Ministru ekologije Damjanu Ćulafiću nismo imali ništa posebno da kažemo sem ono što smo do sada zastupali, a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije, ali smo i poručili da smo spremni da nastavimo pregovore sa Vladom, saopštio je Duško Stijepović, stanovnik Botuna.
On je poručio da nisu tajno pregovarali sa ministrom, već su se odazvali pozivu. 
– Zahvaljujemo se na razumijevanju da žele da nas svi saslušaju. Spremni smo i dalje da pregovaramo, vjerujemo u kapacitet države, vjerujemo u insititucije i ljude koji ih vode. Ništa posebno nismo imali da kažemo ministru sem ono što smo do sada zastupali a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije. Ostali smo pri tome, ali smo takođe, iznijeli stav da smo spremni da pregovore nastavimo sa Vladom, ministarstvom nastavimo i dalje – rekao je Stojanović. 
On je naveo da im ministar nije ponudio ništa posebno.
–On nas je saslušao. Iznijeli smo mu podatke koje nije znao i na osnovu njih je preuzeo obavezu na sebe da porazgovara sa isntitucijama i ljudima koji su uključeni u priču oko postrojenja – rekao je Stijepović.
Stijepović je naveo da ne vjeruje da dođe do bilo kakve intervencije policije i da vjeruju u kapacitet ljudi koji vode bezbjedonosne institucije da će imati razumijevanja za njihove stavove. 
Mještanin Botuna Milan Ćetković pozvao je predsjednika države, Vlade, Skupštine, Glavni grad i Delegaciju Evropske unije da naprave primirje do 15. januara kako bi sa porodicama dočekali praznike kod kuća.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Botunjani o sastanku sa Ćulafićem: Ostali smo pri stavu da nema gradnje u Botunu, ali smo za nastavak pregovora

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je u petak da će se uskoro sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u okviru napora za okončanje ruske invazije.
&nbsp;- Dogovorili smo sastanak na najvišem nivou, sa predsjednikom Trampom u bliskoj budućnosti. Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine- naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Zelenski je u srijedu predstavio najnoviju verziju američkog plana za okončanje rata između Rusije i Ukrajine, o kojem se već sedmicama pregovara između Vašingtona i Kijeva. Plan predviđa zamrzavanje sukoba na postojećim linijama fronta i ne nudi rješenje za najspornije pitanje – teritorije koje je okupirala Rusija, a koje čine više od 19 odsto Ukrajine.
Za razliku od prvobitne verzije dokumenta, koju su izradili Amerikanci, nova verzija ne sadrži dva ključna zahtjeva Moskve: povlačenje ukrajinskih snaga sa djelova Donbasa koji su još pod njihovom kontrolom i pravno obavezujuće obećanje Kijeva da se neće pridružiti NATO-u. Zbog toga je malo vjerovatno da će Moskva prihvatiti ovu verziju plana.
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je u četvrtak da je napredak ka okončanju rata „spor, ali stalan“.
Upitan o tome, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u srijedu kazao da Moskva „formuliše svoj stav“, odbijajući da komentariše detalje. Zaharova je u četvrtak ponovila da je napredak u pregovorima o okončanju rata „spor, ali stalan“.
Ako želiš, mogu dodatno skratiti tekst, prilagoditi ga novinskom izvještaju ili urediti u agencijskom stilu.

Zelenski najavio skori susret sa Trampom: Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Razgovori u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o mirnom rješenju sukoba između Rusije i Ukrajine do sada su bili konstruktivni, prenosi ruska državna novinska agencija TASS, citirajući izjavu glavnog ruskog pregovarača Kirila Dmitrijeva.
Dmitrijev, savjetnik predsjednika Rusije Vladimira Putina, rekao je da su razgovori s američkom stranom počeli u subotu i da će biti nastavljeni u nedjelju, prenosi TASS.
- Rasprave su bile konstruktivne - izjavio je Dmitrijev novinarima.
U razgovorima u Majamiju učestvuju posebni izaslanik SAD-a Stevo Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.
Sastanak u Majamiju održava se nakon razgovora u Berlinu s ukrajinskim i evropskim zvaničnicima koje su Vitkof i Kušner imali ranije ove sedmice, kako bi pokušali postići dogovor o okončanju rata u Ukrajini.

