kako je stresno tekao dan za cijelu ekipu. Ne ulazeći u to šta mogu biti razlozi da jednom čovjeku, umjetniku, reditelju ove predstave bude osujećen dalji boravak u ovoj zemlji, da na neki način bude protjeran, mi smo odlučili da njegovo djelo, naša predstava, ne može biti protjerana i da ćemo je večeras igrati za vas - poručio je Cvetković.
Njegove riječi ispraćene su ovacijama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DerpdeJSYGFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Cvetković pred izvođenje “Glembajevih”: Protjerali su reditelja, ali njegovo djelo ne može biti protjerano

Autorski projekat glumica Milice Šćepanović i Marije Labudović, predstava „Safra” nastala po motivima teksta „Važnije polovice”, Beatrice Kurbel i Mirne Rustemović biće izvedena u četvrtak, 5. juna, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati.
- Dvije prijateljice, Maša i Milica, nakon duže pauze njihovog prijateljstva, odluče da bi se trebale nalaziti svake srijede na kafi (čitaj pivu) i uz to podijeliti sav teret koji im se mota po glavi i tovari na pleća godinama. Dirljiva priča o prijateljstvu, ljubavi, karijeri, djetinjstvu i majčinstvu, koja na ironičan i satiričan način ukazuje na sve probleme društva u kom su rasle. Kroz pjesmu, šalu, suze i iskrenost, dvije glumice, dijele sa publikom svoje ispovijesti i iskustva - navode u KIC-u.
Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

1250x600

Predstava „Safra” 5. juna u KIC-u

Predstava “Mali bračni zločini”, autorski projekat glumaca Marije Đurić i Pavla Bogojevića, prema tekstu Erika Emanuela Šmita u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta, biće izvedena u petak 30. maja na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.
Savremeni francuski pisac Šmit u ovoj “velikoj aferi života udvoje” u centar posmatranja postavlja modernog muškarca i ženu – Žila (Pavle Bogojević) i Liz (Marija Đurić), razotkrivajući splet staromodnih i savremenih elemenata njihovih emotivnih i fizičkih odnosa.
- Ester Perel kaže da se parovi uvijek sukobe iz tri razloga: 1) oko moći i kontrole; 2) za brigu i bliskost i 3) za poštovanje i priznanje. Zašto je onda tako teško locirati problem i riješiti ga? Zašto se u ljubavi najčešće služimo onim iskonskim u nama, prepuštajući se životinjskim nagonima? Zašto ne dozvoljavamo sebi da izgovorimo ono šta nam zaista smeta? I moramo li u ljubavi ići uvijek do kraja – na sve ili ništa? Ovo je predstava za veliku djecu u braku. I za sve one kojima je teško da kažu volim te - istakli su o predstavi autori i glumci Marija Đurić i Pavle Bogojević.
Stručni konsultanti na projektu bili su glumac Marko Baćović i rediteljka Dušanka Belada, koja potpisuje izbor muzike. Scenografkinja je Ivanka Vana Prelević, kostimografkinja Mia Đurović, a izvršni producent Danilo Milatović.

“Mali bračni zločini” na Sceni Studio

Predstava „Utopija danas“, &nbsp;rađena u koprodukciji Centra za kulturu Tivat, Bitef teatra iz Beograda, Trinidad Novi Sad, SKC Novi Sad i KC Grad Beograd gostuje na Velikoj sceni &nbsp;kotorskog Kulturnog centra u utorak, 20.maja sa početkom u 20 sati, saopšteno je iz KC ''Nikola Đurković''.
&nbsp;Autorski tim predstave čini Marko Grubić, &nbsp;koji je odgovoran za koncept, originalnu muziku i video, tekst prvog dijela predstave, songove i kostime, dok tekst drugog dijela potpisuje Milena Bogavac. Muziku izvodi grupa VROOOM, saradnici na videu su &nbsp;Nadija Čahovska Aleksić i Dušan Aleksić.
- „Utopija danas“ &nbsp;je naučna fantastika. To je budućnost, koja počinje Velikom Revolucijom u kojoj se čovječanstvo najzad oslobađa kapitalizma. Vještačka inteligencija preuzima najteže poslove, pa ljudima ostaje samo da žive i uživaju. Sreća, zadovoljstvo i hedonizam - imperativ su novog svijeta, zasnovanog na socijalnoj pravdi… Svako ima sve što mu je potrebno za sreću… ali, šta je sreća? “Utopija danas” je muzička predstava, jer muzika je vjerovatno najbliža čistoj sreći. Danas ili u bilo kojoj utopijskoj verziji budućnosti”- navodi se u saopštenju.
U predstavi igraju &nbsp;Tamara Radovanović, Danilo Milovanović i Aleksa Jovčić (svi u ulogama glumaca i pjevača), kao i Marko Grubić (bas gitara i elektronika), Branislav Potić (bubanj) i Igor Brakus (glas iz OFF-a).
Ulaznice po cijeni od 10 € ( za đake, studente i penzionere 5 eura) biće u prodaji u ponedeljak i utorak (19. i 20.05. 2025.g.) u kancelarijama Kulturnog centra od 10h od 12h i na biletarnici dva sata prije početka predstave.&nbsp;

