Predstava „Gidionov čvor“, koju je po tekstu Džone Adams režirao Ivan Vanja Alač, premijerno će biti izvedena sjutra na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Predstava je na repertoaru i u četvrtak, 23. oktobra u istom terminu, a sve ulaznice su rasprodate, saopšteno je iz ove ustanove.
Duodrama u kojoj uloge tumače Dubravka Drakić i Kristina Obradović bavi se aktuelnim pitanjima i problemima koji se odnose na školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje kao i ulogu pojedinca u sistemu. Glas iz off-a Petar Jovović.
Prevod i adaptaciju potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografkinja Ivanka Vana Prelević, a kostimografkinja Gordana Bulatović. Za izbor muzike zadužen je reditelj Alač, za dizajn tona Mladen Nikčević, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Umjetnička direktorica Marija Sarap na današnjoj konferenciji za medije je kazala da ovoj predstavi predviđa dug život.
- Imati ovakav tim u Crnogorskom narodnom pozorištu je privilegija. Ne postoje male i velike predstave, male i velike scene. Gidonov čvor pripada trenutku kojeg živimo dugo, u posljednje vrijeme se osvrćemo prema toj boli i svemu onome što se zove realnost odrastanja. Ovo je snažan tekst koji je na poseban način adaptirao Stefan Bošković, koji su Dubravka Drakić i Kristina Obradović oživjele jedan na jedan u toj tačnoj scenografskoj kutiji. Publika će ovu predstavu doživjeti, preživjeti i živjeti sa njom- kazala je Sarap.
Reditelj Ivan Vanja Alač je rekao da smatra da je ovo dobra i bitna predstava, ali da je još važnije da je vidi što više roditelja i nastavnika.
- Meni je zaista bilo zadovljstvo da radim sa ovom ekipom. Radili smo na tome da svedemo sredstva: kako glumačka, tako rediteljka i dramaturška. I da to bude minuciozan rad u kome je svaka replika, svaki uzdah na pravom mjestu. Jer, na tako maloj sceni nema prostora ni za šta što nije istina, a ja smatram da smo došli do te istine- rekao je Alač.
Dramaturg Stefan Bošković je kazao da je rad na ovom tekstu za njega bilo važno iskustvo.
- Pitanje ovog teksta i ove teme je da svi mi nekako mislimo da znamo kako da brinemo o djeci dok se ne desi neka velika tragedija, a najužasnije u svemu tome je što se uzrocima bavimo tek kada posljedice budu tu- rekao je Bošković.
Glumica Dubravka Drakić je rekla da je rad na ovoj predstavi za nju bio izlazak iz zone komfora.
- Prvi put igram na maloj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Ovaj rad je bio veliki izazov za mene, ne samo u smislu teme koju obrađuje koliko u jednoj svakodnevici u kojoj mi, okruženi tragedijama, ipak ne želimo da se bavimo time. Ja sam osjetila da je za mene važno da budem dio ovog tima i da vidim sama sa sobom jesam li sposobna da u ovom trenutku odgovorim tom zadatku, imam li koncentarciju da se povežem sa Kristinom u ovom u veoma zgusnutom i zahtjevnom tekstu koji od nas traži posebnu vrstu koncentracije- kazala je Drakić.
Glumica Kristina Obradović je rekla da je ovo jedan od najtežih zadataka koje je imala na profesionalnom planu.
- Ovo je nešto sasvim drugačije. Rad na ovakavom komadu je tražio od nas dvije da se prvo lišimo ličnih, privatnih sentimenata iz pozicije majki i koliko-toliko osviještenih članova ovog društva da bismo mogle prići ovim ulogama i zadacima čisto i temeljno. Uložile smo junački trud da u poprilično rekordnom broju dana za rad stignemo do istine- zaključila je Obradović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CNP: „Gidionov čvor“ sjutra premijerno na Sceni Studio