Dmitrijev: Razgovori o Ukrajini su konstruktivni

DNP, Nova srpska demokratija i Demokratska Crna Gora simulariju nekakvu podršku evropskim &nbsp;integracijama na nacionalnom nivou i u razgovorima &nbsp;sa predstavnicima Evropske unije, a sa druge strane te iste partije i njihovi lokalni čelnici ulažu maksimalan napor da Crna Gora ne okonča pregovore makar u tom jednom poglavlju 27, a takođe da se spriječi scenario brzog dobijanja članstva Crne Gore u EU - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za monitoring &nbsp;Zlatko Vujović.
Regionalna provjera biračkih spiskova aktuelizovana je i kroz inicijativu koja ide prema Briselu, uz očekivanja da bi EU mogla preuzeti ključnu ulogu u uparivanju baza podataka Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Inicijativa ne ide u smjeru, objašnjava Vujović, da EU sama vrši kontrolu biračkih spiskova za izbore koji se održavaju na Zapadnom Balkanu, već da ona uslovi države članice na Zapadnom Balkanu da one omoguće mehanizme jedna drugoj kontrole da li su birači iz jedne zemlje upisani u birački spisak druge zemlje i nezakonito ostvaruju biračko pravo.
Dodaje i da ga je obradovao javno iznesen stav Johana Satlera da neće biti zatvaranja poglavlja 23 bez usvajanja Markovog i Mašanovog zakona.
- Veoma me obradovao stav koji podrazumijeva da će Evropska unija zauzeti tu dosta oštar stav da se ograniči izdavanje dozvola za oružje određenim licima koja su u rizičnom statusu i koja mogu eventualno da dovedu do ovakvih tragedija. Mislim da je prosto neshvatljivo da je dio članica vladajuće koalicije toliko uložio energije da se blokiraju ti zahtjevi. Ovo je sve moglo da bude značajno ranije razriješeno i vjerujem da će sada to i biti, ali pod pritiskom Evropske unije i da će taj pritisak Evropske unije na neki način anulirati dio stavova i pozicija vladajućih partija, tako da me obradovalo i nadam se da će Evropska unija dodatno pojačati pritisak vlasti povodom ovoga pitanja- istakao je Vujović.
Za situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i protesta mještana, predvođenih predsjednikom DNP-a Milanom Kneževićem, Vujović kaže da je to bizarna predstava jer partije vlasti organizuju proteste i blokiraju sprovođenje odluka državnih organa vlasti u kojima oni čine većinu.&nbsp;
Smatra da ujedno ti protesti šalju poruku Briselu da je teško učlaniti Crnu Goru u EU sa onim partijama koje ne žele Crnu Goru u EU, a sve tri vladajuće partije, kako podsjeća, su dio performansa kojim bi vlast trebalo da dobije opravdanje da ne izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.&nbsp;
- Te iste partije simulariju nekakvu podršku evropskim &nbsp;integracijama na nacionalnom nivou i u razgovorima &nbsp;sa predstavnicima Evropske unije, a sa druge strane te iste partije i njihovi lokalni čelnici ulažu maksimalan napor da Crna Gora ne okonča pregovore makar u tom jednom poglavlju 27, a takođe da se spriječi scenario brzog dobijanja članstva Crne Gore u EU- istakao je Vujović.
Vjeruje da postoji i namjera da se oslabe premijer Crne Gore Milojko Spajić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, da ih prikažu kako oni nemaju snage da sprovedu ono što su obećali Briselu.&nbsp;
- Imamo dvije dimenzije, sa jedne strane se pokušava zaustaviti proces evropskih integracija, a sa druge strane dodatno oslabiti autoritet predsjednika Vlade Milojka Spajića i takođe gradonačelnika Podgorice gospodina Mujovića- naglasio je Vujović.
Smatra da je bilo bolje da su ispoštovane sve procedure i održane javne rasprave na kojima se ukazali nedostaci evropskih zakona koji se usvaju pred Međuvladinu konferenciju. Ipak, dodaje on, po ulasku u EU će se pružiti prilika da se svi ti zakoni koriguju ili promijene.
- Ovo je jedinstvena prilika, nakon što uđemo u EU ponovo ćemo imati priliku da mijenjamo te zakonske propise i da ih usavršavamo, a vjerujem da koliko god i ne bili toliko dobri kroz primjenu možemo to korigovati. Bez obzira što sam svjestan rizika koji nosi brzo usvajanje ovih zakonskih propisa, bolje da iskoristimo ovu priliku i spriječimo, smanjimo prostor za manevar onima koji pokušavaju da spriječe učlanjenje Crne Gore i naš ostanak na ovom Balkanu dosta mračnom- rekao je Vujović.
Smatra da će na naredne izbore u Crnoj Gori od velikog značaja biti uticaj spoljnih aktera, negativan uticaj zvaničnog Beograda i Moskve, podsjeća on, a stepen upliva će zavisiti i od ishoda izbora u Srbiji 2026.godine i političke sudbine Milorada Dodika u BiH.
- Dodiku je podrška birača dramatično opala i od ta dva faktora ćemo dobiti odgovor kolike su im mogućnosti da se miješaju u procese u Crnoj Gori. Eventualni pad Vučića bi značio i kraj makar za neko vrijeme ovako agresivnog miješanja zvaničnog Beograda u odnose u Crnoj Gori, a slično je i sa Republikom Srpskom. Sa druge strane imamo i benigni uticaj, a to je da određeni zapadni partneri svakako će imati želju da se formira u Crnoj Gori prozapadna, proevropska koaliciona vlada koja će moći da omogući ratifikaciju sporazuma koji bi eventualno potpisali o pridruživanju Evropskoj uniji- zaključio je Vujović.

