Univerzitetski profesor i politički analitičar Zlatko Vujović ocijenio je da će se u narednim mjesecima, do kraja pregovora za ulazak u Evropsku uniju (EU), dešavati „razni požari, tempirane bombe i političke krize“ koje bi trebalo da rezultiraju time da se pregovori neuspješno okončaju.
- Ali je ipak (Aleksandar) Vučić potcijenio riješenost Evropske komisije i zapadnih partnera da uvedu Crnu Goru u EU, jer članstvo Crne Gore u EU nije projekat Crne Gore - već je odavno postao projekat Evropske unije - naglasio je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E.
Do skoro je mislio, kaže Vujović, da je nemoguće da dođe do promjene lokalne vlasti u Podgorici i na državnom nivou prije opštih izbora 2027. godine.
- Jer neki akteri vladajuće koalicije nijesu spremni da dozvole okončanje pregovora pod pritiskom zvaničnog Beograda.. - naveo je on.
Dodao je da je postojala spremnost Vlade i vladajuće koalicije da budu tolerisani do kraja mandata da bi se ispunili zahtjevi iz pregovora.
- Otvorilo se pitanje da li ova koalicija može ili je potrebno rekonstruisati Vladu da bi ona mogla da okonča pregovore, a vidjeli smo neke non papere, dokumente, analize koje su izašle i koje govore u prilog tome. Kako se primičemo kraju ove godine, ka očekivanom kraju pregovora, vremena nema za greške, nema za neke blokade i postoji strah kod jednog dijela naših zapadnih partnera da dio vladajuće koalicije će pokušati da izblokira. Mi vidimo sada cijeli niz akcija, ja ne bih isključio ni dogovor gospodina (Milana) Kneževića, Vučića i (Andrije) Mandića oko strategije izazivanja krize u Crnoj Gori, s obzirom da jeste želja predsjednika Vučića da održe vanredni izbori - naveo je on.
Međutim, kaže, ima tu još scenarija.
- Jedan je pominjanje referenduma o ulasku Crne Gore nakon okončanja pregovora sa Evropskom unijom, ali sa izmjenjenim biračkim spiskom i tu se krije ono iza kulisa, kada govorimo o konkretnom slučaju mogućeg referenduma i zahtjevu da se uredi dvojno državljanstvo Srbije i Crne Gore i uvede, prevedeno na politički jezik, nekoliko stotina hiljada novih birača koji bi onda predstavljali jednu jasnu većinu koja bi spriječila kratkoročno ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, taj referendum ne bi prošao. Pogledajmo podršku članstvu Srbije u EU, ona je oko jedne trećine i na taj način bi Vučić moga preko svojih fantom birača, koji bi se na ovaj način legalozovali u Crnoj Gori, da spriječi članstvo Crne Gore u Evropsku uniju u tom zadnjem momentu. Mi ćemo da gledamo u ovim mjesecima do kraja pregovora, za koje ja vjerujem da će i pored svega biti uspješni, puno raznih požara, tempiranih bombi, političkih kriza koje bi sve trebalo da daju negdje rezultat da se ti pregovori neuspješno okončaju - naveo je Vujović.
No, cijeni i da je Vučić potcijenio riješenost Evropske komisije i zapadnih partnera da uvedu Crnu Goru u EU.
- Članstvo Crne Gore u EU nije projekat Crne Gore već je odavno postao projekat Evropske unije, projekat ključnih zemalja Evropske unije, zato nam gledaju kroz prste, kao što su gledali i drugima, sada već članicama Evropske unije. Nemojte misliti da je Hrvatska bila spremnija nego što je Crna Gora sada, da su to bile Bugarska, Rumunija, Slovačka 2004. godine. Crna Gora je u ovom trenutku sa svim manama i kritikama koje joj se s pravom upućuju spremnija nego bilo koja od tih zemalja kada su one postale članice Evropske unije - rekao je Vujović.
<h2>Slijedi eskalacija krize</h2>
Vjeruje da slijedi eskalacija političke krize u Crnoj Gori za koju ne zna kako će se završiti, jer je veliki ulog za partije poput DNP-a da napuste vladajuću koaliciju.
- Sad oni uzimaju jedan veliki dio kolača vlasti u Crnoj Gori, značajno, da oprostite, muzu ovu zemlju i cijede zloupotrebljavajući tendere, političko zapošljavanje &nbsp;i razne druge mogućnosti, pa se postavlja pitanje da li Knežević ima podršku unutar svoje partije da napusti vlast - istakao je Vujović.
Smatra da Milan Knežević pokušava politički da trguje, jer kako kaže, ima i sa čime dok god njegovi odbornici čine većinu vlasti u velikom broju opština, pa bi lako mogli destabilizovati lokalne samouprave, bar u dijelu opština.
- On će pokušati da ucjenjuje, pitanje je koliko stvarno ima težinu sa ucjenjuje, posebno sa nekim pitanjima koja ponovo zanemaruju Botun i meni je žao što je dio građana Zete duboko uvjeren u ispravnost svojih stavova iznevjeren i zloupotrebljen politički, jer je činjenica da je to postrojenje za preradu otpadnih voda najviše bilo u njihovu korist. Ali, zanemarimo tu stvar, Botun je uvijek bio politički projekat i sad kad nije uspio neki drugi projekat će da se aktivira, to više nije značajno, iscijeđeno je, iscrpljeno, ne može se iz njega više ništa izvaditi. Nevažno je sredstvo - vaźan je cilj, a cilj je da zaustavi Crna Gora &nbsp;njeno članstvo. To će biti najveći poraz Vučića i Srbije na strateškom planu, ako izuzmemo nezavisnost koju smo obnovili 2006. godine - rekao je on.
Sada se, kaže on, u zvaničnom Beogradu upalio važan alarm.
- Sad Crna Gora članica NATO-a, članica EU, na kraju krajeva zašto ne pričati i o tome da li će Crna Gora biti u prilici da postavlja pitanja Srbiji kao što Hrvatska nama sad postavlja i kaže ,,Čekajte, ne možete se miješati u izborne procese u Crnoj Gori ako želite da mi kao članica Evropske unije glasamo da dobijete novac za izgradnju i renoviranje pruge, ili za noviji autoput ili finansijsku pomoć.” Crna Gora će da kaže ,,pa ne može, dajte nam biračke spiskove”, pa ćemo da uporedimo biračke spiskove. U zvaničnom se Beogradu jedan veoma važan alarm upalio, on dugo već treperi crvenom bojom da se Crna Gora mora zaustaviti po tom pitanju - naglasio je Vujović.
Vjeruje da bi se uparivanjem biračkih spiskova &nbsp;Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine iz ruka beogradskih vlasti izbio jedan od, kako kaže, ključnih instrumenata kojim utiču na političke procese u regionu i na taj način destabilizuju zemlje regiona.&nbsp;
- Sad je već jasno da ima nekoliko stotina birača koji kruže po regionu, pokušavajući da oni budu kritična brojka koja će opredijeliti izborni ishod u tim zemljama. To je neprihvatljivo i pitanje je vremena kad će Srbija morati da se povinuje nekim standardima, pravilima, da poštuje ono što su zahtjevi zemalja koje okružuju, koje će biti članice Evropske unije - rekao je Vujović.
<h2>Mandić pokušava da ne ispadne izdajnik srpskog naroda</h2>
Smatra da je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pragmatičan političar i da je uložio puno u afirmaciju imidža prozapadnog političara, negirajući to što nosi titulu četničkog vojvode.
- Pokušavaće da igra na dvije stolice, njemu ne odgovara kao političaru ovakva duboka radikalizacija, gdje on mora da se jasno izjasni i da na neki način rizikuje da izgubi dio birača. Njemu odgovara tiha voda, gdje on preuzima što veći dio vlasti, preuzima ključna preduzeća, već je preuzeo komplentnu energetiku i zapošljava svoje ljude, namješta tendere i tako dalje, jača svoju moć, što je praksa na Zapadnom Balkanu jer se tako jača moć politička i njemu ne odgovara ovo što radi Milan Knežević do kraja - naveo je on.
Kaže da bi mu jedna dozirana akcija Milana Kneževića odgovarala.
- Međutim, Kneźević očigledno pod pritiskom zvaničnog Beograda ide par koraka ispred onoga što bi želio Mandić i dovodi ga u nezgodnu situaciju. Mandić stalno pokušava da pegla situaciju da ne bi ispao ,,izdajnik srpskog naroda”, pokušava to da izbjegne i ostane u vlasti pa čak i ako se desi članstvo Crne Gore u EU - zaključio je Vujović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Ne bih isključio ni dogovor Kneževića, Vučića i Mandića oko strategije izazivanja krize u Crnoj Gori

