Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 nastavlja se danas bogatim programom: u Podgorici će biti prikazane tri nove premijere, dok se beransko izdanje festivala svečano otvara večeras u Centru za kulturu, filmom „Glas Hind Radžab“ rediteljke Kauter Ben Hanije. Upravo ovaj film sinoć je na otvaranju u Podgorici ostavio publiku u tišini i suzama, potvrđujući snažan emotivni naboj kojim je obilježio početak ovogodišnjeg festivala.i
Program drugog dana u Crnogorskoj kinoteci počinje u 17:30, premijerom filma „Zečji nasip“ autorke Čejen Černić Čanak. Film prati Slavena, koji se vraća u rodni kraj zbog očeve sahrane i neočekivano obnavlja vezu sa Markom – svojom zabranjenom ljubavlju iz mladosti. Dok zajednica gradi nasipe da bi se odbranila od nadolazećih voda, njih dvojica pokušavaju da izgrade vlastite emocionalne barijere. Priča donosi intiman i suptilan prikaz ranjivosti, identiteta i potisnutih emocija.
U 19:15 na programu je film „Potpuno različito, skroz isto“ rediteljke Marijane Đorđe Marćezini, snažan dokumentarni portret Sabine Talović – feminističke aktivistkinje koja se neumorno suprotstavlja patrijarhalnom nasilju. Kroz njen glas prelamaju se iskustva poslijeratnog Balkana, savremenog rasizma, nacionalizma i borbe za ravnopravnost. Nakon projekcije, Sabina Talović razgovaraće sa publikom.
Filmski program u Podgorici završava se u 20:00, prikazivanjem filma „Na ivici snova“ autora Ajmana El Amira i Nade Rijad. Dokumentarac prati grupu tinejdžerki koje, prkoseći društvenim normama, osnivaju uličnu pozorišnu trupu. Film je nježna, dirljiva i inspirativna priča o odrastanju, prijateljstvu, gubicima i malim pobjedama u borbi za slobodu izražavanja i vlastiti prostor pod suncem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Drugi dan festivala UBRZAJ 2025: Tri nove premijere u Podgorici

