Nejasnoće u planiranju finansija, nesigurne investicije, usporavanje turističe sezone, duplirana inflacija i usvajanje Budžeta za 2026. koji mnogi vide kao potrošački. Ovo su samo neki od najznačajnih momenata koji su obilježili godinu za nama u ekonomiji.
Počelo je optimistično. Iako je prvi mjesec prošao bez usvojenog Budžeta premijer Milojko Spajić, na društvenim mrežama, pohvalio se suficitom od dva miliona. Ipak, po usvajanju Budžeta za 2025, 7. februara, planirani deficit od 278 miliona eura zamijenio je novi, planiran na 391 milion eura, a onda je uslijedila i naknadno unešena otplata kredita - 507 miliona eura u aprilu 2025. godine. Nedostajućih 80 miliona za Fond zdravstva, nagovještavali su probleme na koje su ukazali iz Fidelity consatltinga. Kao so na ranu, došla je analiza Ekonomskog fakulteta o uzrocima inflacije koja je pokazala da je na rast cijena uticao program Evropa sad 1. Premijer Milojko Spajić nazvao je sramnom.
- Zar nije suštinski logičan zaključak, bez ekonometrike, ja sam završio ekonometriku i neću nikoga da opterećujem sa tim, bez ikakve duboke matematike, zar nije logično da su suštinski inputi najveći dio inflacije, ne suštinski nego jedini. I mi koristimo te podatke iz 2021. godine o jednoj mega laži, mega lažne podatke- kazao je tada premijer.
Sa druge strane, ekonomski analitičar Miloš Vuković upozoravao je da se, slagali se sa njima ili ne, ne mogu se analize koje je radila akademska zajednica nazivati sramnim.
- MMF u izvještaju za Crnu Goru za maj 2024. godine: ove politike, misli se na smanjenje doprinosa za Fond PIO, dovele bi do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije i povećanje plata bi takođe dovelo do veće inflacije. OECD u izvještaju za CG na strani 26 za 2024. godinu kaže veće plate i penzije doprinijele su brzorastućoj inflaciji- poručio je Vuković u martu
Inflacija je u Crnoj Gori rasla, od 2,8 odsto koliko je iznosila u januaru, do 4,2 odsto - u novembru. U Evropskoj uniji, samo Rumunija ima veću inflaciju od Crne Gore. Prosjek u eurozoni je 2,5 odsto.
- U Crnoj Gori su trenutno duplo veće cijene hrane nego u zemljama EU u posljednjih pet godina. Tri puta više farmaceutskih proizvoda. Četiri, do četiri ipo puta više medicinskih usluga, 15 puta više igračaka- upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša u novembru.
Na pitanje kako komentarišu cijene u Crnoj Gori građani su u anketi bili složni oko toga da je sve skupo i da se teško izdrži do kraja mjeseca sa ovim platama.
Nije, kako kažu, mnogo pomogla ni akcija limitirane cijene 2 koja je obuhvatala dvadesetsak proizvoda manje nego prethodna. A dok su građani pokušavali da sastave kraj sa krajem - neki predstavnici vlasti su vidjeli inflaciju kao način punjenja Budžeta.
S druge strane, potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović vidi i dobre strane inflacije.
- Čim je inflacija – veći su prihodi budžeta. To je loše za građane, ali za državu I budžet inflacija je dobra- kazala je Popović.
Umjesto populističkih mjera, upozoravali su analitičari, Vlada bi trebalo da se fokusira na dugoročna rješenja, poput jačanja proizvodnje, odnosno stvaranja novih ekonomskih vrijednosti.
Pokušavao je premijer u 2025. da dovede investitore. 28. marta potpisao je ugovor sa Ujedinjenim Arapskim Emratima i najavio da će biznismen Mohamed Alabar investirati 25-30 milijardi eura u projekat na Velikoj plaži u Ulcinju.
- Posmatrano godišnje, imali bismo investicije od dvije do tri milijarde, godišnje, od jednog takvog projekta. Benefit za državu Crnu Goru od jednog takvog projekta bi bilo oko pola milijarde dodatnih prihoda, godišnje. Za opštinu u kojoj bi se radio projekat prihod bi bio 60-60 miliona prihoda- kazao je premijer Spajić u martu.
Mještane i predstavnike opštine Ulcinje nisu fascinirale ove cifre i nakon odlučnog protivljenja i protesta, bisnismen je odustao od projekta. Ali, podsjetimo, nije samo ovaj potez Vlade naljutio građane Ulcinja, ali i ostalih primorski opština. Da će odlukom da poveća cijene zakupa lježaljki, ali i PDV-a na smještaj sa 7 na 15 odsto, nanijeti veliku štetu turizmu – upozravali su turistički poslenici.
- Ja očekujem u narednom periodu da će još gore da bude jer ovo što smo doživjeli ove godine, sa ovim PDV-om, što nas čeka sad sa sedmočasovnim radnim vremenom, gdje ćemo tek da nastradamo, a sve prosto bilo, da bi oni sa tim riješili sve probleme Budžeta koje imaju, a ovdje rješavaju, znate kako, sa tim što podignu nama, mogu da kupe tabletu za bolove i da ga zub ne boli od osam ujutru do popodne, a popodne će ga ponovo boljeti- komentarisao je Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja.
