U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.025 ambulantnih pregleda, od toga 330 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 180 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 300. 
 
- U istom periodu obavljen je 61 operativni zahvat. Na bolničko liječenje primljeno je 106 pacijenata, od čega 19 u IBD-u - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 504 dijagnostičke procedure, od čega 98 CT i 49 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 72 dijagnostičke procedure, od toga dva CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.148 pacijenata i odrađeno 32.346 analiza. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je sedam beba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

U KCCG za dan preko dvije hiljade pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prošle sedmice obavljeno je 10.138 ambulantnih pregleda, od čega 1.376 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u dnevnim bolnicama zbrinut 1.441 pacijent, a u Urgentnom centru 1.355.
- Prošle sedmice obavljen je 281 operativni zahvat, od toga 31 u IBD-u. Na bolničko liječenje primljena su 653 pacijenta, od čega 110 u IBD-u - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 2.999 dijagnostičkih procedura, od čega 616 CT i 266 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 503 dijagnostičke procedure, od toga 15 CT i 53 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 6.525 pacijenata i odrađeno 204.275 analiza - kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a prošle sedmice rođeno je 75 beba.

1250x600

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko deset hiljada pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljena su 1.956 ambulantnih pregleda, od čega 339 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 210 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 339. 
 
- U istom periodu obavljeno je 58 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 120 pacijenata, od čega 17 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Navodi se da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 544 dijagnostičke procedura, od čega 103 CT i 46 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 117 dijagnostičkih procedura, od toga četiri CT i šest MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.065 pacijenata i odrađene 32.954 analize. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 13 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 1,9 hiljada pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prošle sedmice obavljeno je 10.527 ambulantnih pregleda, od čega 1.931 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da su u dnevnim bolnicama zbrinuta 1.493 pacijenta, a u Urgentnom centru 1.466.
- Prošle sedmice obavljeno je 350 operativnih zahvata, od toga 59 u IBD-u. Na bolničko liječenje primljeno je 705 pacijenata, od čega 134 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 2.923 dijagnostičke procedure, od čega 585 CT i 277 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 526 dijagnostičkih procedura, od čega 13 CT i 45 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 6.539 pacijenata i odrađeno 205.515 analiza - kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a prošle sedmice rođene su 63 bebe.

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko 10 i po hiljada pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.066 ambulantnih pregleda, od čega 355 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 226 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 174. 
 
- U istom periodu obavljeno je 70 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 111 pacijenata, od čega 25 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 645 dijagnostičkih procedura, od čega 114 CT i 54 MR pregleda. 
 
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 145 dijagnostičkih procedura, od čega dva CT i deset MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.174 pacijenta i odrađeno 32.808 analiza - navodi se u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je osam beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.166 ambulantnih pregleda, od čega 407 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 208 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 334. 
 
- U istom periodu obavljeno je 80 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 135 pacijenata, od čega 21 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 508 dijagnostičkih procedura, od čega 101 CT i 51 MR pregleda. 
 
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena je 71 dijagnostička procedura, od čega jedan CT i deset MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.054 pacijenta i odrađeno 34.216 analiza - kaže se u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 13 beba.

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.990 ambulantnih pregleda, od čega 402 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 200 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 338.
- U istom periodu obavljen je 51 operativni zahvat. Na bolničko liječenje primljena su 122 pacijenta, od čega 20 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 500 dijagnostičkih procedura, od čega 77 CT i 45 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 75 dijagnostičkih procedura, od čega deset MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.284 pacijenta i odrađeno 35.011 analiza - kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je sedam beba.

