Iranski šef diplomatije Abas Arakči izjavio je da u ovom trenutku ne postoje uslovi za direktne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o pitanju nuklearnog sporazuma.
Kako je objasnio, razlog za to su ekonomske sankcije i politika pritisaka koju sprovodi Vašington.
- U ovom trenutku vodićemo samo indirektne pregovore. Očigledno, zbog prijetnji koje je uputila vlada SAD i ekonomskih sankcija, kao i politike maksimalnog pritiska na nas, ne možemo da vodimo direktne pregovore sa njima. Ali diplomatski put je otvoren, indirektni pregovori nisu nešto komplikovano ili iznenađujuće, moguće je postići dogovore - poručio je Arakči nakon sastanka sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim, prenijela je agencija "RIA Novosti".
On je naglasio da iranska strana i dalje smatra da postoji šansa za dogovor, ali da su prepreka za to prevelika očekivanja iz SAD.
- Zahtjevi SAD koji su nerealni samo će smanjiti mogućnost postizanja sporazuma - istakao je Arakči, dodajući da će Teheran sjutra učestvovati u pregovorima "veoma ozbiljno i punom voljom" kako bi se pronašlo rješenje u vezi sa iranskim nuklearnim programom.
Arakči je takođe potvrdio da će sjutradan otputovati u Rim, gdje će se priključiti novoj rundi posrednih razgovora između Teherana i Vašingtona, koji se održavaju pod pokroviteljstvom Omana.
Podsjetimo, prethodna runda ovih posrednih pregovora održana je 12. aprila u Muskatu, glavnom gradu Omana, kada su se predstavnici SAD, predvođeni specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, susreli sa Arakčijem.
Američki pregovarač opisao je tadašnje razgovore kao "pozitivne i konstruktivne", dok je i Arakči potvrdio da je atmosfera bila "konstruktivna i mirna". On se zahvalio ministru spoljnih poslova Omana, Badru Al Busaidiju, na uloženom trudu u olakšavanju komunikacije između delegacija i najavio da će naredni sastanak sa američkom stranom biti održan 19. aprila, prenosi "24Sedam".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iran: Nismo spremni za direktne pregovore sa Amerikom

Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja 2026. godine - kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Ona je, u intervjuu za Radio 1 Radio Televizije Slovenije, kazala da je proširenje Evropske unije (EU) sada geopolitičko pitanje, ne više samo tehnički proces.
Kos je kazala &nbsp;da se prvi put pregovara sa državom u ratu Ukrajinom, a spoljne sile pokušavaju omesti proces proširenja.
Ona je ocijenila da EU danas mora reagovati i na pitanja bezbjednosti, odbrane i globalne stabilnosti.
Kos smatda da Srbija stagnira na evropskom putu, a da protesti pokazuju da narod želi promjene.
- Razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem bio je težak, ali neophodan – fokusiran na izbornu i medijsku reformu - rekla je Kos.
Ona je istakla da je Vučić obećao da će ispuniti obaveze, ali da EU čeka konkretne korake.
Kos je naglasila da nema s kim drugim trenutno da pregovara u Srbiji osim s Vučićem.
Ona je govoreći o kritikama zbog tvita i javne percepcije, Kos je priznala da 280 karaktera ne može prikazati kompleksnost razgovora.
Kos je istakla važnost bolje komunikacije i podrške civilnom društvu i najavila dodatnih 16 miliona eura pomoći za nevladine organizacije u Srbiji.
Poručila je da je EU uz narod Srbije, a ne uz bilo koji pokret.
- Srbija može postati članica EU kada ojača vladavinu prava, slobodu medija i borbu protiv korupcije - dodala je Kos.
Ona je ukazala na problem “stabilokratije” i opasnost apatije među građanima.
Prema njenim riječima, za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Gruziju potreban je drugačiji pristup – više odlučnosti i jasnija strategija.
Kos je rekla da BiH ima potencijal, ali da je zarobljena u etnički zasnovanom odlučivanju.
Ona je ocijenila da bi Albanija mogla dostići ciljnu liniju krajem 2027.
- Od ključne je važnosti kako će države članice na kraju glasati o pristupanju - ocijenila je Kos.
Rekla je da EU mora da ostane prostor vladavine prava, slobode i ljudskih prava.
- Zadatak komesarke je da izgradi povjerenje i sa vladama i sa građanima - navela je Kos.
Zaključila je da EU, uprkos krizama, zna da pronađe rješenja i zato ostaje nada mnogima.

