Premijera predstave „Magareće godine“, reditelja Andrije Rašovića, biće održana 15. decembra u Velikoj sali Kulturno - informativnog centra ,,Budo Tomović".
Adaptacija dobro poznatog djela Branka Ćorpića smještena je među trinaestom, četrnaestom i petnaestom godinom - u domu za đake, negdje među suncokretima koji šapuću i mjesečinom koja piše stihove, između prvih ljubavi i suza.
&nbsp;- To je svijet gdje se merdevine pretvaraju u snove - penjemo se njima ne samo da bismo se došunjali do drugara, već i da bismo pokušali dohvatiti mjesec. A onda shvatimo: mjesec se hvata golim rukama - naglasio je reditelj Andrija Rašović.
Buduća predstava oslobađa se, kako su kazali u Gradskom pozorištu, ratnog konteksta iz kojeg kreće roman i fokusirana je na centralni događaj pobune djece protiv uprave internata zbog izbacivanja jednog od drugara. Naglašavaju da se kroz predstavu prati i individualno sazrijevanje glavnog junaka Pjesnika, koji pored moralnog sazrijevanja upravo kroz pobunu, tek sazri i shvata da odrasta kad se zbog ljubavi rasplače.&nbsp;
Branko Ćopić te godine naziva magarećim - godinama nemira, pobune i ljubavi.&nbsp;
- Ova predstava ne govori samo o dječjoj pobuni protiv nepravde, već o njihovom pravu da budu zbunjeni svijetom koji smo im ostavili i o njihovom pravu da taj svijet prigrle s ljubavlju, iskreno i bez straha – istakli su u Gradskom pozorištu.
Kroz priču o velikoj pobuni malih ljudi i tihoj snazi ljubavi, kažu da predstava podsjeća da odrastanje nije u brojanju godina - već u učenju kako da volimo uprkos svemu.&nbsp;
- Jer da bismo dohvatili mjesec, prvo moramo naučiti kako da budemo mali - mali pred ljubavlju, prijateljstvom i svijetom koji nas pokušava slomiti – dodali su u Gradskom pozorištu.
Ovo je prva saradnja Gradskog pozorišta sa mladim rediteljem Andijom Rašovićem koji je Osnovne studije Filmske i TV režije završio na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju a trenutno završava Master studije Pozorišne režije.&nbsp;
- Imao sam deset godina kad sam u Gradskom pozorištu gledao ,,Toma Sojera", prvu predstavu u životu. Danas radim Magareće godine, svoj prvi profesionalni projekat u istom pozorištu, s nekim od glumaca koje sam tad gledao na sceni. Sve što sam kao dječak doživio kao publika i čime želim da se bavim kao reditelj, sada se prirodno nastavlja kroz ovu saradnju s Gradskim pozorištem Podgorica - kazao je Rašović, podsjećajući na omiljeni citat iz ovog Ćopićevog djela: „Vidim djeco, učili ste, ali nešto niste pri sebi. Ja to vidim, i znam dobro šta je to - magareće godine: trinaesta, četrnaesta, petnaesta godina kad se djeca uznemire, nepokorna su, svojeglava, pišu prve pjesme, bune se, a zagleda se i dječak u djevojčicu.“
Dramatizaciju predstave je uradio Vuk Draganić, scenografiju Smiljka Šeparović a kostime Mia Đurović. Glumački tim čine: Luka Stanković, Nevena Penava, Dejan Đonović, Zoran Dragićević, Marija Đurić, Željko Radunović i Božidar Zuber.
&nbsp;Predstavu ,,Magareće godine", finansijski je podržalo Ministarstvo kulture i medija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predstava „Magareće godine“ 15. decembra u KIC-u

Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obilježen i u Ljubljani. Tim povodom, društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane, u saradnji sa Kulturnim centrom crnogorskih društava, organizovalo je svečanu proslavu, ugostivši prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodana Marunovića.
Prvi događaj u čast velikog pjesnika i filozofa odigran je upravo u ulici koja nosi njegov naziv i koju krasi njegov spomenik.
Marunović je izveo performans sa stihovima prve ljubavne pjesme na Balkanu: Noć skuplja vijeka, prije čega je položen vijenac ispred spomenika.
Glavni događaj, predstava „Potonja ura Njegoševa“, po tekstu Slobodana Tomovića, a u režiji Blagote Erakovića, izveden je pred punom salom hotela „Intercontinental“.&nbsp;
Predstava je premijerno izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ovo je njena 37. godina kontinuiranog izvođenja, a odigrana je blizu 1.600 puta na svim kontinentima, osim Afrike. Predstava je dobitnik brojnih evropskih i svjetskih nagrada.
Ambasador Crne Gore, njegova ekselencija Dragan Tufegdžić, zajedno sa svojim saradnicima priredio je prijem u ambasadi za glumca Marunovića, ekipu predstave, te članove društva „Montenegro“.
- Crnogorci u Sloveniji sa zadovoljstvom obilježavaju velike datume Crne Gore, a 13. novembar je idealan za promociju crnogorske kulture, umjetnosti, istorije, nacionalnog identiteta, kao i državnosti naše hiljadugodišnje otadžbine - poručili su u crnogorskom društvu „Montenegro“ iz Ljubljane.
Oni će, kako su poručili u saopštenju medijima, i dalje uz pomoć Ministarstva dijaspore obilježavati ovaj praznik.

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

Crnogorsko narodno pozorište (CNP) u saradnji s Kraljevskim pozorištem “Zetski dom”, započelo je rad na obnovi predstave “Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka doma Petrovića“, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, koja će premijerno biti izvedena u Podgorici i na Cetinju u februaru naredne godine, navode u saopštenju iz CNP-A.&nbsp;
Oni su kazali da drama “Princeza Ksenija od Crne Gore”, nakon uspješnog života predstave od praizvedbe 1994. godine i izvođenja na matičnim scenama i na brojnim gostovanjima do početka dvijehiljaditih, imaće svoje drugo premijerno izvođenje u novom rediteljsko-dramaturškom čitanju autorke.&nbsp;
Praizvedbu je imala u Zetskom domu 10. februara 1994. godine na Cetinje, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici i u koprodukciji sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom premijerno je izvedena 1997. &nbsp;godine, dok je stoto izvođenje obilježeno igranjem 16.decembra 1998. Godine – kazali su u saopštenju.&nbsp;
Predstava je, ističu, stekla status kultne predstave, koja kao pozorišna priča zalazi neposredno u istorijsko pamćenje, a po ocjeni pozorišne kritike uspostavljao se odnos između gledališta i scene kroz posebno snažne emocije, gotovo pobožno kako zapisuje teatrolog Feliks Pašić, što je čini pozorišnim fenomenom.&nbsp;
- Ako devedesetih prošlog vijeka, kad se razarala jugoslovenska država, nijeste pakovali kofere i zavežljaje iz nužde, bježeći od ratnih pošasti ili mobilizacije, ako nijeste tu odluku donijeli u gnjevu i razočeranju, onda ste bili u tjeskobi unutrašnjeg egzila… Pa ste, na primjer, rekli: živjelo pozorište. Radili ste rizikujući i djelujući u solidarnosti na jednoj predstavi ili idući u pozorište da gledate tu predstavu – kazala je Radmila Vojvodić.&nbsp;
Autorka dodaje, da događaj ove predstave jeste dolazio iz teatra, ali nije imao veze samo sa njim. A danas se čini polemičko - politički još aktuelnije i izazovnije posegnuti za tom specifičnom građanskom glosom iz vremena kad je Crna Gora 1918, terra incognita; izgnanstvo ili samoizgnanstvo njenog suverena, svejedno je, jer proteže se crnogorski unutrašnji egzil do danas. Put u ponovni rad na predstavi nije stvar pukog remake projekta. Ova tema je dovoljno eksplozivan potencijal za novu teatarsku izvedbu, na novi način teatarski ljekovitu.&nbsp;
Dramaturg drame je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, izvršni producenti su Danilo Milatović i Vukosava Tomović, a urednici kataloga Janko Ljumović i Darja Šuković.

