Procesuiranje 35 ljudi zbog protesta uoči dodjele Trinaestojulske nagrade je par ekselans primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, što je duboko problematično i institucionalno kukavički, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, politički savjetnik Aleksandar Musić.
Ako represivni aparat gazi preko svake mjere 35 ljudi koji nemaju društvenu zaštitu, a istovremeno su veoma pomirljivi prema brataniću predsjednika Skupštine Danilu Mandiću i alkoholisanim licima koji su napali novinare u Gornjem Zaostru to znači, navodi Musić, da se ocrtavaju obrasci moći.
- To znači da ovih 35 ljudi u ovom trenutku postoji dobar i loš način na koji mogu reagovati u ovoj situaciji. Dobar način je uzeti ovo i ocrtati širim društvenim slojevima i ljudima koji se s njima ideološki ne slažu, pokazati im da ako je danas neko na udaru već sjutra može biti neko drugi ma koliko se međusobno razlikujemo u nekim pogledima. Naprosto, ovo je zloupotreba moći. Drugi način kojim se može krenuti i koji možda nije najsretniji je da se zapadne u neku vrstu patetike, kuknjave i samosažalijevanja, martirologij žrtveništva i time se ne postiže nikakav cilj. Ovo je par excellence primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, a zapravo štićenja onih koji imaju pravu moć u Crnoj Gori u ovom trenutku i to bi trebalo podcrtati - rekao je Musić.
Prema njegovom mišljenju, kvalitetna opozicija bi trebalo u svakom trenutku da se poveže sa društvom, različitim udruženjima, organizacijama, sindikatima.
- To je ona tiha, podzemna moć političke stranke ili stranaka ili opozicije kao takve. Crnogorska opozicija to ne radi, propušta priliku za prilikom i u ovom trenutku još jednom dolazi do izražaja sada već zloglasno sredstvo - alat političke borbe u Crnoj Gori, a to je svemoćno saopštenje - ocijenio je Musić.
On podsjeća da je ideja vladavine prava ponašati se jednako prema svakome nezavisno da li taj neko ima, kako kaže, religijsko, obavještajno, paraobavještajno, političko, parapolitičko, ideološko, međunarodno, ekonomsko i svako drugo zaleđe.
- U ovom slučaju ja vidim zloupotebu moći i sile i vidim nešto što je duboko problematično, ako hoćete institucionalno kukavički- naglasio je Musić.
<h2>"Država u Gornjem Zaostru odustala od same sebe"</h2>
On se osvrnuo i na slučaj nestalog spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Smatra da je katastrofalno ako je država znala da će doći do podizanja tog spomenika, a da nije reagovala. To je, ističe Musić, svojevrstan kukavičluk. Sa druge strane, ako nije znala, to, kaže on, pokazuje nesposobnost države da vrši svoje temeljne uloge. 
- Nije tema je li spomenik sad u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Ono što je takođe tema je i zašto se nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku u Gornjem Zaostru odustala od sebe same. Tu imate ponovo negiranje države, tu čak i ne mislim o nekom identitetskom i ideološkom vrijednosnom smislu, nego u smislu upravne strukture države, logike države kao takve, ja bih ovo vraćao kao temu i to je pitanje za one koji vode državu, pitanje za premijera, pitanje za ministra policije, pa to je pitanje za predsjednika Skupštine, a sve ovo ostalo su nekakve peripetije čiji cilj je razvodniti, redikulizirati i maknuti pravi temu sa stola”- istakao je Musić.
- Nije tema da li je spomenik sada u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Tema je i zašto se država nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku, u Gornjem Zaostru, odustala od sebe same. Tu ponovo imate negiranje države — ne mislim u identitetskom ili ideološkom smislu, već u smislu njene upravne strukture i logike države kao takve. Ja bih ovu temu stalno vraćao, jer je to pitanje za one koji vode državu: pitanje za premijera, za ministra policije, pa i za predsjednika Skupštine. Sve ostalo su peripetije čiji je cilj da se razvodni, redikulizuje i skloni prava tema sa stola - istakao je Musić.
<h2>"Pet spektakularno prosutih godina"</h2>
Komentarišući djelovanje crnogorske opozicije, Musić ocjenjuje da je izgubljeno dragocjeno vrijeme.
- To je pet spektakularno prosutih godina, a možda će vrijeme pokazati da su to bile najbitnije godine za crnogorsku opoziciju. Željezo se kali kada je vruće, kada je situacija pri dnu imate priliku da se podignete kao feniks, a ne biti u stalnom grču, defanzivi i svoditi se na nekakva kultna saopštenja - rekao je Musić, dodajući da ne pamti primjer opozicije koja je „prosula” toliko vremena, iako se za taj period, kako kaže, moglo mnogo uraditi.
Osvrćući se na odnose među koalicionim partnerima, ocjenjuje da bi, ukoliko do sredine 2026. godine ne dođe do suštinskih promjena, sljedeći mandatar mogao biti lider NSD-a Andrija Mandić.
Prema njegovim riječima, „to nije nuklearna fizika, neka kompleksna matematika”, jer se sve kreće u pravcu da će „Demokrate sredinom 2027. godine biti na istorijskom minimumu”, dok će PES, kako sada stvari stoje, oslabiti, posebno „ako u političkom smislu skinu glavu Spajiću i okrive ga za neki ekonomski posrtaj i urušavanje budžeta”.
- Mandić je u poziciji da traži mandatara za sebe i ovi njegovi obilasci po svijetu – govorimo o SAD-u, o Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, a vjerujem da će takvih posjeta biti više u sljedećoj godini – on se pokušava dovesti u neutralu, da kada taj trenutak nastupi, kada kucne čas, ne treba mu ljubav sa Zapada, ali mu treba milost i da ključni broj ambasadora u Crnoj Gori samo okrene glavu u suprotnom smjeru - istakao je Musić.
Podsjeća i da je Mandić tokom posjeta imao „prilagođenu priču”, navodeći da se u SAD-u povezao sa jevrejskim organizacijama „koje ga ne bi ni primile da Izrael ima malo bolji imidž u svijetu”. Posjeta Velikoj Britaniji, dodaje, potvrđuje da su „lobisti dobro odradili posao”, jer su ga primili laburisti „koji nijesu desničari i nemaju baš nikakvih ideoloških podudaranja”.
- U trenucima kada svi okreću glavu od Izraela, Jevreji trebaju svakog saveznika i oni će to znati vratiti, što znači da je izabrao vrhunski tajming da dođe do onih koji imaju upliva i na američku desnicu i na američku ljevicu, nemojte tu imati nikakve iluzije - zaključio je Musić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Musić o procesuiranju 35 ljudi: Primjer institucionalnog kukavičluka i zloupotrebe moći države

