U završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom (EU) izuzetno je važno da sve institucije djeluju koordinisano i u duhu zajedničke odgovornosti, jer svaki zastoj može uticati na dinamiku pregovora, kazao je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove, Filip Ivanović.
Ivanović je u intervjuu Agenciji MINA poručio da završnica pregovora mora biti vođena disciplinovano, planski i bez zastoja.
On smatra da će Crna Gora do kraja kiparskog predsjedavanja imati dobar bilans zatvorenih poglavlja, ali i početak rada na ugovoru o pristupanju. 
Prema riječima Ivanovića, zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja na samom početku godine nije samo simboličan napredak, već potvrda da reformski proces daje mjerljive rezultate i da EU prepoznaje ozbiljnost i kredibilitet politike. 
- To je i znak da ćemo ove godine imati veći broj međuvladinih konferencija u odnosu na prethodni period i mislim da ćemo do kraja kiparskog predsjedavanja imati dobar bilans zatvorenih poglavlja, ali i početak rada na ugovoru o pristupanju - kazao je Ivanović.
On je dodao da su njegova očekivanja jednostavna – da se realizuje već zacrtani cilj i dogovoreni plan, a to je zatvaranje svih poglavlja i završetak tehničkog procesa pristupanja do kraja godine. 
- Posebnu pažnju treba obratiti na poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i jačanje javne administracije i ekonomskih standarda, ali i zaštitu životne sredine, jer su to neka od najzahtjevnijih poglavlja - rekao je Ivanović. 
Prema njegovim riječima, argumenti za optimizam su jasni. 
- Prvo, usvojili smo sveobuhvatan set reformskih zakona i strateških dokumenata koji direktno ispunjavaju obaveze iz pregovaračkog procesa. Drugo, administrativni kapaciteti državne uprave su značajno ojačani, a koordinacija među institucijama podignuta na viši nivo - naveo je Ivanović. 
On je kazao da, takođe, postoji stabilna politička volja i jasan konsenzus da evropska integracija ostaje apsolutni spoljnopolitički prioritet države, kao i da imaju kontinuiranu i konstruktivnu saradnju sa Evropskom komisijom (EK) i državama članicama. 
- Evropski put, međutim, nije samo tehnički proces zatvaranja poglavlja. To je suštinska transformacija društva - istakao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, svaka reforma koju sprovode znači efikasnije institucije, sigurnije pravosuđe, bolju zaštitu prava građana, povoljniji poslovni ambijent i veće ekonomske mogućnosti. 
- Završnica pregovora mora biti vođena disciplinovano, planski i bez zastoja. Uvjeren sam da, uz ovakav tempo reformi i jasnu stratešku orijentaciju, Crna Gora ima realnu i dostižnu šansu da postane prva naredna članica EU - naglasio je Ivanović. 
Odgovarajući na pitanje kada se može očekivati zatvaranje novih poglavlja i koliko bi ih Crna Gora mogla zatvoriti tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU, on je kazao da ove godine očekuje učestalije međuvladine konferencije. 
- I mislim da ćemo svi biti zadovoljni postignutim već na polovini godine, odnosno na kraju kiparskog predsjedavanja Savjetom EU, što će nas onda uvesti u završnu fazu pod irskim predsjedavanjem - naveo je Ivanović. 
On je rekao da se ne bi bavio brojevima u ovom trenutku, jer to zavisi i od formalnih procedura i saglasnosti svih država članica. 
- Ali ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da smo uradili sve što je u nadležnosti Vlade Crne Gore da taj broj bude što veći. Naša dinamika rada jasno pokazuje da smo duboko zakoračili u fazu konkretnih rezultata i već ispunili značajan dio završnih mjerila u brojnim oblastima - naglasio je Ivanović. 
On je ukazao na to da primjena reformi, a ne samo normativne promjene, predstavlja ključni kriterijum koji EK ocjenjuje. 
- Kada država dokaže da je zakonodavstvo usklađeno sa pravnom tekovinom EU i da institucije imaju kapacitet da te standarde sprovode, EK daje pozitivnu ocjenu, nakon čega države članice donose konačnu odluku - kazao je Ivanović. 
U tom smislu, kako je rekao, Crna Gora je danas administrativno, normativno i politički spremnija nego ikada ranije. 
- Svakako nas očekuje najdinamičniji period ikad, kad je u pitanju evropska integracija i nužno je ponoviti da je za konačni uspjeh neophodno da se sve društvene i političke snage fokusiraju na konzistentan, predan i odgovoran rad u tom cilju, koji je zaista istorijski, kao što bi istorijski bio i neuspjeh, ukoliko se taj cilj ne dostigne - dodao je Ivanović. 
On je poručio da vjeruje da su toga svi u Crnoj Gori svjesni. 
- I da niko nije spreman da nosi trajni teret propuštanja šanse, koja nam se sada tako jasno, ali možda po posljednji put, ukazuje - naveo je Ivanović.