CNP: Počele probe za predstavu “Princeza Ksenija od Crne Gore”

Predstava „Šćeri moja“, Maje Todorović u adaptaciji i režiji Ane Vukotić, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.
U fokusu drame "Šćeri moja“ je položaj žene u savremenom svijetu i odnos prema ženskom djetetu.
Kako navode u najavi, s ciljem da podstakne na razmišljanje i muškarce i žene, autorka je problematiku komada postavila u istorijski okvir.
- Priča prati transformaciju knjeginje Zorke Petrović od djevojčice koja se igra loptom do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Na tom putu vidimo društvo u kojem i danas živimo – svijet u kojem se žene još uvijek ne tretiraju na isti način kao muškarci - saopšteno je iz CNP-a.
Uloge tumače: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Scenograf je Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreograf Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja Nela Otašević.
Drama “Šćeri moja” Maje Todorović nagrađena je kao najbolja na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za savremeni domaći dramski tekst, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine.
Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti putem veb-sajta www.cnp.me i na biletarnici, a više informacija o aktivnostima nacionalnogteatra dostupno je na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram, kao i Vajber kanalu.

„Šćeri moja“ večeras u CNP-u

Predstava „Ibzen mašina“ biće izvedena večeras 29. Jugoslovenskom festivalu „Bez prevoda“ u Užicu. Režiju potpisuje crnogorska rediteljka Ana Vukotić koja je, sa dramaturškinjom Željkom Udovičić-Pleština, u „Ibzen Mašinu“ objedinila četiri djela čuvenog norveškog dramskog pisca Henrika Ibzena: „Stubovi društva“, „Heda Gabler“, “Nora” i “Narodni neprijatelj”.&nbsp;
- Predstava je premijerno izvedena u aprilu i naišla je na odlične reakcije publike - saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).
Drame, po kojima je predstava rađena, prevela je Anka Katušić-Balen. Za scenografiju i dizajn plakata je zaslužan Vanja Magić, za kostime Lina Leković, dok su koreografija i scenski pokret djelo Sonje Vukićević. Dizajnom svjetla bavili su se Ana Vukotić i Vanja Magić. Rediteljka Vukotić potpisala je i izbor muzike. Njena asistentkinja je Nataša Milićević, dok su asistentkinje kostimografa i scenografa Mia Đurović i Jelena Ivančević. Izvršna producentkinja predstave je Janja Ražnatović.&nbsp;
Pored Sima Trebješanina i Jelene Minić, uloge tumače i Žana Gardašević-Bulatović, Miloš Pejović, Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Luka Stanković, Radmila Škuletić, Lazar Đurđević, Jovan Dabović i Ana Vučković.&nbsp;
Osim CNP-a, na 29. Jugoslovenskom festivalu „Bez prevoda“ u Užicu koji se ove godine održava pod sloganom „Gde žive istina i pravda?“ i traje od 1. do 7. novembra od učestvuju i: Jugoslovensko dramsko pozorište Beograd, Atelje 212 iz Beograda, Kazalište Kerempuh iz Zagreba, Narodno pozorište Sombor, Beogradsko dramsko pozorište i NP Sombor u korpodukciji sa festivalom Grad teatar Budva.
Publika se o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem veb-sajta <a href="https://cnp.me/">CNP-a</a> i na biletarnici, kao i na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram, kao i Vajber kanalu.

