Podgorička policija podnijela je prekršajne prijave protiv M.D. (19) N.V. (22) i F.N. (20) jer su kod njih pronašli kokain i marihunu.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, kod M.D. je pronađena određena količina kokaina, a kod N.V. i F.N. marihuna.
- Službenici za borbu protiv droga Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, podnijeli su protiv M.D, N.V, i F.N. prekršajne prijave zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - saopšteno je iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Podgorica: Kod tri mladića pronađeni kokain i marihuana

Protiv M.M., B.M. i T.G. podnijete su prekršajne prijave nakon što su u večeri između petka i subote pristalice saveza „Za budućnost Budve“ i Demokrate-PES ušli u prostorije Skupštine Opštine Budva, zauzeli odborničke klupe navodeći da neće dozvoliti održavanje današnje sjednice na kojoj bi trebalo da se konstituiše vlast.
- Nakon detaljnog informisanja postupajućih tužilaca (u Kotoru) sa svakom pojedinačnom prijavom, isti su se izjasnili da se u radnjama prijavljenih lica ne stiču elementi krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, već je ocijenjeno da u tri slučaja postoji prekršaj, te su protiv lica M.M., B.M. i T.G. podnijete prekršajne prijave - saopšteno je iz policije.
M.M. i T.G. su procesuirani zbog prekršaja iz člana 10 stav 2 Zakona o javnom redu i miru, a B.M. zbog prekrsaja iz člana 7 stav 2 istog Zakona.
- Uprava policije preduzima i u narednom periodu će nastaviti da sprovodi aktivnosti iz svoje nadležnosti nepristrasno, objektivno, transparentno, politički neutralno i isključivo u skladu sa zakonom, u cilju očuvanja bezbjednosti i stvaranja povoljnog ambijenta za život i rad svih društvenih aktera i građana - zaključili su u saopštenju.
Te večeri nosilac liste Budva naš grad Nikola Jovanović je rekao da među nepoznatim licima koja su ušla u SO Budva ima bezbjednosno interesantnih lica, zatražio uvođenje vanrednog stanja u Budvi, ali i pozvao čelnike države - tj Milatovića, premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andriju Mandića da se sastanu. On, ali i drugi, su isticali da policija, kojom inače rukovode funkcioneri Demokrata, ne reaguje na pozive. U Upravi policije su na to kazali da su njihovi službenici u Budvi postupili pravovremeno i o svemu obavijestili tužioca u ODT Kotor.
S druge strane, lider liste Za budućnost Budve Mladen Mikijelj je rekao da su naoružani simpatizeri Jovanovića upali u kabinet predsjednika opštine Budva.
Na prvoj sjednici Skupštine opštine (SO) Budva tog dana potvrđen je mandat novoizabranim odbornicima. Kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta je Petar Odžić iz Evropskog saveza. Njega je predložilo 11 odbornika iz grupacije "Budva naš grad", te Evropskog saveza i GP URA.&nbsp;
Predstavnik liste "Za budućnost Budve" Mladen Mikijelj tokom dana je kazao da će prekinuti sjednicu skupštine ako se bude nastavilo sa, kako je rekao, kršenjem procedure.&nbsp;