Središnji dio predstave Čarobni brijeg, Valpurgina noć, nastao u režiji Mirka Radonjića i produkciji Dramskog studija Prazan prostor, festivala KotorArt i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, premijerno je odigran sinoć u Centru za kulturu “Nikola Đurković” u Kotoru.
Ova pozorišna produkcija zasnovana je na motivima istoimenog romana Tomasa Mana i donosi muzičko-scenski triptih, čiji je centralni dio, Valpurgina noć, izveden kao svojevrsna pretpremijera.
- Čovjek ne bi trebao ni da nastoji da predstavi veličanstvenost Manovog djela i tu monumentalnost, mislim da to djelo govori samo za sebe. Nastojali smo da u tom procesu uđemo u dijalog sa Manovim temama za koje smo osjećali da možemo da se odazovemo, da kod nas bude nešto i da probamo iskreno, muzičkim i scenskim jezikom, i sredstvima koja su nam data unutar medija kojim se mi bavimo da iskomuniciramo i probamo da otvorimo prostor i publici da komunicira sa tim čuvenim, nezaobilaznim djelom istorije književnosti, koje istovremeno nije lako štivo. Mi tu hermetičnost nismo ni htjeli da mu oduzmemo. Ne usuđujemo se da naše tumačenje bude jedino i adekvatno, pa je i ovo na čemu smo radili samo jedan poziv publici da promišlja iste teme koje smo i sami promišljali i sa kojima smo se suočavali u toku rada - naveo je Radonjić.
Radonjić je interesantnim scenskim rješenjima uz sugestivnu igru glumaca i poigravanje sa svjetlima, kostimima, muzikom i scenografijom nastojao da istraži složenost ljudskog postojanja u vremenu krize, gdje bolest i smrt ne predstavljaju suočenje, već poziv na hedonističko bjekstvo.
“Mi živimo fajront civilizacije, ono što su civilizacijske vrijednosti koje znamo i koje srećemo i na festivalu KotorArt postaju prošlost i anahronizam. Katastrofa nam bruji iza leđa, a mi živimo unutar toga i nastojimo da se održimo na površini. To je ljudska priroda – dovoljno smo sebični da mislimo da sa našim krajem dolazi generalni kraj, a da sa druge strane taj kraj uvijek izbjegavamo i ne vidimo. Ovaj dio predstave nastao je na toj igri suočenja sa smrću i bježanja od te ideje,” kazao je reditelj.
Kotorska publika je prepoznala snažne poruke utkane u ovom scenskom djelu, te je premijerno izvođenje nagradila glasnim aplauzima.
Radonjić je i sam izrazio zadovoljstvo kako zbog protekle premijere u Kotoru, tako i kreativnih saradnji ostvarenih u okviru ovog projekta. Posebno je izdvojio saradnju sa kompozitorkom Ninom Perović koja je vješto komponovala muziku koja je imala izuzetno važnu ulogu u prenošenju atmosfere i priče Valpurgine noći.
- Ta estetika Mirkovog jezika i svega onoga što sam do sada gledala u njegovim predstavama mi je pomogla. Stvari su se prosto dešavale vrlo lako i dolazile su same od sebe. To se nastavilo i nakon susreta sa glumcima. Ovo je bio jedan lijep proces. Pitali su me prijatelji koji su došli na predstavu da ih pripremim za gledanje i slušanje. Rekla sam im da se ne trude da nešto konkretno uhvate i da trebaju da dozvole sebi da interpretiraju sadržaj na način na koji ga vide i doživljavaju. Muzika je u tom smislu bila pomoćno sredstvo koje je dodatno dočaralo atmosferu, a u nekim momentima i imala glavnu ulogu - &nbsp;ispričala je kompozitorka Perović.
Osim reditelja i kompozitorke za stvaranje posebnog muzičko-scenskog iskustva kakvo je Valpurgina noć zaslužni su i dramaturškinje Milana Matejić i Kata Gyarmati, kostimografkinja Lina Leković, scenografkinja Smiljka Šeparović, izvršna producentkinja Marija Backović i asistentkinja na projektu Anja Kečalović.
U komadu su igrali Ilija Gajević, Aleksandar Gavranić, Slaviša Grubiša, Kristijan Blečić, Jelena Laban, Bogdana Kostić i Ivan Bezmarević koji su pokazali izuzetne talente i svojom igrom publiku proveli prostorom između jave i sna.
Glumica Jelena Laban se istakla u ulozi Madam Šoše, te je svojim glumačkim i vokalnim umijećem ostavila snažan utisak na publiku.
- Volim da radim sa Mirkom i veliko mi je zadovoljstvo što mogu da učestvujem u ovakvom projektu koji je toliko slojevit. Takođe, srećna sam što ponovo radim sa Ninom. Drago mi je da radim sa kompozitorkom koja umije da radi sa glumcem. Ne dobijam nikakvu partituru kao muzičar niti se moj zadatak gleda kao zadatak solo pjevača, već se gleda kao glumački. U djelu mi je fascinantan motiv bolesti koji je jedan od centralnih motiva romana. Fascinantno mi je kako se raduje neko ko umire, kako život gleda neko ko je truo fizički, kakva je ta psiha, ne sa stanovišta psihologizacije, već iz pozicije duše - ispričala je Laban.
Proces rada na kompletnom triptihu Čarobni brijeg biće nastavljen u septembru, a podgorička premijera cjelovite predstave se očekuje u prvoj polovini oktobra.
Dio predstave Čarobni brijeg, Valpurgina noć izveden je u okviru programskog segmenta KotorArt teatra. Fokus KotorArt-a će i danas, 24. jula, biti na muzičko-scenskom komadu, ali ovog puta namijenjenom djeci. Večeras će sa početkom u 20 časova na Pjaci Sv. Luke, ispred Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru biti izvedena opera za djecu Lav i miš, u produkciji Udruženja umjetnika Visoko C. Ulaz je slobodan