Odgovarajući na pitanje koliko je za evropsku agendu Crne Gore značajno to što je predsjednik države Jakov Milatović, ipak, proglasio 25 reformskih zakona koje je parlament usvojio u ponedjeljak, on je kazao da je riječ o sistemskim zakonima koji u potpunosti usklađuju crnogorsko zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i čine osnov za ispunjavanje završnih mjerila, od čega zavisi zatvaranje pregovaračkih poglavlja. 
Ivanović je rekao da to dovoljno govori o značaju tih zakona i neophodnosti efikasnog rada Vlade i Skupštine, naročito imajući u vidu da se ušlo u završnu godinu pregovora, a da preduslov za zatvaranje poglavlja nije samo usvajanje reformi s naše strane, već i potvrda EK da su kriterijumi ispunjeni, što takođe iziskuje vrijeme. 
- Smatram da je u osjetljivoj i završnoj fazi pregovora izuzetno važno da sve institucije djeluju koordinisano i u duhu zajedničke odgovornosti, jer svaki zastoj može uticati na dinamiku pregovora i percepciju naše pouzdanosti kod evropskih partnera - naveo je Ivanović, dodajući da evropski proces podrazumijeva sinhronizovan rad svih grana vlasti. 
On je kazao da, ipak, činjenica da su zakoni na kraju proglašeni pokazuje da je državni i evropski interes prepoznat kao prioritet iznad svih drugih razmatranja. 
- Za Vladu Crne Gore evropska agenda nije puko dnevnopolitičko pitanje, već razvojna strategija države. Dobro bi bilo da i ostali činioci vlasti, na različitim nivoima, to posmatraju na isti način - dodao je Ivanović.
Na pitanje da li je odlaganje usvajanja tih zakona moglo da utiče na dinamiku ispunjavanja obaveza iz procesa evropskih integracija, prolongiranje zatvaranja pregovaračkih poglavlja i ostvarenje cilja da Crna Gora do kraja godine zatvori sva poglavlja, on je odgovorio potvrdno.
- Svako odlaganje u usvajanju reformskih zakona imalo bi direktne i konkretne posljedice po dinamiku našeg pregovaračkog procesa sa EU. Proces pristupanja se zasniva na mjerljivim rezultatima i ispunjavanju precizno definisanih obaveza, ali i poštovanju dogovorenih rokova - rekao je Ivanović. 
Kako je naveo, za svako pregovaračko poglavlje postoje jasna prelazna i završna mjerila, a njihovo ispunjenje podrazumijeva usvajanje i primjenu konkretnih zakonskih rješenja. 
- Dakle, da smo dozvolili kašnjenje, to bi automatski značilo pomjeranje rokova, usporavanje pregovaračkog kalendara i odlaganje odluka EK i država članica o zatvaranju poglavlja. Takva situacija bi oslabila naš kredibilitet kao države kandidata, jer EU posebno cijeni pravovremenost, dosljednost i institucionalnu pouzdanost - kazao je Ivanović.
On je dodao da, takođe, treba imati u vidu da se evropski proces odvija u jasno definisanim vremenskim okvirima koji su vezani za rad EK i predsjedavanja Savjetom EU. 
- Propuštanje jednog ciklusa znači čekanje narednog, što može dovesti i do višemjesečnih zastoja. Naš pristup je da evropsku integraciju vodimo planski, predvidivo i bez institucionalnih blokada. Smatram da je to jedini ozbiljan i odgovoran način vođenja državne politike - istakao je Ivanović. 
Odgovarajući na pitanje da li evropske integracije mogu biti opravdanje za izostajanje adekvatne rasprave u parlamentu i usvajanje 25 zakona na dvije vanredne sjednice koje su trajale ukupno sat i po, on je kazao da evropska integracija ne smije biti izgovor za zaobilaženje demokratskih procedura, ali da ona istovremeno zahtijeva odgovornost i sposobnost institucija da djeluju pravovremeno kada su u pitanju strateški interesi države. 
Ivanović je naglasio da se tu ne radi o zakonima koji su pripremani na brzinu ili bez stručne analize. 
- Naprotiv, riječ je o propisima koji su mjesecima pripremani kroz intenzivan rad resornih ministarstava, ekspertskih timova, pravnih stručnjaka i u stalnoj komunikaciji sa EK. Ti zakoni su prošli detaljna usaglašavanja sa evropskim standardima i predstavljaju rezultat dugotrajnog i ozbiljnog procesa - kazao je Ivanović. 
Parlamentarna procedura je, kako je rekao, završna faza tog rada.
- Sama dužina skupštinske sjednice ne odražava obim prethodno obavljenog posla, niti je mjerilo kvaliteta zakona. Suština je u sadržaju reformi i njihovom efektu, a ne u formalnom trajanju rasprave - poručio je Ivanović. 
Kako je naveo, u situacijama kada postoje precizni rokovi u pregovaračkom procesu i kada je u pitanju ispunjavanje završnih mjerila za zatvaranje poglavlja, država mora pokazati institucionalnu operativnost. 
- Sve reforme se sprovode u skladu sa Ustavom, zakonima i Poslovnikom Skupštine, uz puno poštovanje demokratskih standarda - kazao je Ivanović. 
Cilj im je, kako je poručio, da proces bude i inkluzivan i efikasan. 
- Dakle, ne radi se o izboru između demokratije i efikasnosti, jer je naš zadatak da obezbijedimo oboje. Upravo to smo i učinili, kvalitetne reforme donijete u zakonitoj proceduri, u rokovima koji omogućavaju nastavak evropskog napretka države - rekao je Ivanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ivanović: Do kraja kiparskog predsjedavanja Crna Gora će imati dobar bilans zatvorenih poglavlja