Predstava “Lov na vepra”, po tekstu Marije Sarap i u režiji Nataše Poplavske biće premijerno izvedena u subotu, 19. jula u okviru festivala Skopsko ljeto.
Komad je rezultat međunarodnog partnerstva ostvarenogpotpisivanjem Memoranduma o saradnji između Gradskog pozorišta iz Podgorice, Makedonskog narodnog teatrai Udruženja za razvoj umjetnosti i kulturnu saradnju „Art Media“ iz Skoplja.
- Ova internacionalna koprodukcija je više od jedne umjetničke premijere – ona je dokaz da pozorište može i mora biti most koji spaja različite kulture, priče i emocije. Memorandum koji smo potpisali predvodnik je novog doba saradnje i razmjene između institucija iz Crne Gore i regiona. Vjerujem da dijalog među pozorištima postaje najjači upravo kada gradimo zajedničke predstave, razmjenjujemo iskustva i stvaramo prostor za teatar koji iskreno komunicira s društvom i reflektuje njegove teme - kazala je direktorica Gradskog pozorišta Sandra Vujović.
Kako navode iz podgoričkog tetara, drama „Lov na vepra“ crnogorske autorke Marije Sarap predstavlja snažan umjetnički izraz o iskustvu žene na Balkanu — žene koja je marginalizovana, isključena i protjerana jer se ne uklapa u očekivane društvene modele supruge i majke.
- Lov na vepr nastao je sublimacijom moja dva dramska teksta“Plan B“ i “Lov na vepra“ koji su pisani za pozorište u različitim vremenskim distinkcijama. Nasiljem se prikrivamo i razotkrivamo, zavisno od boli koja nas “nosi i progoni“. Suočenje sa strahom je posebna dimenzija ljepote i ružnoće od koje se može izginuti bez krika, ostati zaleđen u tempima tuđih dimenzija… Može se načisto poludjeti. Zato je nama piscima dato Ovo - kazala je autorka drame.
Kako ukazuje, psici možgu lizati svoje rane, kopajući tjeskobe porodičnog nasljeđa, suza, nametnutih obrazaca i ostalih triger stanja.
- Ko će nam svima kazati da imamo pravo na sopstvo, da bi vidjeli bolje i postali vlasnici svojih odluka! Katarzičko stanje nije cilj, već dio procesa, kojem težim. Nema direktne namjere. Linije se same ispisuju, likovi izgovaraju svoje replike, dok se vi čudite i čudite, kako ih ranije niste i/ili jeste čuli. Ovo smo svi mi. Jurimo svoje demone. Svinje. Divlje veprove. Popravljamo nepopravljivo ili konačno kapiramo da ima još vremena. Zato nek se svako od vas uhvati svoga posla i pravac u šumu po svoje parče demona. Drugačije ne može, vjerujte - navodi Sarap u eksplikaciji.
Ansambl predstave čine: Vukan Pejović i Đorđije Tatić iz Crne Gore, te Ana Stojanovska, Iskra Vetirova i Mina Jelušić-Jerinić iz Sjeverne Makedonije. Izbor kostima, scenografije i muzike uradila je Nataša Poplavska.
- Uvijek se radujem novom međunarodnom projektu jer smatram da su dragocjeni i za karijeru i za nova prijateljstva koja često prerastu u dugoročne saradnje. Rad na predstavi je bio izazovan i zahtjevan. Sama činjenica da radimo tekst koji je svedena verzija nečijeg života, predstavlja ogromnu odgovornost za sve nas koji treba da odigramo i ispričamo tu priču na vjerodostojan i tačan način, nadajući se da ćemo dotaći univerzalne teme koje će se ticati svih, a koje su, nažalost, svezastupljenije i problematičnije u našem društvu i u svijetu - kazao je glumac, Vukan Pejović.
On vjeruje da pozorište i dalje ima snagu da zamisli, izazove emociju i podsjeti na ono toplo ljudsko, suštinsko i nesavršeno, što, kaže, često zaboravimo u svakodnevnoj trci i borbi za nekim "boljim životom".
Podgorička premijera biće na jesen.

"Lov na vepra" Marije Sarap premijerno u subotu na Skopskom ljetu; Vujović: Dokaz da pozorište može biti most koji nas spaja

Uoči večerašnjeg izvođenje predstave “Gospoda Glembajevi” u Narodnom pozorištu u Beogradu, pred publiku je izašao kompletan glumački ansambl, prepustivši riječ Svetozaru Cvetkoviću, koji se obratio u znak solidarnosti sa kolegama iz CNP-a, čijeg je reditelja Danila Marunovića danas više sati saslušala i potom protjerala iz države srpska BIA.
U emotivnom obraćanju Cvetković je istakao da se, kao jedini član ansambla iz Beograda, osjećao pozvanim da uzvrati lijepo gostoprimstvo koje je dobio u Podgorici, ali da ga je današni razvoj događaja u tome spriječio.
- Čini mi se da danas u tome nijesam uspio, s obzirom na to kako je stresno tekao dan za cijelu ekipu. Ne ulazeći u to šta mogu biti razlozi da jednom čovjeku, umjetniku, reditelju ove predstave bude osujećen dalji boravak u ovoj zemlji, da na neki način bude protjeran, mi smo odlučili da njegovo djelo, naša predstava, ne može biti protjerana i da ćemo je večeras igrati za vas - poručio je Cvetković.
Njegove riječi ispraćene su ovacijama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DerpdeJSYGFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Cvetković pred izvođenje “Glembajevih”: Protjerali su reditelja, ali njegovo djelo ne može biti protjerano