Vujović: Situacija u Botunu je bizarna predstava u kojoj partije koje čine većinu blokiraju sprovođenje odluka vlasti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se danas s ključnim evropskim saveznicima u Londonu, pošto ga je američki predsjednik Donald Tramp optužio da nije pročitao najnoviji mirovni predlog.
- Upravo sada počinjemo novu diplomatsku nedjelju – biće konsultacija s evropskim liderima. Prije svega, bezbjednosna pitanja, podrška našoj otpornosti i paketi podrške za našu odbranu- naveo je Zelenski u svom večernjem obraćanju, snimljenom u vozu u nedjelju.
Predsjednik Ukrajine u Londonu bi trebalo da se sastane s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji najviše podržavaju Kijev u Evropi.
Američki predsjednik kritikovao je svog ukrajinskog kolegu, navodeći da je "malo razočaran".
- Razgovarali smo s (ruskim) predsjednikom (Vladimirom) Putinom i razgovarali smo sa ukrajinskim liderima, uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog, i moram reći da sam pomalo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao predlog, to je bilo prije nekoliko sati- rekao je Tramp novinarima u nedjelju.
Londonski razgovori uslijediće poslije trodnevnih pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika u blizini Majamija. Ti razgovori su završeni pozitivnim tonom, ali nisu doveli do jasnog napretka.
Trampova administracija vrši pritisak na Kijev da prihvati mirovni predlog za koji su mnogi kritičari rekli da je u velikoj mjeri naklonjen Rusiji.
Poslije pregovora u Majamiju, Zelenski je rekao da je razgovarao s američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
- Američki izaslanici su svjesni ključnih stavova Ukrajine i razgovor je bio konstruktivan, mada ne lak- rekao je Zelenski.
On je naveo da od ukrajinskih pregovarača u Majamiju Rustema Umerova i Andrija Hnatova očekuje detaljne informacije o svemu što je rečeno američkim izaslanicima u Moskvi i "o nijansama koje su Amerikanci spremni da modifikuju u pregovorima s nama i s Rusima".
Rusija je dotle nastavila vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu dok temperature nastavljaju da padaju.
Ruske snage su napale Ohtirku u Sumskoj oblasti tokom noći između nedjelje i ponedjeljka, saopštile su regionalne vlasti.
Guverner Oleg Grigorov rekao je da je sedam ljudi povrijeđeno u napadu na devetospratnu stambenu zgradu i da su svi prevezeni u bolnicu.
Prema saopštenju ukrajinske službe za vanredne situacije, vatrogasci su ugasili požar na drugom do petom spratu i evakuisali 35 stanovnika, spasavajući sedam ljudi, uključujući jedno dijete, iz oštećenih stanova.
U Černihivu je stambena zgrada oštećena kao rezultat pada ruskog drona. Tri osobe su povrijeđene, od kojih je jedna hospitalizovana, napisala je Služba za hitne slučajeve na Telegramu.
Uoči planiranih posjeta Zelenskog Londonu, Briselu i Rimu radi razgovora o mirovnom procesu, italijanska premijerka Đorđa Meloni &nbsp;razgovarala je s njim telefonom.
Ona je ponovo potvrdila solidarnost Rima s Kijevom i obećala da će pružiti hitnu pomoć za podršku energetskoj infrastrukturi Ukrajine i njenom stanovništvu, navodi se u saopštenju njenog kabineta.
U saopštenju se dodaje da će Italija poslati dodatne isporuke, uključujući generatore, za podršku energetskoj infrastrukturi i ukrajinskom stanovništvu, i da cilj ostaje trajan i pravedan mir.

Zelenski razgovara u Londonu s evropskim saveznicima pošto ga je Trump kritikovao

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu saopštio je da je sporazum o okončanju rata u Ukrajini „zaista blizu“ i da sada zavisi od rješavanja dvaju glavnih neriješenih pitanja – budućnosti ukrajinskog regiona Donbas i nuklearne elektrane Zaporožje.
Rusija je pokrenula veliku invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon osam godina borbi između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih trupa u Donbasu, koji čine Donjecka i Luganska oblast. Rat u Ukrajini predstavlja, nakon Drugog svjetskog rata, evropski sukob sa najviše žrtava, a izazvao je i najdublju konfrontaciju između Rusije i Zapada od perioda hladnog rata.
Specijalni američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, koji bi sa te funkcije trebalo da odstupi u januaru, izjavio je na Rejganovom nacionalnom odbrambenom forumu da su napori uloženi u rješavanje sukoba ušli u „posljednjih 10 metara“, što je, kako je istakao, uvijek najteža dionica.
- Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog.
Dva glavna neriješena pitanja, naveo je Kelog, odnose se na teritoriju – prije svega na budućnost Donbasa – i na status ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi, koja je pod ruskom kontrolom.
- Ako riješimo ta dva pitanja, mislim da će se ostatak stvari prilično dobro riješiti. Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog u subotu u Predsjedničkoj biblioteci i muzeju Ronalda Rejgana u Dolini Simi u Kaliforniji.
Prema prvobitnim američkim prijedlozima, nuklearna elektrana Zaporožje, čiji su reaktori trenutno zatvoreni i u hladnom pogonu, bila bi ponovo pokrenuta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a proizvedena električna energija ravnomjerno bi se dijelila između Rusije i Ukrajine.