I zabolio je. U bijeloj knjizi za 2025., investitori su najniže ocijenili sektor turizma. Ono što nedostaje Crnoj Gori je, kako su naveli, infrastruktura, avio povezanost. Zbog cjenovne politike Aerodroma Podgorice, mnoge niskobudžetne avio kompanije ukinule su letove ka Crnoj Gori. Optimizam uliva najava Wiz aira da će od marta 2026. otvoriti bazu u Podgorici. Međutim, da bi se ozbiljnije pozabavila ovim problemom i privukli veći broj avio kompanija, Vlada mora završiti proces koncesije Aerodroma, čija realizacija kasni. Koliko je to važno kako bi se privukao veći broj investitora, za TV E je govorio šef kancelarije EBRD-ja u Crnoj Gori Remon Zakaria, koji je ukazao i na značaj drugih infrastrukturnih projekata.
- Vidimo da je koncesija Aerodroma ekstremno važna za Crnu Goru da poboljša povezivanje u regionu. Mi u EBRD-u, takođe finansiramo nastavak izgradnje autoputa Bar-Boljare. U julu smo sa Vladom I EU potpisali dodjeljivanje granta od 100 miliona eura I zajma od 200 miliona eura, kako bi se pomogao ovaj veoma važan infrastrukturni razvojni projekat- kazao je Zakaria.
Ovaj aranžman sa EBRD-jom, poručuju iz vlasti, prolongirao je rok izgradnje auto-puta. U 2025. nije počela ni izgradnja kompleksa Velje brdo, iako je premijer obećao da će se prvi stanari useliti početkom 2026. U 2025. nije bilo grandioznih obećanja, na koja smo navikli, ali nisu realizovana ni neka iz ranijih godina.
- Ja sam uspio da nekako saberem vrijednosti investicija, svega što je on obećao od početka svog mandata i to teži nekih 60-70 milijardi eura. Ja ću vas podsjetiti da je premijer kazao da je koncesija i Elektroprivrede i Aerodroma, vidjeli ste kako je završen taj posao...vidjeli smo i obećanje za novi most na Tari koji je trebalo da bude izgrađen u okviru nove brze ceste, podsjetiću vas koliko kilometara smo trebali da imamo brzih cesti i auto puteva i što imamo danas, evo kraj 2025. godine. Imali smo, naravno, završen auto-put od Kolašina do Andrijevice, novu fabriku i milijardu investicije u Pljevljima i novu fabriku koja je obećana iz kapitalnog budžeta. Imali smo osnivanje kripto industrije i blok čejn zajednice- govorio je u decembru poslanik DPS-a Mihailo Anđušić na skupštinskom Odboru za ekonomiju,
Pitao je nadležne i šta se dešava sa obećanjem da ćemo imati potpuni otkup poljoprivrednih proizvoda.
- Znate li šta se desilo sa tim obećanjem? Desilo vam se da su vam juče traktorom blokirali grad poljoprivredni proizvođači jer nemaju elementarne uslove, a ne potpuni otkup poljoprivrednih proizvoda. Što nam se desilo sa državnim glovom, što nam se desilo sa onlajn supermarketima, što nam se desiloo u situaciji krize sa inflacijom sa robnim rezervama. Montenegro biznis distrikt sam svakako zaboravio. E, realizovala se jedna stvar, to pozdravljam, što je formalno realizovana. To je rekonstrukcije TE Pljevlja- poručio je Anđušić.
Infrastrukturni i razvojni projekti srž su, kako uvjeravaju u Vladi, i Budžeta za 2026. Za njihovu realizaciju, iz Budžeta koji je projektovan na 3,79 milijardi eura, predviđeno je do 2 milijarde. Kapitalni budžet iznosi 305 miliona i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi EUR. Međutim, stručna javnost uvjerava da Budžet za narednu godinu nije razvojni nego potrošački.
- Usporavanje turizma, investicije i domaće potrošnje usljed odlaska jednog broja nerezidenata, slabljenje kredidnog ciklusa zbog dostizanja kreditnog limita za zaduženja i kod privrede i kod stanovništva, i dalje prisutni međunarodni izazovi koji mogu usporiti ekonomiju, slabija dinamika planiranih investicija, javnih i privatnih, smanjenje priliva stranih direktnih investicija, što sve može uticati na ostvarenje rasta na kom je baziran budžet. Fleksibilnost fiskalne politike je ograničen visokim mandatornim troškovima što u izazovnim vremenima postaje rizik, imajući u vidu da struktura budžeta ukazuje na to da on ipak nije dovoljno razvojno orijentisan jer značajan dio resursa ide na obaveze koje ne donose direktan ekonomski rast- upozorila je Marijana Mitrović Mijatović, direktorica Sektora za istraživanja i statistiku Centralne banke Crne Gore.
Takav Budžet usvojen je nakon kratke rasprave u Parlamentu, u subotu veče, 27. decembra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomija u 2025.