Radonjić: Živimo fajront civilizacije

Predstava „Predmet Medeja“ sinoć je premijerno izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), a publika ju je pozdravila višeminutnim stojećim ovacijama. Umjesto klasične tragedije, publika je gledala priču koja se ne boji da preispita granice krivice, nasilja i ćutanja. Režija predstave donosi savremen, gotovo forenzički pristup Euripidovoj junakinji. Glumačka postava pokazala je zavidnu umjetničku snagu, vodeći kroz gustu mrežu konflikta između ličnog bola i kolektivnih očekivanja. Prema riječima reditelja Dijega de Bree, izlazak iz okvira mita bio je put kojim se vodio tokom čitavog procesa rada na predstavi. Kako je naveo, cilj je bio da Medeju približe savremenom čovjeku – „Medeja je među nama“ – kako bi publika mogla da se identifikuje s njom. U tom smislu, bilo je, kako kaže, od ključne važnosti adaptirati tekst i smjestiti ga u savremeni kontekst. - Medeja kao lik je izuzetno slojevita i uzbudljiva, jer kroz predstavu preigra sve ženske arhetipove. Ta igra nosi snažnu dozu autoironije i to je čini još snažnijom. Kroz sat i četrdeset minuta na sceni prođe se kroz sedam godina pakla u jednom odnosu. Upravo u tom raskolu između intime i kolektiva, između unutrašnjeg vriska i spoljašnje ćutnje, rađa se Medeja koju danas svi možemo prepoznati - kazao je De Brea. Rad na liku Medeje za glumicu Nadu Vukčević, prvakinju drame CNP-a, predstavljao je veliki izazov. Kako je kazala, sam proces rada bio je specifičan, jer je reditelj svaku scenu gradio na drugačiji način, koristeći raznovrsne pristupe i izražajna sredstva. Upravo zbog toga, kako ističe, bilo je neophodno pronaći unutrašnju poveznicu – „kopču“ – koja će sve te fragmente spojiti u koherentnu i emocionalno zaokruženu cjelinu.&nbsp; - Ovu ulogu mogu da svrstam među najzahtjevnije, upravo zbog sve te izdaje kroz koju Medeja prolazi. Ipak, meni je ovo na neki način i najslađa uloga do sada – možda zvuči čudno, jer je toliko složena i mračna – ali je igram s velikim elanom - kazala je Vukčević. Za mladog glumca Luku Stankovića ova uloga predstavlja važnu prekretnicu u karijeri. Kako je istakao, poziv da učestvuje u predstavi ga je zatekao, ali se, kako kaže, na kraju sve posložilo baš kako treba. - Uz Dijega sam došao do zaključka da iz ljudi često izađe mnogo prljavštine kada su slabi. Jasno mi je da će se kod dijela publike, dok nas bude gledala, možda aktivirati neki mehanizam odbrane. Ipak, volio bih da publika dođe bez maski i predrasuda – otvorena da čuje i vidi ono što ova predstava ima da joj ponudi - rekao je Stanković. Vrijednost ovog komada, kako ističe glumica Jelena V. Đukić, ogleda se u prikazu opsesivne ljubavi – one koja od čovjeka može načiniti i žrtvu i dželata. - Nije riječ samo o tome da svi mi, na ovaj ili onaj način, zbog partnera zanemarimo sebe – da zaboravimo ko smo, šta smo, šta osjećamo. Na kraju, upravo tim zapostavljanjem nesvjesno uništavamo i sebe i drugu osobu. To je bila i polazna tačka u radu na ovoj predstavi. Vjerujem da predstava i govori o tome – o gubitku identiteta, o ljubavi koja se pretvori u svoju suprotnost i o trenutku kada ostaje samo osjećaj poništenja - kazala je Đukić. Glumac Jovan Dabović istakao je da se, nakon dugog i zahtjevnog procesa rada, premijera s nestrpljenjem iščekivala, a da su ovacije publike tokom premijerne noći bile snažna potvrda da je trud imao smisla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062215068_511a1807ab840fa1bcdd5750b94c2326769509b56ee82e247e8bdf02676a248d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062215068_511a1807ab840fa1bcdd5750b94c2326769509b56ee82e247e8bdf02676a248d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa premijere predstave u CNP-u"> <figcaption>Sa premijere predstave u CNP-u(Photo: CNP)k.vulovic@gmail.com</figcaption> </figure>  - Uživao sam u radu s Dijegom. Od samog početka krenuli smo intenzivno – već nakon prvog razgovora s rediteljem bilo nam je jasno šta se od nas očekuje, što je znatno olakšalo dalji proces. Radili smo posvećeno, duboko ulazili u likove i njihove unutrašnje svjetove, a publika je, čini mi se, to prepoznala i osjetila - poručio je Dabović. Za mladu glumicu Ivonu Raković ovo je prva profesionalna uloga. Prema njenim riječima, prava je rijetkost da lik Glauke dobije ovako značajan prostor u predstavi, što je za nju bilo i izazovno, ali i izuzetno korisno iskustvo. - Bilo mi je važno da izgradim Glauku kao cjelovit lik, a ne samo kao sporednu figuru u Medejinoj priči. Upravo taj prostor koji joj je dat na sceni omogućio mi je da dublje istražim njen unutrašnji svijet, nesigurnosti, strahove, ali i motive. Za moj glumački razvoj, ova uloga je od neprocjenjivog značaja - istakla je Raković. Ulogu Kerbera tumačio je Predrag Pavićević. Osim režije, de Brea potpisuje idejno rješenje predstave i dizajn svijetla (zajedno s Dejanom Kalezićem i Sretenom Miloševićem), dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, asistenti za dramaturgiju i kostimografiju su Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obrada zvuka povjerena je Filipu Radeviću, a video i foto materijal potpisuju Duško Miljanić i Vukša Vujošević. Dubravka Drakić je zadužena za scenski govor, a izvršni producent predstave je Danilo Milatović. Predstava je realizovana u koprodukciji s JU Kulturni centar Bar, pa će nakon podgoričke premijera predstave biti realizovana i u okviru 38. Međunarodnog festivala „Barski ljetopis“ na Ljetnjoj pozornici Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ u Baru, 16. avgusta u 21:30 sati, uz reprizno izvođenje dan kasnije u istom terminu.&nbsp;