Udruženje pravnika Crne Gore zahtijeva da se povuku sve prijave protiv 35 crnogorskih građana koji su u julu protestovali protiv ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, književniku koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret.
U Udruženju pravnika ponovo skreće pažnju da je u ovom "predmetu" došlo do niza procesnih grešaka.
- Ovom prilikom navodimo da su svi predmeti zavedeni pod istim brojem i da su građani pozivani od strane policije umjesto suda za prekršaje. Takođe je selektivno objavljen spisak lica, na način da je medijski odmah objavljen identitet tri lica, a tek kasnije za ostale pod inicijaliama - saopštili su iz Udruženja pravnika.
Navode da poseban problem o kojem nadležni prekršajni sud mora voditi računa, je činjenica da je policija postupak pokrenula suprotno odredbi čl.153 stav 1 Zakona o prekršajima, koji utvrđuje rok u kom se može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
- Saglasno tome prekšajni sud bi trebalo da odbaci sve prijave protiv svih 35 lica, u skladu sa čl. 156 Zakona o prekršajima - poručuju iz Udruženja šravnika.
Izrazili su zabrinutost zbog činjenice da u policiji ne poznaju odredbe Zakona o prekršaju ili se radi o namjeri za postizanje ciljeva koji nijesu u duhu vladavine prava.
- Nakon ovog upozorenja Udruženja pravnika Crne Gore policija bi trebala saglasno članu 157 navedenog Zakona da odustane od zahtjeva za vođenje prekršajnog postupka - zaključeno je u saopštenju Udruženju pravniku.

