Predstava „Pokojnik“, prema tekstu Branislava Nušića, u adaptaciji i režiji Egona Savina, biće izvedena u ponedjeljak, 19. decembra, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, u 20 sati.
Uloge u predstavi, koja je nastala u koprodukciji s Centrom za kulturu Tivat, tumače: Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Branka Otašević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Lazar Dragojević, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stefan Vuković, Dejan Ivanić, Nikola Vasiljević, Sanja Vujisić, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović.&nbsp;
Autorski tim predstave čine: Vesna Popović, scenografkinja, Jelena Stokuća, kostimografkinja, Gordana Bulatović, asistentkinja kostimografkinje, Radmila Božović, asistentkinja reditelja, Dubravka Drakić, scenski govor, Gordana Smodlaka, organizatorka i Nela Otašević, izvršna producentkinja.
Kako, između ostalog, ističe kritičarka Ana Tasić, polazeći od „Pokojnik“, jednog od posljednjih Nušićevih djela (1937), mračne satire koja se opako razračunava sa lažnim društvenim moralom, licemjerjem, korupcijom… u krugovima takozvanog visokog društva, reditelj Savin gradi preciznu, kompaktnu i tragično savremenu predstavu.&nbsp;
Ulaznice se mogu kupiti na veb-sajtu <a href="http://www.cnp.me">cnp.me</a>, kao i na biletarnici, dok se publika o aktivnostima nacionalnog teatra može informisati putem društvenih mreža <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Fejsbuk</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram, kao i Vajber kanala.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Pokojnik“ u ponedjeljak na Velikoj sceni CNP-a

Broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj je dostigao najviši nivo u posljednjih 30 godina, pokazuju najnoviji statistički podaci, prenose mediji u toj zemlji.
Broj zahtijeva u posljednje tri godine je u porastu u skoro svim sektorima, prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Prema podacima finske statističke službe StatFin, nešto više od 3,9 hiljada kompanija je prošle godine podnijelo zahtjev za bankrot što je najveća brojka zabilježena od 1996. godine.
&nbsp;U tim kompanijama bilo je zaposleno oko 14,3 hiljade ljudi.
&nbsp;StatFin je takođe saopštio da je u decembru prošle godine pokrenuto 360 stečajnih postupaka ili 92 više nego u istom mjesecu prethodne godine, što je povećanje od 34 odsto.
&nbsp;Agencija koja obrađuje statističke podatke saopštila je da je nedavni veći talas bankrota počeo prije nekoliko godina.&nbsp;
&nbsp;Kako se navodi, od 2023. u prosjeku je 3,6 hiljada kompanija godišnje podnijelo zahtjev za bankrot.&nbsp;
&nbsp;Godišnji prosjek tokom 2010-ih iznosio je oko 2,7 hiljada kompanija.
&nbsp;Broj zaposlenih koji su pogođeni bankrotstvom kompanija sugeriše, međutim, da su uglavnom pogođena mala i srednja preduzeća.
&nbsp;StatFin je naveo da je najveći broj firmi koje su podnijele zahtjev za bankrot bio u građevinskom sektoru, ukupno 768.

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Na hiljade demonstranata okupili su se danas širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom u jeku prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će anektirati to arktičko ostrvo, tražeći da Sjedinjene Države poštuju pravo Grenlanda na samoopredjeljenje.
Skandirajući "Grenland nije na prodaju" i držeći transparente s porukama poput "Prste dalje od Grenlanda", demonstranti su se okupili na trgu ispred gradske skupštine u Kopenhagenu prije nego što su krenuli prema američkoj ambasadi.
Protesti su se održali i na drugim lokacijama širom Danske, dok će se nešto kasnije građani okupiti i u Nuku, glavnom gradu Grenlanda, prenosi HRT.
Trampove ponovljene izjave o ostrvu izazvale su neviđenu diplomatsku krizu između Sjedinjenih Država i Danske, dvije države koje su osnivači vojnog saveza NATO.
Grenland, teritorija sa 57.000 stanovnika, kojom se vjekovima upravlja iz Kopenhagena, stekla je značajnu autonomiju od 1979. godine, ali Danska kontroliše odbranu i spoljnu politiku i finansira veći dio uprave.
Svih pet političkih stranaka izabranih u grenlandski parlament podržava nezavisnost od Danske, ali se ne slažu oko vremenskog okvira takvog poteza.
Proteklih dana su se izjašnjavali da bi radije ostali dio Danske, nego se pridružili SAD.

