Naljepnicama na kojim piše „Skupština Crne Gore“ poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) danas su prekrili novi logo tog zakonodavnog doma koji je Andrija Mandić jutros okačio u holu.
Predsjednik Skupštine je za <a href="https://etv.me/politika/u-holu-skupstine-crne-gore-postavljen-novi-logo">novi logo </a>izabrao Zetsku banovinu - &nbsp;čime jasno veliča period u kojem je Crna Gora izgubila ime, državno dostojanstvo i teritoriju postajući pokrajina u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg0A9Hz8HiTM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Poslanik DPS-a Oskar Huter je saopštio da je njihovo prekrivanje novog loga civilizovana reakcija i protest protiv necivilizovanog postupanja Andrije Mandića.
- Provincijskog i prevaziđenog političara koji broji posljednje dane i u tim danima pokušava da prekroji ono što su mu zadali - dodao je Huter.
Mandić je još prošlog mjeseca, tokom sjednice Skupštine koja je održana na Cetinju, predstavio ovaj novi logo - što je izazvalo burnu reakciju poslanika. Oni su <a href="https://etv.me/politika/mandic-predstavio-novi-logo-skupstine-nikolic-simbolika-je-jasna-pozivate-se-na-zetsku-banovinu-u-vremenu-kad-je-crna-gora-izgubila-ime-i-dio-teritorije">ukazali upravo da Mandić ovim činom ponižava državu Crnu Goru</a>.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Poslanici DPS-a prekrili novi logo Skupštine: Ovo je civilizovana reakcija na necivilizovano postupanje Andrije Mandića

Četiri antologije crnogorske narodne proze, antologija bajki „Vilina gora“, legendi „Vatra samotvora“, basni „Kad je sve zborilo“ i priča „Potopno vrijeme“ koje je objavila Matica crnogorska predstavljene su prethodnih dana u Umagu i Puli. Promocije je organizovala Matica crnogorska u saradnji sa Društvom Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ – Umag i Zajednicom Crnogoraca i prijatelja Crne Gore grada Pule.&nbsp; Antologije koje je Matica crnogorska objavila poslije dugog perioda predstavljaju svojevrsni vrhunac istraživačkog i terenskog rada Radoja Radojevića na prikupljanju crnogorskog narodnog stvaralaštva, rekao je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović, jedan od urednika izdanja. Antologiju basni „Kad je sve zborilo“ i antologiju priča „Potopno vrijeme“ je nakon tragičnog nestanka Radoja Radojevića dovršio i priredio za štampu Danilo Radojević.&nbsp; – Priređujući antologije braća Radojevići su vodili računa da obuhvate kompletan etnogeografski prostor Crne Gore. Legende, bajke, basne i priče sadržane u ovim izborima nastajale su u krajevima širom Crne Gore, tematski su podijeljene i autentično predstavljene. Predgovori i pogovori koje su napisali Radoje i Danilo Radojević ujedno predstavljaju izuzetne studije o crnogorskoj narodnoj književnosti. Čitajući ih dobijamo cjelovitiju predstavu o crnogorskoj usmenoj književnosti a njihovi tekstovi nam otkrivaju i niz neobično važnih činjenica. Ukazao bih ovom prilikom zbog njenog značaja samo na jednu, koja nam govori – da pored crnogorskog naroda niti jedan drugi slovenski narod na Balkanu nema toliki broj narodnih basni da bi ih mogao objaviti kao posebnu knjigu – rekao je Ivanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101048_ce658fd6b849bccbbd38d1d16a7151d7b3d42ab42ab83af77e7ca7487661c380.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029101048_ce658fd6b849bccbbd38d1d16a7151d7b3d42ab42ab83af77e7ca7487661c380" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa događaja"> </figure>  Dodao je da pored nesumnjive potrebe da se ove četiri vrijedne antologije poslije toliko godina ponovo objave i budu dostupne publici, ovaj projekat smatraju i svojevrsnim omažom braći Radojević koji su toliko učinili za crnogorsku kulturu, crnogorski jezik i nacionalni identitet Crnogoraca. Ova edicija predstavlja drugo izdanje, s obzirom da je prvo izdanje crnogorskih legendi, bajki, basni i narodnih kazivanja objavljeno tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka.&nbsp; - Ono je, nažalost, najviše zbog nepostojanja konzistentne crnogorske kulturne politike palo u zaborav. Matica crnogorska, kao ustanova, shodno svojim zakonskim određenjima i programskim smjernicama obavlja djelatnost u cilju afirmacije i njegovanja crnogorskog kulturnog identiteta, pa je to bio odlučujući faktor da neponovljivu Antologiju crnogorske narodne proze publikujemo u novom izdanju, s obzirom da kvalitet teksta možemo označiti kao jedno od centralnih mjesta u crnogorskoj nacionalnoj književnosti - rekao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.&nbsp; Antologija vjerno prikazuje moralna shvatanja tadašnjih Crnogoraca, što govori o načinu mišljenja i sistemu vrijednosti, u kojoj je sadržan dio naše duhovne baštine, te ova prozna ostvarenja upotpunjavaju kulturnoistorijski kontekst ukupne zaostavštine crnogorskog naroda, dodao je Jovović.&nbsp; - Četvoroknjižje o kome je riječ predstavlja još uvijek otvoren horizont za nova istraživanja, što istovremeno omogućava dalju interpretaciju određenih fenomena iz istorije i etnologije Crne Gore. Iako su priređivači ove edicije zabilježili da su pojedini zapisivači dodavali, a neki i krivotvorili autentični tekst u pojedinim narodnim kazivanjama još u XIX vijeku iz ideoloških odnosno političkih pobuda, njihova upotrebna vrijednost je i danas velika među populusom, s obzirom da ne samo domicilno stanovništvo, nego i stranci, pa čak i turisti, više spoznaje imaju preko legendi i narodnih kazivanja o Crnoj Gori nego iz referentne istorijske literature. Tipičan primjer su antičke i srednjovjekovne legende o postanku gradova na Crnogorskom primorju, Ulcinja, Budve ili Kotora. Neupitno je da brojne legende i narodna kazivanja sadrže neki istorijski podkontekst, zbog čega su one aktivno učestvovale u dugom razdoblju oblikovanja bića crnogorskog naroda, prožimanja više različitih etnosa, ilirskog, romanskog i slovenskog u jedan narod – rekao je Jovović.&nbsp; Program u Puli vodila je Nina Petrović, a prisutnima se obratio i zamjenik gradonačelnika Pule, prof. dr Vito Paoletić koji je izrazio zadovoljstvo što je prisustvovao i pohvalio izdavački projekat Matice crnogorske kao bitan za razumijevanje crnogorskog identiteta i prožimanje kultura susjednih slovenskih naroda. U Umagu je u ulozi domaćina na sceni bila Milanka Marić. Odlomke iz teksta Milovana Radojevića čitala je Ružica Mitrović-Maurović, predsjednica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ – Umag na čiju su inicijativu održane ove dvije promocije.