Crna Gora ima ogroman potencijal, ali danas vidimo da kaska, da stoji u mjestu. Ekonomija usporava, troškovi rastu, a državna preduzeća očigledno gube kompas, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u uvodnom dijelu konferencije „Zašto kasnimo? Kako dalje?“, u organizaciji Kabineta predsjednika.
Na skupu je, kako se navodi u saopštenju, predstavljen sveobuhvatan pregled stanja crnogorske ekonomije, temeljen na tri nezavisne analize koje je inicirao ekonomski tim Predsjednika, navedeno je u saopštenju.
Kako je istaknuto u prezentaciji, stopa ekonomskog rasta u 2024. iznosila je svega 3 odsto, dok je u prvom kvartalu 2025. pala na 2,5 odsto – što je najniži kvartalni rast u posljednjih deset godina, izuzev pandemijske 2020. godine. U poređenju s prethodnim godinama (6,4 odsto u prosjeku 2022–2023. i 13 odsto u 2021.), pad je drastičan i zabrinjavajući.
- Ako ovako nastavimo, nećemo stići nikoga. Zato ne pristajem da Crna Gora stoji - istakao je predsjednik Milatović.
On je naveo da je inflacija od septembra 2024. u stalnom rastu, a da je u maju 2025. dostigla 4,5 odsto – više nego duplo u odnosu na prosjek eurozone od 1,9 odsto. 
Milatović je posebno naglasio da se inflacija ne vidi samo u statistici, već se svakodnevno osjeća.
- Ljudi biraju između računa i hrane. Plate traju tri sedmice. Kirije su otišle u nebo. Mladi ne mogu da se osamostale. Ovo nije ekonomski put koji želimo - saopštio je Milatović.
Posebnu pažnju izazvala je analiza trgovinske razmjene - uvoz je porastao za 8 odsto, dok je izvoz pao za 0,5 odsto u prvom kvartalu 2025. godine. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 17,7 odsto u 2023. na svega 15 odsto u 2024. To je istorijski minimum.
- Novac odlazi iz Crne Gore. Kupujemo više nego što proizvodimo. Šansa za razvoj nestaje - upozorio je Milatović.
U prezentaciji je ukazano i na zabrinjavajuću strukturu stranih investicija. Dok je nekada učešće stranih direktnih investicija u BDP-u bilo 20%, danas je na nivou od 7–8 odsto, pri čemu dominiraju ulaganja u nekretnine.
- Vrijeme je da investicije vratimo tamo gdje stvaraju novu vrijednost, u proizvodnju -rekao je predsjednik, pozivajući na sistemsko ulaganje u proizvodnju.
Predloženi pravci djelovanja uključuju: uvođenje Kreditno-garantnog fonda, povećanje agrobudžeta, subvencije za malu privredu i paket od 10 mjera za obuzdavanje inflacije.
- Crna Gora mora da proizvodi, mora da izvozi, mora da stvori sistem koji radi za svoje građane - poručio je Milatović.
U dijelu posvećenom državnim preduzećima, on je saopštio da su ta preduzeća u prošloj godini ostvarila prihod od 1,2 milijarde eura i zapošljavala gotovo 15.000 građana. Ipak, analiza pokazuje pad profitabilnosti i rast broja zaposlenih bez povećanja efikasnosti, posebno u sektorima energetike, turizma i saobraćaja.
- Ono što je državno mora biti stručno, odgovorno, transparentno i domaćinski. Nije partijski plijen, već zajednički resurs svih nas - poručio je Milatović, navodeći da loše upravljanje direktno košta građane kroz skuplje usluge, neulaganje u infrastrukturu i izgubljene investicije.
U sektoru turizma, kao najvažnijoj grani crnogorske ekonomije, zabilježen je pad prihoda od 3,1odsto u 2024. i 6,4 odsto u prvom kvartalu 2025, dok je broj noćenja opao za 10 odsto.
- Turizam ne smije biti sezonska lutrija. Potrebno je znanje, priprema i odgovornost. Crna Gora više nema luksuz da improvizuje - kazao je predsjednik Milatović.
Govoreći o nejednakosti, on je naglasio da Crna Gora ima drugu najveću nejednakost u regionu: bogatstvo 10% najbogatijih čak je 11 puta veće od bogatstva 50 odsto najsiromašnijih.
- Ne tražimo čuda. Tražimo društvo jednakih šansi, gdje pošten rad znači dostojanstven život - zaključio je predsjednik Milatović.
Konferencija „Zašto kasnimo? Kako dalje?“ završena je, zaključuje se u saopštenju, jasnom porukom: vrijeme je za stvaran napredak – bez odlaganja, bez blefiranja, uz fokus na ekonomiju i konkretne reforme koje građanima donose stvarne rezultate.