Kos: Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja naredne godine

Ukrajinska i američka delegacija započele su razgovore u Saudijskoj Arabiji, a dnevni red uključuje prijedloge za zaštitu energetskih postrojenja i kritične infrastrukture.
To je večeras rekao ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov.
- Sprovodimo direktivu predsjednika Ukrajine kako bismo se približili pravednom miru i ojačali sigurnost - napisao je on u objavi na Fejsbuku.
Sastanak delegacija SAD-a i Ukrajine prethodi razgovorima između delegacija SAD-a i Rusije koji su zakazani za sjutra.
<h2>Nakon prvih pregovora Ukrajina pristala na primirje, Rusija nije</h2>
Sastanak dolazi nakon niza razgovora održanih u Saudijskoj Arabiji, prvo između SAD-a i Rusije, a potom i između SAD i Ukrajine, kada je Kijev prihvatio prijedlog primirja u trajanju od 30 dana.
Putin je pristao privremeno prekinuti napade na ukrajinska energetska postrojenja, no odbio je odobriti potpuni 30-dnevni prekid vatre, premda se Tramp nadao da će to biti prvi korak prema trajnom mirovnom sporazumu.
Posebni američki izaslanik za Ukrajinu Steve Witkoff izrazio je danas optimizam uoči održavanja pregovora u Saudijskoj Arabiji o okončanju rata u Ukrajini, rekavši kako vjeruje da Putin želi okončati trogodišnji sukob.
<h2>Tramp: Eskalacija je donekle pod kontrolom</h2>
Tramp je juče rekao da su napori da se zaustavi dalja eskalacija ukrajinsko-ruskog sukoba donekle pod kontrolom.
SAD se nadaju da će se postići šire primirje u roku od nekoliko sedmica, nadajući se sporazumu o primirju do 20. aprila, objavio je danas Bloomberg, pozivajući se na dobro obaviještene izvore.

Počeli pregovori Amerikanaca i Ukrajinaca o primirju

Ruski predsjednik Vladimir Putin prihvatio je predlog američkog predsjednika Donalda Trampa da Rusija i Ukrajina prestanu sa napadima na energetsku infrastrukturu na 30 dana, saopštio je Kremlj.
Rojters prenosi da je Putin dao odgovarajuću naredbu ruskoj vojsci.
Kremlj je saopštio da su dvojica lidera imala “detaljnu i iskrenu razmjenu mišljenja” o Ukrajini.
Putin je, tokom telefonskog razgovora, rekao da rješenje sukoba mora biti “sveobuhvatno, održivo i dugoročno”, uzimajući u obzir ruske bezbjednosne interese i temeljne uzroke rata.
Dvojica čelnika razgovarali su o američkom predlogu za 30-dnevni prekid vatre, na koji je Ukrajina pristala prošle sedmice.
Kremlj je objavio da je Putin iznio “značajne tačke” o nadziranju takvog primirja i sprečavanju da ga Ukrajina koristi za mobilizaciju više vojnika i ponovno naoružavanje.
- Naglašeno je da ključni uslov za sprječavanje eskalacije sukoba i rad na njegovom rješavanju političkim i diplomatskim sredstvima treba da bude potpuni prekid strane vojne pomoći i pružanja obavještajnih informacija Kijevu - saopštio je Kremlj.

Putin pristao da obustavi napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu

Palestinska grupa Hamas najavila je danas nastavak pregovora sa posrednicima u Dohi, o sporazumu o prekidu vatre u Gazi. 
 
Portaprol Hamasa Hazem Kasem rekao je da njegova grupa pristupa pregovorima pozitivno i odgovorno, kako bi se osigurala sprovođenje svih faza primirja za okončanje rata, povlačenje izraelskih snaga i ponovnu izgradnju enklave. 
 
Izraelski javni servis KAN, pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, objavio je da postoji "pozitivna atmosfera" u razgovorima. 
 
Navedeno je da je izraelski pregovarački tim u Dohi odlučio da produži boravak kako bi nastavio razgovore o sporazumu o Gazi, prenosi Anadolija. 
 
Američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof u glavni grad Katara stigao je u utorak kako bi prisustvovao razgovorima.

Hamas najavio nastavak pregovora u Kataru

Ruski projektil ubio je jednu osobu dok je pogodio infrastrukturni objekt u gradu Krivi Rih u centralnoj Ukrajini, jutro nakon što je ta država pristala prihvatiti 30-dnevni prekid vatre poslije višesatnih pregovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji. 
 
Serhij Lisak, regionalni guverner, takođe je rekao da su u raketnom napadu 12. marta povrijeđene još najmanje dvije osobe. Kasno 11. marta, u odvojenom napadu, ubijena su četiri člana posade broda za suhi teret u blizini južnog lučkog grada Odese. 
 
Napadi su uslijedili nakon još jednog većeg napada na glavni grad Kijev, samo nekoliko sati nakon što su Kijev i Vašington zaključili svoje pregovore o visokim ulozima u Džedi, u Saudijskoj Arabiji. 
 
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je protivvazdušna odbrana bila angažovana i odbila napade. 
 
Udari su zabilježeni i u Harkivu, a ukrajinsko Ministarstvo digitalne transformacije objavilo je da je upozorenje na vazdušnu opasnost izdano u 10 regija oko Kijeva.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegovi sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći 12. marta oborili šest bespilotnih letilica, jednu iznad ukrajinskog Krima anektiranog od Rusije i pet iznad Crnog mora. Telegram kanal Krimski Veter izvijestio je o glasnim eksplozijama i sirenama za vazdušnju uzbunu iznad krimskih gradova i u blizini ruskih vojnih lokacija.
Serija napada dolazi u trenutku kada je Ukrajina izrazila spremnost prihvatiti prijedlog SAD-a da se 11. marta uspostavi trenutni, privremeni 30-dnevni prekid vatre, što sada prebacuje fokus na Moskvu i je li ruski predsjednik Vladimir Putin voljan takođe pristati na uslove i staviti sporazum na snagu. 
 
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će razgovarati s Vladimirom Putinom sljedećih dana kako bi osigurao njegovu predanost, ali ostaje za vidjeti hoće li ruski predsjednik prihvatiti dogovor.&nbsp;
Direktor Ruske vanjske obavještajne službe (SVR) Sergei Nariškin takođe je kasno 11. marta telefonski razgovarao s direktorom CIA-e Džonom Retklifom, izvijestila je novinska agencija Interfax. 
 
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je novinarima 12. marta da će Moskva sama odlučiti o Ukrajini i hoće li zaustaviti borbe. 
 
- Oblikovanje pozicije Ruske Federacije ne odvija se u inostranstvu zbog nekih sporazuma ili nastojanja nekih strana. Formiranje stava Ruske Federacije odvija se unutar Ruske Federacije - rekla je, misleći na američko-ukrajinski dogovor postignut u Saudijskoj Arabiji. 
 
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov takođe je tokom intervjua ponovio stav Moskve da ni pod kojim uslovima neće prihvatiti prisutnost NATO snaga u Ukrajini. 
 
Konstantin Kosačov, uticajni ruski zakonodavac koji vodi odbor za međunarodne poslove u gornjem domu ruskog parlamenta, rekao je u postu na Telegramu da će svaki dogovor koji Moskva prihvati biti pod njenim vlastitim uslovima i da se "pravi sporazumi još uvijek pišu" na ratištu u Ukrajini. 
 
- Rusija napreduje [na ratištu] i zbog toga će s Rusijom biti drugačije. Svaki sporazum - uz svo razumijevanje potrebe za kompromisom - [biće] pod našim uslovima, a ne pod američkim - rekao je Kosačev.
Ukrajinski položaji na ratištu bili su pod velikim pritiskom, posebno u ruskoj regiji Kursk, gdje su moskovske snage pokrenule napad kako bi istjerale kijevske trupe, koje su pokušavale zadržati komad zemlje kao adut u pregovaranju. 
 
Nakon sporazuma postignutog u Džedi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom video obraćanju da je Ukrajina spremna prihvatiti uslove prekida vatre koje je predložio Vašington, koji uključuju zaustavljanje raketnih, bespilotnih letilica i bombaških napada, ne samo u Crnom moru nego i duž cijele linije ratišta. 
 