Crnogorska narodna književnost kao izraz nacionalnog duha i identiteta

Crna Gora mora pratiti svjetske tokove i jačati kontrolu nad posjedovanjem oružja, poručio je ekspert za bezbjednost Ivan Pekić, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
- Crna Gora mora pratiti svjetske tokove, a nadležni organi moraju kontrolisati građane i pravovremeno reagovati da ne dođe do bilo kakvih incidentnih situacija - rekao je Pekić.
Nedjelja razoružanja obilježava se svake godine u organizaciji Ujedinjenih nacija od 24. do 30. oktobra, s ciljem da se skrene pažnja javnosti na važnost smanjenja količine oružja i jačanja globalnog mira i bezbjednosti. Fokus je, između ostalog, i na smanjenju proizvodnje i širenja oružja – naročito biološkog, hemijskog, nuklearnog, ali i konvencionalnog, poput vatrenog oružja i nagaznih mina.
Govoreći o migracionim tokovima, Pekić je upozorio da oni nose i bezbjednosne rizike.
- Može se desiti da u Crnu Goru dođe neki zalutali terorista sa nekog ratišta. U tom kontekstu organi bezbjednosti moraju imati jači fokus nad migracionom politikom - istakao je on.
<h2>Dobrovoljno razoružavanje - korak naprijed</h2>
Pekić je pohvalio akciju dobrovoljnog razoružavanja građana, ocijenivši je kao „dobru i korisnu inicijativu“ koja mora biti nastavljena i nakon završetka godine.
- Uzmite u obzir činjenicu da imamo blizu 4.000 komada oružja i ne znam koliko stotina komada municije, tako da definitivno smatram da je crnogorsko društvo zrelije. Ali imamo i mi određenih nedostataka, moramo zajedno da sazrijevamo, moramo da prihvatimo te određene evropske poglede - rekao je Pekić.
Dodao je da će Crna Gora, ulaskom u Evropsku uniju 2027/28. godine, morati da prihvati određeni broj migranata, što podrazumijeva i nove bezbjednosne izazove.
- Primanjem određenog broja migranata imate određene bezbjednosne rizike, koje definitivno mora kontrolisati Uprava policije kao operativni organ i Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i ANB koja brine o našoj nacionalnoj bezbjednosti - istakao je on.
<h2>Naslijeđeni problem</h2>
Pekić vjeruje da gotovo svaka crnogorska kuća posjeduje neko naslijeđeno oružje.
- Skoro da nema kuće u Crnoj Gori u kojoj nema naslijeđenog vatrenog oružja, od djeda, oca, ili još daljeg rođaka - kazao je on.
On je naglasio da su građani prepoznali značaj akcije dobrovoljnog predavanja oružja.
- Crnogorci su na vrijeme sagledali da u ovakvoj jednoj akciji možete vratiti nelegalno oružje i na taj način se osloboditi njega, tako da je to jedna zaista dobra akcija. Ipak, mislim da je sve na nadležnim organima i da oni trebaju da pravovremeno prate sve ove situacije i reaguju - zaključio je Pekić.