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je danas izjavio da se priprema nastavak dijaloga sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, prenijeli su francuski mediji.
Francuski predsjednik je u decembru rekao da bi "bilo korisno ponovo razgovarati" s Putinom.
- Nastavak dijaloga sa Vladimirom Putinom se priprema, ali Moskva ne pokazuje stvarnu spremnost za pregovore o miru - rekao je Makron novinarima.
Ocijenio je da "nepodnošljiva ruska bombardovanja nisu pokazala istinsku spremnost za pregovore o miru".
Ne navodeći kada bi sastanak mogao biti, Makron je rekao da se pripreme na tehničkom nivou odvijaju "transparentno i u konsultaciji" sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
- Važno je da Evropljani obnove sopstvene kanale za komunikaciju - dodao je Makron.

500x500

1250x600

1084x550

Makron: Priprema se nastavak dijaloga s Putinom

Dok se američke snage gomilaju u blizini Irana, a Teheran upozorava na velike posljedice ako izbije rat, u toku su diplomatski napori s visokim ulozima kako bi se spriječio regionalni požar, pošto je Vašington zaprijetio vojnom akcijom zbog smrtonosnog gušenja protesta u Iranu.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u nedjelju je naznačio mogući pomak, izjavivši da je moguć „fer i pravedan“ sporazum koji bi osigurao da Islamska Republika ne stekne nuklearno oružje – svesno ponavljajući frazu američkog predsjednika Donalda Trampa. Sam Tramp je potvrdio ovu promjenu, rekavši novinarima da Iran „ozbiljno razgovara“ sa SAD.
To je uslijedilo nakon intenzivne nedjelje šatl diplomatije: iranski šef bezbjednosti Ali Laridžani sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi 30. januara, dok je Arakči otputovao u Tursku na konsultacije s predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom i ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.
Zamah se nastavio i sledećeg dana u Teheranu, gdje su se oba zvaničnika sastala s katarskim premijerom šeikom Muhamedom bin Abdulrahmanom el Tanijem, za koga se spekulisalo da nosi poruku iz Vašingtona.
Poslije tih sastanaka, Laridžani je na X naveo da je postignut „napredak u formiranju okvira“ za razgovore. Izvještaji iranskih medija sada sugerišu da bi se direktni sastanak u Ankari između specijalnog izaslanika Bele kuće Stiva Vitkofa i visokih iranskih diplomata mogao održati „u narednim danima“.
Iran je u previranju od 28. decembra, kada su mirni demonstranti počeli da izlaze na ulice u Teheranu, zahtijevajući od vlasti da djeluju kako bi zaustavili spiralnu inflaciju i pad valute.
Zbog prekida internet usluga u Iranu, teško je procijeniti koliko je demonstranata ubijeno tokom masovnih protesta, koji su se, čini se, smanjili posljednjih dana.
Američka organizacija za ljudska prava HRANA, čije podatke RSE redovno citira od početka nasilnog gušenja protesta, kaže da je potvrđeni broj žrtava, uključujući snage bezbjednosti, sada 6.842, dok se još istražuje 11.280 slučaja. Više od 49.000 ljudi je uhapšeno.
Neke procjene zvaničnika, koje su nezvanično citirali različiti mediji, govore da je broj žrtava nekoliko puta veći.
Krajem prošlog mjeseca, Tramp je objavio da se „masivna armada“ kreće ka Iranu, upozoravajući da bi mogla da djeluje „brzo i žestoko“ ako bude potrebno, izražavajući nadu u „fer dogovor“ kojim Iran ne bi imao nuklearno oružje.
Američka vojska je rasporedila pomorsku udarnu grupu, predvođenu nosačem aviona USS „Abraham Linkoln“, kod obale Irana. Neki u Iranu su takođe sugerisali da bi potencijalni dogovor podrazumijevao da se iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma – navodno zakopane pod zemljom poslije američkih udara prošlog juna – prebace u drugu zemlju.
Uprkos javnom optimizmu, analitičari upozoravaju da je put ka sporazumu za Teheran pun unutrašnjih rizika.
Analitičar koji živi u Španiji, Ata Mohamed-Tabriz, rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) da, dok Ministarstvo spoljnih poslova signalizira fleksibilnost, tvrdokorni elementi unutar Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) ove pregovore vide kao „obmanjujuću igru“ i „smrtonosni otrov“.
<h3>Mimo nuklearnog pitanja</h3>
Centralno pitanje ostaje kako zapravo izgleda „fer“ sporazum. Iako Tramp tvrdi da su junski napadi SAD „uništili“ iranski nuklearni program, njegovi zahtjevi su i ranije išli izvan obogaćivanja uranijumom.
Opozicioni aktivista Mehdi Fatapur, koji živi u Njemačkoj, rekao je da bi, da bi bilo koji sporazum zaista zadovoljio Trampovu administraciju i spriječio rat, vjerovatno zahtijevao nešto što bi se svelo na „stratešku predaju“.
Fatapur je za Radio Farda rekao da Vašington može zahtijevati potpuni zaokret u regionalnom identitetu Irana, uključujući kraj njegovog neprijateljstva prema Izraelu i napuštanje njegovih regionalnih saveznika.
Za Islamsku Republiku, to nisu samo političke stvari, već stubovi države, a iranske vlasti su isključile pregovore o bilo čemu mimo nuklearnog programa. Čak i ako se u Ankari postigne dogovor o okviru, on može poslužiti samo kao privremeno olakšanje. Mohamed-Tabriz je sugerisao da bi „minimalni sporazum“ mogao da kupi vrijeme, ali ne može da riješi „masovno nagomilavanje društvenih zahtjeva“ i unutrašnje nezadovoljstvo koje trenutno ključa u Iranu.
Analitičari tvrde da pretnja „regionalnim ratom“ ostaje glavni pregovarački adut Teherana. Predstavljajući sukob kao egzistencijalnu katastrofu koja bi zahvatila cijeli Bliski istok, Teheran je uspješno izvršio pritisak na regionalne posrednike poput Katara i Turske da intervenišu.
Međutim, prema Fatapuru, ako Islamska Republika izabere put „postepenih“ reformi i manjih diplomatskih ustupaka, i dalje bi se mogla suočiti sa žestokom reakcijom javnosti, koja je sve više umorna od sankcija i prijetnji ratom.