Autorski projekat glumica Milice Šćepanović i Marije Labudović, predstava „Safra” nastala po motivima teksta „Važnije polovice”, Beatrice Kurbel i Mirne Rustemović biće izvedena u četvrtak, 5. juna, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati.
- Dvije prijateljice, Maša i Milica, nakon duže pauze njihovog prijateljstva, odluče da bi se trebale nalaziti svake srijede na kafi (čitaj pivu) i uz to podijeliti sav teret koji im se mota po glavi i tovari na pleća godinama. Dirljiva priča o prijateljstvu, ljubavi, karijeri, djetinjstvu i majčinstvu, koja na ironičan i satiričan način ukazuje na sve probleme društva u kom su rasle. Kroz pjesmu, šalu, suze i iskrenost, dvije glumice, dijele sa publikom svoje ispovijesti i iskustva - navode u KIC-u.
Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Predstava „Safra” 5. juna u KIC-u

Predstava “Mali bračni zločini”, autorski projekat glumaca Marije Đurić i Pavla Bogojevića, prema tekstu Erika Emanuela Šmita u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta, biće izvedena u petak 30. maja na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.
Savremeni francuski pisac Šmit u ovoj “velikoj aferi života udvoje” u centar posmatranja postavlja modernog muškarca i ženu – Žila (Pavle Bogojević) i Liz (Marija Đurić), razotkrivajući splet staromodnih i savremenih elemenata njihovih emotivnih i fizičkih odnosa.
- Ester Perel kaže da se parovi uvijek sukobe iz tri razloga: 1) oko moći i kontrole; 2) za brigu i bliskost i 3) za poštovanje i priznanje. Zašto je onda tako teško locirati problem i riješiti ga? Zašto se u ljubavi najčešće služimo onim iskonskim u nama, prepuštajući se životinjskim nagonima? Zašto ne dozvoljavamo sebi da izgovorimo ono šta nam zaista smeta? I moramo li u ljubavi ići uvijek do kraja – na sve ili ništa? Ovo je predstava za veliku djecu u braku. I za sve one kojima je teško da kažu volim te - istakli su o predstavi autori i glumci Marija Đurić i Pavle Bogojević.
Stručni konsultanti na projektu bili su glumac Marko Baćović i rediteljka Dušanka Belada, koja potpisuje izbor muzike. Scenografkinja je Ivanka Vana Prelević, kostimografkinja Mia Đurović, a izvršni producent Danilo Milatović.

“Mali bračni zločini” na Sceni Studio

Predstava „Utopija danas“, &nbsp;rađena u koprodukciji Centra za kulturu Tivat, Bitef teatra iz Beograda, Trinidad Novi Sad, SKC Novi Sad i KC Grad Beograd gostuje na Velikoj sceni &nbsp;kotorskog Kulturnog centra u utorak, 20.maja sa početkom u 20 sati, saopšteno je iz KC ''Nikola Đurković''.
&nbsp;Autorski tim predstave čini Marko Grubić, &nbsp;koji je odgovoran za koncept, originalnu muziku i video, tekst prvog dijela predstave, songove i kostime, dok tekst drugog dijela potpisuje Milena Bogavac. Muziku izvodi grupa VROOOM, saradnici na videu su &nbsp;Nadija Čahovska Aleksić i Dušan Aleksić.
- „Utopija danas“ &nbsp;je naučna fantastika. To je budućnost, koja počinje Velikom Revolucijom u kojoj se čovječanstvo najzad oslobađa kapitalizma. Vještačka inteligencija preuzima najteže poslove, pa ljudima ostaje samo da žive i uživaju. Sreća, zadovoljstvo i hedonizam - imperativ su novog svijeta, zasnovanog na socijalnoj pravdi… Svako ima sve što mu je potrebno za sreću… ali, šta je sreća? “Utopija danas” je muzička predstava, jer muzika je vjerovatno najbliža čistoj sreći. Danas ili u bilo kojoj utopijskoj verziji budućnosti”- navodi se u saopštenju.
U predstavi igraju &nbsp;Tamara Radovanović, Danilo Milovanović i Aleksa Jovčić (svi u ulogama glumaca i pjevača), kao i Marko Grubić (bas gitara i elektronika), Branislav Potić (bubanj) i Igor Brakus (glas iz OFF-a).
Ulaznice po cijeni od 10 € ( za đake, studente i penzionere 5 eura) biće u prodaji u ponedeljak i utorak (19. i 20.05. 2025.g.) u kancelarijama Kulturnog centra od 10h od 12h i na biletarnici dva sata prije početka predstave.&nbsp;