Trampov čovjek za Ukrajinu: Jako smo blizu dogovoru, ostala su samo dva pitanja

Zatvaranje pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu moglo bi uticati na Savjet da preporuči Evropskoj komisiji (EK) da počne sa izradom Nacrta ugovora o pristupanju, što bi bio politički signal država članica da su spremne na okolnost da Crna Gora okončava pregovarački proces.
To su u intervjuu agenciji MINA ocijenili nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović.
Đurović smatra da je neizbor svih sudija Ustavnog suda, na sjednici crnogorskog parlamenta, propuštena prilika u vremenu kada ih više ne bi smjelo biti.
- Simbolično, ovo ubrzanje i najava IBAR-a, sve je i počelo izborom sudija Ustavnog suda. I sad smo napravili krug, opet smo na istom pitanju - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da je više faktora uticalo na to da ne budu izabrane sve sudije, od političkih relacija među partijama u parlamentu, vođenja sjednice i delegiranja te tačke dnevnog reda od predsjednika parlamenta.
- Mislim da su sve partije izvukle lekciju kako treba razgovarati. Svakako treba da bude uključena i opozicija. I u koaliciji nešto očito nije štimalo - kazala je Đurović.
Ona je istakla da je izbor sudija Ustavnog suda nešto bez čega ne možemo zadovoljiti ni pravne, ni političke kriterijume pristupanja.
Zenović je rekao da je na nivou načela važno da izbor čelnika svih institucija, a posebno onih koje su temelj sistema vladavine prava, bude blagovremen, bez zaostajanja, i da one funkcionišu u punom kapacitetu.
On je ocijenio da je važno da svi pokažu jedan vid uigranosti političke i svake druge, kako bi čelnici svih institucija mogli biti izabrani na vrijeme.
- Da ne dođemo u &nbsp;situaciju da opet narušavamo onaj balans između dinamike u vladavini prava i dinamike u tehničkom dijelu pregovora, budući da oni jedno od drugoga zavise - naveo je Zenović.
Đurović je kazala da su sudije Ustavnog suda vrlo važan dio procesa evropskih integracija.
- Veoma nezgodna situacija je što se to dešava u susret najavljenoj Međuvladinoj konferenciji, na kojoj očekujemo važne odluke o zatvaranjima poglavlja, odluke o tome da bi već trebalo i pisati nacrt pretpristupnog ugovora - istakla je Đurović.
Zenović je dodao da se još ne zna tačno kada bi mogla biti održana Međuvladina konferencija, ali da će biti između 15. i 18 decembra.
On je rekao da je zatvaranje pet poglavlja, koje se očekuje na Međuvladinoj konferenciji, u skladu sa dinamikom procesa pristupanja.
Upitana koliko je veliki korak zatvaranje pet poglavlja, Đurović je rekla da ima još dosta toga da se uradi, ali da bi, ako se 2026. gleda kao godina završetka pregovora, Međuvladine konferencije trebalo da budu održavane kvartalno.
- Svako poglavlje ima svoje zahtjevne zadatke vezano za zatvarajuća mjerila, a onda opet s druge strane imate političke kriterijume pristupanja koje prevazilaze ono što piše u zatvarajućim mjerilima, a imate i ekonomske kriterijume - objasnila je Đurović.
Ona je dodala da je tu i politički dio koji podrazumijeva uslovnu političku stabilnost i saglasnost svih partija da su integracije prioritet bez ikakvih opstrukcija i blokada.
Đurović smatra da bi bilo dobro ako je moguće da se uradi još jedan dio izborne reforme, kao i da bi trebalo otvoriti priču o promjeni Ustava.
- Ne mijenja se tako brzo Ustav. Ta procedura se ne dešava tako kratko. Hrvatska je promijenila ustav u šestom mjesecu 2010., godinu dana prije nego što je završila pregovore, Hrvatska je napravila ustav za Evropu - navela je Đurović.
Zenović smatra da ima vremena za promjenu Ustava, ali ne previše, i da postoje najmanje dva segmenta koja bi trebalo izmijeniti da oni budu u skladu sa evropskim standardima.
- Članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu koje je sa više stanovišta problematično, i tu su nalazi kako Venecijanske, tako i Evropske komisije. I dio koji se odnosi na definiciju Centralne banke koju treba upodobiti ulozi, funkciji i smislu koju centralne banke imaju u savremenoj EU - objasnio je Zenović.
On je dodao da ima i drugih pravno-tehničkih usaglašavanja koja su važna, ali da su ta dva ključna i da je procedura za njih inicirana.
Zenović je kazao da sveukupni bilans Crne Gore može biti pozitivan samo ako u pregovorima svi činioci u svakom trenutku pokažu adekvatan odgovor.
- Onda nas očekuje i onaj drugi dio priče koji je politički, gdje i sve države članice moraju pokazati da su unutar sebe konsolidovane oko ideje da Crna Gore treba biti naredna članica - rekao je Zenović.
Govoreći o poglavlju 31. - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, on je kazao da je Hrvatska blokirala njegovo zatvaranje, ali da nije pregovore, što je veoma važno.
- Pregovori su u rukama Zagreba i Podgorice, ministarstava vanjskih poslova, i idu na način koji je prikladan za takav vid bilateralnih izazova. Mi u pregovoračkoj strukturi isčekujemo ishode tog dijaloga, da vidimo zatvaranje Poglavlja 31, za koje je Crna Gora u potpunosti ispunila mjerila - dodao je Zenović.
Đurović je rekla da je složeno pitanje bilateralnih odnosa, zbog toga što unutrašnji politički puls u Crnoj Gori, predstavljen kroz različite aktere, može doprinijeti da se ta blokada produži.
- Hrvatska ističe da podržava Crnu Goru i da pažljivo prati događaje na političkoj i unutrašnjoj sceni. Ovu priliku treba iskoristiti, jer ovakav način ulaska nam se sad otvorio, uz kontinuiranu prijetnju Albanijom koja jako brzo napreduje, ali smo mi, ipak, značajno ispred - kazala je Đurović.
Ona smatra da je Crna Gora na dobrom putu, ako bude nastavljena geopolitička i politička podrška koja postoji, i ako ne bude više „autogolova", kao što je bio neuspjeli izbor svih sudija Ustavnog suda.
- I da pokažemo malo više političkog jedinstva. Vlada i tehnokratske strukture sigurno će uraditi sve što može. Naravno, to treba da bude praćeno budžetom koji zadovoljava ispunjavanje zatvarajućih mjerila, odnosno neophodne investicije - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da nije problem da se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja naredne godine i da se uđe koji mjesec u 2027.
Đurović je kazala da su pitanje ispunjavanja političkih kriterijuma i politička stabilnost jednako važni kao i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Odluka o pisanju nacrta pristupnog ugovora bila bi velika i simbolična vododjelnica da smo blizu kraja pregovora. Odluka da Savjet preporuči EK da počne izradu nacrta ugovora o pristupanju zaista bi učinila proces značajno realnijim i bila bi upozorenje svima u zemlji da prate ta otvorena vrata za Crnu Goru - istakla je Đurović.
Zenović je rekao da je stanovište EK, i da je Savjet blizu tome, da se, ako se stvori taj adekvatan kvantum zatvorenih poglavlja, može &nbsp;govoriri i o početku izrade sporazuma o pristupanju.
On je ocijenio da geopolitika može da ubrza i istovremeno i da uspori proces pristupanja, ali da je on posebno zahtjevan za Crnu Goru.