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda

Vodeća organizacija za podizanje svijesti o raku kože, Euromelanoma, pokreće evropsku kampanju sa ciljem da ograniči očekivani rast stope oboljelih od raka kože - a tokom kampanje u Crnoj Gori biće organizovani besplatni pregledi za građane, sa posebnim fokusom na osobe koje imaju povećani rizik za razvoj melanoma i drugih oblika raka kože.
- Građani su pozvani da se u okviru Euromelanom kampanje odazovu besplatnim preventivnim pregledima koji će se održati 12. maja 2025. godine u 12 opština širom Crne Gore, kako u državnim, tako i u privatnim zdravstvenim ustanovama - ističe se u saopštenju.
Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore će, kako je saopšteno, organizovati preventivne preglede bez prethodnog zakazivanja izabranog ljekara 12. maja. Zainteresovani građani mogu dobiti više informacija pozivom radnim danima na broj telefona 020 412 450 u terminu od 11 do 14 sati.
Preglede 12. maja od 13- 15 sati obavljaće prof. dr Milena Đurović, dr Nataša Vukotić Đuričanin, dr Danijela Katić, dr Snežana Vukadinović, dr Vladan Bošković, dr Marina Đaletić Peruničić, dr sc. med Mirjana Bakić i dr sc.med Ana Popović, a zbog velikog interesovanja građana, Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore organizuje i dodatne termine za preventivne preglede mladeža koji će se obavljati bez potrebe za uputom od izabranog ljekara, i to 8, 9. i 15. maja u periodu od osam do 14 sati.
Takođe, 16. maj biće posvećen preventivnim pregledima mladeža zaposlenih u KCCG, koji će se takođe realizovati u terminu od osam do 14 sati. Riječ je o prvoj organizovanoj akciji ove vrste namijenjenoj zdravstvenim radnicima.
<h2>PORAST OBOLJELIH</h2>
Prema projekcijama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), broj novooboljelih u Evropi mogao bi se do 2050. godine povećati za gotovo 40 odsto, dostižući alarmantnih 680.000 slučajeva godišnje.
- Prema podacima Registra za rak, u Crnoj Gori se iz godine u godinu bilježi porast broja novooboljelih i umrlih od melanoma kože, saopštila je dr sci. med. Ana Popović, nacionalni koordinator Euromelanoma kampanje i izvršna direktorka Udruženja dermatovenerološke onkologije Crne Gore.
Iako su stope obolijevanja i dalje niže u poređenju sa zemljama poput Australije i Novog Zelanda zabrinjavajuće je, kaže ona, što broj oboljelih raste za približno 20 odsto svakih pet godina.
- Ovaj trend se najvećim dijelom pripisuje dugogodišnjem, nekontrolisanom izlaganju UV zračenju - navodi se u saopštenju.
Poseban problem, dodaje se, predstavlja činjenica da se kod čak 70 odsto pacijenata melanom otkrije u uznapredovaloj fazi, kada je debljina tumora veća od 1 mm, čime se značajno povećava rizik od širenja bolesti na limfne čvorove i unutrašnje organe. Osim melanoma, raste i broj oboljelih od drugih, deset puta češćih nemelanomskih tumora kože (aktinične keratoze, bazocelularni i planocelularni karcinom), čiji je nastanak takođe povezan sa izlaganjem suncu i vještačkim UV izvorima (solarijumi).
- Kako bi se ovi trendovi promijenili, neophodno je kontinuirano širenje informacija o zaštiti od sunca, posebno među djecom i mladima, kao i edukacija o ranom prepoznavanju melanoma i važnosti redovnog samopregleda kože - ističe se u saopštenju.
Analiza podataka prikupljenih od gotovo 130.000 ispitanika iz 30 evropskih zemalja u okviru Euromelanoma programa ukazuje na zabrinjavajuće trendove: upotreba kreme za sunčanje pri namjernom izlaganju suncu smanjena je sa 82 odsto na 48 odsto, a pri boravku na otvorenom sa 66 odsto na 41 odsto.