Pekić: Skoro da ne postoji kuća u Crnoj Gori u kojoj nema naslijeđenog oružja

Ministarstvo kulture i medija ne učestvuje u predlaganju i odlučivanju, niti ima ikakav uticaj na izbor nagrađenih Trinaestojulskom nagradom, dok žiri za dodjelu najvećeg državnog priznanja bira Skupština Crne Gore - kazala je čelnica ovog resora Tamara Vujović na kontrolnom saslušanju Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
Ona je istakla da Zakon o državnim nagradama ne ostavlja ni minimum ovlašćenja u dijelu odlučivanja o osnovanosti za dodjelu Trinaestojulske nagrade, te da žiri tvrđuje da li su svi prijedlozi u skladu sa zakonom, te je li dokumentacija koja je dostavljena potpuna.
- Mi samo prikupljamo predatu dokumentaciju, a i kad se aplicira žiriju se šalju prijedlozi - navela je Vujović.
Najveće državno priznanje, prema njenim riječima, nije nagrada samo za pojedinačni uspjeh, već državna nagrada za one koji talentom, radom i predanoćču to zaslužuju, te da je zbog toga svako pitanje na ovu temu legitimno.
- Kao resorno ministarstvo nemamo nadležnosti da ulazimo u odluke komisije. U skladu sa Zakonom o državnim nagradama ministarstvo vrši isključivo administrativne poslove, pružanje organizaciono-tehničke podrške, te obezbjeđivanja uslova za dodjelu nagrade - rekla je Vujović.
Ministarstvo je, govoreći o primjeni Zakona o izdavačkoj djelatnosti, kazala da se Nacionalna biblioteka "Đurđe Crnojević" može smatrati nadležnom da pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti, pošto ona neposredno primjenjuje materijalni propis ovog akta.
To, prema njenim riječima, podrazumijeva da je najmjerodavnija da ocijeni jesu li ispunjeni svi uslovi da bi se nešto smatralo prekršajem i za eventualno pokretanje nekog postupka.&nbsp;
Oni su od Ministarstva pravda tražili mišljenje ko može pokrenuti postupak.
- Kazali su da prema Zakonu o prekršajima postupak može pokrenuti organ u čijoj nadležnosti spada izvršenje ili nadzor izvršenja ili tužilac. O tome smo obavijestili NB "Đurđe Crnojević". Tužilac će utvrđivati eventualne krivične ili prekršajne odgovornosti - rekla je Vujović.
Ostaju otvoreni za dijalog.
- Jer vjerujemo da tako možemo jačati sistem kulturne politike. Na nama je vrijednosti da branimo kroz institucije, a svedemo na minimum stvaranje vještačkih podjela u društvu i aktiviranja određenih tema koje imaju taj kapacitet - poručila je Vujović.
Uskoro opširnije....

Vujović: Ne učestvujemo u predlaganju i odlučivanju, niti imamo ikakav uticaj na izbor nagrađenih Trinaestojulskom nagradom, žiri bira Skupština

Trend rasta broja ženskih preduzeća u Crnoj Gori nastavljen je i tokom 2024. godine. Prema posljednjoj analizi inicijative Top Women Business Montenegro, koja je predstavljena u Podgorici na konferenciji Top Women Business Forum, žene su vlasnice ili rukovoditeljke 26,22 odsto ukupnog broja preduzeća u zemlji. Njihove kompanije ostvaruju 20,67 odsto ukupnog prihoda u Crnoj Gori i zapošljavaju 16,91 odsto ukupnog broja zaposlenih. Ipak, i pored napretka, sistemske barijere, tradicionalni stereotipi i ograničen pristup finansijama i strateškim sektorima i dalje otežavaju njihov puni razvoj. <h2>Optimistične brojke</h2> Osnivačica projekta Top Women Business Montenegro (TWBM) i direktorka BI-communication Ljiljana Burzan-Nikolić je, otvarajući konferenciju u Naučno-tehnološkom parku, kazala da cilj ostaje isti - graditi snažnu i održivu platformu za afirmaciju i vidljivost ženskog biznisa u Crnoj Gori. - Pokazujemo da inicijativa Top Women Business Montenegro raste, razvija se i postaje bogatija iz godine u godinu - kazala je Burzan- Nikolić. Njen optimizam prate brojke koje potvrđuju ono što je ideja projekta od samog početka – da žensko preduzetništvo u Crnoj Gori jača i postaje važan stub nacionalne ekonomije. To je pokazala i najnovija analiza koju je predstavio Ratko Nikolić, glavni analitičar inicijative TWBM i osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija. Prema njegovim riječima, u 2024. godini zabilježena je zanimljiva promjena na nivou cijele ekonomije – prvi put predat je manji broj finansijskih izvještaja. - Ako govorimo o broju preduzeća, u tom dijelu imamo znak usporavanja ekonomije. Međutim, to nije slučaj kad su u pitanju ženska preduzeća. Prethodne godine smo imali nastavak trenda rasta ženskih preduzeća, što znači da je među novoosnovanim preduzećima puno više ženskih - saopštio je Nikolić. On je dodao da je zabilježen brži rast broja preduzeća u vlasništvu žena nego onih kojima žene upravljaju, te da se progres vidi i u prihodima i u zapošljavanju u kompanijama koje vode žene. - Znači, svako četvrto preduzeće može imati karakteristiku ženskog preduzeća. Ona ostvaruju 20,67 odsto prihoda u Crnoj Gori, a zapošljavaju 16,91 odsto svih zaposlenih u preduzećima u zemlji - istakao je Nikolić. <h2>Barijere i rješenja</h2> Panel posvećen analizi stanja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori, koji je okupio predstavnike institucija, međunarodnih organizacija, bankarskog i istraživačkog sektora PKCG, pokazao je da, uprkos rastu broja ženskih biznisa, sistemske barijere i dalje ograničavaju njihov puni potencijal.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_7928541f86dd26c98b3ecbcbee09459cad84cd1dbb1f30f77706267d8b552f26.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029101028_7928541f86dd26c98b3ecbcbee09459cad84cd1dbb1f30f77706267d8b552f26" data-rendition-name="original" width="5657" height="3776" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Sa prvog panela(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  Liderka tima za rodnu ravnopravnost u UNDP-u Kaća Đuričković ukazala je da je privatni sektor u Crnoj Gori sve više prostor u kojem se otvaraju teme koje bi trebalo da vode institucije, ali i da je ekonomija još uvijek „slijepa na polovinu svog ljudskog kapitala“. Sistem je, upozorava ona, pun “flastera”, i sem što ne vidi žene, vrlo neprimjereno nudi ponudu unutar biznisa. - Dok slavimo pomake, odgovorno tvrdim da novac dominantno nije pošao u ruke žena i ženskih biznisa. Trendovi nam pokazuju da žene “podignu” biznis, bore svoje bitke, ali sistem je podešen tako da velike javne nabavke, kroz velike intervencije, idu firmama u vlasništvu muškaraca, gdje kapital dominantno ide kao „novac na novac“ u muškom klubu. Postoji strategija za žensko preduzetništvo i onda sistem sam razvije mehanizam “auto-imune bolesti” kako da sa jednom strategijom potpuno uništite cijeli kapital i strateški proces u jednoj državi. Samo zbog toga što je sistem toliko patrijahalno jak, devijacije nam postaju normalne - upozorila je Đuričković. Direktorka Odjeljenja za poslovanje sa SME klijentima u NLB banci Denisa Šehović kazala je