- Budući da je velika pažnja svih država članica prema politici proširenja dovela do pooštravanja kriterijuma za pristup, posebno političkih i posebno u pogledu vladavine prava - kazao je Zenović.
On je dodao da je sa druge strane činjenica da je danas najsloženiji sistem evropskog prava, budući da se kontinuirano i progresivno uvećavao od nastanka Evropske zajednice, potom EU, do danas.
Zenović je rekao da bi Ugovor o pristupanju bio pobjednička tačka bespovratnosti cijelog procesa i politički signal država članica da su spremne na okolnost da se Crna Gora ubrzano kreće, odnosno okončava pregovorački proces.
- Mislim da će ova Međuvladina konferencija dati dovoljno te supstance neophodne da se inicira radna grupa i da se krene sa sporazumom, budući da je proces koji je za njega potreban takođe mukotrpan i dugotrajan, i zbog toga je bolje početi što prije - ocijenio je Zenović.
Đurović je kazala da je nije vrijeme za političke podjele i da onaj ko od 1. januara naredne godine bude radio na političkim podjelama - tokom imenovanja u Skupštini i usvajanja evropskih zakona - direktno radi protiv toga da Crna Gora uđe u EU.
Ona smatra da ne treba odustati ni od različitih ekspertiza koje mogu pomoći Vladi da dobro pregovara uslove pristupanja.
- Sve to košta, prije pristupanja i poslije pristupanja. Vrlo je važno da se to stigne u ovome kondenzovanom vremenu - rekla je Đurović, dodajući da bi već trebalo pregovarati sa državma koje će u naredne dvije godine predsjedvati EU - Kiprom, Litvanijom, Irskom i Italijom, jer će dosta zavisiti naravno od njihovog stava.
Na pitanje da li je moguće da Crna Gora uđe u EU, ali sa privremenim ograničavanjem prava veta, Zenović je odgovorio da Crnoj Gori ne bi trebalo nuditi ništa drugačije od onoga što danas podrazumijevaju osnivački ugovori, jer i u vladavini prava i spoljnoj politici pokazuje da može biti kredibilna i ravnopravna članica.
- Vjerujem da je to osnovna evropska ideja i vjerujem da Crna Gora neće sa sobom donijeti nikakav problem EU nego, naprotiv, da će donijeti priliku i šansu i da će dati jednu poruku da je proširenje i dalje najjača spoljna politika Unije - dodao je Zenović.
Đurović je dodala da komparativna praksa ne prepoznaje izuzeće u smislu kako se sprovodi proces donošenja odluka u ugovor o funkcionisanju EU.
- Najrigidnija je norma bila možda kod Rumuna i Bugara gdje su oni dobili takozvani mehanizam saradnje i monitoringa za oblast 23 i 24. po ostvarivanju članstva i oni su na to pristali - navela je Đurović.
Ona je objasnila da je to značilo da se nastavi sa mehanizmom dubinske kontrole vladavine prava i poslije ostvarivanja članstva. „Kod njih je taj mehanizam trajao tri puta po pet godina. Oni su čak i predsjedavali EU, a bili su pod mehanizmom nadzora u oblasti vladavine prava“, kazala je Đurović.
Ona je rekla da je, u međuvremenu, usvojena Regulativa o vladavini prava koja se vezuje za evropski budžet, gdje sve države jednom godišnje izvještavaju o toj oblasti.
- Ti izvještaji liče na naše koje mi već odavno pravimo. Istovremeno, četiri zemlje kandidatkinje iz regije, mi smo već dvije godine u tom mehanizmu evropske kontrole vladavine prava. &nbsp;I na kraju, na nas bi se mogle uvijek primijeniti odredbe člana 7 Ugovora o EU, tzv. nuklarna klauzula, koja pokreće mehanizme sankcija prema državi članici ukoliko ne poštuje oblast vladavine prava - dodala je Đurović.
Ona je rekla da takve sankcije danas trpi Mađarska, kojoj su značajno sredstva iz evropskih fondova zamrznuta, navodeći da je najstroža moguća kazna pod nuklearnom klauzulom gubljenje prava glasa, isključenje iz procesa odlučivanja.
Đurović je kazala da je pregovoračka pozicija Crne Gore slična kao što je bila i Rumunije i Bugarska, kada je bilo veliko proširenje, ili kasnije Hrvatske.
Ona je istakla da Crna Gore ulazi sa ravnopravnim statusom, ne kao članica drugog reda, nego kao država članica koja ima sva prava iz osnivačkih ugovora.
- O mehanizmima pojačane kontrole oblasti vladavine prava nije problem da se razgovara. To je i interes i Crne Gore, ali da se članstvo ne dovodi u pitanje, da će se desiti kako se do sada dešavalo u punopravnom kapacitetu - dodala je Đurović.
Ona je navela da nekoliko zemalja EU imaju institut referenduma, ukoliko je to vezano za neke međunarodne ugovore ili za promjenu sopstvenih ustava.
- Važno je napomenuti da za sve talase proširenja nije bilo slučajeva izjašnjavanja na referendumu, da se koristi referendumsko pravo na bazi ustava država članica da bi se dozvolilo nekoj zemlji da pristupi ili ne, nego su se procesi završavali u parlamentima - rekla je Đurović.
Upitan kako izgleda mapa puta Crne Gore prema očekivanom članstvu za dvije godine, Zenović je objasnio da su, nezvanično, otvoreni razgovori i o poglavlju 34. Institucije, jer se ono otvara i zatvara na samom kraju.
- Plan je da se do kraja naredne godine zatvore sva poglavlja, da je u međuvremenu već iniciran rad na sporazumu o pristupanju i da imamo sve ono što je neophodno da krenemo u tu završnu političku fazu -rekao je Zenović.
On je poručio da je proširenje važno za EU, jer je činjenica da se Unija nije deceniju i po širila, a da je to bila nekad njena najjača spoljna politika i da je to ono što se zove „meka moć EU“.
- Treba proširenje vidjeti kao šansu, priliku, posebno ako imate kandidata kakav je Crna Gora, koji nije u budžetskom, fiskalnom smislu preveliki udarac za okvir EU, a istovremeno je pod budnim okom kada je u pitanju vladina prava, koja ostvaruje napredak i ima 100 procentno usaglašenu spojnu politiku - kazao je Zenović.
Đurović smatra da se stvari moraju pomalo posmatrati i tehnokratski, jer ako se sve ispregovara do kraja naredne godine, a ugovor o pristupanju još ne bude gotov, onda se može ući u 2027. godinu.
- Računajmo, hipotetički, da se zaista radi o vrlo kratkom periodu usaglašavanja drafta ugovora o pristupanju. Onda se usaglašeni tekst, naravno, mora dijeliti sa državama članicama, kad Komisija i mi završimo. Onda sve države moraju formalno da se izjasne na tekst predloga ugovora na engleskom, koji onda mora da se prevede na 24 službena jezika EU - objasnila je Đurović.
Prema njenim riječima, onda mora da se parafira svaka strana, prije nego se pristupi ceromoniji potpisivanja.
- Tek onda se zaključuje da je to to. Onda se pravi svečani događaj potpisivanja ugovora o pristupanju. Onda od tada počinje datum ratifikacije. A znamo da su 2027. godine izbori i u Crnoj Gori. Onda imamo izbore u mnogim zemljama. Tako da je to uvijek nešto što produžava proces ratifikacije - rekla je Đurović.
Ona je ukazala i da su izbori za Evropski parlament u junu 2029. godine i da je EK, koja je dosta naklonjena Crnoj Gori, na mandatu do novembra 2029.
- Ima dosta koraka na toj mapi puta, ali može se naravno sve to postići kad postoji saglasje političkih aktera i naravno da mora da se radi, da svako odradi svoj dio posla - zaključila je Đurović.