Istovremeno, zabilježen je porast korišćenja solarijuma, sa 8 odsto na 12 odsto u posljednjih deset godina. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim i zajedničkim djelovanjem medicinske zajednice, nadležnih institucija, medija i građana, u cilju suzbijanja zabrinjavajućeg porasta malignih tumora kože.
- Ključno je podizati svijest o štetnosti prekomjernog izlaganja UV zračenju oslobađajući društvo od uvjerenja da tamna boja kože predstavlja ideal ljepote. Ako želimo da izgradimo zdraviju društvenu kulturu u budućnosti moramo danas edukovati našu djecu. Zbog toga smo kreirali besplatan edukativni materijal za nastavnike osnovnih i srednjih škola, koji su dostupni na zvaničnom veb sajtu Euromelanoma <a href="https://www.euromelanoma.eu/cnr-me/" target="_blank">www.euromelanoma.eu/cnr-me</a>. Moramo preduzeti sve potrebne mjere već sada, kako bismo umanjili njihov rizik u budućnosti.Važno je znati da samo jedna ozbiljna opekotina sa plikovima u djetinjstvu udvostručuje rizik od razvoja raka kože u odraslom dobu. Iskustvo pokazuje da građani danas bolje razumiju važnost zaštite kože, naročito kada su djeca u pitanju - saopštila je Popović.
Međutim, kako je dodala, još veliki broj ljudi neadekvatno koristi preparate za zaštitu od sunca, ili ih uopšte ne koristi prilikom svakodnevnih aktivnosti na otvorenom.
<h2>ZDRAVLJE DJECE</h2>
Ove godine poseban akcenat biće na edukaciji roditelja i djece o pravilnoj zaštiti kože. Slogan kampanje nosi snažnu poruku: “Briga o zdravlju naše djece je naša odgovornost! Zaštitimo ih od negativnih uticaja UV zračenja.”
Stručnjaci podsjećaju da se djeca do tri godine ne smiju se izlagati direktnom suncu, da bi stariju djecu trebalo sklanjati sa sunca između 10 i 16 sati, te da bi pri svakom izlasku trebalo koristiti zaštitne kreme sa visokim faktorom, nositi šešire, naočare i odgovarajuću odjeću.
Za potrebe ovogodišnje kampanje snimljen je promotivni video spot koji nosi snažnu društvenu poruku i poziva na odgovorno ponašanje u zaštiti zdravlja kože djece, navela je Popović. Video je izrađen u skladu sa visokim etičkim standardima i uz saglasnost roditelja za uključivanje djece u video materijal.
- Koža pamti sve, posebno u ranom životnom dobu. Zato su prevencija i redovni pregledi ključni. Svaka osoba bi trebala bar jednom godišnje obaviti pregled kože kod dermatologa, a samopreglede raditi jednom mjesečno - poručila je Popović.
Iz Euromelanoma centrale u Briselu obavještavaju da će, povodom obilježavanja 25. godišnjice, Euromelanoma kampanja organizovati panevropsku javnu obrazovnu inicijativu, koja će uključivati štampane i digitalne postere, aktivnosti na društvenim mrežama, informativne flajere, video sadržaje i edukativne materijale.
- Uprkos kontinuiranim edukativnim naporima i preventivnim aktivnostima, broj novooboljelih od melanoma iz godine u godinu bilježi porast, a posebno zabrinjava rastuća incidencija među mlađom populacijom. Ovi podaci dodatno naglašavaju značaj pravovremene dijagnoze i kontinuirane javnozdravstvene edukacije - navodi Popović.
<h2>EDUKACIJE, INFORMATIVNI MATERIJALI...</h2>
Dermatolozi u Crnoj Gori, u okviru Euromelanoma kampanje, već dugi niz godina posvećeno sprovode aktivnosti usmjerene ka unapređenju svijesti građana o važnosti samopregleda, fotoprotekcije i blagovremenog obraćanja ljekaru. Mjesec maj predstavlja ključni period u realizaciji ovih aktivnosti, koje se sprovode u saradnji sa zdravstvenim ustanovama, medijima i zajednicom.
U okviru ovogodišnje Euromelanoma kampanje planirano je: sprovođenje edukativnih aktivnosti u osnovnim i srednjim školama, distribuciju informativnih materijala i organizaciju besplatnih dermatoloških pregleda za građane.