da, iako se bilježi rast žena na vodećim funkcijama, one su i dalje nedovoljno zastupljene na izvršnim pozicijama i u upravnim odborima. - To znači da žene čine znatan dio preduzetničke zajednice, ali da su i dalje nedovoljno prisutne na pozicijama odlučivanja kada govorimo o srednjim i velikim kompanijama - navela je Šehović. Pojašnjava da žene češće dolaze iz sektora poput finansija, obrazovanja, zdravstva, dok je njihova prisutnost marginalna u IT-u, građevinarstvu, energetici – to ukazuje na strukturne barijere i ograničen pristup oblastima koje imaju znatan potencijal rasta. - Žene su visoko obrazovane, ali postoji značajan raskorak obrazovanja i pozicioniranja i to mora biti signal kojim se moramo baviti. Moramo se baviti, ne samo razvojem kompetencija, već i promjenom percepcije i kulture liderstva - poručila je Šehović. Iz ugla države, Anđela Gajević, v.d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede u Ministarstvu ekonomskog razvoja, podsjetila je da se razvoj ženskog preduzetništva vodi kroz Strategiju razvoja ženskog preduzetništva i niz konkretnih programa. Ona je najavila da će Crna Gora od naredne godine dobiti Kreditno-garantni fond koji će biti dostupan ženama, mladima i početnicima u biznisu. - To je važan mehanizam koji će olakšati pristup finansijama - kazala je Gajević, pozivajući komercijalne banke da se aktivnije uključe u tu priču i da zajednički doprinesu unapređenju poslovnog ambijenta. Predstavnica mikrofinansijskog sektora, Snežana Božović iz Alter Modusa, kazala je da je pred državom još dosta posla i da postoji veliki prostor za napredak ženskog preduzetništva. Poseban potencijal vidi u agroturizmu – grani koja spaja tradiciju i preduzetništvo. U Crnoj Gori postoji oko 27.000 poljoprivrednih gazdinstava, a svako osmo vodi žena. - Vidljivost i priznanje svih oblika ženskog preduzetništva, kao i pristup finansijama, ključni su izazovi. Za nas, žensko preduzetništvo nije pitanje jednakosti, već snage i budućnosti - poručila je Božović. Direktor Sektora za istraživanja i analize u Privrednoj komori Miljan Šestović kazao je da iako posljednja analiza pokazuje apsolutni napredak u brojkama, ima dosta prostora za unapređenje položaja žena u biznisu. - Radimo analize poslovnog ambijenta, koje pokazuju da pristup finansijama jeste generalno već godinama najlošije ocijenjena oblast, a kada uzmemo u obzir tradiciju i stereotipe, da se zemlja uglavnom prepisivala na muške članove porodice, jasno je da je damama teže započeti biznis - naveo je Šestović. Na drugom panelu posvećenom digitalnoj transformaciji i budućnosti poslovanja, učesnici su ukazali da digitalizacija nije samo tehnološki, već prije svega strateški i ljudski proces. Saglasni su da digitalni alati mogu olakšati život i poslovanje, ali da se pravi napredak postiže tek kada se zadrži balans između tehnologije i ljudskog kontakta. <h2>Digitalizacija i budućnost poslovanja</h2> Adrijana Husić, osnivačica Communication Studija Cassiopeia, istakla je da se marketing brzo mijenja, ali da proces digitalizacije u praksi nije ni jednostavan ni univerzalan. - Ne može svaki proizvod i svaka priča biti digitalna. Važno je razumjeti ko su naši korisnici i pronaći pravu mjeru između kanala komunikacije i stvarnih potreba - kazala je Husić. Milica Matović, suosnivačica startapa MyTurn, predstavila je aplikaciju koja pomaže roditeljima da djecu na zabavan način uključe u kućne poslove. Aplikacija danas ima oko 2.000 korisnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_b30c15147b74afdcdafd48bc34da034fff7d0ca01e7db425b9aae5aeb3e9c660.