Zatvaranje pet poglavlja moglo bi dovesti do početka izrade Nacrta ugovora o pristupanju

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, održao je u protekla dva dana produktivne razgovore sa sekretarom Savjeta nacionalne bezbjednosti i odbrane Ukrajine Rustemom Umerovim u Majamiju, saopštili su u petak američki zvaničnici i najavili da su dalji razgovori zakazani za danas.
Vitkof i Trampov zet Džared Kušner susreli su se sa Umerovim i generalom Andrijem Hnatovim, načelnikom Generalštaba ukrajinske vojske, na sastanku koji su obje strane nazvale "konstruktivnim diskusijama o unapređenju uvjerljivog puta prema trajnom i pravednom miru u Ukrajini", prenosi Rojters.
Na sastanku u petak Umerov je naglasio da je prioritet Ukrajine postizanje dogovora koji štiti njenu nezavisnost i suverenitet, obezbjeđuje sigurnost Ukrajinaca i pruža stabilne temelje za prosperitetnu demokratsku budućnost, piše u zajedničkoj izjavi Stejt Departmenta i Umerova.
Navodi se da su učesnici razgovarali o rezultatima sastanka Vitkofa i Kušnera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ove sedmice u Moskvi, kao i o koracima koji bi mogli pomoći u okončanju rata.
Maratonski razgovori u Moskvi u utorak nijesu doveli do kompromisa o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini.
Obje strane su poručile da će istinski napredak prema sporazumu zavisiti od spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru, uključujući korake ka deeskalaciji i okončanju ubijanja, dodaje se u zajedničkoj izjavi.

Ostvaren napredak na sastanku američkih i ukrajinskih zvaničnika, danas nastavak razgovora

Ministar za Evropu i odbranu Irske Tomas Birn rekao je da bi volio da se pregovori o proširenju Evropske unije (EU) sa Crnom Gorom završe do kraja predsjedavanja njegove zemlje Savjetom u drugoj polovini 2026.
Pored napretka u vezi sa sljedećim budžetom EU, završetak pregovora sa Crnom Gorom „bio bi dobro obavljen posao“, rekao je Birn u podkastu Instituta za međunarodne i evropske poslove, dablinskog tink-tenka.
Crna Gora je u ofanzivi šarma kako bi ubrzala svoje članstvo u EU. Blumberg je ranije izvijestio da nacija sa nešto više od 600.000 stanovnika želi da se pridruži EU do 2028. godine i da zvanično počne da koristi euro.
Iako je kandidatura Podgorice bila u fokusu Birnovih komentara, on se zalagao za napredovanje u pregovorima sa svim zemljama kandidatima za EU, sugerišući da bi želio da „Albaniju odvede dalje i dovede je u situaciju u kojoj bi bila godinu dana kasnije“.
Nakon što se dansko predsjedavanje Savjetom završi krajem 2025. godine, Kopenhagen će predati uzde Kipru za prvu polovinu 2026. Nakon toga, novi trio preuzima vlast: prvo Irska pa Litvanija, a zatim Grčka.
Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful kazao je ranije u Podgorici kako postoje realni izgledi da Crna Gora ostvari svoj strateški cilj – punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Poručio je da su najnoviji nalazi Evropske komisije ohrabrujući, te da postoje realni izgledi da Crna Gora to i ostvari. Ministar je naglasio da Njemačka ima jasan interes da ojača povjerenje u proces proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana, ističući Crnu Goru kao najnaprednijeg kandidata i primjer konstruktivnog pristupa evropskim vrijednostima.
Premijer Milojko Spajić kazao je 19. novembra nakon sastanka sa komesarkom EU za proširenje Martom Kos da se točak reformi ubrzava kako bi se naši ambiciozni ciljevi ostvarili.
"Crna Gora ne kalkuliše kada je u pitanju evropska integracija i sa punim pravom očekujemo fer tretman u odnosu na ono što je svrha ovog procesa - punopravno članstvo. Na tu temu održali smo vrlo konstruktivan sastanak sa komesarkom za proširenje Martom Kos. Za nešto manje od mjesec dana vraćamo se u Brisel na Međuvladinu konferenciju da, kao što smo i obećali, zatvorimo više pregovaračkih poglavlja i još odlučnije nastavimo u pravcu ostvarenja cilja. A 2026. biće godina velikih odluka - EU, Crna Gora je spremna", rekao je Spajić.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.