Senat Sjedinjenih Američkih Država jednoglasno je danas usvojio zakon koji omogućava žrtvama da podnose tužbe zbog neodobrenih, seksualno eksplicitnih slika generisanih vještačkom inteligencijom (AI), u kontekstu sve većih kritika zbog talasa grafičkog sadržaja na platformi Iks (X), čiji je vlasnik američki milijarder Ilon Mask.
Zakon, poznat kao "Defiance Act", daje žrtvama savezno građansko pravo da tuže autore pornografskih slika i nadograđuje prošlogodišnji zakon koji obavezuje društvene mreže da uklone ovakav sadržaj u roku od 48 sati od zahtjeva žrtve.
Cilj zakona je, navodi Blumberg, da odgovori na globalnu zabrinutost zbog hiljada slika nagih žena i djevojčica, nastalih bez njihove saglasnosti pomoću Grok AI alata na platformi Iks.
Demokratski senator Dik Durbin iz Ilinoja, koji je tražio usvajanje zakona, opisao je slike Grok alata kao "užasne".
- Nedavni izvještaji pokazuju da Iks, nekada Tviter, može da traži od AI četa Grok da razgolićuje žene i maloljetnice na fotografijama - rekao je Durbin na Senatskom zasijedanju.
Zakon "Take It Down", koji je u maju potpisao američki predsjednik Donald Tramp, predviđa krivične kazne za svakog ko namjerno širi eksplicitne slike bez saglasnosti prikazanih osoba.
"Defiance Act", koji je ko-sponzorovao republikanski senator Lindzi Grejem iz Južne Karoline, omogućava žrtvama da traže nadoknadu štete i dobiju zabranu prilaska.
Platforma Iks postala je glavno mjesto za slike ljudi koje je AI neodobreno "razgolitio", pokazalo je istraživanje Blumberga.
Tokom analize od 24 sata, nalog Grok je generisao oko 6.700 slika na sat koje su identifikovane kao seksualno sugestivne ili razgolićene.