Milatović: Crna Gora više nema luksuz da stoji, vrijeme je za stvaran napredak

NASA je saopštila da preduzima korake kako bi potencijalno poništila lansiranje rakete Artemis II nakon što je otkriven prekinut protok helijuma.
Agencija je navela da preduzima korake za vraćanje rakete Artemis II i svemirske letilice Orion u zgradu za montažu vozila u Svemirskom centru Kenedi na Floridi.
- Ovo će gotovo sigurno uticati na prozor za lansiranje u martu - navode iz NASA-e.
Agencija je tokom noći primijetila prekid protoka helija u privremenoj pogonskoj fazi rakete sistema za lansiranje u svemir. Protok helijuma je potreban za lansiranje.
NASA je u petak saopštila da planira 6. marta lansirati četiri astronauta oko Mjeseca i nazad u okviru svoje misije Artemis II, nakon što je uspješno završen test punjenja gorivom zbog kojeg je misija ranije ovog mjeseca morala biti obustavljena.
Četiri astronauta misije Artemis II, tri Amerikanca i jedan Kanađanin u petak su ušli u drugi period karantina u iščekivanju novog ciljanog datuma lansiranja, koji je NASA objavila "uz ograde" jer je, kako je saopšteno, još ostalo mnogo pripremnog rada nakon testa punjenja gorivom.
NASA ima nekoliko dostupnih datuma početkom marta za lansiranje Artemisa, koji će obaviti 10-dnevno putovanje oko Mjeseca, ali neće sletjeti.
Let će odvesti ljude dalje u svemir nego ikad prije i, prema NASA-i, misija će letjeti oko 7.600 kilometara iza daleke strane Mjeseca, nadmašujući rekord udaljenosti koji je postavio Apollo 13 1970. godine. Misija će testirati sisteme za buduća istraživanja dubokog svemira.
Misija je priprema za Artemis III, što će biti prvo ljudsko slijetanje na Mjesec od posljednjeg leta programa Apolo u decembru 1972. godine.