1250x600

1084x550

Ovacije za priču koja se ne boji da preispita granice krivice, nasilja i ćutanja

Premijera predstave „Magareće godine“, koju po motivima romana Branka Ćopića režira Andrija Rašović, iz tehničkih razloga odgođena je za sredinu januara.
- Informacije o povratu novca od kupljenih ulaznica publika može dobiti na biletarnici KIC-a ,,Budo Tomović" u periodu od devet do 20 sati - saopšteno je iz Gradskog pozorišta.
Predstava je bila zakazana za <a href="https://etv.me/kultura/predstava-magarece-godine-15-decembra-u-kic-u">15. decembar</a>.

Premijera predstave „Magareće godine“ odgođena za sredinu januara

Novi crnogorski dugometražni igrani film "Obraz", u režiji Nikole Vukčevića, uspješno je premijerno prikazan na prestižnom festivalu u Kairu /Cairo International Film Festival/, jednom od festivala "A" kategorije.
Film je nastao pod pokroviteljstvom Filmskog centra Crne Gore i u međunarodnoj ko-produkciji Crna Gora-Srbija-Hrvatska-Njemačka.
Iz Galileo produkcije saopšteno je da je premijerna sala u Kairu bila ispunjena gotovo do posljednjeg mjesta a da je nakon projekcije uslijedio dugotrajan aplauz i vrlo emotivan razgovor sa publikom, koja je sa puno razumijevanja reagovala na radnju filma.
Navodi se da je uoči premijere, u festivalskom katalogu, kritičar FIPRESCI-ja Zein Alabedin Khairy o filmu napisao da je to istorijska drama smještena u period Drugog svjetskog rata, koja istražuje duboka ljudska pitanja, spajajući intimnu priču i napetost.
Khairy je napisao da film odražava sukob između hrabrosti i straha, humanosti i brutalnosti.
- Priča se razvija otkrivajući kako dječak i njegov domaćin prolaze kroz psihološke i moralne izazove rata – dječak simbolizuje nadu i nevinost, dok Doka oslikava složenost preživljavanja usred korupcije i nasilja - istakao je on.
Nakon projekcije filma reditelj i autori su odgovarali na pitanja publike.
Producent Milorad Radenović istakao da su na premijeri osjetili na koji način je film uticao na emocije gledalaca tog prestižnog festivala.
- To su oni trenuci kada steknete uvjerenje da vam se isplatio čitav osmogodišnji trud rada na jednom filmu. Iskren da budem – osjećamo se veoma ispunjeno i zahvalno - rekao je Radenović.
Vukčević je istakao da je kao reditelj, krenuo s namjerom da ovim filmom ispričam priču o pojedincu koji se usudio da se suprotstavi moćnijem, vođen moralnim uvjerenjem i nadom za promjene, ma koliko mu to bilo teško i izazovno.
- Danas, dok ratovi razaraju društva i nevini stradaju do istrebljenja u ime pobjede nad "neprijateljem", prisjećam se tragedije moje domovine, nekadašnje Jugoslavije, i dubokih ožiljaka koje je ta tragedija ostavila među narodima te zemlje - rekao je Vukčević.
On je poručio da je ponosan što su kroz ovaj film okupili Crnogorce, Srbe, Albance, Hrvate, Makedonce, Slovence i Bosance – ujedinjene oko snažne poruke humanosti.
- Uprkos sukobima koji su obilježili naš region, ovaj film pokazuje da univerzalne ljudske vrijednosti mogu nadjačati čak i najdublje podjele, sa osjećanjem da u vremenima rata, ljudskost je važnija nego ikada! I čini nas ispunjenima da ovdje, u dalekom svijetu, naša priča nailazi na jak emocijonalan odgovor - rekao je Vukčević.

Iz Galileo produkcije potvrdili su da je film selektovan za najveći filmski festival u Aziji – Međunarodni filmski festival IFFI Goa u Indiji.