Kotor: Predstava ''Utopija danas'' u utorak na Velikoj sceni Kulturnog centra

Crnogorsko narodno pozorište (CNP) obilježiće u četvrtak, 27. marta, Svjetski dan pozorišta promocijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić u press sali u podne, a potom izvođenjem istoimene predstave na Velikoj sceni u 20 sati. Prije početka predstave, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta, glumica Ana Vujošević pročitaće poruku koju je za Svjetski dan pozorišta ove godine uputio istaknuti grčki autor i pozorišni reditelj Teodoros Terzopulos (Theodoros Terzopoulos). "Može li pozorište čuti poziv za pomoć koji nam naša vremena upućuju u svijetu osiromašenih građana, zaključanih u ćelijama virtuelne stvarnosti, ukopanih u svoju privatnost koja ih guši? U svijetu robotizovanih života unutar totalitarnog sistema kontrole i represije na svim poljima života? Da li je pozorište zabrinuto zbog ekološke destrukcije, globalnog zagrijavanja, masovnog gubitka biodiverziteta, zagađenja okeana, topljenja glečera, sve češćih šumskih požara i ekstremnih vremenskih nepogoda? Može li pozorište da postane aktivni dio ekosistema? Pozorište već godinama svjedoči uticaju čovjeka na planetu, ali ne nalazi način da se suoči s ovim problemom. Da li je pozorište zabrinuto zbog stanja svijesti koju oblikuje 21. vijek u kojem se ljudima manipuliše zbog političkih i ekonomskih interesa, uz pomoć medija i kompanija koje oblikuju mišljenje? Društvene mreže, koliko god da olakšavaju komunikaciju, postale su njen veliki alibi, jer pružaju potrebnu sigurnu distancu od Drugog? Sveprožimajući strah od Drugog, drugačijeg, Stranca, dominira našim mislima i djelima. Može li pozorište funkcionisati kao radionica za suživot različitosti, ne zanemarujući krvareću traumu? Krvareća trauma nas poziva da rekonstruišemo mit. I, riječima Hajnera Milera: „Mit je agregat, mašina kojoj se uvijek mogu priključiti nove i različite mašine. On prenosi energiju sve dok rastuća brzina ne eksplodira u kulturnom polju”, a ja bih dodao – i u polju varvarstva. Mogu li reflektori pozorišta osvijetliti društvenu traumu i prestati da zavaravajuće osvjetljavaju sami sebe? Pitanja koja ne dozvoljavaju konačne odgovore, jer pozorište postoji i opstaje zahvaljujući neodgovorenim pitanjima. Pitanja koja pokreće Dionis, prolazeći kroz svoje rodno mjesto, orkestar antičkog pozorišta, i nastavljajući svoje tiho izbjegličko putovanje kroz ratne pejzaže, danas, na Svjetski dan pozorišta. Pogledajmo u oči Dionisa, ekstatičnog boga pozorišta i mita, koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost, dijeteta dvaput rođenog – od Zevsa i od Semele, nosioca fluidnih identiteta, ženskih i muških, gnjevnih i blagih, božanskih i životinjskih, na granici između ludila i razuma, reda i haosa, akrobate na granici života i smrti. Dionis postavlja suštinsko ontološko pitanje: „O čemu se tu zapravo radi?“ – pitanje koje stvaraoca podstiče na sve dublje istraživanje korjena mita i mnogostrukih dimenzija ljudske enigme. Potrebni su nam novi načini pripovijedanja usmjereni ka njegovanju sjećanja i oblikovanje nove moralne i političke odgovornosti, kako bismo izašli iz višestruke diktature savremenog srednjeg vijeka.“ 27. mart – Svjetski dan pozorišta širom svijeta obilježava se od 1962, dok na poziv Međunarodnog teatarskog instituta – I.T.I. svake godine poruku upućuje pozorišna ličnost izuzetne inostrane reputacije. Teodoros Terzopulos je grčki reditelj, pedagog, pisac, osnivač i umjetnički direktor Attis pozorišta, pokretač Pozorišne olimpijade i predsjednik Međunarodnog komiteta Pozorišne olimpijade.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325120344_d29a885c6b967975511b5f3fd4894ca484d7cbffb24b9fc521393c51de5a2b0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325120344_d29a885c6b967975511b5f3fd4894ca484d7cbffb24b9fc521393c51de5a2b0f" data-rendition-name="original" width="940" height="400" loading="lazy" alt="teodros"><figcaption>Teodoros Terzopulos(Photo: I.T.I.)</figcaption></figure>  Razvija koncept pozorišta kroz tehnike dionizijskog zanosa kako bi otkrio nevidljivo i nesagledivo. Njegov pristup ističe tragične dimenzije teatra, dajući glas pozorištu koje se rađa iz dubina. Ovaj neobični pristup, koji prkosi svakoj akademskoj kategorizaciji, posjeduje sopstvenu autonomiju. Njegovu metodu ne karakteriše samo rad na antičkoj grčkoj tragediji već i na raznovrsnim poetskim tekstovima. Putujući svijetom više od četrdeset godina, neumorno istražuje ljudske vizije i njihovu istoriju, usmjeravajući se na susret sa Drugim, u kojem prepoznaje sebe. Tokom proteklih 40 godina, Terzopulos i Attis pozorište izveli su 2300 predstava na najprestižnijim međunarodnim festivalima i scenama širom svijeta. Terzopulos je osmislio i utemeljio jedinstvenu glumačku metodu, koja se sastoji od niza fizičkih i glasovnih vježbi usmjerenih na razvoj osnovnih elemenata glumačke prakse. Njegov metod i pristup antičkoj grčkoj tragediji predaju se na više od trideset akademija dramskih umjetnosti, instituta i odsjeka klasičnih studija širom svijeta. Njegov metod i rad detaljno su proučavali istaknuti pozorišni istraživači, a objavljene su knjige na grčkom, engleskom, njemačkom, kineskom, turskom, ruskom, poljskom, korejskom, mandarinskom, italijanskom, francuskom, mađarskom, gruzijskom, španskom i arapskom jeziku. Knjiga o njegovoj metodi, pod nazivom „Povratak Dionisa“ (The Return of Dionysus), objavljena je 2015. godine i do sada je prevedena na 15 jezika.