- Ukrajina je spremna prihvatiti ovaj prijedlog. Vidimo ga kao pozitivan korak i spremni smo ga poduzeti - rekao je Zelenski. 
 
Sjedinjene Države takođe su najavile da će odmah nastaviti ranije prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i obnoviti vojnu pomoć Ukrajini. 
 
U zajedničkoj izjavi nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji, Ukrajina i Sjedinjene Države rekle su da su se takođe složile da potpišu ugovor o razvoju kritičnih mineralnih resursa u Ukrajini, koji je pauziran nakon verbalnog sukoba Trampa i Zelenskog u Bijeloj kući.

Udari na Ukrajinu i Rusiju dan nakon što je Kijev prihvatio uslove prekida vatre uz posredovanje SAD-a

Specijalni izaslanik SAD za taoce u Pojasu Gaze Adam Boler izjavio je da je narednih sedmica moguće postizanje dogovora o oslobađanju talaca i dodao da je imao "veoma korisne" direktne razgovore sa članovima palestinskog pokreta Hamas, koga SAD i EU smatraju terorističkim.
- Na kraju krajeva, mislim da je sastanak bio veoma koristan. Mislim da bi nešto moglo da se postigne u narednim nedjeljama, a to je dogovor o oslobađanju svih talaca, ne samo Amerikanaca - rekao je Boler za SiEnEN (CNN).
Boler je dodao da razumije uznemirenost i zabrinutost Izraela zbog tih direktnih razgovora sa Hamasom, navodeći da nije isključen nastavak tog kontakta.
- Mi smo SAD. Mi nismo agent Izraela - rekao je Boler.
Visoki zvaničnik Hamasa rekao je Rojtersu da su sastanci lidera Hamasa i američkog pregovarača Adama Bolera posljednjih dana bili usredsređeni na oslobađanje američko-izraelskog dvojnog državljanina kojeg militantna grupa drži u Gazi.
Taher Al-Nono, politički savjetnik vođe palestinske grupe, potvrdio je direktne razgovore sa Vašingtonom, rekavši da su se razgovori vodili u glavnom gradu Katara tokom protekle nedjelje.
- Postupili smo pozitivno i fleksibilno, na način koji služi interesima palestinskog naroda - rekao je Nono.
Dodao je da su dvije strane razgovarale i o tome kako da promovišu primenu faznog sporazuma koji ima za cilj okončanje rata između Izraela i Hamasa.
- Obavijestili smo američku delegaciju da se ne protivimo oslobađanju zatvorenika u okviru ovih razgovora - rekao je Nono za Rojters.
Od 251 osobe koje je Hamas oteo u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, 58 se i dalje nalazi u Gazi, uključujući 34 koje je izraelska vojska proglasila mrtvima.
Poslije tog napada Izrael je pokrenuo razornu ofanzivu u Pojasu Gaze, a sporazum o primirju stupio je na snagu 19. januara.

Američki pregovarač: Dogovor o oslobađanju talaca u Gazi moguć narednih sedmica

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina potpuno posvećena konstruktivnom dijalogu sa američkim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji sljedeće sedmice i nada se da će se dogovoriti o neophodnim odlukama i koracima.
- Ukrajina traži mir od prve sekunde ovog rata. Realni prijedlozi su na stolu. Ključ je da se krene brzo i efikasno - objavio je Zelenski na društvenoj mreži X.
On je dodao da će sljedeće sedmice posjetiti Saudijsku Arabiju i da će, nakon sastanka sa prestolonasljednikom u ponedjeljak, ukrajinski diplomatski i vojni predstavnici ostati na sastanku u utorak sa američkim timom.