Inteziviranje diplomatskih napora dok rastu tenzije između SAD i Irana

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je izjavio da su "konstruktivnim diskusijama o mogućim parametrima za okončanje rata" danas završeni dvodnevni trilateralni razgovori sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Sve strane su se složile da podnesu izvještaj svojim glavnim gradovima o svakom aspektu pregovora i da koordinišu dalje korake sa svojim liderima - napisao je Zelenski na Telegramu poslije dvodnevnih razgovora u Abu Dabiju, prenijele su agencije.
On je naveo da su vojni predstavnici utvrdili pitanja za mogući sljedeći sastanak koji bi mogao da se održi već sljedeće nedjelje. Zelenski je rekao da postoji "razumijevanje potrebe za američkim praćenjem i kontrolom procesa okončanja rata i obezbjeđivanja stvarne bezbjednosti". U pregovorima su iz SAD učestvovali izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner, iz Ukrajine sekretar Savjeta bezbjednosti Rustev Umerov i šef vojne obaveštajne službe Kiril Budanov, a iz Rusije, prema riječima Zelenskog, predstavnici Vojske.
Ministarstvo spoljnih poslova UAE je ranije saopštilo da su razgovori dio napora "za jačanje dijaloga i nalaženje političkih rješenja za krizu".
Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je uoči zvaničnih pregovora sa Vitkofom i Kušnerom. Jutros je u ruskom napadu dronom na Kijev ubijena jedna osoba, a četiri su ranjene, prema riječima načelnika Vojne uprave grada Kijeva Timur Tkačenko. U Harkovu je u sličnim napadima ranjeno 27 ljudi, prema navodima zvaničnika.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha je na Iksu (X) napisao:
"Cinično, Putin je naredio brutalan masovni raketni napad na Ukrajinu baš dok se delegacije sastaju u Abu Dabiju kako bi unaprijedile mirovni proces koji predvode Amerike" i dodao da "njegove rakete nisu pogodile samo naš narod, već i pregovarački sto".