Film "Obraz" premijerno prikazan u Kairu

Dokumentarni film „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ autora Filipa Rašovića biće premijerno prikazan na Jutjubu ovog petka u 20 sati.
Ovaj film, kako je autor naglasio u saopštenju koje je dostavljeno Portalu ETV, istražuje jedinstveni prostor Kučkih Korita.
- Ovo malo naselje nalazi se na visini od 1.300 metara, udaljeno svega 60 kilometara od Podgorice. Poznato je po predivnom vidikovcu Grlo Sokolovo, jednom od najimpresivnijih prirodnih čuda ovog regiona. Ovaj film nastao je u okviru projekta „Kučka Korita - međuetnički odnosi u Kučima“ koji je podržao Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore - istakao je Rašović.
Film prikazuje prelazni period u kojem se ovaj kraj nalazi - između tradicionalnog stočarstva koje polako odumire - i sve većeg prisustva vikendaša koji dolaze u potrazi za mirom i ljepotom netaknute prirode.&nbsp;
- Kroz priče o svakodnevnom životu, film svjedoči o bogatoj tradiciji suživota ljudi različitih vjera -pravoslavnih Kuča i katoličkih stanovnika iz Zatrijepča, koji već vjekovima dijele ovu planinu. Bez obzira na svoje različite vjerske običaje, ovi ljudi su uvijek bili povezani zajedničkom sudbinom života na ovim surovim, ali prelijepim prostorima, podržavajući jedni druge u vremenima teških zima, sušnih ljeta i stalne borbe s prirodom. Njihova priča je priča o snazi zajedništva koje opstaje uprkos izazovima - ističe se u najavi.
Autor filma Filip Rašović razgovarao je sa ljudima koji su direktni svjedoci života na Koritima - od stočara koji su generacijama čuvali stoku na ovim planinama, do onih koji danas dolaze kako bi uživali u čistom planinskom vazduhu i tišini. Film, kako je naglasio, nije zamišljen kao kraj jedne priče: već kao njen početak.
- Pokreće važno pitanje očuvanja ovog specifičnog trenutka u vremenu i duha života na planini, svjedočeći o harmoničnom suživotu različitih vjera i kultura koji je ovdje duboko ukorijenjen - naveo je Rašović.
On se već predstavio publici dokumentarnim filmom „Primjeri Fundina“ koji je premijerno prikazan 30. juna 2020. godine, a istraživao je suživot stanovnika Fundine različitih vjera.&nbsp;
Prethodni projekat dodatno potvrđuje njegovu posvećenost temama međuvjerskih odnosa i kulturne baštine Crne Gore.

„Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ ovog petka premijerno na Jutjubu

Istoričar Adnan Prekić kritikovao je poruke koje su srpski studenti u blokadi uputili povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, ocjenjujući da se u Srbiji ne mijenja suština politike, već samo njeni akteri.
Komentarišući na mreži X, Prekić je naveo da je formalno uklanjanje šatora ispred Skupštine Srbije samo privid promjene, dok se, kako kaže, ista ideologija preselila na druge adrese.