Promocija drame „Princeza Ksenija od Crne Gore” na Svjetski dan pozorišta

Predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, biće izvedena večeras i sjutra veče (ponedjeljak i utorak) na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.
- Naličje je priča o vremenu čiji je Bog postao novac, a molitva - sticanje. O vremenu koje ne bira sredstva. O iscrpljivanju dužnika do posljednjeg centa. O čovjeku koji više ne vidi čovjeka. O čovjeku koji zaboravlja na postojanje. Priča o vremenu koje je izgubilo lice i koje više ne razlikuje lice od naličja - istakao je reditelj Boris Liješević.
U predstavi igraju: Aleksandar Radulović, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Žana Gardašević Bulatović, Kristina Obradović, Branka Otašević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Lazar Đurđević, Jovana Brnović i Anđela Marunović. 
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović. 
Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti putem veb-sajta <a href="http://www.cnp.me">www.cnp.me</a> i na biletarnici, dok se publika o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta kao i na društvenim mrežama <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Fejsbuk</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram</a>, kao i <a href="https://invite.viber.com/?g2=AQAfeNNA4uCCT1J%2FuHJUWFtvRXmDEDrSzRzger6PpDJ8xOB%2B25TDyXmAZeMwndZq">Vajber kanalu.</a>

“Naličje” večeras i sjutra veče na Velikoj sceni

Isključivost i surovost mladih je ono što je dominantno u priči, a situacija se može izmjestiti i u realan život, jer po saznanju od mladih ljudi, kako kaže, takvo iskustvo, nasilja nad profesorima, nije rijetkost - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, glumica Branka Femić Šćekić.
,,Draga profesorice” je predstava koja govori o sukobu generacija i sistema vrijednosti, a koja je rađena kao koprodukcija Centra za kulturu Tivat i Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Nedavno je premijerno izvedena u Tivtu i na Cetinju.
Utisci nakon premijere su odlični, kaže Femić Šćekić, posjećenost je bila jako dobra, i, dodaje ona, ljudi koji su gledali nose snažne i pozitivne utiske, jer je takav komad.
- To je predstava puna strasti, puna dramskih obrta, i možda blizu i nekom tragičnom kraju, tako da podsjeća, ja volim da kažem, male nepretenciozne forme britanskih predstava. Prostor je jedinstven, sve se dešava u stanu profesorice, u koji dolaze njeni učenici i puno je emocija, emotivno je jako nabijena i mislim da je to, osim teme, što ističe publika kao najveću vrijednost - rekla je Femić Šćekić.
Isključivost i surovost mladih, objašnjava Femić Šćekić, je ono što je dominantno u priči, a situacija se može izmjestiti i u realan život, ističe ona, jer po saznanju od mladih ljudi, kako kaže, takvo iskustvo, nasilja nad profesorima, nije rijetkost.
Sagovornica emisije "Srećan dan" kaže da pamti samo fantastične pedagoge iz vremena svog školovanja, ali, ističe ona, imala je iskustava i sa profesorima koji su htjeli, kako kaže, silom da stiču autoritet.
- Autoritet nikad nije mogao neko kod mene steći silom, mogao je znanjem sposobnostima, i nekim časnim ljudskim odnosima. Čini mi se, ako se sjećamo nekih nastavnika, onako s pijetetom, sjećamo se onih koji su umjeli da nas uvaže, i koji su umjeli da nas inspirišu da učimo, a to je tako teško! Činjenica je da su ekstremi najgori, i da su profesori danas u jako nezavidnoj situaciji, zato što djeca sama ne poznaju granice, odnosno nijesu ih dobili kod kuće, pa onda ne mogu da ih dobiju ni u školi, niti da ih poštuju u školi. Ja se sjećam, i mnogo.sam zahvalna, čak nekad pomislim da sam tako imala sreće sa dobrim pedagozima, i dobrim profesorima, u toku svog školovanja - istakla je Femić Šćekić.
U predstavi je zanimljivo, kaže Femić Šćekić, što učenici kažu da poštuju i vole profesoricu, ali, sve što rade ne rade na ličnoj osnovi, nego, kako kaže, da ostvare cilj.
- U predstavi je isplivala ta &nbsp;surovost, čak taj ljudski plan, i &nbsp;taj pedagoški plan, potpuno se potire, samo da bi djeca ostvarila cilj koji su sebi zacrtala. U predstavi je to cilj dobre ocjene. Formalno ocjenjivanje, odnosno petice, koje im onda dalje uslovljavaju školovanje - zaključila je Femić Šćekić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMVa5sAdMQUo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Femić Šćekić: ,,Draga profesorice” je predstava puna strasti i dramskih obrta