Senat SAD usvojio zakon o tužbama za neodobrene AI eksplicitne slike

Rusija je u utorak oštro osudila ono što je opisala kao "subverzivno vanjsko miješanje" u unutrašnju politiku Irana, naglasivši da su američke prijetnje novim vojnim udarima na ovu zemlju "kategorički neprihvatljive".
Iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije upućeno je ozbiljno upozorenje Zapadu, uz podsjećanje na događaje iz prošle godine.
- Oni koji planiraju iskoristiti nemire inspirisane izvana kao izgovor za ponavljanje agresije na Iran, počinjene u junu 2025. godine, moraju biti svjesni katastrofalnih posljedica takvih akcija po situaciju na Bliskom istoku i globalnu međunarodnu sigurnost - navodi se u saopćenju ruskog ministarstva.
Ova reakcija uslijedila je nakon telefonskog razgovora, koji je noć ranije obavio Sergej Šojgu, sekretar Vijeća sigurnosti Rusije, sa svojim iranskim kolegom Alijem Larijanijem.
Šojgu je tom prilikom "odlučno osudio još jedan pokušaj vanjskih sila da se miješaju u unutrašnje stvari Irana", potvrdila je pres služba Vijeća sigurnosti. Tokom razgovora, ruski zvaničnik je izrazio saučešće Larijaniju, sekretaru iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, zbog "brojnih žrtava" koje su rezultat nedavnih događaja u zemlji.
Obje strane su se složile da nastave kontakte radi koordinacije stavova o zajedničkim sigurnosnim pitanjima. Šojgu je istakao spremnost Moskve za dalji razvoj bilateralne saradnje na osnovu Sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, koji su Ruska Federacija i Islamska Republika Iran potpisale 17. januara 2025. godine.
Ovaj strateški sporazum, potpisan prošle godine, formalizovao je produbljivanje vojnih i ekonomskih veza između Moskve i Teherana. Takva saradnja nalazi se pod budnim okom zapadnih zemalja, koje učestalo kritikuju usklađivanje odbrambenih politika ove dvije države.

Moskva upozorila SAD: Ne igrajte se s vatrom, novi napad na Iran vodio bi u globalnu katastrofu