– Vučić je sklonio šatore ispred Skupštine, ali su studenti „Ćacilenda“ preselili na Filozofski fakultet. Zločinačka ideologija devedesetih ostala je neokrnjena, mijenjaju se samo izvršioci – poručio je Prekić.
On je ocijenio da će se u Srbiji vlast smjenjivati, ali da će, uprkos tome, ključne političke matrice ostati iste.
– U Srbiji će se i dalje mijenjati vlast, ali će politika ostati ista – zaključio je Prekić.

Prekić: Zločinačka ideologija devedesetih u Srbiji nije nestala, mijenjaju se samo izvršioci

Poslanica Jelena Nedović u zakonom predviđenom roku nije prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) uvećanje imovine u iznosu većem od 10.000 eura, saopštili su "Danu" iz te institucije u odgovoru na pitanje da li je ta javna funkcionerka prijavila kupovinu stana i nestambenog prostora u roku koji predviđa Zakon o sprečavanju korupcije.
Iz ASK su kazali da je u ovom slučaju pokrenut postupak.
Kako je saopšteno iz te institucije, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije i Godišnjim planom provjere za 2025. godinu, sproveli su postupak provjere tačnosti i potpunosti izvještaja o prihodima i imovini javne funkcionerke Jelene Nedović, utvrdivši da su podaci koje je dostavila u redovnom godišnjem izvještaju za 2024. bili tačni i potpuni.
– Dok izvještaj u slučaju uvećanja imovine preko 10.000 eura nije dostavljen u zakonom predviđenom roku. U skladu sa nalazima kontrole, Agencija je pokrenula odgovarajuće postupke, o čijem će ishodu, kao i do sada, javnost biti obaviještena po njihovom okončanju – rekli su za Dan iz ASK.
"Dan" je u drugoj polovini decembra prošle godine objavio tekst u kojem je navedeno da je više poslanika vlasti i opozicije Agenciji prijavilo uvećanje imovine u toku prošle godine, zbog čega su toj instituciji podnijeli vanredne izvještaje o prihodima i imovini, shodno zakonskoj obavezi da u roku od 30 dana od uvećanja imovine preko 10.000 eura o tome obavijeste ASK. Za Nedović je navedeno da je prijavila kupovinu stana, što je poslanica potom demantovala, tvrdeći da je proces kupovine stana započet 2022. i da je to jasno vidljivo iz relevantne ugovorne dokumentacije i podataka koje je uredno i blagovremeno prijavila nadležnim institucijama, u skladu sa zakonom. U tom reagovanju je dostavila izvještaj iz 2023, u kojem su, kako je ustvrdila, prijavljeni kredit i stan po osnovu kupovine. Međutim, ni u tom, a ni u narednim izvještajima koje je podnijela ASK, stan nije naveden, do 16. oktobra 2025, kada je kao godina sticanja navedena 2025, a kao osnov sticanja kupovina.
Prema saznanjima "Dana", stan od 39 kvadrata koji je Nedović kupila i nestambeni prostor od tri metra kvadratna kao njeno vlasništvo su upisani početkom avgusta. U slučaju da je taj podatak tačan, Nedović je morala najkasnije početkom septembra da prijavi uvećanje imovine. Poslanica PES-a je uvećanje imovine, prema podacima sa sajta ASK, prijavila 16. oktobra.