Zelenski: Realni prijedlozi su na stolu, ključ je krenuti brzo i efikasno

Razgovori Rusije i Amerike o radu njihovih diplomatskih misija počeli su jutros u Istanbulu u vrijeme približavanja Moskve i Vašingtona i izražene spremnosti za rješenje sukoba u Ukrajini.
Sastanak koji se održava iza zatvorenih vrata vode ruske i američke diplomate u američkom konzulatu, i drugi je susret predstavnika dvije sile poslije onog na nivou ministara spoljnih poslova 18. februara u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je kratak video snimak dolaska delegacije Moskve na sastanak, u crnom kombiju.
Prvi rusko-američki razgovori od početka sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine održani su nekoliko dana poslije telefonskog razgovora Vladimira Putina i Donalda Trampa kojim je prekinuta izolacija Moskve koju su Vašington i Zapadnjaci sprovodili tri godine.
Rusi i Amerikanci rekli su da žele da srede svoje bilateralne odnose, zbog čega Kijev i njegovi evropski saveznici strahuju da će biti zaobiđeni u rješavanju rata u Ukrajini.
Poslije razgovora u Rijadu ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i njegov američki kolega Marko Rubio rekli su da žele ponovo da uspostave funkcionisanje njihovih ambasada i konzulata, posle brojnih uzajamnih protjerivanja obavljenih u diplomatskim misijama posljednjih nekoliko godina.
Pored te teme Moskva i Vašington rekli su da rade na ponovnom uspostavljanju ekonomske i energetske saradnje, posebno na Arktiku i u svemiru.

U Istanbulu počeli razgovori ruskih i američkih diplomata

Rusija želi dugoročni mirovni sporazum, koji se bavi temeljnim uzrocima sukoba, a ne brzi prekid vatre uz podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD), nakon kojeg bi brzo uslijedio ponovni početak borbi, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.
On je u intervjuu za novinsku agenciju RIA, objavljenom na treću godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu, kazao da Moskva želi dogovor koji bi izdržao test vremena, prenosi Rojters.
Rjabkov je rekao da mogu prepoznati želju američke strane da krene prema brzom prekidu vatre.
- Ali prekid vatre bez dugoročnog rješenja je put do brzog nastavka borbi i obnavljanja sukoba sa još ozbiljnijim posljedicama, uključujući posljedice na rusko-američke odnose - naveo je Rjabkov.
Prema njegovim riječima, Rusija to ne želi.
- Moramo pronaći dugoročno rješenje, koje nužno mora uključivati element prevladavanja temeljnih uzroka onoga što se događa u i oko Ukrajine - kazao je Rjabkov.
On je rekao da razgovori Rusije i SAD-a, održani u Rijadu prošle sedmice, nijesu “ponudili veću jasnoću” o mirovnom planu američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu.
Rjabkov je ponovio stav Moskve da nije imala drugog izbora nego da pokrene ono što naziva svojom “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini.

Rjabkov: Želimo dugoročni mirovni sporazum, a ne kratki prekid vatre

Ukrajina je danas saopštila da je preuzela tela 909 ukrajinskih vojnika poginulih u borbama posle identične razmjene obavljene krajem marta.
- Tijela 909 ukrajinskih branitelja palih u borbama vraćeni su u Ukrajinu - saopštio je preko Telegrama Generalštab ukrajinske vojske.
Dvije strane su 28. marta takođe razmijenile tijela vojnika, Kijev je preuzeo isti broj 909, dok je Moskva tada javila da su u Rusiju vraćena 43 poginula ruska vojnika.
Razmjena tijela vojnika i ratnih zarobljenika jedna je od rijetkih oblasti koordinacije između Moskve i Kijeva, piše Frans pres.
Moskva i Kijev uzdržavaju se da govore o sopstvenim vojnim gubicima.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je govorio o „milionima mrtvih“ u sukobu, i svalio odgovornost za rat na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zelenski je sredinom februara za američku televiziju NBC rekao da je ubijeno više od 46.000 ukrajinskih vojnika i 380.000 je ranjeno.
Razni mediji pozivajući se na zapadne izvore daju različite bilanse koji se u velikoj mjeri razlikuju, od 50.000 do 100.000 poginulih u borbama.
Sa druge strane Rusija nije davala izjave o svojim gubicima od jeseni 2022. godine, kada je priznala da je poginulo najmanje 6.000 njenih vojnika.
Nezavisni portal Mediazona i ruski servis BBC kažu da su do sada identifikovali oko 100.000 poginulih ruskih vojnika.