Premijera predstave „Magareće godine“, koju po motivima romana Branka Ćopića režira Andrija Rašović, iz tehničkih razloga odgođena je za sredinu januara.
- Informacije o povratu novca od kupljenih ulaznica publika može dobiti na biletarnici KIC-a ,,Budo Tomović" u periodu od devet do 20 sati - saopšteno je iz Gradskog pozorišta.
Predstava je bila zakazana za <a href="https://etv.me/kultura/predstava-magarece-godine-15-decembra-u-kic-u">15. decembar</a>.

Premijera predstave „Magareće godine“ odgođena za sredinu januara

Premijera predstave „Magareće godine“, reditelja Andrije Rašovića, biće održana 15. decembra u Velikoj sali Kulturno - informativnog centra ,,Budo Tomović".
Adaptacija dobro poznatog djela Branka Ćorpića smještena je među trinaestom, četrnaestom i petnaestom godinom - u domu za đake, negdje među suncokretima koji šapuću i mjesečinom koja piše stihove, između prvih ljubavi i suza.
&nbsp;- To je svijet gdje se merdevine pretvaraju u snove - penjemo se njima ne samo da bismo se došunjali do drugara, već i da bismo pokušali dohvatiti mjesec. A onda shvatimo: mjesec se hvata golim rukama - naglasio je reditelj Andrija Rašović.
Buduća predstava oslobađa se, kako su kazali u Gradskom pozorištu, ratnog konteksta iz kojeg kreće roman i fokusirana je na centralni događaj pobune djece protiv uprave internata zbog izbacivanja jednog od drugara. Naglašavaju da se kroz predstavu prati i individualno sazrijevanje glavnog junaka Pjesnika, koji pored moralnog sazrijevanja upravo kroz pobunu, tek sazri i shvata da odrasta kad se zbog ljubavi rasplače.&nbsp;
Branko Ćopić te godine naziva magarećim - godinama nemira, pobune i ljubavi.&nbsp;
- Ova predstava ne govori samo o dječjoj pobuni protiv nepravde, već o njihovom pravu da budu zbunjeni svijetom koji smo im ostavili i o njihovom pravu da taj svijet prigrle s ljubavlju, iskreno i bez straha – istakli su u Gradskom pozorištu.
Kroz priču o velikoj pobuni malih ljudi i tihoj snazi ljubavi, kažu da predstava podsjeća da odrastanje nije u brojanju godina - već u učenju kako da volimo uprkos svemu.&nbsp;
- Jer da bismo dohvatili mjesec, prvo moramo naučiti kako da budemo mali - mali pred ljubavlju, prijateljstvom i svijetom koji nas pokušava slomiti – dodali su u Gradskom pozorištu.
Ovo je prva saradnja Gradskog pozorišta sa mladim rediteljem Andijom Rašovićem koji je Osnovne studije Filmske i TV režije završio na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju a trenutno završava Master studije Pozorišne režije.&nbsp;
- Imao sam deset godina kad sam u Gradskom pozorištu gledao ,,Toma Sojera", prvu predstavu u životu. Danas radim Magareće godine, svoj prvi profesionalni projekat u istom pozorištu, s nekim od glumaca koje sam tad gledao na sceni. Sve što sam kao dječak doživio kao publika i čime želim da se bavim kao reditelj, sada se prirodno nastavlja kroz ovu saradnju s Gradskim pozorištem Podgorica - kazao je Rašović, podsjećajući na omiljeni citat iz ovog Ćopićevog djela: „Vidim djeco, učili ste, ali nešto niste pri sebi. Ja to vidim, i znam dobro šta je to - magareće godine: trinaesta, četrnaesta, petnaesta godina kad se djeca uznemire, nepokorna su, svojeglava, pišu prve pjesme, bune se, a zagleda se i dječak u djevojčicu.“
Dramatizaciju predstave je uradio Vuk Draganić, scenografiju Smiljka Šeparović a kostime Mia Đurović. Glumački tim čine: Luka Stanković, Nevena Penava, Dejan Đonović, Zoran Dragićević, Marija Đurić, Željko Radunović i Božidar Zuber.
&nbsp;Predstavu ,,Magareće godine", finansijski je podržalo Ministarstvo kulture i medija.