Nedović zakasnila sa prijavom stana?

Broj nasilnih djela u kojima adolescent napada svoje roditelje ili očuhe/maćehe povećao se za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji, prema podacima najveće britanske policijske uprave.
Podaci koje je objavio Skotland jard pokazuju da je 2015. godine zabilježeno 1.886 takvih djela, dok je samo u prvih 10 mjeseci 2025. godine taj broj porastao na 3.091, piše Gardijan.
U ovim slučajevima osumnjičeni su imali između 10 godina – starosti krivične odgovornosti u Engleskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj – i 17 godina, a bili su evidentirani kao djeca ili pastorci/pastorke navodnih žrtava.
Podaci Metropolitske policije ukazuju na veliki skok zabilježenih incidenata tokom pandemije kovida, iako su se brojke postepeno povećavale tokom prethodne četiri godine, dok su u posljednje dvije ponovo naglo porasle.
Džejn Atkinson, izvršna direktorica organizacije Capa First Response, koja radi sa porodicama u kojima postoji agresija djece prema roditeljima, sugerisala je da ovi podaci odražavaju nacionalnu sliku, budući da je njena organizacija u posljednje dvije godine zabilježila povećanje broja upućenih slučajeva za 90 odsto u odnosu na raniji period.
Atkinson je navela da dio objašnjenja može biti povećana svijest o dostupnoj pomoći, ali da niz drugih faktora može podsticati nasilje.
„Nedavno sam razgovarala sa ženom koja je imala slomljenu vilicu i prst zbog svoje kćerke, i rekla je da se to dešava već dugo, a da tek kada stvari počnu da eskaliraju shvatite da možda postoji veći problem“, kazala je Atkinson.
Dodala je:
„Uradili smo internu analizu podataka i uočili porast broja roditelja koji su nam se obraćali – a to su bili oni čija djeca imaju šest, osam i 12 godina. Ljudi to prepoznaju ranije i pokušavaju da kažu: ‘Dobro, ovo je više od običnih dječjih nestašluka.’“
Atkinson je dodala da bi rast dječjeg siromaštva u Ujedinjenom Kraljevstvu i percipirani neuspjeh roditelja da ispune očekivanja mogli biti faktori koji doprinose porastu zabilježenog nasilja.
„Sve više porodica se bori da ispuni očekivanja, možda u poređenju s drugom djecom i onim što njihovi vršnjaci dobijaju. Ljudi se zaista teško snalaze i bore. Kada se bore spolja, bore se i unutar svojih porodica, a odnosi počinju da trpe.“
Studija akademika sa univerziteta u Oksfordu i Mančesteru iz 2020. godine istraživala je uticaj pandemije kovida na filijalno zlostavljanje.
Jedna majka, čije je svjedočenje uključeno u studiju, rekla je da ju je sin „tukao toliko jako da, da policija nije stigla na vrijeme, ne bih bila živa“.
Objašnjenja za očigledan porast nasilja kretala su se od promjena u strukturi i rutinama do pritisaka izazvanih školovanjem kod kuće i gubitkom spoljne podrške tokom karantina.
Helen Bonik, autorka knjige o filijalnom zlostavljanju, kazala je da se nada da novi podaci ukazuju na to da stigma u vezi s prijavljivanjem ovakvog nasilja polako nestaje.
Bonik je dodala da je „istraživanje rađeno širom svijeta, ali da je u Britaniji postojao poseban fokus“, te da je novo „razumijevanje traume i neurodiverznosti, na primjer, promijenilo način na koji shvatamo šta se dešava u porodicama“.
Filijalno nasilje stručnjaci smatraju najskrivenijim i najstigmatizovanijim oblikom porodičnog nasilja, a zabilježene brojke vjerovatno samo nagovještavaju stvarne razmjere problema.
Studije ukazuju da zlostavljanje roditelja može početi u ranom uzrastu, ali obično dostiže vrhunac između 14. i 16. godine.
Postoji nedostatak čvrstih istraživanja o njegovoj učestalosti, iako se na međunarodnom nivou smatra rastućim problemom.