Irska želi završetak pregovora EU sa Crnom Gorom do kraja 2026.

Jeste li gledali ,,Mućke“; sjećate li se Del Boja i onog čuvenog: ,,Iduće godine u ovo doba, bićemo milioneri“? E, ima i domaća verzija. Jednako vesela, jednako optimistična. &nbsp; &nbsp;,,Mi ćemo 2026. godine u isto vrijeme graditi više od deset dionica autoputeva, ljudi. Zamislite kakvo će gradilište da bude Crna Gora biti 2026. godine!” &nbsp; ŠTO SANJAMO, A ŠTO SE DEŠAVA Ovako je crnogorski premijer Milojko Spajić prorokovao na Adria televiziji 14. decembra 2024. Tada se, sav ushićen, hvalisao kako će neki stranac - koji 2026. godine bude letio avionom iznad Crne Gore - biti šokiran kad vidi zemlju koja se, preko noći, pretvorila u veliko gradilište... Za sada nema opasnosti da ćemo šokirati nekog stranca. Ono jeste, niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore, ali dolje, na zemlji, baš i nije baš neko gradilište. A prvi ašov za drugu dionicu auto-puta, koji je crnogorski premijer najavio još za septembar 2024 – da, dobro ste pročitali: Spajić je najavio da gradnja počinje septembra 2024. godine - &nbsp;biće konačno zaboden u zemlju, valjda do sredine 2026. godine?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put"> <figcaption>SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POPULIZAM, SAD! Spajićeva priča, ta olako data obećanja lidera PES-a o kulama i gradovima, o čardacima i na nebu i na zemlji, o boljem životu koji nas čeka, tu odmah iza prve krivine – sve su to djelići mozaika populističke politike koja treba da opsjeni lakovjerne građane. &nbsp; Istovremeno, iza kulisa brige o građanima, stranke parlamentarne većine komadaju kolač vlasti, uživaju u privilegijama, partijski zapošljavaju u državnoj administraciji po dubini, širini i visini. &nbsp; I baš ih briga za građane. &nbsp; Pokazalo se to prije neki dan u crnogorskom parlamentu. Poslanici Spajićevog PES-a, Bečićevih Demokrata, kao i poslanici Mandićeve i Kneževićeve koalicije Zajedno za budućnost Crne Gore, unisono su odbacili ideju da obezbjede bolju budućnost crnogorske đece. &nbsp; Da, poslanici ključnih činilaca parlamentarne većine nijesu dali saglasnost da se prijedlog o povećanju dječjih dodataka uopšte i nađe na dnevnom redu u Skupštini Crne Gore. Nije to bila neka greška, već dio nove politike avgustovske vlasti. Poslanici vlasti, koji su obećavali građanima preporod, sada po pravuilu najviše brinu - o sebi i sopstvenom džepu. Baš zato su prije pet dana, predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine, glatko odbili amandmane opozicije, čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funkcionerska službena putovanja i reprezentacije - preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama. A i prije mjesec i po, početkom novembra, poslanici parlamentarne većine obacili su, bez ikakve dileme, prijedlog Ure da se finansijski obeštete zaposleni državnih firmi koje su pošle u stečaj. &nbsp; BORBA ZA LIČNE I GRUPNE PRIVILEGIJE Partije koalicije vlasti, koji se javno i tajno svađaju oko namještenja u državnoj upravi, jedinstvene su i složne u namjeri da čuvaju privilegije vlasti, sve do posljednje, od vlastitih naknada za brojna putovanja, raspolaganje državnom reprezentaciji, do partijskih namještenja... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt='LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford"'> <figcaption>LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ta količina sebičnosti, nezajažljivosti djeluje nadrealno. Kao da rade po maksimi iz legendarnog satiričnog stripa ,,Alan Ford“ – ono kad ključni negativac, famozni Superhik, sprovodi u djelo vlastitu devizu: ,,Otimaj od siromašnih da bi davao bogatima“. &nbsp; To u stripu djeluje apsurdno i komično. &nbsp; Samo što ovo u Crnoj Gori nije strip i nije komično. Ovo je realnost, crnogorski teatar apsurda. Crna Gora - u kojoj vlast želi da ima i sačuva privilegije, a dio vlasti, Bečićeve Demokrate prije svega, žele da utamniče političke protivnike, dok Specijalno državno tužilaštvo vodi akciju progona i pogroma kritičkih medija - da je baš takva Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja u jednoj godini i da je na pragu ulaska u Evropsku uniju. &nbsp; I da, u toj Crnoj Gori, koja je najbliža Evropi od svih balkanskih država, veliki uticaj na vlast i na brojne državne institucije ima vjerska organizacija čije je sjedište van Crne Gore – Crkva Srbije. Srpska pravoslavna crkva, koja negira postojanje crnogorske nacije i koja, revizijom prošlosti, propagira veličanje ratnih zločinaca - u ovoj državi je jedan od ključnih političkih faktora. &nbsp; EVROPA, ZAPADNI BALKAN I CRNA GORA Kako je moguće da sve to mnogo ne smeta briselskoj administraciji? &nbsp; Naravno, naši evropski partnerti vrlo su svjesni brojnih zloupotreba koje čine ljudi na vlasti, i svakako su precizno informisani o manipulacijama državnih institucija, uključujući i ignorisanje svih evropskih direktiva, od Ustavnog suda pa na dalje... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu"> <figcaption>DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, ćute i spuštaju glavu. I to je politička relnost: Evropskoj uniji, koja je u grču zbog Ukrajine, nepredvidivosti Trampove politike i predvidivosti Putinove ratne megalomanije, potrebna je – i to pod hitno - jedna dobra vijest. Zato se ulazak Crne Gore forsira po svaku cijenu. Prosto: i ovakva Crna Gora je potrebna Evropskoj uniji, zato je dioptrija Brisela drugačija a i slika Crne Gore u njihovim očima je drugačija. Ali, lako je Evropljanima, oni ne žive u Crnoj Gori. Za budućnost ove države, mnogo je važnije da se sazna odgovor - da li unutar Crne Gore ima političke i društvene snage, akcije građana spremnih da se suprotstavi obezdržavljenju, obezličenju Crne Gore koje sprovodi prosrpska i proruska ekipa na vlasti i sveštenici Srpske pravosalvne Crkve. &nbsp;&nbsp; Ili možda mi iz kritičkih medija suviše kritikujemo, zekeramo i bavimo se, što bi rekao premijer, seoskim temama. Koga briga za identitet, kada ćemo imati autoputeve, kad nam stiže blagostanje. &nbsp; SREĆNA NOVA Fino je sve to obećao premijer Spajić još prije dvanaest mjeseci, baš pred Novu godinu. &nbsp; &nbsp;,,Ja se sav naježim samo razmišljajući o tom da neko pređe avionom preko Crne Gore i gleda iznad jedno veliko gradilište gdje se na sve strane radi, gdje se napreduje sa svih strana gdje vidite autoputeve koji će čitavu Crnu Goru da premreže istok i zapad, sjever i jug...” Eto, već ove godine bićemo milioneri. Pa, neka je srećna Nova 2026. godina, svima koji vjeruju. Mislim, svima koji vjeruju Milojku Spajiću.