„Ibzen mašina“ na 29. Jugoslovenskom festivalu „Bez prevoda“ u Užicu

Operska predstava „Jedino lice sreće“, rađena po idejnom konceptu i muzičkoj dramaturgiji naše proslavljene operske dive i profesora sa Fakulteta dramskih umjetnosti Sare Vujošević-Jovanović, a u koprodukciji sa Univerzitetom Crne Gore i Operskom kućom i fondacijom "Teatro Petruzzelli" iz Barija, biće premijerno izvedena sjutra veče od 20 sati u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju.
- Riječ je o istorijskom muzičko-scenskom projektu koji u čast jubileja, 140 godina od postavljanja kamena temeljca Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ i 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore, spaja tri žile kucavice umjetnosti i kulture u Crnoj Gori: Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet likovnih umjetnosti &nbsp;i Muzičku akademiju sa Cetinja. Inicijativa u okviru projekta ima izuzetan značaj jer po prvi put ujedinjuje napore profesora, alumnista i studenata svih cetinjskih fakulteta Univerziteta Crne Gore. Ova umjetnička sinergija stvara scensko-muzički dijalog koji za rezultat ima svojevrsnu premijernu operu jednočinku crnogorskog akademskog stvaralaštva - kazali su u „Zetskom domu“.
Projekat “Jedino lice sreće“ predstavlja, dodaju, omaž braći Hajdn.
- Vješto povezujući fragmente kantate “Ovacije“ i djelove poznatih simfonija starijeg, planetarno poznatog kompozitora Franca Jozefa Hajdna, sa izuzetnim muzičko-scenskim ostvarenjem - njemačkom komičnom operom “Kontrabasista iz Vergla“ koju je komponovao njegov mlađi brat Johan Mihael Hajdn. Operska predstava “Jedino lice sreće“ otvara put spajanju uzvišene muzičko-filozofske misli iz kantate “Ovacije“ F. J. Hajdna sa svakodnevnim scenama iz komične opere (zingšpila) J. M. Hajdna, čime se predstava oblikuje kao cjelovito muzičko-scensko djelo - naveli su u saopštenju.
Za idejni koncept i muzičku dramaturgiju ove operske predstave pobrinula se Sara Vujošević Jovanović, prof. sa Fakulteta dramskih umjetnosti, dok je za režiju zadužena Minja Novaković, alumnista Fakulteta dramskih umjetnosti iz klase profesorke Radmile Vojvodić.&nbsp;
- Scenografija je povjerena profesorima i studentima studijskog programa Vajarstvo sa Fakulteta likovnih umjetnosti. Na projektu rade profesori Željko Reljić i Adin Rastoder, zajedno sa studentima Milutinom Kasomom, Evgenijom Popović, Ivom Tripković, Vasilijem Anđušićem, Bobanom Vlahovićem. Takođe, na izradi scenografije je radio i poznati umjetnik iz Srbije, Milan Marković - dodali su u „Zetskom domu“.
Operski solisti su Sara Vujošević Jovanović (sopran) i Dimitrije Grinih (bariton), a dirigent je Aleksej Molčanov, prof. sa Muzičke akademije, Cetinje. Sastav orkestra čine profesori, alumnisti i studenti Muzičke akademije sa Cetinja, kao i istaknuti umjetnici izvođači iz Rusije i Ukrajine: Marija Lazuka i Tanja Bogdanović (violine), Gljeb Bednjakov (viola), Vladimir Stoljetov/ Teodora Uskoković i Maja Antić (violončela), Aleksandra Trifunović (kontrabas), Dijana Orlandić (flauta), Mikola Gorbenko (oboa), Nikola Kovačević (horna), Anica Bulatović (truba), Aleksej Molčanov (čembalo I), Anja Abramović- Vujović (čembalo II), pod budnim okom umjetničkog rukovodioca kamernog orkestra: Tanje Bogdanović. Notografi su Georgij Solomatin i Vasilije Vujadinović. 
 
- U ovoj jedinstvenoj operskoj predstavi učestvuju studenti i alumnisti sa Fakulteta dramskih umjetnosti, sa studijskog programa Gluma, iz klasa profesora Branimira Popovića i Branislava Mićunovića: Kristina Mrkić, Iskra Zeković, Darija Pravilović, Marija Vujović, Aleksa Balević i Luka Stanković. Za koreografiju i scenski pokret zadužena je Tamara Vujošević-Mandić, dok je kostimograf Jelena Roganović. Producent predstave je Luka Radović, a izvršni producent je Ognjen Savić - dodali su u saopštenju.
Reprizno igranje operske predstave predviđeno je u ponedjeljak veče u istom teminu i na istom mjestu.&nbsp;
Partneri na ovom kapitalnom projektu su: Opština Budva, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Evropska kuća, NLB banka, Atelier ‘JR’, Atena Bohor i VHM Solutions.