1084x550

Udruženje pravnika: Policija da odustane od prekršajnog postupka protiv 35 građana

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Mobilne jedinice saobraćajne policije su, u saradnji sa predstavnicima policijske komponente projekta EUROL 4, uhapsili dva vozača i podnijeti 11 prijava zbog prekršaja u saobraćaju.
Policijski službenici su 9. decembra na teritoriji glavnog grada, u periodu od 8:30 do 17 sati, sproveli treću akciju pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, sa ciljem unapređenja bezbjednosti saobraćaja.
- Kao i prethodne, ova akcija je bila usmjerena na sankcionisanje prekršaja koji su prepoznati kao najčešći uzročnici saobraćajnih nezgoda – prekoračenje dozvoljene brzine kretanja, nekorišćenje sigurnosnih pojaseva i upotreba mobilnih telefona tokom vožnje - saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je rečeno iz policije, izdato je 267 prekršajnih naloga, od čega: 132 zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 86 zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, 43 zbog upotrebe mobilnog telefona tokom vožnje, kao i šest zbog ostalih prekršaja u saobraćaju.
Jedna osoba je uhapšena zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, a druga zbog upravljanja vozilom pod dejstvom narkotika.
Od početka akcije, odnosno tokom tri dana sprovođenja u novembru i decembru, izdato je 738 prekršajnih naloga, od čega: 352 zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 216 zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, 157 zbog upotrebe mobilnog telefona tokom vožnje.
- U tri dana akcije ukupno je slobode lišeno 10 lica, a podnijeto je 35 prekršajnih prijava - navedeno je u saopštenju policije.
Zajednička akcija pojačane kontrole saobraćaja predstavlja dio kontinuiranih mjera Uprave policije usmjerenih na povećanje stepena bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, podizanje svijesti o važnosti poštovanja saobraćajnih propisa i smanjenje broja saobraćajnih nezgoda.

1250x600

U Podgorici uhapšena dva vozača zbog prekoračenja brzine i narkotika, podnijeto 11 prekršajnih prijava

Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je, komentarišući to što je Uprava policije podnijela prekršajne prijave protiv 35 osoba zbog protesta protiv ovogodišnje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade, kazao da se ne može zaustaviti otopor fašizaciji i primitivizmu u društvu.
- Uprava policije je prije nekoliko dana obavijestila javnost da je podnijela 35 prekršajnih prijava protiv ljudi koji su u julu protestovali ispred Vile Gorice zbog dodjele Trinaestojulske nagrade. Taj protest je bio potpuno opravdan. Ljudi su se pobunili i na to su imali potpuno pravo jer je obesmišljena kultura, poniženo najviše državno priznanje da bi se promovisao šovinizam - rekao je Nikolić danas u Skupštini.
On je istakao da se sprejem i suzavcem nijesu prskali ljudi koji su bili u narodnim patrolama kada se "valjao" šovinizam i ksenofobija na ulicama Podgorice i prijetilo Turcima povicima "Ubij, zakolji da Turčin ne postoji".
- Mislim da su država i njene institucije, prije svih Uprava policije, ljudima koje su stavili na optuženičku klubu ukazali i priznanje i čast. Pošto sam bio na protestu, žao mi je što nisam među tih 35 koji će prekršajno odgovarati. Svima ostalima država šalje poruku da ne misle svojom glavom, da nemaju kritičku misao i da će završiti na optuženičkoj klupi ukoliko ne prihvate sistem vrijednosti i laureate koje nameće ova nova vlast - naglasio je Nikolić.
Poručio je institucijama koje, kako kaže, sprovode diktate da koliko god zastrašivali i prijetili zloupotrebom represivnog aparata, ne mogu zaustaviti otpor fašizaciji duštva i primitivizmu.
- Svi koliko nas ima ćemo biti na ulicama - poručio je Nikolić.

Tamara Klikovac

Nikolić: Ne može se zaustaviti otpor fašizaciji i primitivizmu u društvu, svi koliko nas bićemo na ulicama

Komunikolog Miodrag Strugar nalazi se među 35 građana koje je policija procesuirala pet mjeseci nakon nenasilnog, spontano održanog skupa građana povodom dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Među procesuiranima su i poslanik DPS-a Oskar Huter i dekan FCJK Aleksandar Radoman.