NASA razmatra odgađanje lansiranja rakete Artemis II, otkriveno da je prekinut protok helijuma

Više saobraćajnica u Podgorici biće danas privremeno zatvoreno za saobraćaj zbog pokazne vježbe pripadnika Specijalne i Posebne jedinice policije i Grupe za protivdiverzionu zaštitu.
Iz Uprave policije je saopšteno da će vježba niti organizovana u krugu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
- Za saobraćaj će, do 11 sati, biti zatvoren dio Bulevara Revolucije od raskrsnice sa Ulicom Ivana Vujoševića do raskrsnice sa Ulicom Džona Džeksona, zatim most Union Bridge, Ulica Džona Džeksona, kao i Ulica Ivana Milutinovića od raskrsnice sa Bulevarom Revolucije do raskrsnice sa Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog - navodi se u saopštenju.
Ističe se će dio vježbe biti održan i u parku Petrovića u istom vremenskom periodu.
Iz policije su napomenuli da će prilikom izvođenja vježbe biti upotrijebljena manevarska municija i vježbovne šok bombe.

Zbog vježbe policije zatvaranju više ulica u Podgorici

Studenti na nekoliko univerziteta u Iranu organizovali su antivladine proteste, prve takve skupove od prošlomjesečne smrtonosne represije vlasti.
BiBiSi (BBC) je potvrdio snimak demonstranata koji su u subotu marširali kampusom Tehnološkog univerziteta Šarif u glavnom gradu Teheranu. Kasnije su viđeni sukobi između njih i pristalica vlade.
Na drugom teheranskom univerzitetu održan je protest sjedenjem, a izvještaji govore o skupu na sjeveroistoku.
Studenti su odavali počast hiljadama poginulih u masovnim protestima u januaru.
Sjedinjene Američke Države (SAD) jačaju svoje vojno prisustvo u blizini Irana, a predsjednik Donald Tramp je rekao da razmatra ograničeni vojni udar.
SAD i njihovi evropski saveznici sumnjaju da Iran radi na razvoju nuklearnog oružja, što je Iran oduvijek negirao.
Američki i iranski zvaničnici sastali su se u utorak u Švajcarskoj i izjavili da je postignut napredak u pregovorima usmjerenim na ograničavanje iranskog nuklearnog programa.
Ali, uprkos prijavljenom napretku, Tramp je nakon toga rekao da će svijet u narednih 10 dana saznati hoće li biti postignut dogovor s Iranom ili će SAD poduzeti vojnu akciju.

Iranski studenti održali antivladine proteste na univerzitetima, zabilježeni sukobi

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da sljedeći sastanak s predstavnicima Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ne smije biti propuštena prilika.
Rekao je da svakodnevno rade na tome da osiguraju da sljedeća runda pregovora donese rezultate za Ukrajinu i mir.
- Ukrajina će definitivno učiniti sve što je potrebno za ovo i ni na koji način neće stajati na putu miru - rekao je Zelenski.
Kazao je i to da je na prethodnom sastanku američka strana vidjela da su Rusi razlog zašto još nisu postignuti istinski značajni rezultati.
- Zbog toga sljedeći sastanak ne smije biti propuštena prilika - to se može postići - rekao je Zelenski.
Najavio je da će se nova runda trilateralnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini održati u narednih 10 dana.

Tag: predstavljena-ekonomska-analiza

Ekonomija u 2025.

Milatović: Crna Gora više nema luksuz da stoji, vrijeme je za stvaran napredak

NASA razmatra odgađanje lansiranja rakete Artemis II, otkriveno da je prekinut protok helijuma

Zbog vježbe policije zatvaranju više ulica u Podgorici

Iranski studenti održali antivladine proteste na univerzitetima, zabilježeni sukobi

Zelenski: Ukrajina neće stajati na putu miru, naredni sastanak ne smije biti propuštena prilika

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO