U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, večeras u 19 sati, pogledajte:
Tema dana - premijerski sat
- Premijer Milojko Spajić odgovarao na pitanja poslanika.
- Što donose detalji istrage o napadu na Zabjelu?
- Spremne izmjene zakona o strancima
- Izdata dozvola za izgradnju postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u Botunu
Gost Informativne emisije 24 sata je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
Emisiju večeras vodi Vladan Šturanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Informativna emisija 24 sata: Gost Balša Božović

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće Spajića da li smatra da bi, zbog neusvajanja izvještaja o radu tužilaštva u Skupštini, vrhovni državni tužilac Milorad Marković trebalo da podnese ostavku.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić interesovaće se za ključne planove i ciljeve koje Vlada namjerava ostvariti u preostale dvije godine mandata.
Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitaće premijera da li su napadi na bezbjednosni sektor izraz očaja i panike političko-kriminalnih struktura koje su, kako je rekao, decenijama upravljale državom kao privatnim posjedom.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević pitaće Spajića koje konkretne benefite i koristi, za građane i crnogorsku privredu, Vlada očekuje od prisustva i širenja poslovanja Wizz Air u Crnoj Gori.
Potpredsjednika Skupštine i poslanika Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića interesuje u kojoj fazi je realizacija projekta ski centra na Štedimu u Rožajama.
Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće Spajića kako komentariše činjenice da je godišnja inflacija u Crnoj Gori najvisa u poslednjih 16 mjeseci, da je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, te koje je mjere Vlada preduzela u proteklih šest mjeseci da suzbije rast cijena.
Predsjednik poslaničkog kluba pokreta URA Miloš Konatar pitaće Spajića šta je uradio da bi sprijećio rast cijena proizvoda i usluga, s obzirom na to da su premijer i Vlada povećanjem poreza na usluge u turizmu, kao i poreza i akciza na širok spektar proizvoda i usluga, uz narušavanje poslovnog ambijenta i stabilnosti javnih finansija, najodgovorniji za rast inflacije i slabljenje kupovne moći gradana.
Poslanicu Posebnog kluba Radinka Ćinćur interesuje kakav je plan Vlade na polju imigracione politike i šta će preduzeti da uvedete red u, kako je ocijenila, nekontrolisani priliv stranih državljana.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitaće Spajića da li raspolaže preciznim podacima o doseljavanju državljana Turske u Crnu Goru, kao i da li se analiziraju moguće posljedice po demografsku strukturu i tržište nekretnina.
Sjednica je zakazana za 12 sati.

1250x600

1084x550

Spajić sjutra pred poslanicima o Markoviću, bezbjednosti, migracijama...

Premijer Milojko Spajić izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.
On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.
Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.
- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.
Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.
Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.
- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
Poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.
- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je poručio potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.
- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.
Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.
- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.
Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.
Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.
- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.
- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;
Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.
- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.
- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.
Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.
- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.
- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.
Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.
- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.
Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.
- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.
- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.
On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.
- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će Milojko Spajić odgovarati na pitanja poslanika.
Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.
Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.
- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.
- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.
Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.
- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.
Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.
- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.
Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Anja Ivanović

Živković: Imaćete problema u funkcionisanju; Spajić: Imao sam najbolju namjeru da opoziciji dam više prostora da se izrazi

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu. Sjednica je zakazana za 11 sati.
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera da se konačno pojavi u parlamentu.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Danas premijerski sat

Premijer Milojko Spajić odgovaraće 28. jula na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj pemijerskom satu. 
 
Iz Skupštine je saopšteno da je rok za dostavljanje pitanja premijeru najkasnije 72 sata prije sjednice. 
 
Posebna sjednica Skupštine zakazana je za 11 sati.

