Odluka Vlade Crne Gore da ne usvoji prijedlog o upisu studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost duboko nas je zatekla i zabrinula. Kao bivši studenti ove institucije, ośećamo dužnost da javno reagujemo na očigledan pokušaj gušenja slobodne i kritičke misli, navedeno je u saopštenju Foruma alumnista Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
Ističu da FCJK nije samo visokoškolska ustanova, to je prostor đe se njeguje i brani crnogorski jezik, kultura i identitet.&nbsp;
- Ovom odlukom Vlada direktno potkopava pravo mladih ljudi da se školuju na sopstvenom jeziku i izučavaju sopstvenu književnost. To je opasna poruka da znanje više nije vrijednost koju država želi da podrži - dodaju Alumnisti FCJK-a.&nbsp;
Ova odluka, naglašavaju, nije tehničko pitanje, već duboko politička poruka o tome kakvu budućnost Crna Gora želi.&nbsp;
Oni su pozvali nadležne da odmah preispitaju svoju odluku i omoguće upis nove generacije studenata.&nbsp;
- Pozivamo i građane da se solidarišu sa FCJK, jer napad na ovu instituciju je napad na temeljne vrijednosti svakog slobodnog demokratskog društva. Nećemo ćutati dok se gase posljednji prostori slobode - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Forum alumnista FCJK: Odluka Vlade opasna poruka da znanje više nije vrijednost koju država želi da podrži

Predsjednik Upravnog odbora i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost prof. dr Boban Batrićević, reagovao je povodom današnje odluke Vlade Crne Gore da ne dozvoli upis nove studentske generacije na taj Fakultet, postavljajući pitanje "Da li Vlada želi da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost?
Pismo predsjednika UO FCJK-a prenosimo integralno:&nbsp;
Duboko sam zabrinut potezom Vlade Crne Gore da ne dozvoli upis nove studentske generacije na Fakultet za crnogorski jezik i književnost. To je krajnje čudna i upitna odluka koja nameće nekoliko pitanja:
Duboko sam zabrinut potezom Vlade Crne Gore da ne dozvoli upis nove studentske generacije na Fakultet za crnogorski jezik i književnost. To je krajnje čudna i upitna odluka koja nameće nekoliko pitanja:
1. Da li Vlada želi da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost?
2. Da li Vlada favorizuje Univerzitet Crne Gore u odnosu na FCJK, budući da je odluku o upisu nove generacije UCG usvojila bez rasprave.
3. Da li određeni elementi u Vladi poput ZBCG, Demokrata i SNP, inače prepoznati kao negatori crnogorskoga jezika i crnogorske nacionalne književnosti, sprovode agendu likvidacije državnih institucija s crnogorskim prefiksom?
4. Do kada će studenti i zapošljeni na FCJK trpjeti pritiske i demonizaciju od strane Vlade?
5. Kako Vlada koja za sebe kaže da je "front-runner" EU integracija misli napredovati u tom procesu kad guši akademske slobode?
Pitam ovo kao neko ko već godinama predstavlja instituciju koja je stalna meta napada vlasti i provladinih medija? Ne znam postoji li u ovih pet godina napadanija i ugroženija institucija u Crnoj Gori nego što je slučaj s FCJK kojemu se konstantno osporava rad, samo zato što ima kritičku percepciju vlasti i što brani nacionalne interese Crne Gore, njenog građanskog uređenja, euroatlantske agende te opstanak crnogorske nacije.
Na kraju želim poručiti, mi kapitulirati nećemo - ne možemo to uraditi zbog istorije koju proučavamo i štitimo od zaborava, zbog śećanja na Božićne ustanike, junake s Neretve i Sutjeske, svih onih ljudi koji su devedesetih godina prošlog vijeka čuvali obraz Crnoj Gori kroz antirarni pokret, na kraju, ne možemo zbog onih koji su 2006. osamostalili ovu zemlju, a ponajviše radi onih koji sebe vide kao studente FCJK. Branićemo naša prava svim demokratskim sredstvima i pobijediti. Jer mi se borimo protiv zla kojemu vi služite.
Prof. dr Boban Batrićević, predśednik UO FCJK

Batrićević: Da li Vlada želi da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost?

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković reagovao je na odluku Vlade Crne Gore da ne odobri upis nove generacije studenata na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja, ističući da je nepojmljivo da Vlada države koja pledira postati dio Evropske unije guši akademske slobode i po ko zna koji put otežava rad Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja.&nbsp;
Đurašković naglašava da je gotovo pola decenije FCJK stalna meta Vlade Crne Gore, koja ne samo da pokazuje autoritarne tendencije i želju za disciplinom mišljenja, već i težnju da sve što ima crnogorski prefiks ugasi.
- Najoštrije osuđujem to što se na današnjoj sjednici Vlade nije donijela odluka o tome da se ove godine odobri upis nove studentske generacije. Kao gradonačelnik Prijestonice čvrsto stojim uz FCJK i zahtijevam od Vlade da promijeni ovu skandaloznu ulogu koja je direktni udar na crnogorski jezik, književnost i kulturu - istakao je Đurašković.&nbsp;
Gradonačelnik Cetinja je poručio da Vlada koja guši akademske slobode, ne može biti Vlada koja zemlju vodi u EU.