Sjajna vijest: iduće godine u ovo doba bićemo milioneri!

Opštinski odbor DPS Pljevlja podnio je inicijativu za sazivanje vanredne sjednice Skupštine opštine, nakon što je Direkcija za ekološku inspekciju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera donijela rješenje o pečaćenju kotlovskog postrojenja Kotlarnice u Skerlićevoj ulici.
Iz DPS-a upozoravaju da bi sprovođenje ovog rješenja usred zime značilo prekid grijanja za veliki broj domaćinstava i direktno ugrožavanje osnovnih životnih uslova građana Pljevalja.
Naglašavaju da je zaštita životne sredine neupitna obaveza, ali da takve mjere moraju biti praćene prelaznim i održivim rješenjima, posebno jer je jasno da proces potpune toplifikacije grada neće biti moguće realizovati u kratkom roku.
Zbog toga DPS Pljevlja predlaže da se odluka o pečaćenju stavi van snage, kao i da se u budžetu Opštine za 2026. godinu obezbijede sredstva za kompletnu ekološku rekonstrukciju kotlarnice u Skerlićevoj, kako bi ona mogla da radi u skladu sa propisima i standardima zaštite zdravlja ljudi i životne sredine.
– Naš cilj nije odlaganje rješenja, već odgovoran pristup koji omogućava da postojeća infrastruktura funkcioniše na ekološki prihvatljiv način, sve dok se ne obezbijedi trajni sistem grijanja – poručuju iz OO DPS Pljevlja.
Iz ove partije očekuju da će nadležni prepoznati ozbiljnost situacije i omogućiti hitno razmatranje pitanja na vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta.

DPS Pljevlja traži hitnu sjednicu SO Pljevlja: Zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj mora biti riješeno bez ugrožavanja građana

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo. U nižim predjelima na sjeveru u jutarnjim časovima ponegdje moguća magla. U drugom dijelu dana i tokom noći očekuje se jače zahlađenje uz umjeren do jak, na jugu ponegdje i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 6, najviša dnevna od -1 do 14 stepeni.
Podgorica: Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Vjetar u popodnevnim satima i tokom noći umjeren do jak, pretežno sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha oko 0, najviša dnevna do 10 stepeni.

Promjenljivo oblačno, do 14 stepeni

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je danas, 29.decembra, tvrdnje ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova o napadu ukrajinskih dronova na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zelenski je naveo da je riječ o "novoj rundi laži", ocjenjujući da Rusija pokušava da potkopa napredak u pregovorima Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o okončanju rata u Ukrajini, prenose agencije.
Zelenski je dodao da Moskva planira kopnene napade na zgrade ukrajinske vlade u Kijevu i zatražio od američkog predsjednika Donalda Trampa da "reaguje na ruske prijetnje".
Ranije danas Lavrov je saopštio da je ukrajinska vojska pokušala da napadne državnu rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina pomoću 91 drona, ali su ruski PVO sistemi uništili dronove.
- U noći između 28. i 29. decembra, kijevski režim pokrenuo je teroristički napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu dugog dometa na državnu rezidenciju predsjednika Ruske Federacije u Novgorodskoj oblasti. Sve letjelice su uništili sistemi protivvazdušne odbrane ruskih oružanih snaga. Nije bilo izvještaja o žrtvama ili šteti od ostataka bespilotne letjelice - rekao je Lavrov, prenose Nezavisne.
Lavrov je ocijenio da je "kijevski režim prešao na politiku državnog terora" i poručio da će Rusija zbog toga preispitati svoju pregovaračku poziciju.
Istakao je da uprkos napadu ukrajinskih dronova, Rusija ne namjerava da se povuče iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini, prenose agencije.

Zelenski negira napad na Putinovu rezidenciju, traži reakciju Trampa

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Tag: pregovori