Premijerski sat 28. jula

Danas je trebalo da bude održan premijerski sat, a zapravo je još jedan u nizu otkazanih, poručio je sa današnje press konferencije potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković.
On je pitao premijera Milojka Spajića da li zna koga je više prevario - mlade, stare ili, zapravo, sve građane.
Govorio je i o tome koje su sve Spajićeve prevare, pri čemu je istakao kako su prvi stanovi na Veljem brdu najavljeni za 2026. godinu.
"Prije pet godina je govorio da aerodrome i Elektroprivredu ne treba dati pod koncesiju, a sada je za to, gdje je novi most na Tari - radove je najavljivao za početak ove godine. Od dionice autoputa Mateševo - Andrijevica nema ništa, najavljivao je nove fabrike u Pljevljima, prugu do Prijepolja, brzu cestu Paštrovska gora - Split, Jadransko-jonski put, četiri trake od Herceg Novog do Ulcinja", istakao je on.
Podsjetio je i kako je vlast ugasila Montenegro Airlines, a da sada na pisti ima novi avion koji stoji i koji godišnje košta milion i po eura.
- Najavljivao je i crnogorske low-cost kompanije, a od svega imamo bulevar Jaz - Tivat i Mrkojevići - Sukobin, pri čemu je sramota kako dočekujemo turiste - naglasio je Eraković.
Podsjetio je i da je Spajić najavljivao osnivanje novih industrija zasnovanih na kriptovalutama, ali i brzu cestu Bijelo Polje - Pljevlja - Sarajevo.
- Imali smo ideju o privatizaciji Nacionalne turističke organizacije, pa je građanima obećavan dug život jer ćemo jesti organsku hranu, a da će oni iz prigradskih naselja imati dodatne poslove - istakao je on.
Eraković je kazao i da je Spajić svojevremeno najavljivao online supermarkete, državno preduzeće za dostavu hrane, potpuni otkup poljoprivrednih proizvoda, najavu robnih rezervi...
- A od svega imamo samo Vladu veću od kineske, Spajić se ni sam ne može sjetiti svih ministara. Politika je nekad bila ozbiljna, a neki od nas je i dalje tako posmatraju - dodao je on.
Eraković smatra kako se povjerenje u Vladu iz dana u dan urušava.

Eraković: Zna li se koga je Spajić više prevario, od svega smo dobili Vladu u kojoj ni sam ne zna sve ministre

Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnih pitanja koja čekaju premijera Milojka Spajića kad konačno odluči da se pojavi u parlamentu.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Zanimljivo je da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivan obrt desio se juče kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6311%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-premijerski-nece-moci-biti-odrzan-ni-u-ponedjeljak-pokrenite-pitanje-povjerenja-vladi-mugosa-ovo-je-vas-politicki-obraz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predstavnici većine poslaničkih klubova imali su pripremljena pitanja za Spajića, koja "čekaju u ladicama" dok se odgovori odlažu za neku politički pogodniju priliku.
Tako će poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković sačekati na odgovor premijera zbog čega je, od dolaska u Crnu Goru 2020. i početka bavljenja politikom, odmanuo građane obećavajući im brojne projekte koji nikad nisu realizovani, niti je moguća njihova skora realizacija.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević sjutra u parlamentu neće dobiti komentar na to što predstavnici parlamentarne većine u kontinuitetu vrše reviziju istorije i afirmišu četnički pokret, veličaju ratne zločince i javno negiraju međunarodne presude za ratne zločine.
Poslanik GP URA Dritan Abazović namjeravao je da pita Spajića koje je mjere preduzeo da bi unaprijedio turističku sezonu, dok je Dejana Đurovića iz Nove srpske demokratije (NSD) interesovalo da li će Crna Gora biti ekskluzivna turistička destinacija kako je predviđeno Prostornim planom i kako nadomjestiti nedostatak gostiju iz Izraela.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića htio je da pita da li bi FK "Zeta", ukoliko bi angažovao Karla Anćelotija ili Pepa Gvardiolu, mogao da prođe baraž za ulazak u Drugu ligu, a da to drugostepene komisije Fudbalskog saveza Crne Gore ne ponište. Pitanje bi, kako je naveo, usmeno obrazložio na sjednici.
Poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Mirsad Nurković pita u kojoj je fazi realizacija prijekta ski centra na Štedimu, koji su konkretni rokovi za završetak infrastrukturnih radova i kada se očekuje da centar bude u potpunosti funkcionalan za posjetioce?
- Koliko je do sada utrošen budžet na izgradnji ski centra Štedim i za koje radove su raspisani ove godine tenderi ili će biti raspisani i u kojim iznosima, te koliko nakon toga još treba sredstava za završetak? Da li se projekat odvija u skladu sa predviđenom dinamikom, da li postoji kašnjenje u izvođenju radova i koji su razlozi što je tako? Da li postoji interesovanje domaćih ili stranih investitora za ski centar Štedim i kako Vlada planira da obezbijedi održivost i funkcionalnost centra nakon završetka radova - pitanja su Nurkovića.
Za narednu priliku pitanja je pripremio šef Poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić koji će tražiti od Spajića da predstavi trenutne rezultate i izazove rada njegove Vlade u tri ključne oblasti: vladavini prava, evropskim integracijama i ekonomiji.
- Koji su konkretni pomaci ostvareni u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, i da li su institucije dovoljno nezavisne i funkcionalne? U kojoj fazi su pregovori sa EU, koji su najznačajniji koraci koje je Vlada preduzela kako bi ubrzala proces pristupanja, kakva je saradnja sa Skupštinom po ovom pitanju i da li smo i dalje na putu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine? Kako ocjenjujete trenutnu makroekonomsku situaciju, kakvi su efekti ekonomskih politika Vlade na standard građana, zaposlenost i privredu i koje su najvažnije mjere predviđene u narednom periodu kako bi se osigiirala održivost javnih finansija i podstakao ekonomski rast - pitanja su Čarapića.
Za više od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, po Poslovniku Skupštine bio u obavezi, da održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Tamara Klikovac

Pitanja spremna, premijerski sat "u kvaru": Revizija istorije i neispunjena obećanja čekaju Spajićevo pojavljivanje

Premijer Milojko Spajić će u petak, umjesto da polaže račune poslanicima, biti u Briselu.
Naime, kao što je to činio i prethodnih puta, predsjednik Vlade predvodiće crnogorsku delegaciju na Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i Evropske unije, potvrđeno je "Danu" iz Vlade. Prema nezvaničnim informacijama, pregovara se o novom terminu za posebnu sjednicu parlamenta i premijerski sat će se najvjerovatnije održati posljednjeg dana juna.
Da predsjednik Vlade Crne Gore neće odgovarati na pitanja poslanika onda kada je zakazano, nije iznenađujuće. Od početka mandata aktuelne Vlade održano je upola manje sjednica nego što je to predviđao Poslovnik Skupštine Crne Gore. Na putu premijera do govornice u parlamentu stajale su blokade opozicionih poslanika i neodložne međunaradne obaveze. Službeno putovanje i ovoga puta će spriječiti premijera da dođe u parlament i odgovara na poslanička pitanja. Naime, Spajić će, potvrđeno nam je iz Vlade, u petak, za kada je zakazan premijerski sat, biti u Briselu i predvoditi crnogorsku delgaciju na Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i EU, na kojoj se očekuje zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja. O novom terminu premijerovog dolaska pred poslanike, uveliko se pregovara, a najvjerovatniji datum za održavanje posebne sjednice je 30. jun.
Da bi Vlada morala češće da polaže račune onima koji su je birali, te da bi se to moralo precizno definisati i skupštinskim poslovnikom, smatraju u opoziciji, ali i u dijelu vladajuće većine.
Prema ocjeni poslanika SNP-a Bogdana Božovića, optimalno rješenje za redovno odgovaranje premijera i ministara na pitanja poslanika bilo bi da se precizno kroz Poslovnik Vlada obaveže na jednomjesečno prisustvo. Time bi se, smatra poslanik, bolje uredio odnos Vlade i Skupštine.
– Što se tiče parlamenta, mi radimo naš dio posla, ostalo je pitanje za premijera i ministre. Mislim da je dovoljno da se u tom dijelu Poslovnika koji se odnosi na pitanja premijeru i ministrima samo precizno definišu obaveze. Predlog predsjednika parlamenta Andrije Mandića je bio da to bude poslednja nedjelja u mjesecu, da se tačno odredi datum i da se unaprijed zna da će toga dana biti premijerski sat. Razumijem i da Vlada ima svoju agendu u radu, ali to je određeno Poslovnikom Skupštine koja je i birala Vladu – kazao je Božović za "Dan".
Da je termin za održavanje premijerskog sata birala većina, kada je najvjerovatnije znala da Spajić neće biti tu, pokazuje o kakvoj se većini radi, kazao je poslanik SD Boris Mugoša.
– To što je premijerski sat zakazan istog dana kada je objavljen i datum održavanja Međuvladine konferencije pokazuje o kakvoj se većini radi. Kod njih ništa nije slučajno, svaka kriza se produkuje namjerno i sinhronizovano. Problem je što su osnovni principi demokratije dovedeni u pitanje, jer bi premijer trebalo da odgovara Skupštini, jer ga je ona i birala, a ne ona njemu. Odgovornost je i na šefu parlamenta, jer je njegova obaveza da zakaže premijerski sat. Spajić i Mandić ponašaju se kao da su Vlada i Skupština njihove privatne firme, a članovi Vlade rade kao da je to neka turistička platforma, ne zna se termin kada su ministri i premijer u zemlji. Zato smo prošle sedmice u parlamentu imali ministra finansija koji je odgovarao na pitanja poslanika koja su postavljena u martu – kazao je Mugoša za "Dan".

Umjesto pred poslanike, Spajić ide u Brisel

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je na početku današnjeg skupštinskog zasijedanja da je Crna Gora suočena s ozbiljnim urušavanjem demokratskih procedura, zbog ignorantskog odnosa izvršne vlasti prema Skupštini.
Nikolić je, u okviru proceduralnog javljanja, upozorio da parlament više ne vrši nadzornu funkciju nad Vladom i da premijer i ministri izbjegavaju dolazak u Skupštinu.
- Tvrdim da ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti. Premijer i ministri ne dolaze u Skupštinu Crne Gore, a to potvrđuje činjenica da ministar finansija danas odgovara na pitanja poslanika koja su postavljena u martu - rekao je Nikolić.
On je naveo da takvo ponašanje urušava osnovne demokratske principe.
- Poštovani građani, ministar finansija, u drugoj polovini juna, treba da odgovara na pitanja postavljena prije tri mjeseca. Ovakvo ponašanje parlamenta i Vlade potpuno urušava sve demokratske principe – kazao je on.
Prema njegovim riječima, redovno održavanje Premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, već ključan mehanizam transparentnosti rada izvršne vlasti.
- Redovno održavanje Premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, to je osnovni preduslov za funkcionisanje demokratskih procedura – da bi građani mogli da steknu uvid u rad izvršne vlasti. Mi danas nemamo informaciju o stanju javnih finansija Crne Gore, nemamo informaciju o turističkoj sezoni... Dakle nemamo elementarni uvid u vladine politike. Zašto? Zato što Vlada ne dolazi u parlament. I, sve bi bilo u redu, odnosno manje problematično, kada bi to bila samo stvar Vlade, nego je to stvar Parlamenta, odnosno Kolegijuma Skupštine i predsjednika Skupštine, koji je odbijao tri mjeseca da zakaže Premijerski sat i poslanička pitanja. To ne služi na čast Parlamentu Crne Gore – kazao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fskupstina-nastavlja-zasjedanje-vukovic-odgovara-na-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Đuranović da se vrati na funkciju u Ustavnom sudu</h2>
Nikolić se osvrnuo i na aktuelnu ustavno-političku krizu u vezi sa odlukom o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, podsjećajući na stav Venecijanske komisije.
- Venecijanska komisija je prije par dana izdala mišljenje povodom ustavno-političke krize nastale djelovanjem parlamentarne većine da penzioniše sutkinju Draganu Đuranović bez prethodnog formalnog obavještenja od strane Ustavnog suda. VK je kazala ono što smo znali da će reći – da je prekršen Zakon o Ustavnom sudu – kazao je Nikolić.
Dodao je da opozicija očekuje poštovanje sporazuma postignutog pod pokroviteljstvom Evrospke unije.
- Očekivanje opozicije je da oni koji su stavili potpis na sporazum pod pokroviteljstvom Evropske unije, preuzmu odgovornost za sprovođenje u djelo onoga na što smo se zajednički obavezali. A, prva obaveza je da se stvari u Ustavnom sudu vrate na pređašnje stanje, odnosno da sutkinja Đuranović počne ponovo da dolazi na posao. Onda možemo, kao što se predlaže ovih dana, da razgovaramo o modalitetima preispitivanja određenih zakonskih rješenja, kako ona ne bi proizvodila određene nedoumice – poručio je Nikolić.