- Da bismo dosegnuli što veći broj građana, aktivni smo na društvenim mrežama poput Instagrama, Facebook-a, LinkedIn-a i X-a pod imenom “Montenegro Euromelanoma” i “Udruženja dermatološke onkologije Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Takođe, bilbordi s sloganom ovogodišnje kampanje “Briga o zdravlju djece je naša odgovornost. Zaštitimo ih od negativnih uticaja UV zračenja“ postavljeni su na prometnim lokacijama u više opština u Crnoj Gori, a građanima je na raspolaganju prevedeni web sajt <a href="https://www.euromelanoma.eu/cnr-me/" target="_blank">www.euromelanoma.eu/cnr-me</a>, na kom mogu pronaći korisne informacije o prevenciji, prepoznavanju i liječenju raka kože.
<h2>PREGLEDI U 12 OPŠTINA</h2>
Tokom kampanje u Crnoj Gori biće organizovani besplatni pregledi za građane, sa posebnim fokusom na osobe koje imaju povećani rizik za razvoj melanoma i drugih oblika raka kože.
Kampanju organizuje Udruženja dermatološke onkologije Crne Gore u saradnji sa Euromelanoma Europe, Evropskom akademijom za dermato-onkologiju (EADO), uz podršku Ministarstva zdravlja Crne Gore, Kliničkog centra Crne Gore, Univerziteta Crne Gore, Ministarstva sporta i mladih i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
Građani su pozvani da se u okviru Euromelanom kampanje odazovu besplatnim preventivnim pregledima koji će se održati 12. maja 2025. godine u 12 opština širom Crne Gore, kako u državnim, tako i u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Prema riječima Popović, svake godine u Crnoj Gori se evidentira oko 60 novih slučajeva melanoma, što predstavlja značajan javnozdravstveni izazov.
- Alarmantno je to što se veliki broj oboljelih javlja dermatolozima u kasnoj fazi bolesti, što dodatno naglašava potrebu za edukacijom i preventivnim mjerama. Jedan od ključnih ciljeva Euromelanom kampanje jeste težnja da se u budućnosti upotreba solarijuma u potpunosti zabrani, kao što je to već učinjeno u Australiji i Brazilu - navodi se u saopštenju.
Pacijenti bi, ističe se, trebalo da potraže pregled ukoliko primijete nove promjene na koži ili ako dođe do promjena na postojećim mladežima, kao što su različitosti boje, nepravilnosti ivica ili promjene u obliku i veličini. Posebno osjetljive grupe su osobe svijetle puti, kose i očiju, kao i osobe s porodičnom istorijom melanoma i oni koji imaju veliki broj mladeža.
U okviru kampanje, dermatološki pregledi će biti dostupni u različitim ustanovama i gradovima širom Crne Gore:
PZU “Sine Morbo,” Podgorica (kontakt telefon: 069/753 409 zvati od 14h do 16 h) – dr Jovana Boljević 
Specijalna bolnica Dr MedTim, Podgorica (kontakt telefon: 069/130130) – dr Svetlana Vučeković 
Dom zdravlja Danilovgrad (8h- 13h) dr Marijana Veljović Radoman 
Opšta bolnica Nikšić (11h-13h) – dr Marija Perović Bijelić 
Opšta bolnica Bijelo Polje (12-14h) – dr Senada Spahić 
Kliničko bolnički centar Berane (10-14h) – dr Vera Babić 
Opšta bolnica Pljevlja (11-13h) – dr Branko Stanić 
PZU “Reichel,” Kotor (15h-17h) kontakt telefon: 032/334675) – dr Tijana Reichel 
Dom zdravlja Budva (12-15h) – dr Marija Mališić Korać 
Medical Centar Budva (kontakt telefon: 068/331 333) – dr Vanja Banićević 
Opšta bolnica “Danilo Prvi,” Cetinje (8-12h) – dr Sanja Vujanović 
Dom zdravlja Herceg Novi 17. maja (14-16h) – Prof dr.Milena Đurović, dr Danijela Katić dr Vladan Bošković, dr Marina Đaletić Peruničić , dr sc. med Ana Popović 
Dom zdravlja Ulcinj 18. maja (14-16h) – Prof.dr Milena Đurović, dr Vladan Bošković, Marijana Veljović Radoman, dr sc. med. Ana Popović 
Opšta bolnica “Blažo Orlandić,” Bar 20.05.2024 (11-13h) – dr Biljana Raičević, dr Sandra Jelenković