Zelenski: Konstruktivni razgovori sa SAD i Rusijom, ubrzo mogući i novi sastanci

Prvi put za skoro četiri godine rata, predstavnici Ukrajine, Rusije i Sjedinjenenih Američkih država našli su za istim stolom. Trilateralni sastanak održava se u Abu Dabiju. Najveći kamen spoticanja, ako se oslonimo na javne izjave iz Kijeva i Moskve, je trenutno teritorija.
U Abu Dabiju predstavnici tri zemlje srijeću se prvi put od početka rata.
Susret je Rusija opisala kao razgovore o bezbjednosti te i delegaciju iz Moskve predvodi načelnik Vojne obavještaje službe admiral Igor Kostjukov.
Bezbjednjaka, koji je ujedno i šef kabineta predsednika poslao je i Kijev. SAD predstavlja ministar Armije Danijel Driskol.
Teritorije su na agendi, ukrajinske teritorije.
- Pitanje Donbasa je ključno. O tome će se razgovorati i kako tri strane vide to pitanje - rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Po pitanju teritrija i još koječega Moskva je i nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina sa izaslanicima iz Vašingtona, opet ponovila da se oni rukovode formulom iz Ankoridža.
Problem je što nije jasno šta su se tačno to, tog avgusta 2025. godine, dogovorili na Aljasci predsjednik SAD-a Donald Tramp i Putin.
- Prvo, ne želimo da u javnosti iznosimo detalje onoga što se raspravlja. Zato i ne mogu i neću da vam kažem šta se tačno misli kad se kaže "formula iz Ankoridža." Verujemo da to ne bi bilo prikladno. Ruski stav je dobro poznat: Ukrajina i njene oružane sile moraju da napuste teritoriju Donbasa i da se odatle povuku. To je veoma važan uslov. Ima i drugih nijansi koje su na pregovaračkoj agendi - naveo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
To bi uključivalo da je Ukrajina povuče i sa teritorije koje kontroliše i koje brani skoro četiri godine.
A u ostalim oblastima Ukrajine, zamrzavanje konflikta na liniji fronta, saznaje Rojters.
Iako javnih potvrda tome nema, Moskva insistira da se još na Aljasci Tramp saglasio na sve ovo i još štošta.
Sam američki predsjednik opet vjeruje da su ovog puta obje strane spremne da završe rat.
- Imao sam brojne razgovore u Ukrajini. Bilo bi lepo okončati taj rat. Znate, to nas ništa ne košta. Mi zarađujemo, ne želim da zarađujem, ali zarađujemo, dok je Bajden glupo potrošio 350 milijardi dolara i izgubio mnogo novca. Ali ovdje nije riječ o novcu, riječ je o 25 - 30 hiljada vojnika mjesečno, uglavnom vojnika - rekao je Tramp.
U Abu Dabiju na odvojenom, bialteralnom sastanku, srešće se i ruska i američka delegacija čiji je sastav manje bezbjednosan, a više političko-ekonomski.
Ukrajinski predsjednik nakon sastanka sa Trampom u Davosu izjavio je da je ključni dogovor o garancijama bezbjednosti dogovoren i da se čeka Tramp da zakaže dan i mjesto za potpisivanje.
Dosadašnje iskustvo govori da sve može da se promijeni.

Prvi put od početka rata predstavnici Ukrajine, Rusije i SAD za istim stolom: Šta je glavni kamen spoticanja

Razgovore sa Hrvatskom o otvorenim pitanjima između dvije zemlje će voditi Ervin Ibrahimović, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova (MVP).
To je kazao Ibrahimović, resorni ministar, u emisiji „Budimo budni, pitajte Vladu“, koja se emituje na TVCG.
- MVP će voditi razgovore sa Hrvatskim resorom vanjskih poslova, niko drugi - poručio je Ibrahimović.&nbsp;
Naveo je da će, na njegov prijedlog, ministar odbrane Dragan Krapović voditi komisiju za Školski brod „Jadran“.
- Zajedno ćemo odrediti sastav komisije. Vjerujem da će se u narednom periodu sastati te dvije komisije i početi razgovore. Formiraćemo komisiju za razgraničenje, gdje će direktno biti odgovorno MVP, ali to će biti multiresorska komisija - pojasnio je on.
Komentarišući situaciju sa Grenlandom, Ibrahimović podsjeća da nam „partner jesu SAD, ali i EU“.
Očekuje da ćemo „imati zajednički sadržalac ne samo o Grenlandu, već o cjelokupnoj geopolitičkoj situaciji“.
- Crna Gora neće biti daleko od onoga što naši strateški partneri rade - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Razgovore sa Hrvatskom će voditi samo MVP i niko drugi

Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je opasna odluka da ministar odbrane Dragan Krapović, po dogovoru sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, predvodi crnogorsku delegaciju u pregovorima sa Hrvatskom.
On je u izjavi za Antenu M ocijenio da je Krapović namjerno pravio probleme u odnosima sa Hrvatskom.
Na pitanje kako komentariše to što je odluka donijeta u saglasnosti sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, Đenero kaže da je teško procijeniti što se dešava iza zatvorenih vrata i koliki je manevarski prostor Ibrahimovića.
- Bilo kakvo oslanjanje na Demokrate, na Bečića i Krapovića i te ljude oko njih, koji su na kratkoj uzici Beograda, iza kojih stoji "Vučićeva nevidljiva ruka", za Crnu Goru je strašno veliki rizik, pogotovo u godini koja je jedna od najosjetljivijih u njenoj novijoj istoriji - smatra Đenero.
Govoreći o brodu Jadran, za koji je Krapović ponovio da je legalno ilegitimno vlasništvo Crne Gore, Đenero podsjeća da je Hrvatska formirala komisiju za povrat školskog broda i sukcesiju vojne imovine, te da je na njenom čelu šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.
- Garantujem vam da tu komisiju čine neki od najboljih ljudi u Hrvatskoj javnoj upravi, to su ljudi koji savršeno poznaju teme kojim se bave. Ideja da politikante bez ozbiljnog obrazovanja, bez ozbiljne posvećenosti pristupanju EU, postave sa crnogorske strane, kao kontra strana takvoj ekipi, za Crnu Goru može biti silno opasno - ističe sagovornik Antene M.