Duško Mihailović

Nikolić: Više ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti, Đuranović da se vrati na posao u Ustavnom sudu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao je posebnu sjednicu posvećenu premijerskom satu za naredni petak, 27. jun.
Mandić je podsjetio da je rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade Crne Gore u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednice.
- Prijedlog sa precizno navedenom temom, o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi parlamentarne većine predsjedniku Skupštine, u pisanoj formi, najkasnije sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice - navedeno je u najavi.
Podsjećamo, poslanici opozicije u kontinuitetu su kritikovali odnos premijera Milojka Spajića prema parlamentu i činjenicu da je posljednji premijerski sat bio 28. marta, a svi ministri još nijesu odgovarali na poslanička pitanja.
Naredna sjednica je zakazana za 13 sati.
Istovremeno ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da će istog dana biti održana i Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije (EU).
Ona je, u objavi na društvenoj mreži X, navela da je raduje to što će Crna Gora imati priliku da nastavi sa zatvaranjem poglavlja.
- Raduje me što ćemo 27. juna, kao što smo i najavili, imati priliku da nastavimo sa zatvaranjem poglavlja - kazala je Gorčević.
Kako je dodala, usvajanje izuzetno pozitivnog Izvještaja o Crnoj Gori u Evropskom parlamentu vjetar je u jedra evrointegracijskim naporima Crne Gore.

Premijerski sat istog dana kad i Međuvladina konferencija sa EU

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima i vidljivost je mjestimično smanjena, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da su na pojedinim dionicama zadržava voda i da su učestali odroni.
&nbsp;Oni su vozačima savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
&nbsp;Iz AMSCG su rekli da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
&nbsp;Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Bar - Ulcinj, promijenjen je sa dvosmjernog na neizmjenični zbog sanacije mosta Kruče.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
&nbsp;Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
&nbsp;Saobraćajna traka uz magistralni put M-1 dionica Kotor-Budva, u mjestu Budva, biće zauzeta od devet do 17 sati.