Kotor: Predstava ''Utopija danas'' u utorak na Velikoj sceni Kulturnog centra

Crnogorsko narodno pozorište (CNP) obilježiće u četvrtak, 27. marta, Svjetski dan pozorišta promocijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić u press sali u podne, a potom izvođenjem istoimene predstave na Velikoj sceni u 20 sati. Prije početka predstave, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta, glumica Ana Vujošević pročitaće poruku koju je za Svjetski dan pozorišta ove godine uputio istaknuti grčki autor i pozorišni reditelj Teodoros Terzopulos (Theodoros Terzopoulos). "Može li pozorište čuti poziv za pomoć koji nam naša vremena upućuju u svijetu osiromašenih građana, zaključanih u ćelijama virtuelne stvarnosti, ukopanih u svoju privatnost koja ih guši? U svijetu robotizovanih života unutar totalitarnog sistema kontrole i represije na svim poljima života? Da li je pozorište zabrinuto zbog ekološke destrukcije, globalnog zagrijavanja, masovnog gubitka biodiverziteta, zagađenja okeana, topljenja glečera, sve češćih šumskih požara i ekstremnih vremenskih nepogoda? Može li pozorište da postane aktivni dio ekosistema? Pozorište već godinama svjedoči uticaju čovjeka na planetu, ali ne nalazi način da se suoči s ovim problemom. Da li je pozorište zabrinuto zbog stanja svijesti koju oblikuje 21. vijek u kojem se ljudima manipuliše zbog političkih i ekonomskih interesa, uz pomoć medija i kompanija koje oblikuju mišljenje? Društvene mreže, koliko god da olakšavaju komunikaciju, postale su njen veliki alibi, jer pružaju potrebnu sigurnu distancu od Drugog? Sveprožimajući strah od Drugog, drugačijeg, Stranca, dominira našim mislima i djelima. Može li pozorište funkcionisati kao radionica za suživot različitosti, ne zanemarujući krvareću traumu? Krvareća trauma nas poziva da rekonstruišemo mit. I, riječima Hajnera Milera: „Mit je agregat, mašina kojoj se uvijek mogu priključiti nove i različite mašine. On prenosi energiju sve dok rastuća brzina ne eksplodira u kulturnom polju”, a ja bih dodao – i u polju varvarstva. Mogu li reflektori pozorišta osvijetliti društvenu traumu i prestati da zavaravajuće osvjetljavaju sami sebe? Pitanja koja ne dozvoljavaju konačne odgovore, jer pozorište postoji i opstaje zahvaljujući neodgovorenim pitanjima. Pitanja koja pokreće Dionis, prolazeći kroz svoje rodno mjesto, orkestar antičkog pozorišta, i nastavljajući svoje tiho izbjegličko putovanje kroz ratne pejzaže, danas, na Svjetski dan pozorišta. Pogledajmo u oči Dionisa, ekstatičnog boga pozorišta i mita, koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost, dijeteta dvaput rođenog – od Zevsa i od Semele, nosioca fluidnih identiteta, ženskih i muških, gnjevnih i blagih, božanskih i životinjskih, na granici između ludila i razuma, reda i haosa, akrobate na granici života i smrti. Dionis postavlja suštinsko ontološko pitanje: „O čemu se tu zapravo radi?“ – pitanje koje stvaraoca podstiče na sve dublje istraživanje korjena mita i mnogostrukih dimenzija ljudske enigme. Potrebni su nam novi načini pripovijedanja usmjereni ka njegovanju sjećanja i oblikovanje nove moralne i političke odgovornosti, kako bismo izašli iz višestruke diktature savremenog srednjeg vijeka.“ 27. mart – Svjetski dan pozorišta širom svijeta obilježava se od 1962, dok na poziv Međunarodnog teatarskog instituta – I.T.I. svake godine poruku upućuje pozorišna ličnost izuzetne inostrane reputacije. Teodoros Terzopulos je grčki reditelj, pedagog, pisac, osnivač i umjetnički direktor Attis pozorišta, pokretač Pozorišne olimpijade i predsjednik Međunarodnog komiteta Pozorišne olimpijade.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325120344_d29a885c6b967975511b5f3fd4894ca484d7cbffb24b9fc521393c51de5a2b0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325120344_d29a885c6b967975511b5f3fd4894ca484d7cbffb24b9fc521393c51de5a2b0f" data-rendition-name="original" width="940" height="400" loading="lazy" alt="teodros"><figcaption>Teodoros Terzopulos(Photo: I.T.I.)</figcaption></figure>  Razvija koncept pozorišta kroz tehnike dionizijskog zanosa kako bi otkrio nevidljivo i nesagledivo. Njegov pristup ističe tragične dimenzije teatra, dajući glas pozorištu koje se rađa iz dubina. Ovaj neobični pristup, koji prkosi svakoj akademskoj kategorizaciji, posjeduje sopstvenu autonomiju. Njegovu metodu ne karakteriše samo rad na antičkoj grčkoj tragediji već i na raznovrsnim poetskim tekstovima. Putujući svijetom više od četrdeset godina, neumorno istražuje ljudske vizije i njihovu istoriju, usmjeravajući se na susret sa Drugim, u kojem prepoznaje sebe. Tokom proteklih 40 godina, Terzopulos i Attis pozorište izveli su 2300 predstava na najprestižnijim međunarodnim festivalima i scenama širom svijeta. Terzopulos je osmislio i utemeljio jedinstvenu glumačku metodu, koja se sastoji od niza fizičkih i glasovnih vježbi usmjerenih na razvoj osnovnih elemenata glumačke prakse. Njegov metod i pristup antičkoj grčkoj tragediji predaju se na više od trideset akademija dramskih umjetnosti, instituta i odsjeka klasičnih studija širom svijeta. Njegov metod i rad detaljno su proučavali istaknuti pozorišni istraživači, a objavljene su knjige na grčkom, engleskom, njemačkom, kineskom, turskom, ruskom, poljskom, korejskom, mandarinskom, italijanskom, francuskom, mađarskom, gruzijskom, španskom i arapskom jeziku. Knjiga o njegovoj metodi, pod nazivom „Povratak Dionisa“ (The Return of Dionysus), objavljena je 2015. godine i do sada je prevedena na 15 jezika.