Predstava „Magareće godine“ 15. decembra u KIC-u

Vođa puča na Madagaskaru, pukovnik Majkl Randrijanirina imenovao je danas biznismena i konsultanta Herinsalamu Radžonarivela za novog premijera.
Randrijanirina je položio zakletvu kao predsjednik u petak, nekoliko dana nakon što je preuzeo vlast, a nakon protesta koje su predvodili mladi i koji su primorali njegovog prethodnika da pobjegne iz zemlje.
Objašnjavajući svoj izbor za premijera, predsjednik je naveo njegovo iskustvo i veze sa međunarodnim organizacijama.
Bivši predsjednik Andri Radžoelina, koga su poslanici smijenili nakon što je prošlog vikenda pobjegao u inostranstvo, osudio je vojno preuzimanje vlasti i odbio je da se povuče dok je u egzilu, uprkos tome što je Ustavni sud ratifikovao preuzimanje vlasti u roku od nekoliko sati, prenosi Rojters.

Imenovan novi premijer Madagaskara

Predstavnici vlasti u Srbije iznijeli su ponedjeljak pohvale osuđeniku za ratne zločine, bivšem generalu Vojske Jugoslavije Nebojši Pavkoviću koji je preminuo u 79. godini u Beogradu.
Pavković je kao komandant Treće armije Vojske Jugoslavije pred Haškim tribunalom proglašen krivim po svim tačkama optužnice i pravosnažno osuđen na kaznu od 22 godine zatvora zbog deportacija, prisilnog premještanja, ubistava i progona albanskih civila s Kosova u prvoj polovini 1999.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u telegramu saučešća je naveo da je Pavković "ostavio trag oficira koji je svoju dužnost obavljao sa snažnim osjećajem odgovornosti, posvećenosti i pripadnosti Srbiji".
-- Generacije vojnika i starješina pamtiće ga po radu, disciplini i uvjerenju da se uniforma nosi sa čašću, a riječ drži kao zavjet. Svoj život posvetio je služenju zemlji i vojsci, a sjećanje na njega čuvaće oni koji su s njim dijelili i teške i ponosne dane- naveo je Vučić.
U vrijeme u kom su počinjeni zločini za koje je Pavković osuđen Vučić je bio ministar informisanja u Vladi Srbije.
Ivica Dačić, lider socijalista, nekadašnje partije Slobodana Miloševića, a koji je danas na čelu srpske plicije poručio je da je Pavković "u teškim vremenima branio čast i dostojanstvo Srbije i njene vojske".
Srbija je više puta kritikovana iz različitih međunarodnih izvora zbog odnosa prema osuđenim ratnim zločincima, između ostalog i u godišnjim izvještajima EU o napretku u procesu pridruživanja.
Poslije potvrde prvostepena presuda u Hagu 2014, Pavković je kaznu služio u zatvoru u Finskoj, a prijevremeno je pušten na slobodu 28. septembra ove godine, na zahtjev Vlade Srbije, zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Liječenje je, uz garanciju srpskih vlasti, nastavio u Srbiji, na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu.
I poslije povratka u Srbiju u septembru, vlast u zemlji je o Pavkoviću govorila kao o "junaku" a ne o ratnom zločincu.
Pavković je od 2000. do 2002. obavljao dužnost načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije.
Tokom NATO bombardovanja Savezne republike (SR) Jugoslavije 1999. godine, bio je komandant Treće armije Vojske Jugoslavije.
Pavković je 2009. godine u Hagu proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen za deportacije, prisilna premještanja, ubistva i progone albanskih civila sa Kosova u prvoj polovini 1999.
Prvostepena presuda potvrđena je 2014. godine.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove je u maju 2022. godine odbio zahtjev Pavkovića za prijevremeno puštanje na slobodu zbog "velike težine njegovih zločina i nedostatka rehabilitacije".
Haška optužnica protiv Pavkovića i drugih generala podignuta je krajem 2003, a 2005. godine je izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Zajedno sa njim, osuđeni su i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, nekadašnji zapovjednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević, policijski general Sreten Lukić i bivši potpredsjednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović.
Šainović, Pavković i Lukić su presudom označeni kao ključni učesnici "u zajedničkom zločinačkom poduhvatu" nasilnog protjerivanja stotina hiljada albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999, čiji je cilj bila, kako je navedeno, "promjena etničke ravnoteže radi zadržavanja srpske kontrole" nad Kosovom.
Pavković i Lukić osuđeni su na po 22 godine zatvora, a Ojdanić i Lukić na po 15.
Prvooptuženi Slobodan Milošević je umro u pritvoru, dok je nekadašnji predsjednik Srbije Milan Milutinović oslobođen optužbi.
Svi optuženi su se dobrovoljno predali.