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Lideri Zapadnog Balkana usvojili su, na samitu u Tirani, zajedničku Deklaraciju kojom potvrđuju snažnu posvećenost bržoj integraciji regiona u Jedinstveno tržište Evropske unije i sprovođenju Plana rasta.
Ovaj proces, kako je saopšteno na skupu, donosi konkretne koristi za građane i privredu, jača regionalnu povezanost i ubrzava evropski put svih ekonomija Zapadnog Balkana.
Premijer Milojko Spajić poručio je da Cran Gora ostaje čvrsto posvećena sprovođenju Plana rasta i Reformske agende, kao ključnih puteva ka konvergenciji, konkurentnosti i članstvu u EU.
Kao lider u procesu pristupanja, Crna Gora, istakao je premijer Spajić, pristupa ovim inicijativama sa odlučnošću i jasnim fokusom na isporučivanju mjerljivih rezultata.
- Zapadni Balkan više nema luksuz postepenosti. Globalno okruženje zahtijeva bržu konvergenciju, dublju integraciju i snažniju sposobnost isporučivanja reformi koje donose konkretne koristi našim građanima i privredi - rekao je Spajić.
On je kazao da Reformska agenda nije samo tehnički dokument, već predstavlja centralnu političku posvećenost Vlade Crne Gore, njenu mapu puta za stvaranje jače, konkurentnije i otpornije ekonomije u skladu sa standardima i slobodama Jedinstvenog tržišta EU.
- Kroz nju sprovodimo strukturne reforme kojima se unapređuje vladavina prava i upravljanje, jačaju institucije, poboljšava poslovno okruženje i modernizuje javna uprava. Ove reforme se ne sprovode zato što se to od nas zahtijeva, već zato što su jedini način da se obezbijedi dugoročna stabilnost i prosperitet - istakao je Spajić.
Kazao je i da je Crna Gora u potpunosti posvećena regulatornoj harmonizaciji i tehničkoj spremnosti kako bi se osigurala pravovremena implementacija režima „Roming kao kod kuće“ između EU i Zapadnog Balkana do 2026. godine.
- Smanjenje cijena rominga ne samo da će olakšati komunikaciju, već će ojačati mobilnost, prekogranično poslovanje i digitalnu integraciju. Za nas, ova mjera simbolizuje nešto mnogo veće: pokazuje da integracija u Jedinstveno tržište EU više nije daleki cilj, već stvarnost koju naši građani mogu praktično da osjete u svakodnevnom životu - naveo je Spajić.
Podjednako strateški važno je, kako je dodao, uspostavljanje regionalne inicijative za „AI fabrike“.&nbsp;
- Ulaganjem u digitalnu infrastrukturu, podrškom inovacionim ekosistemima i usklađivanjem sa evropskim etičkim i regulatornim okvirima, cilj nam je da pozicioniramo našu ekonomiju unutar nove tehnološke arhitekture Evrope - rekao je Spajić.
Crna Gora je, ističe, ušla u novu fazu ekonomskog razvoja, obilježenu potrebom za diversifikacijom i dugoročnom održivošću.
- Pitanje pred nama danas nije da li je Zapadnom Balkanu mjesto u Evropskoj uniji. Pravo pitanje je koliko brzo i odlučno možemo sprovesti reforme koje ovu integraciju čine nepovratnom. Za Crnu Goru, odgovor je jasan: naša Reformska agenda je motor naše transformacije, garancija naše kredibilnosti i najjači izraz naše političke posvećenosti članstvu u EU. Naši građani očekuju rezultate, a ne samo riječi. Kroz ove procese, ojačane regionalnom saradnjom i usklađene sa strateškim prioritetima Evropske unije, namjeravamo da ostvarimo te rezultate - poručio je Spajić.
Evropska komesarka Marta Kos istakla je da Evropa ne može biti u potpunosti bezbjedna bez Zapadnog Balkana.
- Želimo da Evropska unija već postane stvarnost za vaše građane i da Plan rasta uspije. Na poluvremenu smo, kada je u pitanju ispunjavanje ovog Plana. Imamo dosta razloga za slavlje, ali istovremeno, još mnogo posla nas čeka. Paket vrijedan šest milijardi eura, od 2024. do 2027. godine, koji je dodijeljen regionu, govori nam da zajedno možemo i moramo uraditi više - kazala je Kos.
Ona je istakla da Crna Gora ima priliku da ispuni 98 odsto obaveza iz Plana rasta do kraja njegove realizacije 2027. godine.
Evropska komesarka je rekla da je ambicija EU da sve države regiona napreduju i postanu ravnopravne članice EU.
Danas usvojenom zajedničkom Deklaracijom se ističu ključni prioriteti: uvođenje režima „Roming kao kod kuće“ do 2026. godine, pokretanje AI fabrika kao centara za inovacije i digitalni razvoj, stvaranje Autoputa jedinstvenog tržišta za povezivanje kompanija sa evropskim lancima vrijednosti, te uspostavljanje Akademije jedinstvenog tržišta radi jačanja standarda kvaliteta i potpune usklađenosti sa pravilima EU.
Lideri su posebno naglasili važnost ubrzanog pristupanja SEPA području, pokretanje inicijative WiFi4WB za besplatan internet u javnim i ruralnim sredinama, modernizaciju granica kroz Zelene koridore, kao i punu primjenu Akcionog plana Zajedničkog regionalnog tržišta 2.
Ovi napori imaju za cilj da Zapadni Balkan postane naredna investiciona destinacija Evrope, da poveća konkurentnost regiona i poboljša svakodnevni život građana.
Kako je istaknuto na Samitu, Plan rasta predstavlja jasan politički i strateški okvir za evropsku budućnost čitavog regiona.
Domaćini Samita bili su predsjednik Vlade Albanije Edi Rama i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, a osim premijera Spajića, učestvovali su predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Bojana Krišto, predsjednik Vlade Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti, predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski i predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut.