Đenero: Oslanjanje na Demokrate, iza kojih stoji Vučićeva skrivena ruka, veliki je rizik za Crnu Goru

Američki i ukrajinski pregovarači ponovo će razmatrati teritorijalna pitanja i sudbinu nuklearne elektrane Zaporožje, koja se nalazi pod ruskom kontrolom, saopštio je danas predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, navodeći da su to najproblematičnije tačke pregovora o eventualnom okončanju rata s Rusijom.
- Očekujemo da će se posebno razmatrati najteža pitanja osnovnog okvira za okončanje rata, prije svega ona koja se odnose na nuklearnu elektranu Zaporožje, kao i pitanja teritorija- naveo je Zelenski na društvenoj mreži Iks, najavljujući treću rundu pregovora ukrajinske i američke delegacije u Parizu za dva dana, prenosi Rojters.
Ukrajina je bila tema jučerašnjeg samita Koalicije voljnih u Parizu, na kojem je usvojena deklaracija koja predviđa „snažne bezbjednosne garancije za čvrst i trajan mir“, uključujući i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre. Taj dokument podržalo je 35 zemalja.
Zelenski je, nakon sastanka Koalicije voljnih — koju čine evropske zemlje koje podržavaju Ukrajinu — rekao da su u razgovorima američkih i ukrajinskih zvaničnika razmatrane „određene ideje“ u vezi s teritorijalnim pitanjima. Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof takođe je potvrdio da je pitanje teritorija bilo predmet razgovora, izrazivši nadu da će biti postignut kompromis.
Kijev je do sada odbijao da se povuče iz industrijalizovanog regiona Donjeck, koji je Rusija gotovo u potpunosti zauzela. Zelenski je naveo da je Vašington iznio ideju o uspostavljanju zone slobodne trgovine na teritorijama s kojih bi se Ukrajina povukla, a koje bi i dalje bile pod njenom kontrolom.
Zelenski je ranije isticao da bi svaki eventualni kompromis u vezi s teritorijama morao biti predmet odlučivanja na referendumu.

Zelenski: Teritorije i nuklearna elektrana Zaporožje najteže tačke pregovora s Rusijom

Ministru ekologije Damjanu Ćulafiću nismo imali ništa posebno da kažemo sem ono što smo do sada zastupali, a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije, ali smo i poručili da smo spremni da nastavimo pregovore sa Vladom, saopštio je Duško Stijepović, stanovnik Botuna.
On je poručio da nisu tajno pregovarali sa ministrom, već su se odazvali pozivu. 
– Zahvaljujemo se na razumijevanju da žele da nas svi saslušaju. Spremni smo i dalje da pregovaramo, vjerujemo u kapacitet države, vjerujemo u insititucije i ljude koji ih vode. Ništa posebno nismo imali da kažemo ministru sem ono što smo do sada zastupali a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije. Ostali smo pri tome, ali smo takođe, iznijeli stav da smo spremni da pregovore nastavimo sa Vladom, ministarstvom nastavimo i dalje – rekao je Stojanović. 
On je naveo da im ministar nije ponudio ništa posebno.
–On nas je saslušao. Iznijeli smo mu podatke koje nije znao i na osnovu njih je preuzeo obavezu na sebe da porazgovara sa isntitucijama i ljudima koji su uključeni u priču oko postrojenja – rekao je Stijepović.
Stijepović je naveo da ne vjeruje da dođe do bilo kakve intervencije policije i da vjeruju u kapacitet ljudi koji vode bezbjedonosne institucije da će imati razumijevanja za njihove stavove. 
Mještanin Botuna Milan Ćetković pozvao je predsjednika države, Vlade, Skupštine, Glavni grad i Delegaciju Evropske unije da naprave primirje do 15. januara kako bi sa porodicama dočekali praznike kod kuća.

Botunjani o sastanku sa Ćulafićem: Ostali smo pri stavu da nema gradnje u Botunu, ali smo za nastavak pregovora