Broj nasilnih djela adolescenata nad roditeljima porastao za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji

Udruženje za podršku Roma i Egipćana iz Berana uručilo je zahvalnicu direktoru Osnovne škole „Radomir Mitrović“ Aleksandru Vujoviću, za posvećenost, profesionalan pristup i kontinuiranu podršku unapređenju obrazovanja djece iz romske i egipćanske zajednice.
Kako je saopšteno iz Udruženja, kroz dosadašnju saradnju sa ovom obrazovnom ustanovom ostvaren je značajan iskorak ka stvaranju inkluzivnog školskog okruženja u kojem se uvažavaju potrebe djece iz RE populacije. Posebno je istaknuta otvorenost rukovodstva škole za saradnju, razumijevanje izazova sa kojima se učenici i njihove porodice suočavaju, kao i spremnost da se zajednički radi na prevenciji ranog napuštanja školovanja.
Direktor Vujović je, kako navode, u više navrata pružio podršku inicijativama usmjerenim na redovno pohađanje nastave, jačanje komunikacije sa roditeljima i stvaranje podsticajne, nediskriminatorne školske klime, što je u skladu sa ciljevima koje Udruženje promoviše kroz svoje projekte i javne aktivnosti.
Udruženje je istaklo i važnu ulogu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje kroz strateški i normativni okvir, kao i obrazovne politike, doprinosi unapređenju položaja i obrazovanja romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori. Kako navode, zvanični izvještaji o sprovođenju Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana, kao i sektorski izvještaji iz oblasti obrazovanja, potvrđuju napredak u povećanju obuhvata djece u osnovnom obrazovanju, jačanju mehanizama podrške i razvoju inkluzivnih praksi u školama.
Posebno je naglašeno da podrška Ministarstva omogućava jačanje saradnje između obrazovnih institucija i civilnog sektora, čime se stvaraju uslovi za održive i konkretne rezultate na terenu.
– Samo zajedničkim djelovanjem škola, državnih institucija i civilnog društva mogu se ostvariti trajne promjene. Zahvalnost direktoru Vujoviću i Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, na čelu sa ministarkom Anđelom Jakšić-Stojanović i njenim saradnicima, predstavlja priznanje za dosadašnji rad i poziv da se započeta saradnja nastavi i dodatno unaprijedi, na dobrobit djece, porodica i cijele zajednice u Beranama i Crnoj Gori – poručio je izvršni direktor Udruženja Sultan Beća.

Tag: premijera