Spajić: Saradnja ključ integracije regiona u EU; Kos: Želimo vas kao ravnopravne članove

Vladina Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda primila je iz Podgorice 151 zahtjev od fizičkih lica, a dva od pravnih za naknadu štete nastale usljed požara koji su Crnu Goru zadesili u avgustu. Šteta pričinjena fizičkim licima procijenjena je na 867.718 eura, a pravnim („Vapor VK“ i „Podgorička pivara“) na 679.614 eura – navedeno je u informaciji o radu Komisije koju je usvojila Vlada.
Dodaje se da je Komisija Glavnog grada najavila da će sukcesivno dostavljati pojedinačne procjene štete, te da se očekuje i određeni broj zahtjeva iz ostalih opština.
Komisija ima sedam članova, predsjednik je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ove godine to tijelo je održalo 12 sjednica. Razmatrani su zahtjevi i rađena procjena opravdanosti (uzrok štete, validnost dokumentacije). Za predmete gdje je dokazano da su podnosioci zahtjeva nedvosmisleno pretrpjeli štetu od elementarnih nepogoda (grad, poplava, požar) ili drugih nepogoda većih razmjera (uginuće stoke, stradanje pčelinjih društava, bolesti stoke) odobrena su sredstva za djelimičnu sanaciju – deset odsto procijenjene štete, koliko je predviđeno Odlukom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve.
– Broj pristiglih zahtjeva, obim i složenost dokumentacije, kao i činjenica da je za veliki broj fizičkih lica Komisija zaprimila zahtjeve i po nekoliko puta, neposredno ili preko opštinskih komisija, zahtijevalo je detaljnu analizu i uparivanje kako ne bi došlo do dvostruke naknade po istom osnovu. Riješila je 319 slučajeva, za čiju realizaciju je utrošeno 186.704 eura, tako da je prosječan iznos naknade 585,30 eura. Veliki broj zahtjeva je odbijen zbog činjenice da uzrok štete nije bila elementarna nepogoda, a određeni broj zbog nepotpune dokumentacije, što, iako usložnjava rad, Komisija uzima u obzir i ponovo odlučuje – navedeno je u izvještaju.
Pored razmatranih, odnosno riješenih zahtjeva, Komisija je krajem 2024. i u toku 2025. godine zaprimila značajan broj zahtjeva koji nijesu realizovani zbog nedostatka sredstava. Pristiglo je od fizičkih lica ukupno 529 zahtjeva iz 11 opština, a ukupna šteta procijenjena je na 2,11 miliona eura. Iz Andrijevice su primljena dva zahtjeva (procijenjena šteta 44.000 eura), Bijelog Polja 114 (513.801 eura), Berana tri (5.396 eura), Zete 12 (43.510 eura), Mojkovca četiri (14.800 eura), Nikšića 78 (105.700 eura), Pljevalja 35 (133.433 eura), Plužina 110 (292.129 eura), Podgorice 28 (221.063 eura), Rožaja 78 (374.860 eura) i Tuzi 65 (365.786 eura).
Od pravnih lica, kompanija „Naše voće“ iz Nikšića (avgust 2024) uputila je zahtjev za naknadu štete na zasadu jabuka – 700.000 eura, „Stožer-F“ iz Bijelog Polja (decembar 2024) za štetu nastalu od požara – 445.000 eura i „Agris“ iz Ulcinja (jul 2025) za štetu na zasadu jabuka – 877.469 eura.
– Na osnovu detaljnih analiza potrebno je obezbijediti 200.000 eura iz sredstava tekuće budžetske rezerve za rješavanje pojedinačnih zahtjeva fizičkih lica, a 101.123 eura za isplatu naknade štete pravnim licima u iznosu od pet odsto ukupne procijenjene štete. Potrebno je obezbijediti sredstva za rješavanje zahtjeva za naknadu štete nastale usljed požara koji su zadesili Crnu Goru u avgustu. Pri tome treba razmotriti mogućnost da maksimalni iznos bude veći od deset odsto koliko je propisano odlukom – kazali su iz Komisije.
Prethodne godine fizičkim licima po osnovu naknade štete nastale usljed elementarnih nepogoda isplaćeno je 347.829 eura (1.051 korisnik), a pravnim 30.952 eura (šest korisnika).