1250x600

1084x550

Đurašković: Gotovo pola decenije FCJK stalna meta Vlade koja ima težnju da sve što ima crnogorski prefiks ugasi

Nakon što je objavljeno da Vlada Crne Gore nije danas usvojila odluku o upisu brucoša o trošku države na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju za studijsku 2025/2026. godinu, poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč je na današnjem skupštinkom zasijedanju, pitala ministra finansija Novicu Vukovića, da li je Vlada pristala na goli fašizam i nacizam.&nbsp;
- Da li je ta odluka donesena na Vladi? Ne samo da bi ta odluka bila velikosrpska, anticrnogorska, antievropska, ne samo da bi bila atak na slobodno mišljanje, ne samo što bi bio skandalozni odgovor na ono što je juče bio izvještaj Evropskog parlamenta o veličanju ratnih zločinaca, a da se oni koji veličaju ratne zločinice finansiraju iz budžeta Crne Gore. Ako je ovo odgovor na moje pitanje potvrdan, mi moramo imati hitnu reakciju, zahtijevaćemo prekid rada Skupštine Crne Gore jer ovo nećemo dozvoliti - poručila je Vukoivić Kuč.
Ministar finansija je odgovorio na pitanje Vuković - Kuč da nije bio na Vladi.
- Sjednica Vlade je počela u 11h. Ja sam već tada bio u Skupštini - kazao je ministar.

Vuković-Kuč ministru finansija: Ako je odluka o FCJK-u donešena na Vladi, obustavićemo rad parlamenta

Njemački proizvodni sektor u novembru je rastao treći mjesec zaredom, podstaknut prvenstveno automobilskim sektorom.
Rast je iznenadio ekonomiste, koji su predviđali pad od 0,7 odsto na mjesečnom nivou. Umjesto toga, industrija je porasla 0,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Statističari su revidirali brojke za oktobar prema gore, na mjesečni rast od dva odsto, nakon septembarskog plusa od 1,8 odsto.
"Pozitivan razvoj u novembru pripisuje se rastu automobilske industrije", poručili su iz Destatisa. U toj grani rast je na mjesečnom nivou iznosio 7,8 odsto, a mašinska industrija je takođe rasla.
S druge strane, energetika je bila u recesiji od 7,8 odsto.
Brojke su bile iznenađujuće čak i u međugodišnjem poređenju. Industrija je proizvela 0,8 odsto više nego u novembru prošle godine, dok su analitičari očekivali pad od jedan odsto.
Istovremeno, prema najnovijim podacima, njemačka industrija primila je neočekivano veliki broj narudžbi, što je podstaklo nade u kraj dugotrajnog pada.
Raspoloženje u industriji bilo je nešto pozitivnije u decembru &nbsp;nego u prethodnom mjesecu. Indeks poslovnog raspoloženja instituta Ifo skočio je s minus 20,2 boda u novembru na daljih duboko pesimističnih minus 18,8 bodova.
Istovremeno, poslovna očekivanja prošli mjesec bila su svjetlija od procjene trenutne situacije.
Novi podaci potvrđuju "da konjunktura njemačke ekonomije konačno ide naprijed", rekao je Jens-Oliver Niklasch, analitičar Regionalne banke Baden-Württemberg.
Glavni ekonomista VP banke, Thomas Gitzel, procijenio je da industrijski rast nagovještava značajan opšti privredni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Njemačka industrija jasnije signalizira oporavak

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu juče je bilo potpuno pusto, a jedina novina koja se primjećuje na parceli su postavljene nadzorne kamere. Jedna kamera je postavljena uz ogradu, a jedna na kućici kod kapije gradilišta.
Prema informacijama „Dana" operativa turskih firmi Kuzu grup i Alkatraš će naredne sedmice, ne zna se tačan datum, nastaviti gradnju kolektora. Izvođač intezivno pregovra sa podizvođačima kako bi obezbijedili funkcionisanje radova.
Gradnja kolektora zvanično je počela 30. decembra prošle godine, uz protivljenje mještana Botuna. Nakon intervencije Komunalne policije i Uprave policije dogovoreno je da se ponovo pokrenu pregovori. Od tada je prošlo deset dana - Botunjani kažu da ih niko nije zvao na pregovore, dok su iz Demokratske narodne partije juče saopštili da su pregovori između Milojka Spajića, premijera, i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u četvrtak veče završeni bez rezultata jer premijer nije prihvatio predložene opcije. Mediji su objavili da nije prihvaćen predlog da se spalionica izmjesti iz Botuna. Ovu informaciju pregovarači nijesu potvrdili.
DNP je u inicijativi koju ultimativno šalju Vladi spomenuo i kolektor - da se moraju uvažiti stavovi građana Zete iskazani na referendumu 14. decembra prošle godine.
Da ih niko nije kontaktirao i zvao na pregovore za „Dan" je potvrdio Boško Kažić, mještanin Botuna.
– Koliko sam nezvanično čuo Andrija Mandić je imao razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. U tim pregovorima smo i mi trebali da se uključimo kako je bilo i obećano. Mi nijesmo imali nikakvih razgovora ni sa kim. Pretpostavljam da će se naći neko rješenje i da će se razgovarati – rekao je Kažić.
Da razgovora nije bilo kaže i Milan Ćetković. On je istakao da ih niko nije zvao, te da očekuju da poziv.
Da poziv nisu dobili navodi i Jagoš Bećirović.
– Niko nas nije zvao ni na kakve razgovore. Iskreno, od ovakve vlasti ništa i ne očekujem – istakao je Bećirović.

Postavljene kamere na gradilištu u Botunu

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Tag: prekid-finansiranja-fcjk-a