Predstavnici vlasti Srbije veličaju preminulog osuđenika za ratne zločine Pavkovića

Jedna osoba je poginula nakon što je tornado pogodio oblast Val d’Oaz, sjeverno od Pariza, saopštio je francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez.
- iznenadna i rijetko intenzivna epizoda tornada pogodila je nekoliko opština u Val d'Oaz-u, uzrokujući smrt jedne osobe i teško povrijedivši nekoliko drugih- napisao je Nunjez na mreži X.
&nbsp;On je rekao da pažljivo prati situaciju.

Tornado pogodio oblast sjeverno od Pariza, jedna osoba poginula

Četnički komandanti Draža Mihailović ı Pavle Đurišić borili se za evropsku demokratiju — javio Amfilohije u julu 2003. godine. „Šta je drugo radio Đurišić, Draža i njima slični, nego se borio za evropsku demokratiju", rekao za štampu mitropolit eparhije crnogorsko-primorske Crkve Srbije (SPC) a povodom — od strane tadašnje vlasti Crne Gore — zabrane podizanja spomenika šefu lokalnih četničkih koljača Đurišiću u G. Zaostru kod Berana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020221028_d4d1c41c5720272bb7cf48aa1a866efe7487ad192102c2f24292713c1fbda078.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020221028_d4d1c41c5720272bb7cf48aa1a866efe7487ad192102c2f24292713c1fbda078" data-rendition-name="original" width="542" height="763" loading="lazy" alt="isječak"><figcaption>Povodom zabrane iz 2003. podizanja spomenika Đurišiću u G. Zaostru kod Berana — od strane tadašnje vlasti Crne Gore — Radović javio da se ovaj šef lokalnih koljača „borio za evropsku demokratiju"</figcaption></figure>  Te su Đurišić i Mihailović ubijeni, reče Amfilohije, „samo zato što nijesu bili za marksizam”! „Oni koji su to učinili” — pokušao je Radović da bude ironičan — „sada su za privatnu svojinu i evropsku demokratiju”. Dvadeset dvije godine od tada, juče, Milatović, predśednik Crne Gore, objavio da će Radovića posthumno odlikovati — najvišim državnim odlikovanjem nezavisne Crne Gore!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020221028_12b05b09adea30869caef740b392a45cc240bf3d9f242ecc4caf626e1a1b92d8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020221028_12b05b09adea30869caef740b392a45cc240bf3d9f242ecc4caf626e1a1b92d8" data-rendition-name="original" width="758" height="461" loading="lazy" alt="karikatura Amfilohije"><figcaption>Sa mandatom mitropolita koji je dobio u Srbiji, personifikacija svih ideoloških anticrnogorstava, uključujući i četništvo. Karikatura Predraga Koraksića - Coraxa („Danas”, 2018)(Photo: Corax, Danas, 2018)</figcaption></figure>  Uprkos tolikim provjerljivim činjenicama da je Radović, sa mandatom mitropolita koji je dobio u Srbiji, personifikacija svih ideoloških anticrnogorstava, uključujući i četništvo.