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251029101028_b30c15147b74afdcdafd48bc34da034fff7d0ca01e7db425b9aae5aeb3e9c660" data-rendition-name="original" width="5694" height="3801" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Sa drugog panela(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  - Živimo u vremenu koje mijenja sve tehnologije. U trci stalnog lansiranja novih proizvoda pobjeđivaće timovi koji budu stalno učili i pametno koristili ono što već postoji - poručila je ona. Drago Kažić, komercijalni direktor operacija u kompaniji One Crna Gora, poručio je da digitalizacija ima smisla samo ako poboljšava korisničko iskustvo. - Korisnici žele sve – i brzinu digitalnog i sigurnost ličnog kontakta. Ne treba birati krajnosti, već pomiriti dva svijeta i napraviti hibridni model koji zadovoljava sve generacije. Tehnologija ne može zamijeniti čovjeka, ali mu može značajno olakšati život - ocijenio je Kažić. Igor Janković, direktor Odjeljenja digitalnih kanala i Kontakt centra u NLB banci, istakao je da digitalizacija donosi jednostavnije procese i brže usluge, ali da bezbjednost ostaje temelj bankarskog sistema. - Imamo blizu 60 odsto digitalizovane klijentske baze. Preduslov za dalji razvoj jeste sajber bezbjednost. Očekuje se da u budućnosti imamo većinu digitalizovanih bankarskih usluga. Vidim budućnost u kojoj će se sistem „End to end“ forsirati, Al će biti u fokusu, ali bez pretenzija da se isključuje ljudski faktor u cijeloj priči - poručio je Janković. <h2>Uspješne priče</h2> U okviru segmenta konferencije „TWBM Talks“ govorila je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG), Nina Drakić, prva žena na čelu te institucije u njenoj 97 godina dugoj istoriji. Ona je stava da je ženski preduzetnički potencijal u Crnoj Gori i dalje nedovoljno iskorišćen, ističući da je cilj Komore da kroz umrežavanje, edukaciju i zajedničke inicijative doprinese većoj vidljivosti i konkurentnosti žena u biznisu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_eb6bb90897ba2f2773aac46f37f6d586b0101cdbab014a5698c74b41243629a8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251029101028_eb6bb90897ba2f2773aac46f37f6d586b0101cdbab014a5698c74b41243629a8" data-rendition-name="original" width="5797" height="3870" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Burzan-Nikolić u razgovoru sa Drakić(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  - Učešće žena u edukativnim aktivnostima koje organizuje PKCG pokazuje da su spremne za učenje i napredak, ali i da im treba pružiti više prilika za razvoj i povezivanje. Potrebna je snažnija koordinacija između različitih inicijativa i institucija koje se bave razvojem ženskog preduzetništva - ocijenila je ona. Drakić je poručila da je važno da žene vjeruju u ono što rade, da budu hrabre i istrajne, te da uspjeh ne dolazi čekanjem savršenih okolnosti. - Ne čekajte idealan trenutak – on se neće desiti. Krenite odmah, učite, razvijajte se i radite posao koji volite - zaključila je Drakić. Na Top Women Business Forumu predstavljene su i dvije različite, ali jednako uspješne biznis priče. Sonja Peklenik, osnivačica Instituta za razvoj ličnih i profesionalnih vještina, otvoreno je govorila o svom putu kroz sumnje i perfekcionizam.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_67dbe5d785dda8bfeac87542507ef25ba3b7c9f2b4fb53102e68537cfb013798.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251029101028_67dbe5d785dda8bfeac87542507ef25ba3b7c9f2b4fb53102e68537cfb013798" data-rendition-name="original" width="6016" height="4016" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Sonja Peklenik(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  - Najveće prepreke nijesu bile tržište ni konkurencija već ja sama. Svaka greška postala je lekcija. Prepreke nijesu bile na tržištu i u konkurenciji, vjerujem da smo već toliko prošli svega i da imamo drugačiju snagu od svih Evropljana. Ne bojte se konkurencije, autentičnost je naš adut - poručila je ona. S druge strane, Selma Hadži, osnivačica brenda Lučka Olive, je na porodičnoj zemlji u Tuzima, oživjela recepture đedovine njenog muža i pretvorila ih u nagrađivane proizvode od maslinovog ulja. Hadži je učesnicima konferencije u Podgorici pokazala kako se tradicija može pretvoriti u savremeni i održivi biznis.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_72f74f12b256a1c2d04a8ecedf82d28b8727dad55f56bb89038f29c8068f60d2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251029101028_72f74f12b256a1c2d04a8ecedf82d28b8727dad55f56bb89038f29c8068f60d2" data-rendition-name="original" width="6016" height="4016" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Selma Hadži(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>