Prekršajne prijave protiv tri osobe nakon haosa u SO Budva

Uprava policije je, od početka 2024. godine do danas, evidentirala 619 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, uz dodatnih 25 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim oblikom nasilja. Takođe, podneseno je 1.000 prekršajnih prijava za 1.366 prekršaja na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ovi podaci jasno ukazuju na obim problema koji zahtijeva ne samo hitne reakcije već i dugoročne preventivne aktivnosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova povodom obilježavanja 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, podsjeća javnost na značaj kontinuirane borbe protiv svih oblika nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Nasilje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, uključujući pravo na život, slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Ovo je društveni problem koji zahtijeva zajednički odgovor svih institucija i građana, ne samo na ovaj dan već svakog dana u godini - saopšteno je iz MUP-a.
Današnji datum koji se u svijetu obilježava kao dan borbe protiv nasilja nad ženama samo je, kažu u Ministarstvu, još jedan podsjetnik koji ukazuje da i ostala 364 dana u godini moramo graditi društvo sa nultim stepenom tolerancije na nasilje, a posebno na nasilje nad ženama.
Nasilje nad ženama se manifestuje kroz fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko zlostavljanje, često ostajući zatvoreno unutar zidova doma. 
- Upravo zbog toga je od ključne važnosti podsticanje žrtava i građana na prijavljivanje nasilja, jer samo pravovremenom reakcijom možemo spriječiti dalja kršenja prava i zaštititi živote - naglašeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije u saradnji s drugim institucijama kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene ka pružanju podrške žrtvama i procesuiranju počinilaca. Službenici su, kako kažu, posebno senzibilisani za rad s ovim osjetljivim pitanjima, a mjere koje se preduzimaju obuhvataju preventivne i represivne aktivnosti. 
- Nasilje nema opravdanja u bilo kojoj situaciji. Obaveza svih nas je da doprinesemo stvaranju društva u kojem je dom mjesto sigurnosti, a ne straha. Pozivamo sve građane da prijave nasilje i time pomognu u zaštiti onih koji trpe nasilje. Svaki prijavljeni slučaj nasilja korak je ka boljem i sigurnijem društvu - poručuju iz MUP-a.

1250x600

1084x550

Od početka godine više od 600 krivičnih djela nasilja u porodici, podneseno 1.000 prekršajnih prijava

Sagovornik emisije Na kraju dana na Televiziji E, prostorni planer mr Dragan Marković, smatra da je neophodno razlučiti šta je investicija, a šta obrt, te ako neko hoće da uloži desetine milijardi u Crnu Goru treba ga bezpogovorno podržati.
Sve što je do sada čuo o potpisanom Sporazumu Vlade Crne Gore sa UAE vezano je za zakonski okvir, što je važno, ali je važnije da li je to strateški ispravno.
- Osnovno pitanje vezano za Sporazum i ono što meni bode oči oz čitavog Sporazuma je, kako je najavljeno kroz medije, da je to sporazum o zajedničkim investicijama u turizam i nekretnine. To je toliko različita tema, jedno od drugog, da se može reći je li bog dao da gradimo hotele i turističke sadržaje, a da se debelo zapitamo šta znači razvoj nekretnina, i da li nama to treba- rekao je Marković.
Crna Gora je imala svojevremeno, podsjeća Marković, planska dokumenta vrhunskog nivoa, a sve u sistemu koji je bio planski sistem, što je bolji način osmišljavanja budućnosti nego prepuštanje tržištu.
- Da li se misli da će neko da uloži 30 i više milijardi, a za sve ono što je planirano našim planovima sigurno nije potrebno toliko para, i sa mnogo manje para bi se mogli realizovati ključni objekti turizma, hoteli i druga turistička infrastruktura. Na primjer golf igrališta, koja su jako zanimljiva. Mi smo imali jednu strategiju razvoja golf terena u Crnoj Gori, što može biti izuzetno atraktivno, te takve investitore treba podržati. Ja mislim da neko kaže, a pročitao sam da je to rekao premijer, da će uloži neko 30 ili 35 milijardi eura, pa da li zaista on misli da će da se uloži toliko para, ili misli da će toliki biti obrt- &nbsp;kazao je Marković.
Ponovio je da, ako se ulaže u turističke sadržaje i peti dio od toga - svaka čast, treba ga podržati, ali ako je to obrt koji nastaje iz valorizacije našeg atraktivnog prostora onda se treba debelo zapitati moramo li to da radimo, zbog čega to radimo, koliko je naše učešće u tome.&nbsp;
- Mislim da za to ne treba tražiti neke specijalne investitore, to su valjda izvježbali naši investitori, evo se izgradilo stanova za tržište prekomjerno, neviđeno koliko ih ima. Primjera radi, zadnji statistički podaci Monstata govore da u Ulcinju ima više stanova nego stanovnika, pa zašto onda graditi stanove za tržište- zaključio je Marković.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dy9Uw9FsdG5Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Marković: Treba da se zapitamo da li nama treba razvoj nekretnina, jer u Ulcinju je više stanova nego stanovnika

&nbsp;U okviru festivala „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2025” koji se tokom cijelog aprila organizuje u KIC ''Budo Tomović'', &nbsp;u utorak, 22. aprila će podgorička publika imati prilike da sluša Golnar &amp; Mahan trio, saopšteno je iz KIC-a.
Golnar &amp; Mahan trio je džez sastav koji čine iransko-kanadska pjevačica, kompozitorka, tekstopisac i multiinstrumentalistkinja, Golnar Šahjar, iransko-austrijski gitarista i kompozitor Mahan Mirarab i austrijski perkusionista Amir Vahba.
Šahjar i Mirarab upoznali su se 2011. godine i od tada su postali nerazdvojni muzički partneri koji sprovode zajedničku viziju kroz različite bendove i projekte. U njihovom zadivljujuće širokom zvučnom spektru Golnar &amp; Mahan, vješto i inventivno dopunjenom vrhunskim austrijskim perkusionistom Amirom Vahbom, može se pratiti dugogodišnji muzički razvoj. Dostigli su umjetničku zrelost koja ostaje vjerna promjenljivom karakteru ljudskog izraza kroz muziku.
- Nudeći majstorski i svjež pristup umjetnosti muzičkog pripovijedanja, Golnar &amp; Mahan Trio &nbsp;spaja elemente savremenog džeza, mikrotonalne moduse jugozapadne Azije, &nbsp;poliritmičke ritmove, evropsku kamernu i eksperimentalnu muziku, kako &nbsp;bi stvorili originalan zvuk. Zvuk koji elegantno privlači pažnju nove &nbsp;generacije kreativaca u evropskoj dijaspori čiji pristup i kulturne &nbsp;reference suočavaju uho naviklo na ono što bi savremena muzika mogla i &nbsp;trebala da bude- poručili su iz KIC-a.
Kako ističu organizatori koncerta, trio improvizuje svoj put kroz strukturisane kompozicije, moćne &nbsp;ritmove i najdelikatnije zvukove na majstorski način tako da se teško &nbsp;može primijetiti kompleksnost njihove muzike. Dubok zvuk koji svjesno &nbsp;izbjegava klišee i okvire kako bi se stopio u &nbsp;prostor bez žanrova, gdje &nbsp;se snaga muzičkog pripovijedanja slavi na izuzetno autentičan način.
Koncert ovog &nbsp;džez sastava počinje u 20h.&nbsp;
Ulaznice su u prodaji po cijeni od 5 eura na biletarnici KIC-a, svakog radnog dana od 9 do 20h.

KIC: Džez sastav Golnar & Mahan trio u utorak u Podgorici

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 20 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam saobraćajnih nezgoda, U Herceg Novom četiri, Baru tri, a Nikšiću dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Ulcinju, Kotoru i Cetinju.
Izdata su 462 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela jedan par registarskih tablica.

Za 24 sata 20 saobraćajnih nezgoda

Pripadnici Uprave policije su juče, u okviru akcije "PAS", u Budvi kontrolisali 42 vozača i uhapsili njih četvoro koji su bili pozitivni na testu na psihoaktivne supstance.
Kako je precizirano u objavi na mreži Iks, uhapšeni su J. J. (26) i O. T. (36) iz Mojkovca koji su bili pozitivni na kokain.
Uhapšen je i Budvanin D. P. (44) koji je bio pozitivan na benzodiazepine i kokain, kao i operativno-interesantno lice K. G. (36) iz Nikšića koji je vozio pod dejstvom opojne droge kokain.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1913161277909664020%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U Budvi uhapšena četiri vozača zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: prekrsajne-prijave