Promocija drame „Princeza Ksenija od Crne Gore” na Svjetski dan pozorišta

Predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, biće izvedena večeras i sjutra veče (ponedjeljak i utorak) na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.
- Naličje je priča o vremenu čiji je Bog postao novac, a molitva - sticanje. O vremenu koje ne bira sredstva. O iscrpljivanju dužnika do posljednjeg centa. O čovjeku koji više ne vidi čovjeka. O čovjeku koji zaboravlja na postojanje. Priča o vremenu koje je izgubilo lice i koje više ne razlikuje lice od naličja - istakao je reditelj Boris Liješević.
U predstavi igraju: Aleksandar Radulović, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Žana Gardašević Bulatović, Kristina Obradović, Branka Otašević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Lazar Đurđević, Jovana Brnović i Anđela Marunović. 
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović. 
Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti putem veb-sajta <a href="http://www.cnp.me">www.cnp.me</a> i na biletarnici, dok se publika o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta kao i na društvenim mrežama <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Fejsbuk</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram</a>, kao i <a href="https://invite.viber.com/?g2=AQAfeNNA4uCCT1J%2FuHJUWFtvRXmDEDrSzRzger6PpDJ8xOB%2B25TDyXmAZeMwndZq">Vajber kanalu.</a>