Strugar među 35 procesuiranih

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) sjutra će organizovati konferenciju za medije u sati povodom <a href="https://etv.me/hronika/procesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica">odluke Uprave policije da prekršajno procesuira 35 građanki i građana koji su učestvovali u protestu ispred Vile Gorica </a>zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji.
Na konferenciji će, ističu oni, biti riječ o selektivnom i represivnom postupanju policije prema učesnicima mirnog protesta, pokušajima da se građanski protest kriminalizuje i obesmisli, poruci zastrašivanja koja se ovakvim postupanjem šalje javnosti i budućim građanskim inicijativama, kao i o institucionalnim i pravnim koracima koji stoje na raspolaganju građanima.
- Poseban akcenat biće stavljen na činjenicu da je, uprkos velikom broju učesnika protesta, policija odlučila da personalizuje i procesuira manji broj ljudi, među kojima su i javno prepoznatljivi građani, čime se protest pokušava obojiti partijski, a pojedinci diskreditovati - istakli su u STEGA.
Na konferenciji će govoriti reditelj Danilo Marunović, arhitekta Veselin Bato Radulović, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) prof. dr Aleksandar Radoman, politikolog Alek Barović, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović, generalna sekretarka STEGA Dragana Sekulić, slobodna umjetnica Iva Nešić i glumac i reditelj Davor Dragojević.
Konferencija će biti održana kod glavne kapije na ulazu Gorice.

Sjutra konferencija STEGA zbog pokušaja da se građanski protest kriminalizuje i obesmisli

Reakcije koje smo imali u vezi sa procesuiranjem 35 ljudi, bez da je iko od tih ljudi obaviješten o procesu, samo dodatno potvrđuju da se ovdje ne radi o zaštiti javnog reda, već o pokušaju zastrašivanja građana koji legitimno i potpuno mirno izlaze na protest - ocjenjuje za Antenu M novinarka i građanska aktivistkinja Tanja Pavićević.
Napominje da je od više stotina ljudi koji su bili prisutni ispred Vile Gorica procesuirano njih 35.
- I to selektivno, uz namjeru da se pošalje poruka da će kritika vlasti i institucija biti kažnjavana - podvlači Pavićević.
Podsjetimo, STEGA je ovim povodom zatražila prijem kod ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera.
Sagovornica Antene M ističe da za sada nema informaciju da li će i kada Satler primiti njihove predstavnike.
- Kada je riječ o Savjetu za građansku kontrolu rada policije, važno je reći jednu stvar koja se namjerno zamagljuje, a to je da je Aida Petrović na samom događaju bila prisutna kao članica Savjeta, u okviru svog mandata, a ne kao učesnica protesta. S jedne strane, Aida je žena koja se beskompromisno 35 godina bori za bolje društvo, a sa druge strane, posao Aide, kao članice Savjeta je da kontroliše rad policije. U ovom prevertiranom postupku, policija goni Aidu, jer je radila svoj posao, čime se direktno urušava i obesmišljava sama ideja civilnog nadzora nad policijom - ukazuje Pavićević.
U cjelini, navodi novinarka i građanska aktivistkinja, sve ovo što gledamo jeste ozbiljan institucionalni problem.
- Policija primjenjuje silu bez odgovornosti, građani se procesuiraju bez jasnih kriterijuma, a mehanizmi kontrole se pokušavaju zastrašiti i disciplinovati. To nije dobar signal za društvo koje tvrdi da ide u pravcu vladavine prava - poručuje Pavićević.

Pavićević: Selektivnim procesuiranjem se šalje poruka da će kritika vlasti biti kažnjavana