Milatović orden Amfilohiju, a ovaj…

Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Dragoslav Šekularac, Šeki, legenda jugoslovenskog fudbala, znao je da kaže: ,,kad nekoga vidim kako hoda, odmah znam kako igra fudbal“. &nbsp;
E, neka varijacija te metodologije može se primijetiti i u analizi crnogorske politike. Pa tako, kad ministarka kulture i medija Tamara Vujović zašuti o onome o čemu bi trebalo da govori, a optužuje bez dokaza kada bi trebalo da zašuti - a pri tom slaže kad nekog hoće da optuži - onda znate, i bez provjere, da je Vujović istinska članica Bečić-Bogdanovićevih Demokrata. &nbsp;
PARTIJSKA LOGIKA &nbsp;
Doduše, za razliku od većine Demokrata, ministarka Vujović redovno je završila fakultet, nije kupila diplomu ili plagirala magistarski, ali je partijska pamet izgleda nju potpuno obuzela pa se ponaša besprizorno kao, recimo onaj Leković, kojeg ne opterećuje istina i ne ograničava pristojnost. &nbsp;
I zaista bi bi bilo bolje da se Vujović nije glaskala, umjesto što se pretvorila u staljinističku dostavljačicu koja bezprizorno izgovara teške optužbe protiv medija i vidi zavjeru. Čak i tamo đe je ni politički instruisano Specijalno državno tužilaštvo nije viđelo. &nbsp;
Ministarka Tamara Vujović u petak je optužila šest crnogorskih medija i njihove urednike, da su – pazite sad – raspirivali vjersku i nacionalnu mržnju. Osim one, već poznate monstruozne tvrdnje SDT-a - da su mediji dio mreže uticaja za rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne bezbjednosti - sad je dodata iz izvršne vlasti šovinistička podloga ponašanja medija. &nbsp;
Tako reći: postali smo šovinistički pučisti pod maskom novinara!
DUH LAVRENTIJA BERIJE U CRNOJ GORI &nbsp;
To je logika, nalik onoj monstruoznoj Lavrentija Berije, egzekutora partijskih neprijatelja iz vremena Josifa Visarjonoviča Staljina, kada su ljudi i njihove porodice bez jednog dokaza surovo proganjani i protjerivani u Sibir. &nbsp;
Još je monstruoznije što se ta matrica gulaga ponavlja vijek kasnije. I to od Demokrata, stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor i koja, je li, voli pobjede umjesto podjela i kojoj je, je li, mir naša nacija.
Ministarka Vujović potvrđuje da su te blagougodne floskule samo isprazna propaganda. U realnom životu mržnja i progon su temelji politike Demokrata. &nbsp;
Ne treba da čudi da je državne neprijatelje ministarka kulture i medija iz redova Demokrata pronašla u ljudima koji su svoje novinarske karijere gradili upravo na izgradnji vrijednosti građanskog društva. &nbsp;
I sasvim je - nažalost i očekivano - što je gospođa ministarka Vujović zalaganje za građansku Crnu Goru ocijenila kao zločin i pripreme za puč. &nbsp;
SPREM’TE SE SPREM’TE - KULTURNI STVARAOCI &nbsp;
Jer, jednoj od čelnica izvršne vlasti, partijskoj funkcionerki stranke vladajuće većine, sasvim pristaje da podrži, recimo, Bećira Vukovića, negatora nezavisne Crne Gore, da primi najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu. Čak i ako te godine nije napisao ili štampao knjigu.
Za ministarku Vujović je izuzetni kulturni stvaralac i Milutin Mićović, brat mitropolita-ponavljača Joanikija Mićovića, iako to komisija Ministarstva kulture nije konstatovala; iako je Mićović za Crnogorce ponosno izjavljivao da su ,,nule od ljudi”… Ili je, možda, baš zbog toga uzrastao u ministarkinim očima? Koja se, ministarka-fizijatrica, nije mnogo potresla i zbog činjenice što je Crkva Srbije nastavlja da preoblikuje crkve i manastire, što uništava crnogorsko sakralno nasljeđe...
Kad se sve to zna, onda je nažalost, prirodno i očekivano da kritički mediji - oni mediji koji baštine vrijednosti crnogorskog društva i crnogorske kulture – budu prvi na udaru ministarke kulture i medija. &nbsp;
To je današnja Crna Gora, na koju je – reče li ono Dritan pošteni Abazović – moramo navikavati. &nbsp;
SPAJIĆEV IZBOR LI I IZBOR CRNE GORE...
Smije li se građanska Crna Gora navikavati na takvu Crnu Goru? Na Crnu Goru u kojoj će progon novinara biti jedno od zaduženja ministra ili ministarke kulture i medija. &nbsp;
Hoće li se iz Vlade ili Skupštine pozdravljati selektivne akcije Specijalnog tužilaštva, one usmjerene protiv lidera opozicije, samo zato jer su politički protivnici ljudi iz vlasti? Hoće li se mediji i dalje, kao sada koncern Vijesti, pretvarati u političke batine vladajuće većine? &nbsp;
Mnogo je pitanja, bez odgovora iz vrha vlasti. Ipak, ubrzo ćemo znati da li akcija kriminalizacije kritičkih medija i satanizacije novinara koji nijesu po ukusu vlasti ima većinsku podršku većine u vlasti. &nbsp;
Reakcija premijera Milojka Spajića na zahtjev šest medija o smjeni skandalozne ministarke kulture i medija, pokazaće da li u vrhu izvršne vlasti ima kapaciteta, ima sluha i ima odlučnosti da se ne dozvoli ponavljanje najgorih politika progona neistomišljenika. &nbsp;
Jer, ovdje nije u pitanju politička sudbina Tamara Vujović, jedne funkcionerke Demokrata ili jedne ministarke iz te stranke u Vladi. Mnogo je više na stolu: odnos vlasti prema slobodi govora. &nbsp;
I prije nego što premijer prelomi, i odluči, valjalo bi da zna: urednici i urednice, novinarke i novinari šest targetiranih medija koje SDT i dio vlasti pokušava da kriminalizuje, nastaviće da rade kao i do sada, da u svakom tekstu, u svakoj priči, slijede ideje slobodnog i profesionalnog novinarstva. &nbsp;
Ništa više i ništa manje. A prijetnje iz Vlade, ili pozivi na svjedočenja iz Specijalnog državnog tužilaštva neće promijeniti naš odnos. Prosto neće, uzaludna je zloupotreba državne sile. Tu se ništa neće promijeniti. &nbsp;
Jednostavno: no pasaran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPEqJzu95zU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Izbor premijera Milojka Spajića