Tri grčka naftna tankera pogođena su neidentifikovanim dronovima u Crnom moru u utorak dok su bili na putu da ukrcaju sirovu naftu na terminalu na ruskoj obali, prenose izvori za Rojters.
Napadi dolaze u trenutku kada je proizvodnja nafte u Kazahstanu, većina koje se izvozi preko tog terminala, drastično pala početkom januara. Nije odmah bilo jasno ko stoji iza napada u utorak.
Ukrajina se nije odmah oglasila. Konzorcijum Kaspijskog naftovoda (CPC), koji upravlja terminalom na kojem su tankeri trebali preuzeti teret, odbio je komentarisati napad.
Prema osam anonimnih izvora, dva "Suezmax" tankera i jedan "Aframax" tanker pogođeni su na putu ka terminalu Južnaja Ozerejevka, mjestu ukrcaja za oko 80 odsto kazahstanske nafte namijenjene međunarodnim tržištima.
Ukrajinski dron je 29. novembra pogodio jedno od tri glavna pristaništa CPC-a na terminalu, smještenom blizu luke Novorosijsk.
Proizvodnja nafte i kondenzata u Kazahstanu pala je za 35 odsto između 1. i 12. januara u poređenju s prosjekom decembra, rekao je Rojtersu izvor upoznat s podacima, dodajući da je pad prvenstveno posljedica ograničenja izvoza preko Crnomorskog terminala. Ministarstvo energetike Kazahstana je u utorak saopštilo da CPC i dalje izvozi naftu preko jednog pristaništa.
Napadi na tankere u Crnom moru mogli bi povećati troškove transporta i osiguranja za one koji žele ukrcati naftu na ruskim terminalima u Crnom moru, koji rukuju više od dva odsto globalne sirove nafte.
Jedan od tankera, "Delta Harmony", upravlja grčka kompanija Delta Tankers, pokazuju podaci LSEG. Prema izvorima, očekivalo se da će ukrcati naftu proizvedenu u Kazahstanu od "Tengizchevroil", jedinice američkog naftnog giganta "Chevron".
Tanker Delta Supreme, takođe pod upravom Delta Tankers, takođe je napadnut. Delta Tankers se odmah nije oglasila na zahtjeve Rojtersa za komentar.
Treći brod, Matilda, unajmljen od strane podružnice državne kazahstanske kompanije "KazMunayGas" (KMG) i pod upravom grčke "Thenamaris", trebalo je ukrcati kazahstansku naftu iz Karačaganaka kada je pogođen, dodali su izvori. Zvaničnik ""Thenamarisa" potvrdio je da je Matilda pogođena sa dva drona dok je čekala u balastnom režimu 48 km od CPC pristaništa. KMG je takođe potvrdila napad.
- Nije bilo povrijeđenih, a brod je pretrpio manju štetu na palubnim strukturama prema inicijalnoj procjeni, koja se u potpunosti može popraviti. Brod, sposoban za plovidbu, sada napušta područje - rekao je zvaničnik "Thenamarisa".
Dva izvora iz oblasti pomorske sigurnosti navela su da je na brodu Matilda navodno izbio požar, koji je brzo ugašen.
Četvrti brod, Freud, pod upravom grčke kompanije TMS, prvobitno je također bio smatran pogođenim, ali je TMS kasnije demantovao da je bio napadnut.
Akcionari 1.500 km dugog naftovoda CPC uključuju KazMunayGas, jedinice "Chevrona", ruski Lukoil i "ExxonMobil".

Nepoznati dronovi pogodili čak tri tankera u Crnom moru, išli su ka ruskoj luci

Lider Demokratske narodne partije (DNP) izjavio je za Adria TV da je &nbsp;ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, u nekoliko navrata, slao poruke da država mora da pokaže snagu u Botunu.
- Sada otvoreno sumnjam da je ambasador Satler u značajnoj mjeri doprinio akciji policije u Botunu. Mislim da će prvo morati da se obave konsultacije sa Satlerom, pa tek onda da se donese odluka da li da se uvaže zahtjevi Predsjedništva DNP-a - kazao je Knežević.

Knežević: Sumnjam da je ambasador Satler uticao na policijsku akciju u Botunu

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Hronika

Policija ćuti o zastrašujućim prijetnjama

Kneževićev rat za Botun: ,,Neki ćete da poginete, a neki ćemo da se vratimo...”

SRUŠENA OPTUŽNICA: Baković: Belivuku i Miljkoviću nije bila izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: pregovori-sa-eu

Vujović: Ne bih isključio ni dogovor Kneževića, Vučića i Mandića oko strategije izazivanja krize u Crnoj Gori

Senat SAD usvojio zakon o tužbama za neodobrene AI eksplicitne slike

Moskva upozorila SAD: Ne igrajte se s vatrom, novi napad na Iran vodio bi u globalnu katastrofu

Nepoznati dronovi pogodili čak tri tankera u Crnom moru, išli su ka ruskoj luci

Knežević: Sumnjam da je ambasador Satler uticao na policijsku akciju u Botunu

PRATITE TVe UŽIVO