Informacija da je 35 građana procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom okupljanja ispred Vile Gorica početkom jula najočigledniji je dokaz da je Uprava policije stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije, te da služi kao represivni organ u sprovođenju agende ponižavanja države i građana - ocijenili su u Evropskom savezu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Decidni su da je sramno i nedopustivo da se, umjesto odgovornih za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, procesuira 35 građana koji su samo tražili poštovanje zakona.
- Ovakav pristup državnih organa predstavlja jasnu i opasnu poruku da će svaki građanin koji digne glas protiv nezakonitosti, zloupotreba i omalovažavanja državnih institucija biti izložen represiji i gonjenju - smatraju u Evropskom savezu.
Toga dana, prema njihovim riječima, Uprava policije nije štitila zakon.
- Već je, pružajući asistenciju predsjedniku Skupštine, učestvovala u omalovažavanju najvišeg državnog priznanja i ponižavanju države. Primijenjena je sila prema građanima koji su tražili poštovanje zakona, dostojanstva i pravde. Umjesto da zaštite javni interes, službenici Uprave policije stali su u zaštitu aktera koji su upravo tog dana bili predmet javnih sumnji i koji su, uprkos tome, nagrađeni najvećim državnim priznanjem, što je izazvalo opravdan revolt građana - naglasili su u Evropskom savezu.
Umjesto da policija procesuira sve odgovorne za kršenje zakona prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, uključujući i nadležne koji su dopustili da se najveće državno priznanje uruči osobi protiv koje postoje osnovane primjedbe, ona se, ukazuju u Evropskom savezu, odlučila da nastavi obračun sa građanima koji su se svojim prisustvom i glasom stavili u odbranu zakona i dostojanstva države.
- Takav odnos prema građanima koji izražavaju protest zbog očigledne zloupotrebe institucija predstavlja direktan udar na slobodu govora, pravo na javno okupljanje i temeljne demokratske vrijednosti - poručili su u saopštenju.
Crna Gora, podvlače u Evropskom savezu, ne može biti država u kojoj se građani progone zato što traže poštovanje zakona, dok se nezakonitost nagrađuje i institucionalno štiti.
- Takva praksa nije samo nedostojna demokratskog društva, već je pogubna i za budućnost države. Da je riječ o osvetničkoj akciji Uprave policije prema građanima koji se bune jasno pokazuje namjera da se oni gone krivično. Pitamo se šta bi radili da postoje strože kazne. U stvari, ne pitamo se. Znamo - naveli su oni.
Evropski savez će, poručuju, štititi pravo svakog građanina da traži odgovornost i da se suprotstavi zloupotrebi institucija.
- Kada nepravda postane zakon, otpor postaje dužnost - zaključili su u saopštenju.

ES: Sramno što su procesuirani građani - a ne odgovorni za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, UP stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije

Pojačani inspekcijski nadzor koji je tokom ljetnje turističke sezone sproveden u šest primorskih opština rezultirao je podnošenjem 29 krivičnih prijava i izdavanjem 8.761 prekršajnog naloga, dok je ukupan finansijski efekat po tom osnovu više od 4,1 miliona eura. To je navedeno u vladinoj Informaciji o pojačanim inspekcijskim nadzorima za vrijeme ljetnje turističke sezone shodno Akcionom planu za 2025. godinu. U periodu od 30. juna do 1. septembra, pojačani nadzor je sprovodilo 70 inspektora u Ulcinju, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom, s ciljem unapređenja efikasnosti inspekcijskih službi tokom ljetnjih mjeseci. U kontrolama su učestvovale Turistička, Radna, Zdravstveno-sanitarna, Tržišna i Inspekcija za bezbjednost hrane, dok su dodatno bile angažovane i Inspekcija za ribarstvo te Inspekcija Uprave pomorske sigurnosti. Tokom trajanja akcije izvršeno je ukupno 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti. Najčešći prekršaji odnosili su se na rad na crno, nepravilnu fiskalizaciju i higijenske propuste. U 1.053 slučaja inspektori su reagovali preventivno, a donijeto je 1.223 rješenja o otklanjaju nepravilnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726" data-rendition-name="original" width="807" height="632" loading="lazy" alt="statistika"> </figure>  <h2>Redovne kontrole i po prijavi građana</h2> Nadzori su sprovođeni u ugostiteljskim objektima, hotelima, tržnicama, na plažama, radnim mjestima i u objektima za proizvodnju i promet hrane.&nbsp; - Kontrole su vršene redovno i po prijavama građana, a akcenat je stavljen na očuvanje bezbjednosti turista i zaštitu potrošača. Predmet pojačanih nadzora bio je usmjeren na suzbijanje rada na crno, svake vrste sive ekonomije kao i nelojalne konkurencije. Posebna pažnja bila je posvećena očuvanju zdravlja ljudi i turista tokom ljetnjih mjeseci. Inspekcije su vršile zajedničke nadzore, kako bi se na ekonomičan način, i ne opterećujući subjekte nadzora odjednom izvršio nadzor iz više oblasti poslovanja - navedeno je u vladinom dokumentu. <h2>Rad neregistrovanih objekata i neprijavljeni turisi</h2> Kontrole turističke inspekcije su obuhvatale registraciju smještajnih kapaciteta, prijavu gostiju i poštovanje kategorizacije. Utvrđene nepravilnosti uključivale su rad neregistrovanih objekata i neprijavljene turiste. Turistički inspektori su kontrolisali i izgrađenost i organizaciju kupališta na moru, posjedovanje odgovarajućih odobrenja, organizacija spasilačke službe, kontrola plovnih objekata u dijelu posjedovanja neophodne dokumentacije i ispunjavanje uslova za prevoz putnika u komercijalne svrhe. Takođe, u izvještajnom periodu, između ostalog, vršeni su i inspekcijski nadzori nad radom turističkih agencija, turističkih vodiča, pratioca, animatora, turističkih usluga na kupalištima (iznajmljivanje plažnog mobilijara - odobrenje, izdavanje računa, uređenost i opremljenost (sanitarni čvor, tuševi, kabine za presvlačenje, bove, spasilačka služba, informativne table, cjenovnik, protivpožarni aparat), turističke usluge u nautičkom turizmu (prevoz turista plovnim objektima - odobrenje, naziv, cjenovnik, računi), kontrola ugostiteljskih objekata odobrenje za rad i izvod iz CRPS, naziv i vrsta objekta, cjenovnici, izdavanje računa, knjiga prigovora, minimalno tehnički uslovi, poslovođa, kao i protivpožarna zaštita. <h2>Neprijavljivanje radnika i nepoštovanje radnog vremena</h2> Prioritetan zadatak Inspekcije rada, kako je navedeno u Informaciji koju je usvojila Vlada, bio je suzbijanje sive ekonomie na tržištu rada (neformalno zapošljavanje i neplaćeni rad kod formalno zaposlenih).&nbsp; Izvršene kontrole su se odnosile na poštovanje radno-pravnih propisa, sa posebnim fokusom na rad na crno i uslove rada zaposlenih.&nbsp; - Zabilježeni su i slučajevi neprijavljenih radnika, nepoštovanja radnog vremena. Inspekcija rada je sprovodila pojačani nadzor u cilju suzbijanja „rada na crno", koji je upravo najizraženiji u vrijeme turističke sezone, kada je povećan broj poslodavaca sa sezonskim odobrenjem za rad, kao i broj angažovanih lica za obavljanje sezonskih poslova - navedeno je u informaciji. Inspekcijski nadzor se sprovodio posebno u dijelu preduzimanja mjera za ostvarivanje prava zaposlenih na rad i po osnovu rada, kao i zakonitosti zapošljavanja, sa posebnim akcentom na angažovanje maloljetnika.&nbsp; <h2>Nepravilnosti u održavanju higijene</h2> Aktivnosti zdravstveno-sanitarne inspekcije bile su najizraženije u ugostiteljskim objektima i zdravstvenim ustanovama, ali i u drugim djelatnostima od značaja za javno zdravlje, sa jasnim ciljem očuvanje bezbjednosti građana i turista u periodu pojačane turističke aktivnosti. Kontrolisana je higijena ugostiteljskih objekata, kvalitet vode i sanitarno stanje na plažama. Utvrđene su nepravilnosti u održavanju higijenskih standarda u pojedinim objektima. <h2>Provjera cijena i zaštita potrošača</h2> Tržišni inspektori su sprovodili kontinuirane inspekcijske nadzore nad sprovođenjem Zakona о unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača.&nbsp; U izvještajnom periodu kontrolisali su dokaze o nabavci robe u prometu, prijavljivanje trgovine na malo, trgovine na veliko i trgovinskih usluga, poštovanje neradne nedjelje neradnih dana u vrijeme državnih praznika, isticanje, kao i pridržavanje rasporeda radnog vremena.&nbsp; Predmet nadzora je bilo i isticanje obavještenja o robi, cijene proizvoda, pridržavanja istaknutih cijena, isticanje cijene kod prodajnih pogodnosti, isticanje cijene pri oglašavanju, isticanje cijena kod benzinskih stanica i parkirališta.&nbsp; Provjeravana je urednost fiskalizacije, zakonitost formiranja cijena i zaštita potrošača. <h2>Neadekvatno skladištenje i proizvodi bez deklaracije</h2> Poseban nadzor sproveden je u objektima za skladištenje i promet hrane. Kontrolisani su uslovi čuvanja, deklaracije i rokovi trajanja.&nbsp; Utvrđene nepravilnosti uključuju neadekvatno skladištenje i proizvode bez deklaracije.&nbsp; - Inspektori Uprave za bezbjednost hrane su tokom navedenog perioda kontrolisali sve subjekte u poslovanju sa hranom, od velikih hotela do malih prodajnih mjesta na šetalištima, kontrolu higijenskih uslova, način čuvanja i porijeklo hrane - navedeno je u vladinoj Informaciji. <h2>Preporučen nastavak koordinisanih aktivnosti</h2> U dokumentu se konstatuje da je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kao stalno radno tijelo Vlade, uspjelo da u protekla dva mjeseca postigne najbolje rezultate u istoriji pojačanih nadzora tokom ljetnjih turistiških sezona.&nbsp; Kako se zaključuje, pojačani inspekcijski nadzori doprinijeli su unapređenju uslova poslovanja i jačanju zaštite potrošača. Preporučen je nastavak koordinisanih aktivnosti inspekcijskih organa, pojačana edukacija privrednika i unapređenje preventivnih mehanizama. - Posebno treba istaći da je samo zajedničkim i odgovornim djelovanjem moguće obezbijediti visok kvalitet usluga, sigurno okruženje i ugled Crne Gore kao bezbjedne turističke destinacije, a to je i upravo bio osnovni zadatak i cilj pojačanih inspekcijskih nadzora tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine, koji je sproveden shodno Akcionom planu koji je usvojila Vlada Crne Gore na predlog predsjednika Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora - zaključeno je u dokumentu.

Inspektori na primorju otkrili hiljade nepravilnosti: Rad na crno i loša higijena najčešći prekršaji, kazne više od četiri miliona eura

Protiv D.P, G.Đ. i B.M. iz Herceg Novog podnijete su prekršajne prijave nakon što je pod plaštom humanitarnog koncerta na ljetnjoj pozornici tvrđave Kanli kula u Herceg Novom, u organizaciji Srpske pravoslavne crkve (SPC) i fondacije „Delije“ 10. avgusta, afirmisana ideologija i istorijske ličnosti koje nose teret zločina i krvavih podjela - poput četničkog komandanta i koljača Pavla Đurišića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-cetnicko-orgijanje-na-kanli-kuli&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je saopšteno iz Uprave policije, prekršajna prijava protiv D.P. podnijeta je jer kao rukovodilac priredbe, odnosno jer je u ime organizatora OB Herceg Novi prethodno prijavio održavanje skupa - a nije prekinuo ovu priredbu uprkos tome što je nastupila stvarna opasnost za bezbjednost učesnika i opasnost po imovinu.
- Prekršajna prijava protiv G.Đ. i B.M. podnijeta je jer kao odgovorna lica u zaštitarskoj agenciji, zadužena za poslove redarske službe, osim toga što nijesu prekinula javnu priredbu kad je nastupila opasnost, takođe nijesu izvršila pregled lica koja su ušla na prostor gdje se javna priredba održavala - dodali su u policiji.
U policiji poručuju da nastavljaju sa preduzimanjem mjera i radnji zarad identifikovanja onih koji su upotrebom pirotehnike narušili javni red i mir.
- A po njihovom pronalasku nadležnom Sudu za prekršaje biće podnijete prekršajne prijave shodno Zakonu o javnom redu i miru i Zakonu o eksplozivnim materijama - dodali su u policiji.
Dosad su, kažu, uzeli izjave od više osoba.
- Preduzete su i druge policijske mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjenica i pribavljanja dokaza, a policija posjeduje i video zapis navedenog događaja - održavanja javnog okupljanja, a čija analiza je u toku - istakli su u policiji.
Naglasili su da su se državni tužioci u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici izjasnili da u radnjama lica koja su se nedolično ponašala na koncertu nema elementa bića krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, kao ni drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Herceg Novi: Podnijete tri prekršajne prijave zbog koncerta na Kanli kuli

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: prekrsajne-prijave