Euromelanom kampanja: Besplatni pregledi 12. maja u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), protekle sedmice, obavljeno je 2.874 ambulantnih pregleda, od čega 571 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuta su 454 pacijenta, a u Urgentnom centru njih 751. 
 
- U istom periodu obavljeno je 114 operativnih zahvata, od toga 20 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da je na bolničko liječenje primljeno 267 pacijenata, od čega 46 u IBD-u. 
 
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađene su 1.292 dijagnostičke procedure, od čega 320 CT i 120 MR pregleda - istakli su u KCCG. 
 
Kako se dodaje, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 222 dijagnostičke procedure, od toga devet CT i 14 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 2.787 pacijenata i odrađeno 105.337 analiza - rekli su iz KCCG. 
 
U Porodilištu KCCG-a, protekle sedmice, rođeno je 25 beba.

U KCCG protekle sedmice obavljeno preko 2,8 hiljada pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.337 ambulantnih pregleda, od čega 412 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 214 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 345. 
 
- U istom periodu obavljeno je 87 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 143 pacijenta, od čega 22 u IBD-u - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 574 dijagnostičke procedure, od čega 126 CT i 43 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 68 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.335 pacijenata i odrađene 36.422 analize. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođene su četiri bebe.

U KCCG za dan obavljeno preko 2,3 hiljade pregleda

Istekao je rok koji je Sporazumom između premijera Milojka Spajića i više opozicionih partija bio određen kao krajnji datum do kog je trebalo postupiti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije u vezi s izborom sudija Ustavnog suda i pojedinim odlukama parlamenta.
Taj rok, utvrđen kao 1. jul 2025. godine, istekao je bez javnog oglašavanja Vlade ili predstavnika opozicije o tome da li je mišljenje Komisije uvaženo i da li će biti osnov za eventualne političke ili institucionalne korake.
"Danu" je nezvanično potvrđeno u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, da će ambasador Johan Satler naredne sedmice učestvovati u razgovorima predstavnika vlasti i opozicije u vezi s realizacijom preporuka Venecijanske komisije. Ta najava znači da je Johan Satler, koji je u martu posredovao u postizanju sporazuma između premijera Milojka Spajića i opozicionih partija, sada odlučio da se više ne oslanja na obećanja crnogorskih političara i da će na predstojećim sastancima zahtijevati hitnu primjenu preporuka Komisije.
Slučajno ili ne, ali juče je ambasador Satler, povodom Dana Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 92 godine djelovanja najstarije strukovne organizacije crnogorskih pravnika, organizovao sastanak s delegacijom Udruženja.
Delegaciju su činili prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika, advokat Ana Stanković Mugoša, potpredsjednica Udruženja, prof. dr Gordana Pavić Jeknić, advokat Ibrahim Smailović i Ivan Medenica, predsjednik Komiteta mladih pravnika.
Na pitanje "Dana" da li je razgovarano o izvještaju Venecijanske komisije Branislav Radulović istakao je da je potpuno sprovođenje preporuka Venecijanske komisije pitanje suštinskog ostvarenja vladavine prava i ispunjenja međunarodnih obaveza, preuzetih potpisivanjem Sporazuma.
– Bila je to prilika da ukažemo da nije došlo do njihove realizacije i pored protoka dogovorenog vremena i hitnosti njihove implementacije. Udruženje pravnika Crne Gore, koje je u posljednjih 20 godina imalo više profesionalnih kontakata s predstavnicima Venecijanske komisije, posebno u oblasti ustavno-pravne materije, izrazilo je spremnost da u okvirima svojih stručnih i profesionalnih kompentencija pomogne procesu implementacije preporuka komisije – kazao je Radulović.
Prema nezvaničnim informacijama, Satler će, najvjerovatnije, od stranaka tražiti jasan vremenski okvir i konkretne korake koji će voditi ka primjeni mišljenja Venecijanske komisije, koje je zvanično dostavljeno institucijama Crne Gore 17. juna. Iako ta mišljenja formalno nemaju obavezujući karakter, u ovom slučaju dobijaju težinu jer su se potpisnici martovskog sporazuma – među kojima su premijer i više opozicionih partija – saglasili da će stavovi Venecijanske komisije biti osnov za rješavanje spornih ustavno-pravnih pitanja, uključujući izbor sudija Ustavnog suda.

Satler vraća Spajića i opoziciju za pregovarački sto

U Crnoj Gori danas se očekuje pojačana frekvencija vozila, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i savjetovali vozačima da prave češće pauze tokom dužih putovanja.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-14 Danilovgrad-Čevo, saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila, od devet do 12 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraća se jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara, a da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
I na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje – Dailovgrad režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, zbog asfaltiranja.