“Naličje” večeras i sjutra veče na Velikoj sceni

Isključivost i surovost mladih je ono što je dominantno u priči, a situacija se može izmjestiti i u realan život, jer po saznanju od mladih ljudi, kako kaže, takvo iskustvo, nasilja nad profesorima, nije rijetkost - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, glumica Branka Femić Šćekić.
,,Draga profesorice” je predstava koja govori o sukobu generacija i sistema vrijednosti, a koja je rađena kao koprodukcija Centra za kulturu Tivat i Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Nedavno je premijerno izvedena u Tivtu i na Cetinju.
Utisci nakon premijere su odlični, kaže Femić Šćekić, posjećenost je bila jako dobra, i, dodaje ona, ljudi koji su gledali nose snažne i pozitivne utiske, jer je takav komad.
- To je predstava puna strasti, puna dramskih obrta, i možda blizu i nekom tragičnom kraju, tako da podsjeća, ja volim da kažem, male nepretenciozne forme britanskih predstava. Prostor je jedinstven, sve se dešava u stanu profesorice, u koji dolaze njeni učenici i puno je emocija, emotivno je jako nabijena i mislim da je to, osim teme, što ističe publika kao najveću vrijednost - rekla je Femić Šćekić.
Isključivost i surovost mladih, objašnjava Femić Šćekić, je ono što je dominantno u priči, a situacija se može izmjestiti i u realan život, ističe ona, jer po saznanju od mladih ljudi, kako kaže, takvo iskustvo, nasilja nad profesorima, nije rijetkost.
Sagovornica emisije "Srećan dan" kaže da pamti samo fantastične pedagoge iz vremena svog školovanja, ali, ističe ona, imala je iskustava i sa profesorima koji su htjeli, kako kaže, silom da stiču autoritet.
- Autoritet nikad nije mogao neko kod mene steći silom, mogao je znanjem sposobnostima, i nekim časnim ljudskim odnosima. Čini mi se, ako se sjećamo nekih nastavnika, onako s pijetetom, sjećamo se onih koji su umjeli da nas uvaže, i koji su umjeli da nas inspirišu da učimo, a to je tako teško! Činjenica je da su ekstremi najgori, i da su profesori danas u jako nezavidnoj situaciji, zato što djeca sama ne poznaju granice, odnosno nijesu ih dobili kod kuće, pa onda ne mogu da ih dobiju ni u školi, niti da ih poštuju u školi. Ja se sjećam, i mnogo.sam zahvalna, čak nekad pomislim da sam tako imala sreće sa dobrim pedagozima, i dobrim profesorima, u toku svog školovanja - istakla je Femić Šćekić.
U predstavi je zanimljivo, kaže Femić Šćekić, što učenici kažu da poštuju i vole profesoricu, ali, sve što rade ne rade na ličnoj osnovi, nego, kako kaže, da ostvare cilj.
- U predstavi je isplivala ta &nbsp;surovost, čak taj ljudski plan, i &nbsp;taj pedagoški plan, potpuno se potire, samo da bi djeca ostvarila cilj koji su sebi zacrtala. U predstavi je to cilj dobre ocjene. Formalno ocjenjivanje, odnosno petice, koje im onda dalje uslovljavaju školovanje - zaključila je Femić Šćekić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMVa5sAdMQUo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Femić Šćekić: ,,Draga profesorice” je predstava puna strasti i dramskih obrta

Premijera predstave „Magareće godine“, koju po motivima romana Branka Ćopića režira Andrija Rašović, iz tehničkih razloga odgođena je za sredinu januara.
- Informacije o povratu novca od kupljenih ulaznica publika može dobiti na biletarnici KIC-a ,,Budo Tomović" u periodu od devet do 20 sati - saopšteno je iz Gradskog pozorišta.
Predstava je bila zakazana za <a href="https://etv.me/kultura/predstava-magarece-godine-15-decembra-u-kic-u">15. decembar</a>.

Premijera predstave „Magareće godine“ odgođena za sredinu januara

Četiri osobe uhapšene su u današnjoj akciji policije koja je sprovedena u Podgorici, na Cetinju, u Beranama, Bijelom Polju, Rožajama, Baru, Ulcinju, Budvi, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom, a u sklopu koje je oduzeto sedam komada vatrenog oružja, preko 150 komada municije, marihuana, kokain i više od 70 komada tableta sa liste opijata. - Oduzeto je: šest pištolja, jedna puška, 152 komada municije, preko 100 grama marihuane, 30 grama hašiša, 58 tableta LSD-a, 13 tableta sa liste opijata, veći broj pvc pakovanja opojne droge kokain, startni pištolj, tri vage za precizno mjerenje, drobilica i jedno vozilo - precizirali su u Upravi policije. Procesuirano je, kažu oni, devet osoba.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110717118_b79b95187854f72cbe49e77b3bb0e4e7cf4ab5a3cb7171fa74b43a8f423f0ae8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110717118_b79b95187854f72cbe49e77b3bb0e4e7cf4ab5a3cb7171fa74b43a8f423f0ae8" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Oružje"><figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption></figure>  - Četiri su uhapšene zbog krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, tri lica su prekršajno procesuirana zbog zloupotrebe narkotika, dok je protiv dva lica podnijeta krivična prijava zbog zloupotrebe vatrenog oružja - naveli su u policiji. Službenici policije u Herceg Novom su izvršili pretrese kod operativno interesantnih lica M.B. i I.V. - Kod I.V., povratnika u izvršenju krivičnih djela, pronađeni su i oduzeti: pištolj marke Smith&amp;Wesson sa 37 komada pripadajuće municije i pištolj marke Browing, koji će biti predmet daljeg upravnog postupka u cilju trajnog oduzimanja, shodno Zakonu o oružju - naveli su u policiji. Kod sedamnaestogodišnjaka iz Herceg Novog pronađena je kesica sa sadržajem nalik na kokain. Protiv njega će, ističu u policiji, biti podnijeta prekršajna prijava shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga. - U Tivtu je pretresom stana koji koristi A.B. pronađena opojna droga marihuana. Policijski službenici će protiv ovog lica podnijeti prekršajnu prijavu iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - istakli su u policiji. Budvanska policija je pretresla stan operativno interesantnog lica M.S. (44).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110717118_b039a3ad1c6a9367d8973e2486bea19170bc546cd7c50728559cc2fb7944cdb7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110717118_b039a3ad1c6a9367d8973e2486bea19170bc546cd7c50728559cc2fb7944cdb7" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="akcija policije"><figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption></figure>  - Pretresom kod lica S.M. (28) i S.F. (18) u Budvi je pronađeno oko 43 grama opojne droge marihuane i preko 30 grama hašiša upakovanog u 28 pvc zamotuljaka. O događaju je obaviješten postupajući tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu S.F. lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i omogućavanje uživanja opojnih droga. Za ova lica je testiranjem utvrđeno prisustvo opojnih droga kokain i marihuana u organizmu - naveli su u policiji. Policija je kod I.P. (30) iz Budve pronašla i oduzela dva pištolja sa 26 komada municije u ilegalnom posjedu, startni pištolj, drobilicu, vagu za precizno mjerenje i jednu pvc kesicu sa sadržajem marihuane. - Protiv ovog lica je podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o oružju, dok će se tužilac naknadno izjasniti o kvalifikaciji djela u odnosu na oduzeto vatreno oružje - kazali su u Upravi policije. Kotorska policija pretresla je stan i druge prostorije S.V. (49) kod kojeg je pronađeno 58 komada tableta za koje se sumnja da se radi o halucinogenu LSD, pvc kesica sa sadržajem biljne materije nalik na marihuanu mase oko 50 grama i dvije vage za precizno mjerenje. - Po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici S.V. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - dodali su u policiji. Policija u Beranama izvršila je pretres stana i drugih prostorija koje koristi S.Š. (24) i kod njega pronašli i oduzeli pištolj marke Zastava M57 i 79 komada municije, u ilegalnom posjedu. - Pretresom stana koji koristi N.B. (27) pronađeno je devet komada municije nepoznatog kalibra, u ilegalnom posjedu. Sa događajima je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je naložio da se nakon sprovedenih vještačenja, protiv S.Š. i N.B. podnese krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - naveli su u saopštenju. Pregledom vozila koje koristi A.D. (21) iz Berana pronađena su i oduzeta četiri pvc pakovanja sa sadržajem opojne droge kokain i pvc pakovanje sa sadržajem opojne droge marihuane, kao i pomenuto vozilo radi sprovođenja daljih zakonskih provjera. - Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju po čijem je nalogu A.D. uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - dodali su u policiji. U Bijelom Polju su pretresom kod R.K. (40) pronađeni i oduzeti pištolj i lovačka puška, u ilegalnom posjedu, kao i manja količina municije. Postupajući državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela. - Policija je u Rožajama kontrolisala E.H. kod kojeg je pregledom pronađeno i oduzeto 13 komada tableta koje se nalaze na listi opijata. Protiv ovog lica je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga - navode u policiji. Na teritoriji Podgorice su izvršeni pretresi stanova i vozila na šest lokacija, a u odvojenoj aktivnosti Podgoričke policije, po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici uhapšena je A.T. (42) - državljanka Bosne i Hercegovine, zbog sumnje da je počinila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, kada je pretresom pronađeno 36 pvc pakovanja heroina. - U Budvi i Cetinju je policija vršila pojačane aktivnosti uz angažovanje Posebne jedinice policije. Izvršene su ciljane kontrole lica i vozila, sa akcentom na OIL i OKG, te pronalazak nedozvoljenih supstanci i predmeta. U Budvi je ovom prilikom kontrolisan član jedne OKG - M.Lj. - zaključili su u policiji.

Akcija u više gradova: Uhapšene četiri osobe, pronađeno sedam komada oružja, marihuana, kokain, tablete...