Raste broj ženskih preduzeća ali sistemske barijere ostaju

Zašto Tužilaštvo poslije godinu i po - ili dvije ne zove Ivana Bajkovića da traži papire kako je gradio firmu, odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je Bemax radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove - pa su im dali pet stanova - pitao je advokat Zoran Piperović nakon što su Vlado Ivanović i Aleksandar Mijajlović saslušani na okolnosti koje se tiču stanova u „Perli“.
Ivanović je, kaže Piperović, podsjetio da je već ranije pričao tu priču - da je bio angažovan da opremi gotove stanove koje je napravio Ivan Bajković.
- Da je njegova firma to fakturisala Bemax-u, da je Bemax platio fakturu nazad, a da je on sarađivao sa arhitektom Petrovićem iz Beograda. Sve priča koja je ispričana dvije godine unazad - podvukao je Piperivć.
Mijajlović je, ističe on, isto rekao da nema stan u „Perli“, da su to stanovi Bemax-a i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je Bemax te stanove davao na korišćenje prijateljima.
- To su Kovačević, Lazović, Mijajlović, Ubović i Zoran Tomčić... Kao i da, kada bi god došao, da bi uzeo ključ i vratio ključ na recepciju. Suština je da su to stanovi Bemax-a koje je dobio na kompenzaciju od firme Ivana Bajkovića - naglasio je Piperović.
<h2>SMIJE LI VLASNIK DA RASPOLAŽE SVOJOM IMOVINOM KAKO HOĆE?</h2>
Na saslušanju je, kaže, samo naglasio jedno pitanje.
- Da li branite bilo kojem vlasniku da raspolaže imovinom na način na koji on hoće: da je pokloni, da na korišćenje, da budem banalan: da je zapali, uništi ili čini s njom što hoće - a da ne vrijeđa javni inteers ili povređuje zakon? - pitao je Piperović.
Istakao je da su za tih pet stanova, na osnovu ugovora o odstranjivanju duga, napravljeni notarski zapisi gdje je Bemax u Direkciji za nekretnine uknjižen kao vlasnik.
- To je vrlo prosto: zovete ujutru Bajkovića i kažete „ovi ljudi tvrde to i to - da li je to istina ili nije?“ Ako jeste: „dajte dokumentaciju odakle vam novac da napravite zgradu, jeste li imali ugovor o gradnji, jeste li pravili kompenzaciju“... - naveo je Piperović.
<h2>OPTUŽNICA NIJE PRESUDA</h2>
U Tužilaštvu sada, ističe on, kaže da su stanovi pribavljeni krivičnim djelom - a prošle godine su tvrdili da je Bemax prodao te stanove Mijajloviću i Lazoviću kešom...
- Sad imamo drugu priču: da su pravljeni stanovi od keša iz nezakonitih radnji, i ja kažem: Ako vi u krivičnoj prijavi tvrdite da znate da se neko lice bavilo kriminalom - samim faktom da je protiv njega podignuta optužnica, recimo za distribuciju kokaina - to u pravnom poretku ne dokazuje ništa, to se dokazuje presudom. Zna se što je optužnica u pravnom poretku - rekao je Piperović.
Ovdje, decidan je adcokat, imamo narativ kao u optužnici protiv Zorana Lazovića.
- Da se njegov sin bavio „prodajom kokaina pa je davao ocu pare“. Kako znaju da je ocu davao pare i ko je utvrdio da se bavio kokainom - to nije uopšte bitno. Bitno im je da to postoji u optužnici - naveo je Piperović ukazujući da takav pristup nijedna država mi kontinentalno pravo ne poznaju.
Nema, podvlači Piperović, države đe ćete da nađete sličan primjer.
- Ovdje dio medija navija za takav narativ, što je meni frapantno. Ako su mediji za zaštitu javnog interesa a rade da se to može - i da se tako targetiraju ljudi - čemu mediji, pravda i zakoni? Ne znam, ali vidim da to prolazi kod nekih medija. Opet će neko jednog dana na sudu da kaže što se stvarno desilo - poručio je advokat.
<h2>BIĆE KAO U SLUČAJU KRSTOVIĆA</h2>
Sve to, navodi on, oduševljava javnost.
- Slikaju se lisice, političari pričaju, a za tri-četiri godine biće kao u slučaju Krstovića - kad je Dritan Abazović tri godine ponavljao da su oni šverceri kokaina - a kada su oslobođeni je pitao kad ih je to pomenuo - a iz usta ih nije vadio! - ukazao je Piperović.
Tako će, smatra on, da bude i u ovom slučaju.
- Niko se sjećati neće. Ne može se tako utvrđivati pravda. Svaki normalni čovjek želi da se u državi uvede red i da svako ko je napravio krivično djelo dobije adekvatnu kaznu i izdrži tu kaznu, da mora da odgovara... Ali ovako utvrđivati pravdu i ovakvo guranje dijela medija... To je za mene frapantno. Nekima sve može da prođe i ja znam da je pritisak političara nepodnošljiv, ali molim vas: sudija i tužilac moraju da imaju kičmu - poručio je advokat.
<h2>„NAJLAKŠE BI BILO REĆI: NE ZNAMO ZAŠTO - ALI MI MORAMO DA VAS UHAPSIMO“</h2>
Najlakše bi, cijeni on, bilo da su juče rekli: „Uboviću, mi Vas moramo da uhapsimo - ne znamo zašto ali moramo“.&nbsp;
- Ajde da Vas uhapsimo, budite tamo neko vrijeme, nije važno zašto - pa ćemo da vas pustimo i onda će svima da bude lakše. Ali ovako: iz jedne priče uskakati u druge šeme za isti događaj, ne znam čemu sve ovo vodi - naglasio je Piperović.
Rekao je da su i Ivanović i Mijajlović kazali da razumiju što im je pročitano - ali da ne znaju što trebaju da pričaju.
- Ljudi nijesu pravnici. Čuli su što im je pročitano, ali ne mogu da vjeruju što im je pročitano. Rekli su da ih pitaju što god hoće, i da će na sve odgovoriti. Tako je i bilo - naveo je advokat.
Podvukao je da se ovako pravda ne utvrđuje.
- Ovo je jedan potpuno pogrešan način da bi neko bio zadovoljan samim faktom da su Đuru, Marku ili Janku stavljene lisice - i da je taj uslikan sa lisicima. Onda je to nešto što ima svoje ime - a ja ne bih da ga kažem jer bi me brutalno napali pošto ionako smetam zbog toga kako kvalifikujem sve ovo u društvu... Ali neko to mora da kaže - naveo je on.
<h2>GOMILA TVRDNJI BEZ DOKAZA</h2>
Niko, kaže, ovdje ništa ne opstruira, i svi bi trebalo da budemo za to da se pravda sprovede.
- Ali ajmo da nađemo način kako se to radi: jer ovo nije način - nego gomila tvrdnji bez dokaza. Kad bude sud sudio i donio odluku - ovoga se niko sjećati neće ili će zaboraviti sve što je bilo jer će to biti najbolje po njega. Biće muka od onoga što je pričao kad su se ljudi hapsili – kazao je Piperović.
Ovo, cijeni on, nije pojedinačna nesreća - već prelazi u jednu kolektivnu nesigurnost - gdje niko više nije siguran.&nbsp;
- Mislim da je uloga medija da takve narative obriše: da se zna red - da se sve potkrijepi dokazima da bi pravda bila uspostavljena. Na ovakav način je to vrlo teško. Sve što će se desiti je da će neki ljudi biti neko vrijeme u pritvoru i to će biti finale ove priče. Ništa poslije toga se neće desiti - zaključio je Piperović.