Tokom dana pojačana frekvencija vozila

Kada je dalekog 5. oktobra 2020. rušen Slobodan Milošević, samo formalni razlog bila je njegova krađa na izborima. U stvari, kritična masa dostatna da obori Balkanskog kasapina - posle sve nesreće koju je naneo svom i okolnim narodima - formirana je tek na bazi kompromisa, čijem postizanju je pomoglo nezadovoljstvo učinkom šefa države iz sasvim drugačijih pobuda.
Tako su se onima kojima je bilo dosta ludaka, lopova, ubica, bede i ratova priključili oni kojima je Milošević bio izdajnik i nesposobnjaković, koji nije uspeo da ostvari nikad dosanjani velikosrpski san. Nije pobedio. Nije osvojio. Nije očistio. Kritična masa je dakle dostignuta, ali su tadašnjim idealistima i potonji događaji pokazali koja je grupacija bila brojnija i bitnija za promenu: ona čiji su "kadrovici" samo neku godinu kasnije ubili Zorana Đinđića, a sa njime na dugačak i dan-danas neizvesan period, i svaku nadu da se Srbija priključi Zapadu kome geografski i civilizacijski pripada i koji je njen egzistencijalni interes.
Da je u svemu tome značajnu ulogu odigrala Moskva, kako odavno veruju zastupnici teze da Rusija u Srbiji (i Crnoj Gori) likvidira svako prosvetiteljstvo i zaokret ka Zapadu - sada je već na visokom nivou verovatnoće. Činjenica da je posle smrti u Hagu Milošević sahranjen u dvorištu svoje kuće u Požarevcu, a ne, recimo, kao raniji šef države u Aleji zaslužnih građana (poput nekih pevača i fudbalera), i tako ponižen, govori u prilog teze da je on, u stvari, kažnjen zbog neuspeha i da je tako upućena poruka svima posle njega. I šta se od njih očekuje, i kakav će biti epilog ako to ne ostvare. Prezir i zaborav.
Milošević je bio siguran u sebe, verujući da su na njegovoj strani vojska i policija, paravojske i parapolicijske snage, i kriminalci, i crkva. A upravo su oni bili tas na vagi onoga što se naivno verovalo da su demokratske promene u Srbiji. Petog oktobra su ga ćutke izneverili, kao što su neočekivano mirno i ravnodušno primili njegovo potonje "pakovanje" za Hag.
Za verovati je da je Aleksandar Vučić sve to zna. Svestan je sastava, želja i ambicija svojih podržavaoca, čija su vernost i ideali bazirani na "ko da više". Za njega nije novost da oni koje sada kontroliše - iako ih je mnogo jače vezao za sebe nego Milošević - ipak imaju supervizora "istočno od raja" i da će upravo oni po komandi pomoći njegov politički kraj. Kao pragmatičan čovek, takođe, zna da ne može doveka sedeti na dve stolice. A kako iz Brisela stižu samo mlake osude, a iz Moskve konjska glava u krevet, nije bila mudrost pretpostaviti kom će se carstvu privoleti.&nbsp;
Baš tako treba čitati i sinhrone poruke koje su stigle od Sergeja Lavrova i Aleksandra Dugina: "ako - onda". Ministar inostranih poslova Ruske Federacije je pružio ruku, a ideolog modernog ruskog nacizma spremio šibu da udari po dlanu onog koji tu pruženu ruku ne prihvati dovoljno brzo i dovoljno ponizno. Nepotrebno je naglasiti da ta pružena ruka podrazumeva primenu "ruske demokratije", koju karakteriše nepoštovanje bilo kojih ljudskih i građanskih prava i sloboda, i nužnost slepog jurišanja za vođu.
Otvoreno banditsko divljanje na ponovljenim lokalnim izborima na jednom biračkom mestu u malenom Kosjeriću dokazuje Vučićev izbor. Kao i "popunjavanje" policije tetoviranim nasilnicima kojima je mesto u zatvoru, a ne sa onima koji bi trebalo da ih hapse. Kao i iživljavanje nad građanima, studentima i srednjoškolcima poslednjih dana, sa sve besmislenim i pravno neosnovanim, ali brutalnim i bahatim privođenjima. Sa sve iovako odvratnim vokabularom šefa države, kojim kao da se priprema teren za još drastičnija postupanja.&nbsp;
Nekoliko slika poslednjih dana posebno zabrinjava. Zaletanje u punoj brzini četiri policijske "marice" u formaciji koja popunjava širinu beogradske ulice Vojvode Stepe na okupljene građane; policajka (MMA borac) koja grabi studentkinju za kosu i udara joj licem u svoje koleno; policajac (ili "policajac", ko će ga znati) sa zalepljenom ikonom na službenoj uniformi; najzad, student koji je do neprepoznatljivosti prebijen u liftu: slomljena mu je gornja vilica, nos, jagodična kost, naprsla čeona kost, ima i povrede očne duplje...