Operska predstava „Jedino lice sreće“ sjutra premijerno u Zetskom domu

Pojedinci i grupe čiji su lični interesi ugroženi donošenjem odgovornih i transparentnih odluka u cilju očuvanja prirodnih resursa Crne Gore uputili su prijetnje direktorici Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) Marineli Đuretić i njenoj porodici, saopšteno je iz ovog javnog preduzeća.
Kažu kako je „o ovim prijetnjama koje je dobila na svoj i račun svoje porodice, zbog kojih osjeća da je njhova bezbjednost ugrožena, Đuretić obavijestila je nadležne državne organe“.&nbsp;
- Od momenta imenovanja Đuretić je preduzela odlučne korake u cilju zaštite prirode i resursa koji su joj dati na upravljanje kao rukovodiocu ovog javnog preduzeća - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaju kako „Đuretić smatra da su prijetnje izazvali njeni nedavni koraci i odluke koji se tiču zaustavljanja aktivnosti koje su u suprotnosti sa zakonskim propisima i interesima lokalnih zajednica“, što je, kažu, očigledno izazvalo nezadovoljstvo određenih interesnih grupa i pojedinaca.
- Ovo je napad ne samo na mene kao ličnost, već i na principe za koje se u JPNPCG zalažemo – očuvanje prirode, zakonitost i zaštitu zajedničkih resursa. Preduzeće je nadležnim institucijama uputilo dokumentaciju o utvrđenim nepravilnostima i nezakonitim radnjama koje su određena lica vršila u cilju stvaranja lične finansijske dobiti, a na štetu nacionalnih parkova. Pozivam javnost, nadležne institucije i medije da pruže podršku naporima usmjerenim ka očuvanju prirodnih resursa i borbi protiv nezakonitih radnji. Zajednička odgovornost svih nas je da zaštitimo integritet institucija i ljudi koji se zalažu za javno dobro. Nastaviću da radim u skladu sa zakonom, bez obzira na pritiske. Smatram da samo zajedno možemo sačuvati prirodnu baštinu za buduće generacije - izjavila je Đuretić.&nbsp;
NPCG apeluju na sve građane da prijave nezakonite radnje ili prijetnje koje mogu ugroziti nacionalne parkove i na taj način, kako su kazali, pomognu preduzeću da stane na kraj višegodišnjim zlupotrebama resursa nacionalnih parkova.

Upućene prijetnje direktorici Nacionalnih parkova i njenoj porodici

Izvršna direktorica Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) Dragana Lukšić kazala je da neće podnijeti ostavku jer bi to, kako je rekla, značilo bježanje od problema sa kojima se suočava ŽPCG.
Lukšić je, povodom zahtjeva za njenu ostavku koju iznosi određeni broj zaposlenih, istakla da je na funkciju izvršnog direktora ŽPCG stupila prije mjesec “i zatekla upravo ovo stanje voznih sredstava”.
“Odmah po preuzimanju dužnosti, usmjerila sam svoje napore na uvođenje reda, rada i discipline u kompaniju – što, očigledno, nije odgovaralo određenom broju zaposlenih”, dodala je Lukšić.
Ona je navela da je trećeg dana po preuzimanju dužnosti sa inženjerima iz tehničkog sektora obišla remontne zavode u kojima se vrši remont EMV (elektro motornih vozova) i dvoje “Z” putničkih kola za sjedenje.
“Uvidom u izvršene radove i u dogovoru sa remonterom očekujemo dolazak jednog EVM-a do kraja ove godine, a do kraja januara naredne godine i dolazak dvoje “Z” kola sa čime bi naš inventarski park voznih sredstava bio na zadovoljavajućem nivou”, rekla je Lukšić.
To bi, kako je navela, rezultiralo redovnim odvijanjem željezničkog saobraćaja bez korišćenja alternativnog prevoza.
“Takođe sam nakon nekoliko dana posjetila i remontni zavod u Krajovi (Rumunija) gdje se nalazi elektro lokomotiva, sa istim ciljem”, kazala je Lukšić.
Ona je poručila da njen cilj ostaje unapređenje ŽPCG, u interesu svih građana i zaposlenih, kroz odgovoran i posvećen rad, preduzimanjem svih potrebnih koraka u cilju efikasnog poslovanja i zaštite interesa društva.
“Iz tog razloga neću podnijeti ostavku jer bi to značilo bježanje od problema sa kojima se suočava ŽPCG, mogu slobodno reći najvećim od osnivanja”, kazala je Lukšić.
Ona je dodala da se stavlja na raspolaganje resornom Ministarstvu, Odboru direktora.
“I ostalim zaposlenima koji ne podržavaju ovakav vid ophođenja prema Društvu i korisnicima usluga koji koriste voz kao prevozno sredstvo”, dodala je Lukšić.