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas nije održao kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Razlog je nepojavljivanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimra Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović koji su bili pozvani na današnje saslušanje.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović nije zaključio sjednicu već je dao pauzu, navodeći da je o ovoj situaciji neophodno da se predstavnici parlamentarne većine konsultuju i prema njoj jasno odrede.
- Imajući u vidu da se VDT i GST i nadležna tužiteljka nijesu odazvali, moram da konstatujem da je ovo udar na parlament. Ne samo zbog toga što se nijesu odazvali pozivu i na koji način su obesmislili kontrolnu ulogu parlamenta, već nam nijesu dostavili dopis o razlozima odsustva. Ovo je nesumnjivo udar na Skupštinu, parlament na parlamentarnu demokratiju - istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo da se GST i VDT ponašaju kao da su četvrta grana vlasti i smatra da se parlament, posebno vladajuća većina, treba jasno da se odredi prema ovoj činjenici.&nbsp;
- Moć tužilaštvu su dali DPS i SDP još 2015. godine, zbog čega smatram da i ova situacija naleže da se pristupi izmjenama Zakona o tužilaštvu gdje bi se jasno, nedvosmisleno i striktno propisalo da se predstavnici tužilaštva odazivaju na pozive Skupštine Crne Gore - poručio je Bojović.
Članovi Odbora i iz vlasti i opozicije zamjerili su tužiocima što nijesu dopisom obavijestili Skupštinu o razlozima izostanka, ističuči nekorektnim njihov odnos prema Skupštini i poslanicima.
- Kada smo inicirali kontrolno saslušanje imali smo u vidu javni interes ove teme. Nas kao parlament biraju građani i svjesni smo koliko je ta afera bitna za građane Crne Gore. Niz je takvih slučajeva koji nijesu dobili tužilački i sudski efekat. Smatram da je važno o njima govoriti, predstavnici tužilaštva su mogli doći i razgovarati o ovoj temi - ocijenio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.
Uvjeren je, ipak, da će u narednom periodu doći do nekih odgovora na pitanja koja se, kako ističe Čarapić, ne mogu izbjeći.
<h2>"VDT i GST bez karte za cirkus"</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da ne zna ko i da li želi neko da kreira atmosferu cirkusa.&nbsp;
- Ali, cirkus imate i očigledno ni da VDT i GST nijesu željeli da kupe kartu za njega i učestvuju u njemu. Sramno je da ovaj Odbor ne dobije nikakvo obavještenje od ovo troje ljudi da neće doći na sjednicu. Mogli su makar obavijestiti službu Odbora da se neće pojaviti. Tako da je ova pristup veoma nekorektan sa ljudske strane, neprofesional, dok me sa sa druge strane ne iznenađuje. Očigledno ni Marković, ni Novović nemaju hrabrosti da se suoče sa nekim stvarima - ocijenio je Zirojević.
U najmanju ruku je skandalozno, ističe Zirojević, da se Marković u parlamentu pojavljuje samo na Administrativnom odboru kada mu se određuje varijabila i da je tada vrlo raspoložen za saradnju.
- A kada se tiče njegovog rada i ostvarivanja kontrolne funkcije ovog parlamenta, onda ga nema. Ovakvo ponašanje bi u najmanju ruku trebalo da rezultira nekom reakcijom i pozivam vas sve zajedno da zauzmemo stav i da vidimo kako ćemo da riješimo ovo. Ovi se ljudi ne mogu ponašati kao da su iznad svakog zakona, jer u konačnom njih bira ovaj parlamenta i da nije bilo njega, ne bi bilo ni njih na ovim pozicijama - poručio je Zirojević.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović kazao je da je u najmenju ruku nekorektno i nedopustivo da se Novović, Marković i Perović Vojinović nijesu pojavili danas u parlamentu, navodeći da to pokazuje njihov odnos i prema Odboru, Skupštini i poslanicima.
- Takođe je neshvatljivo da makar nijesu nekim dopisom obavijestili službu Odbora zašto nijesu došli. A ja ću tumačiti po svojoj slobodi - reći ću da ne žele da se pojave pred Skupštinom jer nas msatraju nižima od sebe i mislim da to nije korektan pristup i to će imati implikacije u narednom periodu kada na dnevnom redu budu i izvještaji o radu ovih institucija - naglasio je Vučurović.
<h2>"Tužilaštvu data moć"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ovu situaciju vidi kao zajedničku odgovornost parlamentarne većine i tužilačke organizacije.
- Sad kusate ono što ste sami zakuvali. Kad tužilaštvu date ovakvu moć kakvu mu je dala parlamentarna većina, da praktično preuzme ulogu političkog aktera ili vrhovnog političkog arbitra na političkoj sceni, onda je sasvim logično da u nekom trenutku procijene da ne moraju da odgovaraju u parlamentu iako podliježu parlamentarnoj kontroli - stava je Nikolić.
On napominje da kontrola i postoji zbog građana Crne Gore kako bi dobili odgovore na pitanja.
- Mi smo bili spremni da govorimo i na ovu temu argumentovano i sa predstavnicima većine i tužilaštva, od kojih bi takođe tražili određene odgovore. Ali, ponavljam - odgovornost zbog čega izostaje parlamentarni nadzor nad radom tužilačke organizacije je isključivo na parlamentarnoj većini - zaključio je Nikolić.

Tag: predstava