Autor ovog teksta seća se kako je 10. marta 1991. uveče, na studente iz Studentskog grada - koji su oživeli bunt ugušen dan ranije suzavcem i pokazivanjem tenkova JNA - na starobeogradskoj strani Brankovog mosta primenjena takva policijska brutalnost, kakva dotad u socijalističkoj Jugoslaviji nije viđena. Najgore je prošao student Rovčanin, koga su dok je ležao, tukli pendrecima po licu. Kasnijih godina on je zbog toga imao čitav niz hiruških intervencija, posle petooktobarskih promena je dobio i odštetu od države, ali sadisti u policijskim uniformama nikada nisu odgovarali zbog toga šta su učinili.
Dobro - reći će čitalac - mnogo sadista u različitim uniformama nije odgovaralo zbog zločina izvršenih od 1990. do 2000. Nekažnjeni su ostali mnogi kojima se pripisuju različiti ratni zločini, ali su nekažnjeni ostali i oni koji su "delali" na domaćem terenu, gde su najverovatnije zbog tesnih veza kriminala i policije ostala nerasvetljena brojna ubistva.
Upravo to nesuočavanje sa zločinima, neplaćanje za izvršeno nedelo, mogućnost da se srpskim gradovima slobodno šetaju optuženici za najstrašnije činidbe koje ljudski um može zamisliti, pa i kasnija "konvalidacija" onih koji su pravosnažno osuđeni za monstruoznosti, doveli su dotle da je u Srbiji nenormalno postalo normalno. Da se u uniforme onih koji su ih hapsili oblače kriminalci, da tetovirani mišićavi bizgovi pod zaštitom ko zna kako dobijene "značke" premlaćuju ljude, da građane hapse lica u civilu bez identifikacije i smeštaju u civilna vozila često bez tablica, da dok u najvećem nehigijenskom naselju u Evropi ("ćacilend" u Pionirskom parku) svakodnevno boravi bar 10.000 godina robije, policija hapsi ljude koji fotografišu batinaše ili izvoze kontejner na kolovoz, a tužilac brzopotezno pokreće postupak i smešta u pritvor.
Hoćemo li još malo o potpunom moralnom kolapsu? Kada, recimo, policija privodi 15-godišnjake zbog protesta, dok predsednik države daje pomilovanje četvorici nasilnika koji su devojci bejzbol palicama polomili vilicu, a zbog čega je pala Vlada Miloša Vučevića. Dobro, to je "malo" i mentalni kolaps.
Odavno je u Srbiji sistem vrednosti poklekao pred sistemom bezvrednosti. Kada osuđenog ratnog zločinca, koji je doduše odslužio kaznu, dovedete pred studente Vojne akademije da im drži predavanje; kada drugom ratnom zločincu - koji još robija - promovišete knjigu i to pritom čini opoziciona "vedeta"; kada ubici premijera tokom robije štampate knjige i onda ih država otkupljuje za funduse narodnih biblioteka u istoj količini kao i "Mein kampf"; kada vozilom uletite u masu ljudi i jednu osobu povredite, pa budete pušteni jer ste to učinili "iz prepasti"; kada s pozicije predsednika republike i samozvanog "najboljeg studenta prava u istoriji" pravdate gaženje studenata na ulici, jer vozači "imaju pravo"... Takvih je primera koliko god, svakodnevno.
A takva svakodnevica kreira sliku sistemske anarhije u Srbiji. Ako liči na kontradikciju, nije. Poslednji dani pokazuju da je bezakonje institucionalizovano. Bezmalo svakog dana beleže se slučajevi policijskog kršenja Zakona o policiji, tužioci posao rade selektivno, zida se bez plana i logike, u istoj noći brišu i ponovo iscrtavaju pešački prelazi, iznova i iznova se rekonstruišu već rekonstruisane javne površine... i za sve to niko ne odgovara, ni moralno, a kamo li krivično. Naprotiv, sve se planski normalizuje kroz propagandnu mašineriju, a svako ko se suprotstavi postaje meta nekažnjenog verbalnog, a često i fizičkog nasilja.
Veoma je teško predvideti da li će, kada i kako Srbija uspeti da se izvuče iz moralnog, civilizacijskog i - najzad - materijalnog kala, u kog ju je uvalio 36-godišnji miloševićevsko-radikalsko-naprednjački udruženi zločinački poduhvat. S obzirom na sve viđeno, nada je tanušna. Čak i da se koliko sutra promene ključni politički činioci, da vlast u potpunosti preuzmu sadašnja opozicija i studenti, deluje da će proces lečenja biti dug, mučan i neizvestan.