Kijev saopštio da je preuzeo više od 900 tijela poginulih ukrajinskih vojnika

Košarkašice Budućnost Bemaxa i nikšićke Trebjese odigraće sjutra u Podgorici prvi meč finala plej-ofa Prev A EKO ženske crnogorske košarkaške lige.
Budućnost je u dva meča bila bolja od Primorja, dok je Trebjesa eliminisala Podgoricu.
Isti timovi bili su ove sezone rivali u finalu Kupa Crne Gore.
Finalna serija igra se na dvije pobjede, a prvi meč na programu je sjutra 18 sati u Bemaks areni.
Drugi meč finala zakazan je za srijedu u Nikšiću.
Budućnost je posljednjih 13 godina osvajala titulu prvaka, a posljednji poraz na domaćoj sceni doživjela je u finalnoj seriji u sezoni 2012/2013, kada je sa 2:1 u pobjedama savladala Primorje.
Trebjesa će prvi put da igrati finale plej-ofa.

Budućnost Bemax i Trebjesa za trofej

Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate je, u proteklih pet godina, prinudno naplatio 8,08 miliona eura neplaćenih prekršajnih naloga, a u prva tri mjeseca ove preko 465 hiljada, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su naveli da su za prva tri mjeseca ove godine pokrenuli postupak prinudne naplate za 19.217 neplaćenih konačnih i izvršnih prekršajnih naloga, koje su izdali policijski službenici.
- Ostvareni prihod, za navedeni period, iznosi 465.757 eura - kazali su iz policije agenciji MINA.
Kako su naveli, u toku prošle godine pokrenut je postupak prinudne naplate za 67.871 neplaćeni konačni i izvršni prekršajni nalog, a za taj period ostvaren je prihod od 1,82 miliona eura.
Prema podacima Uprave policije, tokom 2020. godine od prekršajnih naloga prinudno je naplaćeno 1,25 miliona eura, u 2021. godini 1,6 miliona, 2022. naplaćeno je 1,72 miliona, dok je u 2023. godini po tom osnovu prihodovano 1,82 miliona eura.
Iz policije su pojasnili da Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate, za neplaćeni izvršni i konačni prekršajni nalog donosi naredbu za prinudnu naplatu, koja se upućuje poslodavcu počinioca prekršaja da izvrši odbijanje od zarade, ne veće od jedna trećine, na ime neplaćene kazne.
Kako su kazali, ukoliko poslodavac ne postupi po naredbi Uprave policije, ona se upućuje poslovnim bankama, kod kojih počinilac prekršaja ima otvoren račun, da izvrše prenos novčanih sredstava sa njegovog na račun Uprave policije, osim sredstava koja su izuzeta od izvršenja u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju.
Kada su u pitanju pravna lica ili preduzetnici, naredbe se prosljeđuju Centralnoj banci Crne Gore, da izvrše prenos novca sa njihovog računa na račun Uprave policije.
Iz Uprave policije su kazali da društveno odgovorne firme u Crnoj Gori postupaju po njihovim naredbama i o tome uredno obavještavaju Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate.
- Najveći problem predstavljaju firme koje se ne nalaze na prijavljenoj adresi - dodali su iz policije.
Shodno Zakonu o prekršajima, apsolutni rok zastarjelosti potraživanja je četiri godine od dana konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga.

Policija za pet godina naplatila 8,55 miliona eura od prekršajnih naloga

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: pregovori

Iran: Nismo spremni za direktne pregovore sa Amerikom

Kos: Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja naredne godine

Počeli pregovori Amerikanaca i Ukrajinaca o primirju

Putin pristao da obustavi napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu

Hamas najavio nastavak pregovora u Kataru

Udari na Ukrajinu i Rusiju dan nakon što je Kijev prihvatio uslove prekida vatre uz posredovanje SAD-a

Američki pregovarač: Dogovor o oslobađanju talaca u Gazi moguć narednih sedmica

Zelenski: Realni prijedlozi su na stolu, ključ je krenuti brzo i efikasno

U Istanbulu počeli razgovori ruskih i američkih diplomata

Rjabkov: Želimo dugoročni mirovni sporazum, a ne kratki prekid vatre

Iran: Nismo spremni za direktne pregovore sa Amerikom

Kijev saopštio da je preuzeo više od 900 tijela poginulih ukrajinskih vojnika

Budućnost Bemax i Trebjesa za trofej

Policija za pet godina naplatila 8,55 miliona eura od prekršajnih naloga

PRATITE TVe UŽIVO