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je u petak da će se uskoro sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u okviru napora za okončanje ruske invazije.
&nbsp;- Dogovorili smo sastanak na najvišem nivou, sa predsjednikom Trampom u bliskoj budućnosti. Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine- naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Zelenski je u srijedu predstavio najnoviju verziju američkog plana za okončanje rata između Rusije i Ukrajine, o kojem se već sedmicama pregovara između Vašingtona i Kijeva. Plan predviđa zamrzavanje sukoba na postojećim linijama fronta i ne nudi rješenje za najspornije pitanje – teritorije koje je okupirala Rusija, a koje čine više od 19 odsto Ukrajine.
Za razliku od prvobitne verzije dokumenta, koju su izradili Amerikanci, nova verzija ne sadrži dva ključna zahtjeva Moskve: povlačenje ukrajinskih snaga sa djelova Donbasa koji su još pod njihovom kontrolom i pravno obavezujuće obećanje Kijeva da se neće pridružiti NATO-u. Zbog toga je malo vjerovatno da će Moskva prihvatiti ovu verziju plana.
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je u četvrtak da je napredak ka okončanju rata „spor, ali stalan“.
Upitan o tome, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u srijedu kazao da Moskva „formuliše svoj stav“, odbijajući da komentariše detalje. Zaharova je u četvrtak ponovila da je napredak u pregovorima o okončanju rata „spor, ali stalan“.
Ako želiš, mogu dodatno skratiti tekst, prilagoditi ga novinskom izvještaju ili urediti u agencijskom stilu.

Zelenski najavio skori susret sa Trampom: Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine

Majkl Kiz imenovan je za otpravnika poslova Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, potvrđeno je Portalu ETV iz Ambasade SAD-a u Podgorici.
Iz Ambasade SAD su istakli da je Kiz karijerni diplomata američke Više spoljnopolitičke službe (Senior Foreign Service).&nbsp;
Trenutno obavlja dužnost višeg savjetnika u okviru Odjeljenja za planiranje politika (Policy Planning Staff) u Stejt departmentu u Vašingtonu.
Kizov dolazak u Podgoricu očekuje se u narednim sedmicama.
<h2>Bogata biografija</h2>
Majkl Kiz je dugogodišnji američkom diplomata sa bogatim iskustvom u oblasti političko-vojnih odnosa, bezbjednosti i postsovjetskog prostora, zaposlenom u Stejt departmentu od sredine devedesetih godina.
Prije dolaska u Odjeljenje za planiranje politika, bio je viši savjetnik sa primarnim fokusom na podmorske kablove i stratešku infrastrukturu, kao i na strateško planiranje u okviru relevantnih direkcija Stejt departmenta.
U periodu 2022–2024. bio je angažovan kao viši diplomatski saradnik (Senior Diplomatic Fellow) u Kenan institutu pri Wilson centru, gdje je radio na pitanjima vezanim za Rusiju i Ukrajinu. Od 2019. do 2022. obavljao je funkciju zamjenika šefa misije u Ambasadi SAD u Surinamu.
Prije toga, tri godine je obavljao dužnost zamjenika šefa misije u Ambasadi SAD u Paramaribu, Surinam; kao i tri godine dužnost glavnog službenika i generalnog konzula na čelu Generalnog konzulata SAD u Vladivostoku, Rusija.
Takođe je bio viši savjetnik za Ukrajinu u Birou za evropska i evroazijska pitanja, te je završio master studije iz strategije nacionalne bezbjednosti na Nacionalnom ratnom koledžu.
Prethodna diplomatska postavljenja u inostranstvu uključuju ambasade SAD u Tel Avivu, Varšavi, Moskvi i Kingstonu. Takođe je služio kao predstavnik Stejt dipartmenta u Američkom pokrajinskom timu za obnovu u provinciji Gazni, Avganistan, tokom 2008–2009. godine.
Karijeru je započeo u Moskvi (1995–1997) kao politički službenik, pomoćnik ambasadora i vicekonzul. Krajem devedesetih radio je kao savjetnik u Kancelariji specijalnog pregovarača za regionalne konflikte u bivšem SSSR-u, sa fokusom na Nagorno-Karabah i Pridnjestrovlje, u okviru procesa pod okriljem OEBS-a.