Sistemska anarhija

Evo kako vam je to bilo.
Prvo je Ministarstvo kulture i medija objavilo da je Trinaestojulska nagrada za 2025. godinu dodijeljena Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“. Potom su Crnogorski PEN centar i Udruženje pravnika reagovali i ukazali da je žiri za dodjelu Trinaestojuske nagrade prekršio Zakon o državnim nagradama jer je suprotno članu 17 tog zakona sve tri godišnje nagrade dodijelio autorima koji dolaze iz iste oblasti, kulturno-umjetničkog stvaralaštva.&nbsp;
Zakon je pak jasan – u jednoj oblasti može se dodijeliti samo jedna godišnja nagrada.&nbsp;
Nedugo zatim na portalu Zrcalo Milica Kankaraš-Berber ustanovila je da knjiga „Kuće beskućnika“ ne postoji. Naime, da bi knjiga u Crnoj Gori bila zakonito objavljena, mora, pored ostaloga, pośedovati CIP – kataloški zapis koji izdaje Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Jednostavnom pretragom bibliotečkog sistema Cobiss lako je utvrditi da knjiga „Kuće beskućnika“ nema CIP, odnosno da nije katalogizovana u jedinoj ustanovi sertifikovanoj za taj posao u Crnoj Gori.&nbsp;
Tu se već postavilo pitanje kako je moguće da nagradu dobije knjiga koja nije objavljena, makar ne u skladu sa zakonom, budući da član 24 Zakona o izdavačkoj djelatnosti propisuje da je zabranjeno stavljanje u promet publikacija koje, pored ostaloga, nemaju CIP.
Kako su, dakle, članovi žirija uopšte mogli odlučivati o knjizi koja nije objavljena ako je u javnom pozivu za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. koji je Ministarstvo kulture i medija objavilo 30. 5. 2025. kao jedan od uslova konkursa naznačeno da „ako se prijedlog za dodjelu Trinaestojuske nagrade podnosi za autorsko djelo (...) podnosilac prijedloga je dužan da uz prijedlog dostavi 8 primjeraka djela na koja se prijedlog odnosi“.&nbsp;
Elem, da bi Bećir Vuković uopšte mogao ući u konkurenciju za nagradu, onaj ko ga je predložio morao je dostaviti osam primjeraka knjige „Kuće beskućnika“.&nbsp;
Valjda je onda logično pitanje jesu li članovi žirija dobili te knjige. Ako jesu, onda je riječ o piratskom izdanju, dakle izdanju koje nije publikovano u skladu sa Zakonom o izdavačkoj djelatnosti jer ne pośeduje CIP, pa prema tome ne može ni biti razmatrano za nagradu, već se protiv njegovoga izdavača, shodno Zakonu, mora pokrenuti pravosudni postupak.&nbsp;
Budući da je iz Ministarstva kulture i medija saopšteno da su izdavači sporne knjige „Štampar Makarije“ i „Obodsko slovo“, izdavačke kuće izdavačkoga i knjižarskog tajkuna Radomira Uljarevića, nije nemoguće da je članovima žirija podijeljeno piratsko izdanje jer je Uljarević i ranije povezivan s ovom kriminalnom aktivnošću. Ako ne vjerujete meni, evo vam jedan davni link iz beogradskoga Vremena:
Ako pak knjiga ne postoji ni kao piratsko izdanje, onda je članovi žirija nijesu ni imali u rukama pa shodno propozicijama konkursa nijesu ni mogli odlučivati o njoj, a odlukom da nepostojeću knjigu nagrade prekršili su i uslove konkursa i Zakon o državnim nagradama pa bi bez minuta čekanja neko protiv te vesele družine kršitelja zakona trebalo da pokrene predviđene pravosudne procese.&nbsp;
Zašto vam sve ovo ponavljam. Prvo, jer je besprizornost režima u namjeri da nagradi osobu koja za najznačajniju državnu nagradu ne ispunjava ni minimum kriterija – ni pravnih ni estetskih a ni vrijednosnih, ogledalo njegova odnosa prema pravnome poretku i ustavnim vrijednostima Crne Gore u cjelini. Drugo, jer bi ova nagrada ovakvom laureatu, baš kao i njegovom duhovnom sabratu Milutinu Mićoviću, mogla otvoriti vrata za sticanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, a oni koji to smjeraju previđaju da je i taj status definisan nekim pravnim aktima, prvo Zakonom o kulturi a potom i preciznije određen Uredbom o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac, usvojenom 5. 11. 2009.&nbsp;
A u članu 3 te Uredbe definisano je i ograničenje dodjele statusa, i to ovako: „Status istaknuti kulturni stvaralac ne može se dodijeliti umjetniku odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu.“&nbsp;
I Vuković, a isto tako i Mićović, izvan nedostojnoga odnosa prema Crnoj Gori i njezinu državnom, kulturnom i nacionalnom identitetu – nikakvoga djela i nemaju.
Dodjeljivanjem Trinaestojulske nagrade i eventualno statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Bećiru Vukoviću aktuelni režim bi prekršio Zakon o državnim nagradama, Zakon o izdavačkoj djelatnosti, Zakon o kulturi i Uredbu o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac. Sve što bi tim povodom preduzeli, dakle, izuzev poništenja skandalozne odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade, bilo bi protivzakonito.&nbsp;
Ako su baš riješili da svakog poklonika koljačke ideologije zadovolje nekom nagradom, to danas ovako kako rade ne mogu bez sukoba sa zakonom. Pa nek prvo promijene aktuelne propise, upodobe ih svojem genocidnom dogmatu, a onda lijepo i po zakonu krenu da dijele ordene članovima fan kluba Radovana Karadžića, ali – dogodine!

Kuće beskućnika, knjiga koje nema

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: pregledi

U KCCG za dan preko dvije hiljade pregleda

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko deset hiljada pregleda

U KCCG za dan obavljeno preko 1,9 hiljada pregleda

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko 10 i po hiljada pregleda

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda

Euromelanom kampanja: Besplatni pregledi 12. maja u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama

U KCCG protekle sedmice obavljeno preko 2,8 hiljada pregleda

U KCCG za dan obavljeno preko 2,3 hiljade pregleda

Satler vraća Spajića i opoziciju za pregovarački sto

Tokom dana pojačana frekvencija vozila

Sistemska anarhija

Kuće beskućnika, knjiga koje nema

PRATITE TVe UŽIVO