Protesti širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom

Egipat i Sudan su danas pozdravili odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da posreduje u pregovorima sa Etiopijom koja je uzvodno od njih izgradila ogromnu branu na rijeci Nil što je razlog dugogodišnjeg spora.
Prošle godine je otvorena "Velika brana etiopske renesanse" (GERD) i najveća hidroelektrana u Africi, snage veće od 5.000 megavata čime je udvostručen proizvodni elektro-kapacitet Etiopije.
Egipat smatra da je podizanje te brane "teško kršenje međunarodnog prava" i "egzistencijalna prijetnja" jer ugrožava protok reke Nil ka njemu.
Predsjednik Egipta Abdel-Fatah el-Sisi objavio je na društvenim mrežama da "cijeni pažnju predsjednika Trampa centralnom značaju pitanja rijeke Nil za Egipat" i da je Kairo posvećen "ozbiljnoj i konstruktivnoj saradnji sa zemljama basena Nila, zasnovanoj na principima međunarodnog prava, na način koji ostvaruje zajedničke interese bez nanošenja štete bilo kojoj strani".
Predsjednik vladajućeg Suverenog savjeta Sudana Abdel-Fatah Burhan takođe je pozdravio Trampovu inicijativu kao "korak ka nalaženju održivih i zadovoljavajućih rješenja koja čuvaju prava svih".
Tramp je u petak na društvenim mrežama objavio pismo koje je poslao El-Sisiju o tome da je spreman da pokrene posredovanja da bi se, kako tvrdi, "odgovorno jednom zauvijek riješilo pitanje podjele vode Nila".
Vašington je u tim razgovorima posredovao i tokom Trampovog prvog mandata, što je propalo 2020. godine kada se Etiopija povukla, a pregovore je bez uspjeha nastavila Afrička unija.
Kairo i Kartum pozivaju na pravno obavezujuć sporazum o tome kako će se GERD, koji je na Plavom Nilu blizu granice Etiopije sa Sudanom, puniti i kako će se njime upravljati, dok Adis Abeba insistira na smjernicama.
Egipat čija je teritorija mahom pustinjska i sušna, zavisi od rijeke Nil kako bi vodom snabdjevao svoje rastuće stanovništvo od 110 miliona. Egipat strahuje da će etiopska brana drastično smanjiti dotok Nila, s potencijalno teškim posljedicama po njegovu poljoprivredu i druge sektore. El-Sisi je rekao da se udio Egipta u vodi Nila "ne može taknuti", mada se zalagao za rješavanje spora pregovorima.
Sudan želi koordinaciju rada i punjenja uzvodnog jezera GERD-a da bi se spriječile posljedice po njegova vještačka jezera.
Etiopija kaže da su njena brana i centrala, koje su koštale pet milijardi dolara, neophodne jer velika većina njenog stanovništva nema struju.
Spor se sada usredsređuje na to kako da se sprovodi godišnje punjenje jezera, koju će količinu vode Etiopija ispuštati nizvodnim susjedima ako dođe do višegodišnje suše i kojim će metodom tri države rješavati sporove o tome.

Egipat i Sudan pozdravili posredovanje SAD za rješavanje spora s Etiopijom o korišćenju rijeke Nil

Najnoviji podaci koje je obradio tima Centra za građansko obrazovanje (CGO) ukazuju da je Vlada Milojka Spajića, od 1. novembra 2023. do 16. januara 2025. godine, imenovala 1.570, a razriješila 948 javnih funkcionera i funkcionerki, saopšteno je iz ove nevladine organizacije.
&nbsp;Posebno zabrinjava, kako ističu, to što se većina ovih odluka donosi na elektronskim sjednicama, a odlučivanje o tome ko će upravljati ključnim institucijama i javnim resursima uglavnom se svodi na puku tehničku proceduru - bez kriterijuma, bez argumenata i bez odgovornosti.&nbsp;
- Ovakva praksa obesmišljava princip dobre uprave i ostavlja javnost bez odgovora ko i zašto upravlja ključnim institucijama. Podsjećamo da Crna Gora već ima najglomazniju Vladu i jednu od najskupljih i najneefikasnijih administracija. Umjesto racionalizacije, profesionalizacije i depolitizacije, nastavlja se masovno i netransparentno partijsko kadriranje, koje opterećuje budžet i urušava povjerenje u institucije, ali i ograničava potrebni razvoj države - navode u CGO.
Dodaju da "ceh ovakvog upravljanja plaćaju građani i građanke kroz neefikasne javne politike i osnovne usluge, izgubljene sudske sporove, brojne i neopravdane funkcionerske naknade, uz trajnu eroziju odgovornosti u državnoj upravi".

Tag: predstava-pokojnik

„Pokojnik“ u ponedjeljak na Velikoj sceni CNP-a

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Protesti širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom

Egipat i Sudan pozdravili posredovanje SAD za rješavanje spora s Etiopijom o korišćenju rijeke Nil

CGO: Vlada Spajića od 1. novembra 2023. do 16. januara 2025. imenovalo 1.570 funkcionera, razriješila njih 948

PRATITE TVe UŽIVO