Izvršna direktorica Željezničkog prevoza Crne Gore: Neću podnijeti ostavku

Nakon maratonskog suđenja po optužnici Osnovnog državnog tužilaštva za krivično djelo povreda moralnih prava autora, odnosno plagijat, za koji je argumentovanu sumnju još 2019. godine iznio Centar za građansko obrazovanje (CGO), Bojana Lakićević Đuranović je presudom Višeg suda u Podgorici oslobođena odgovornosti, saopšteno je danas iz te nevladine organizacije.
- Čestitamo Univerzitetu Crne Gore, kolektivu Pravnog fakulteta, ali i cjelokupnoj akademskoj zajednici na ćutanju kojim su uspješno odbranili (ne)ugled profesije. Raduje nas činjenica da će Lakićević Đuranović nastaviti da radi na Pravnom fakultetu, demonstrirajući svojim primjerom studentkinjama i studentima prava, budućim nosiocima i funkcija u pravosuđu, kako u Crnoj Gori teče borba za (ne)pravdu - navodi se u obraćanju CGO-a.
Iz te NVO navode da je ovakva presuda recidiv stečenog znanja i etičkih normi po kojima je društveno i pravno prihvatljivo da profesor prepisuje i tako sebi gradi akademske reference.

CGO: Titula za plagijat

Mediji i politički analitičari u EU ocjenjuju da su padom francuske vlade ozbiljno uzdrmani francusko-njemačka osovina i cijela Unija, uz prijetnju da to pogodi i samu zonu eura.
Poljski list „Žečpospolita“ čak smatra da zbog političko-ekonomske krize kako u Francuskoj, tako i u Njemačkoj, „osovina Berlin-Pariz više nije ključna za EU i uz to, kao posljedica ukrajinskog rata, je izrastao drugi centar moći nordijskih, baltičkih zemalja i Poljske“.
EU utemeljena „unaprijed na dogovoru Berlina i Pariza o ključnim pitanjima više nije dovoljna ni valjana“, misli poljski dnevnik.
I francuski i drugi mediji u EU smatraju da je i položaj samog francuskog predsjednika Emanuela Makrona doveden u pitanje i da može uslijediti njegova ostavka.
Njemački sajt „Eurointelidžens“ upozorava da „padom francuske vlade sad slijedi rasulo“.
Mnogi analitičari izražavaju veliku bojazan da Evropska unija neće biti u stanju da se zbog krize osovine Berlin-Pariz sučeli s ukrajinskim ratom i prema Evropi nimalo naklonjenom novom američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Londonski nedjjeljnik „Ekonomist“ navodi da je „Francuska uronila u nepoznato…nema budžeta, nema vlade, teško je sagledati kako duboka politička kriza u Francuskoj može da se riješi“.
Iz redova njemačke Demohrišćanske stranke, koja je glavni favorit na predstojećim izborima u Njemačkoj u februaru, ipak stiže poruka da se „Evropa ne može lišiti Francuske, iako je pad Barnijeove vlada u nekoliko i hipoteka na stabilnost Evrope“.
Italijanski list „Korijere dela sera“ stavlja do znanja da je „makronizam umro“ i da je pokušaj predsjednika Makrona da ponovo stvori uporište u političkom centru propao.
Analitičar njemačko-francuskog instituta Mark Ringel upozorava da je „do urušavanja Francuske i Njemačke došlo u kritičnom trenutku kad moramo da se sučelimo s nizom problema, od komercijalnih zategnutosti s Kinom do povratka Trampa, a što zahtijeva snažnu Evropu“.
„Ali ako je Francuska politički blokirana isto kao i Njemačka, kako je moguće ići dalje?“, pita analitičar instituta iz Ludvigsburga.

Analize o padu francuske vlade: Uzdrmana stabilnost cijele Evrope

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tag: predstava