Majkl Kiz otpravnik poslova SAD-a u Crnoj Gori

Postoji oko pet odsto odraslih lica romsko-egipćanske populacije koji nijesu uspjeli da riješe svoj status, nemaju dokumenta i boravišne dozvole, a uz to je oko tri odsto djece koja, zbog neriješenog statusa njihovih roditelja, ne mogu biti upisana u matične knjige rođenih – rekao je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televizija E, načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Sokolj Beganaj.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore zaključio je da postoje sistemske prepreke u registraciji prebivališta i rođenja, koje nesrazmjerno pogađaju Rome i Egipćane, te preporučio Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da prihvati alternativne dokaze o boravku i pojednostavi procedure, posebno za djecu iz najranjivijih porodica. Mišljenje Zaštitnika uslijedilo je nakon pritužbi Evropski centar za prava Roma, uz upozorenje da administrativne prepreke mogu dovesti do faktičke isključenosti dijela zajednice iz sistema prava.
Od 1999. godine, podsjeća Beganaj, pokušava se riješiti pravni status raseljenih lica sa Kosovo, kojih je bilo oko 15.000.&nbsp;
Kako dodaje, uspjeli su donekle da unaprijede položaj romske populacije u vezi s rješavanjem pravnog statusa.
- I dalje postoji jedan dio koji je pravno nevidljiv u Crnoj Gori – to su lica kojih je oko pet odsto i koja nijesu riješila pravni status, kao i tri odsto djece koja nijesu upisana u matične knjige rođenih, što znači da oni postoje tu, žive među nama, ali su pravno nevidljivi. Osim toga, imamo i dodatni problem za Rome i Egipćane kada treba da prijave mjesto boravka – kako da dokažu da žive tu, a nemaju potrebna dokumenta koja država traži od njih. To je problem sa kojim se suočava romska zajednica i mislim da ćemo zaista morati dosta toga da učinimo da bismo taj proces doveli do kraja - rekao je Beganaj.
Beganaj smatra da je veliki problem i to što romska i egipćanska populacija živi u neformalnim, izolovanim naseljima, obično na periferiji gradova, gdje su izgradili svoje domove koji nijesu legalizovani.
- Kada pripadnik romske ili egipćanske populacije dođe da prijavi mjesto boravka, treba da priloži list nepokretnosti ili ovjereni ugovor o zakupu objekta ili zemljišta. Ako žive u neformalnim naseljima, oni nemaju te dokaze i automatski bivaju odbijeni, što znači da ne mogu imati boravišnu dozvolu, ne mogu prijaviti novorođenče na toj adresi i tako postaju faktički nevidljivi. To povlači brojne poteškoće vezane za ostvarivanje drugih obaveza, odnosno prava koja su im garantovana zakonima Crne Gore - zaključio je Beganaj.
Cijelo gostovanje možete odgledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjoaOeEn9fsQ%3Fsi%3DApM0Fys9cZmUHhGX&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Beganaj: Oko pet odsto romsko-egipćanske populacije u Crnoj Gori pravno nevidljivo

Odbijanjem prijedloga transportnih radnika u vezi sa ograničenim boravkom u Šengen zoni ne dovodi se u pitanje samo opstanak transportnih kompanija iz Crne Gore, već je izvjesno da će, ukoliko robu u Crnu Goru budu dovozili prevoznici čije firme imaju sjedište u EU, doći do rasta cijena i novog udara na crnogorsku ekonomiju – kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E predstavnik Udruženja prevoznika Boško Kalezić.
Evropska unija odbila je sve prijedloge profesionalnih vozača kamiona iz regiona, koji su tražili prelazno rješenje za problem ograničenog boravka u Šengen zoni. Vozačima je poručeno da moraju striktno poštovati pravilo o maksimalnih 90 dana boravka u Evropskoj uniji tokom perioda od šest mjeseci.
Glavni stav EU je, kako navodi Kalezić, da je pravilo 90 na 180 dana dio jedinstvenog šengenskog sistema koji, prema njihovom mišljenju, nije sklon daljim izmjenama, jer bi njegovo mijenjanje i eventualno dvosmisleno tumačenje moglo otvoriti pitanja i u drugim sektorima na koje se odnosi.
– Naši vozači nijesu boravišni radnici i to se na neki način mora riješiti. Naše kolege imaju pravo tri mjeseca boravka u periodu od šest mjeseci, nakon čega moraju napustiti Šengen zonu kako bi im se dani obnovili. Juče smo imali situaciju da je naš kolega iz Luke Bar vraćen u Crnu Goru. Dozvoljeno mu je da završi teret koji je vozio, ali je dobio zabranu ulaska u Šengen zonu u trajanju od tri mjeseca, što će značajno ugroziti njega i njegovu porodicu zbog gubitka primanja – rekao je Kalezić.
On je istakao da prvi korak transportnog sektora nijesu blokade, već pokušaj da se kroz koordinaciju sa crnogorskim institucijama i Ministarstvom evropskih poslova pronađe održivo rješenje, uz podršku kolega iz regiona.
– Kolege iz regiona za sada nijesu najavljivale proteste. Postoje indicije da bi se oni mogli desiti, ali nemamo zvanične informacije – naveo je Kalezić.
Prema njegovim riječima, pravila Šengen zone ne ugrožavaju samo opstanak domaćih transportnih firmi, već mogu imati i šire ekonomske posljedice.
– Ukoliko naši prevoznici ne budu mogli dovoziti robu u Crnu Goru, taj posao će preuzeti firme iz zemalja članica EU, koje će transport naplaćivati višestruko skuplje. Krajnji efekat bi, sasvim izvjesno, bio rast cijena na policama u Crnoj Gori – zaključio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjoaOeEn9fsQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Vozač iz Luke Bar vraćen uz tromjesečnu zabranu ulaska u Šengen

Saobraćaj na trasi lokalnog puta Tivat - Obala Đuraševića - Radovići, obustavljen je uslijed velikog oštećenja na tom putu, saopšteno je iz tivatske lokalne samouprave. 
Rješenje o obustavi saobraćaja je donešeno na period od sedam dana.
- Put je obezbijeđen odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom, a na terenu su postavljene i fizičke prepreke kako bi se spriječilo korišćenje oštećene dionice - kazali su iz Opštine Tivat.
Navode da je građanima na raspolaganju alternativni put u neposrednoj blizini, kojim se saobraćaj može odvijati neometano.

Tag: pregovori