Crna Gora je ostvarila značajan uspjeh na putu energetske tranzicije, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva, nakon što je Sekretarijat Energetske zajednice pozdravio dostavljanje Sveobuhvatne analize razvoja visoko-efikasne kogeneracije i efikasnih sistema daljinskog grijanja i hlađenja.
Kako ističu iz Ministarstva, riječ je o važnom koraku ka dekarbonizaciji sektora s najvećom potrošnjom energije, čime Crna Gora pokazuje stratešku posvećenost modernizaciji energetskog sistema i usvajanju evropskih standarda.
- Ova analiza predstavlja prvi sistemski pregled načina korišćenja energije za grijanje i hlađenje u Crnoj Gori, uz identifikaciju mjera koje mogu doprinijeti smanjenju potrošnje, modernizaciji infrastrukture i prelasku na čiste izvore energije. Time postavljamo temelje za dugoročno planiranje, stabilnost energetskih politika i privlačenje investicija u održiva rješenja - navodi Ministarstvo.
Dokument je izrađen u skladu sa članom 14 Direktive o energetskoj efikasnosti (2012/27/EU) i obavezama iz Ugovora o Energetskoj zajednici, uz tehničku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kroz Regionalni program energetske efikasnosti (REEP), koji pruža ekspertsku pomoć državama ugovornicama Energetske zajednice.
Sekretarijat Energetske zajednice ocijenio je dostavljanje analize kao još jedan važan rezultat Crne Gore u procesu energetske tranzicije i primjer odgovornog pristupa dekarbonizaciji na regionalnom nivou.

Energetska zajednica pohvalila Crnu Goru za napredak u dekarbonizaciji sektora grijanja i hlađenja

Crnogorski sportski forum biće održan 21. novembra u Podgorici, u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) i Sportske komisije, a uz podršku Olimpijske solidarnosti i Evropskog olimpijskog komiteta (EOK), saopšteno je iz te asocijacije.
Navodi se da će forum, u vremenu kada sport sve više prerasta granice terena i postaje pokretač društvenih promjena, biti ključna nacionalna platforma za dijalog o budućnosti sporta u Crnoj Gori.
- Kroz panele, prezentacije i radionice, Forum će obraditi šest ključnih oblasti za sistemski razvoj 
sporta. To su Prava sportista i uloga u odlučivanju, Mentalno zdravlje i psihološka priprema, Borba za integritet sporta i antidoping, &nbsp;Dualne karijere: obrazovanje i tranzicija nakon karijere, Sportske performanse i vještačka inteligencija i Dugoročni razvoj: kvalitetan sport za cijeli život -stoji u najavi manifestacije.
Forum će okupiti sportiste i sportistkinje, nacionalne saveze, institucije, profesore, trenere, 
sponzore, međunarodne organizacije i predstavnike civilnog sektora, s ciljem da se definišu 
konkretne preporuke i dokumenti, uključujući i Deklaraciju o pravima sportista.
Dan uoči Foruma, 20. novembra, biće organizovane i dvije radionice - Antidoping, u saradnji sa Komisijom za antidoping i Zaštita sportista i sportistkinja, u organizaciji COK-a
Forum će svečano otvoriti predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović, a najavljeno je da će se prisutnima obratiti i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, predsjednica Kluba crnogorskih olimpijaca Ljiljana Vučević i predsjednik Sportske komisije COK-a Milivoj Dukić.

Crnogorski sportski forum 21. novembra u Podgorici

Od ukupno devet pregovaračkih poglavlja koja će, prema planu, biti zatvorena do kraja ove godine, čak pet su bila pod direktnim rukovodstvom ministara iz Albanskog foruma, saopšteno je iz te političke organizacije.
Kako navode, ministar Nik Đeljošaj i njegov tim vodili su proces zatvaranja četiri poglavlja, dok je ministar Maraš Dukaj rukovodio jednim.
- Ovi rezultati predstavljaju jasan dokaz profesionalnosti, odgovornosti i kompetentnosti naših kadrova u Vladi Crne Gore, ali i njihovog ogromnog doprinosa evropskom putu države. Iza svakog uspjeha stoje timovi koji su predano radili da Crna Gora ostvari napredak ka članstvu u Evropskoj uniji - poručili su iz Albanskog foruma.
Iz Foruma su istakli da će ova politička grupacija nastaviti da djeluje odgovorno i odlučno, sa punim fokusom na evropske integracije i sprovođenje reformi koje doprinose jačanju institucija, vladavine prava i ekonomskog razvoja.
- Naš cilj ostaje jasan – da Crna Gora postane dio Evropske unije kao moderna, stabilna i demokratska država, u kojoj svi građani imaju jednake mogućnosti i prava - navodi se u saopštenju.
Albanski forum poručuje da će način i fokus njihovog djelovanja u narednom periodu biti „apsolutno drugačiji“, u skladu sa novim okolnostima, ali uz istu odlučnost i viziju da doprinos njihovih kadrova bude vidljiv, mjerljiv i prepoznat u evropskim procesima.

Albanski forum: Naši ministri nosioci ključnih rezultata u evropskim integracijama

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

Tag: predstava