Piperović: Ovakav pristup nijedna država i kontinentalno pravo ne poznaju, zašto Tužilaštvo dvije godine ne zove Ivana Bajkovića čija je firma na kompenzaciju dala stanove Bemax-u?

Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

U Kolašinu je danas otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik Amfilohiju u Kolašinu"> <figcaption>Spomenik Amfilohiju u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom. Aktivno je podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika. Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji. - Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović. Uprkos svemu tome, na otkrivanju spomenika predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić rekao je da je on govorio „jezikom ohrabrenja i mira“. - Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u sagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore: hram u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji đe se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda. Nevidljive su u stotinama razgovora u četiri oka, u narodnim kuhinjama koje hrane postiđelu glad, u molitvi... Gdje je dolazio obnavljale su se svetinje, gdje je govorio rađala se nada, gdje je ćutao - ćutanje je govorilo više od riječi - rekao je Bakić. Ocijenio je da je Radović bio „strog kad treba - a uvijek pravedan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Otkrivanje spomenika Amfilohiju"> <figcaption>Otkrivanje spomenika u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  - Onoliko kad čovjek može biti kada se oslanja na nebo. U godinama tvrde buke stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju i tražio da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Nije raspaljivao nego smirivao, nije razdvajao nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini, tako je i on spajao obale: da voda nosi naše razlike, a ne ljudi. Zato nama koji danas stojimo pred njegovim spomenikom pripada ponos i skromnost. Ponos jer je upravo naš Kolašinac, bivši predsjednik Opštine Vladimir Martinović dao prijedlog i opredijelio sredstva iz budžeta za podizanje ovog spomenika. Hvala mu što je sa vjerom i razumijevanjem prepoznao potrebu da u srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, radosti i sabornosti i potrebu da se ovaj spomenik uspravi na mjestu kojem pripada - pored crkve pod nebom koje je volio i u gradu čije je čedo - izjavio je Bakić. Ovo je, cijeni on, mjesto gdje će se mladi i stari skupiti. - U svijetu koji brzo zaboravlja budite ljudi koji pamte čovjeka koji je, sa krstom u ruci i molitvom na usnama, predvodio litije i branio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda: dođite ovdje, stanite, prekrstite se, poslušajte tišinu i sjetićete se puta, tada će i ova bronza progovoriti, ne glasno nego jasno - naveo je on. Na otkrivanju spomenika govorio je i srpski pisac i nacionalistički ideolog Matija Bećković. Odluku o podizanju spomenika Radoviću odobrilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM), a potpisala ministarka Tamara Vujović iz redova Demokrata. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.

U Kolašinu otkriven spomenik Amfilohiju Radoviću

Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) objavio je dio jučerašnjeg izlaganja šefa kluba Danijela Živkovića u Skupštini Crne Gore, u kojem je poručio da su “iznijeli tek mali dio onoga što znaju”.
– Mi smo za 30 godina uradili mnogo dobrih stvari, ali i ponešto što nije bilo dobro. Međutim, grdno se vara svako ko misli da sada, s pozicija moći, može prijetiti ili ucjenjivati, vjerujući da će to tek tako proći – rekao je Živković.
On je istakao da mnoge stvari tek treba da otkriju.
– Tek će se polako otkrivati ko je kome kum, ko je kome platio svadbu u Tužilaštvu... Ispucajte se vi iz Tužilaštva godinu, dvije, samo iznesite sve što imate – a onda ćemo i mi – poručio je lider DPS-a u parlamentu.
Živković je dodao da se Demokratska partija socijalista ne plaši političke borbe i da je spremna da odgovori na svaku vrstu pritiska.
– Ako neko misli da mu je pripalo pravo da sada dijeli moralne lekcije u crnogorskom društvu, a da mi ništa ne znamo o onome što se dešava unutar parlamentarne većine, o tome ko ide na koje adrese i kako razgovara – grdno se prevario. Što se nas tiče, na raspolaganju smo za svaku političku i svaku drugu borbu – zaključio je Živković.

Tag: prekriven-novi-logo

Poslanici DPS-a prekrili novi logo Skupštine: Ovo je civilizovana reakcija na necivilizovano postupanje Andrije Mandića

Crnogorska narodna književnost kao izraz nacionalnog duha i identiteta

Pekić: Skoro da ne postoji kuća u Crnoj Gori u kojoj nema naslijeđenog oružja

Vujović: Ne učestvujemo u predlaganju i odlučivanju, niti imamo ikakav uticaj na izbor nagrađenih Trinaestojulskom nagradom, žiri bira Skupština

Raste broj ženskih preduzeća ali sistemske barijere ostaju

PRATITE TVe UŽIVO