Za naknadu štete od požara 153 zahtjeva ukupne vrijednosti 1,54 miliona eura

Prije neki dan u Njujorku se glasalo u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija o rezoluciji protiv glorifikacije nacizma. Tu rezoluciju podržalo je 114 država svijeta. Crne Gore nije bilo među njima.
Prije mjesec-dva, u istoj onoj sali u kojoj zasijeda Skupština UN, govorio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Njegovo obraćanje izazvalo je burne reakcije i, kao čin protesta protiv genocida nad palestinskim narodom, većina prisutnih je napustila plenarnu salu. Ne i Crna Gora.
Na stolici ispred koje piše Montenegro, naše diplomate ostavile su pripravnicu - da prisustvom pruži legitimitet i Netanjahuovom govoru i svemu što taj govor simbolizuje. Naravno, na toj stolici nije sjedio niko od viših diplomata, ni ambasador, ni ministar. Sakrili su se iza leđa pripravnice. Ali to je, uostalom, potpuno u skladu sa onim što jeste: zaklonjenost, prikrivanje i kukavičluk - svojstveni svakoj kvislinškoj ideologiji.
Među onima koje su podržale ovu rezoluciju - rezoluciju civilizacijskog karaktera, univerzalne vrijednosti ljudskosti i humanizma - našle su se gotovo sve države koje su tokom Drugog svjetskog rata bile na strani nacističke Njemačke ili su neutralnošću doprinijele jačanju najveće pošasti modernog svijeta. I koje su, za razliku od nas, iz toga nešto naučile.
A dok se Liga naroda, preteča Ujedinjenih nacija, premišljala kako da odgovori na njemačku okupaciju Poljske 1939. godine - pritom pazeći da se Hitleru ne zamjeri više nego što mora, kao što se nije zamjerala ni dok je gledala kršenje odredbi Versajskog mira - Crna Gora se spremala da odgovori na način na koji se jedino i može odgovoriti zlu.
A tirjanstvu stati nogom za vrat,
&nbsp;To je dužnost ljudska najsvetija.
Kada je kvislinška vlada tadašnje Kraljevine Jugoslavije, predvođena dinastijom Karađorđevića, spakovala kofere i pobjegla pred gnjevom sopstvenog naroda, pod težinom opljačkanog zlata i bombama Luftwaffe-a, u Crnoj Gori su se samo nekoliko mjeseci kasnije na oružje digli svi oni kojima je sloboda bila urođena, a ne pogodbena kategorija.
A, ko neće - nagona mu nema,
Kog’ junačko srce na oprema.
I bez nagona, 13. jula 1941. u Crnoj Gori dogodio se - citiram strane istoričare - „prvi organizovani masovni ustanak protiv fašizma u Evropi“.
Dogodilo se ono što se u Crnoj Gori događalo mnogo puta ranije, i za šta se nadamo da se nikada više neće morati ponoviti: da narod ustane oružjem da brani pravo, čast i slobodu svoje zemlje.
Francuski filozof Žan-Pol Sartr opisao je 13. jul 1941. kao: „veličanstven trenutak u evropskoj istoriji 20. vijeka, koji može biti izvor ponosa za narode Evrope“.
A mi danas, 84 godine kasnije, kad bi trebalo da sa ponosom ističemo svoj doprinos antifašizmu — temeljnoj vrijednosti Evropske unije i modernog svijeta - odlukom nekoliko sakrivenih diplomata sami smo sebe svrstali na stranu mraka, zla i genocida.
Ne pamti se da je neko Hrvatima održao takvu lekciju iz istorije: Crnogorci su sinoć podsjetili na surove činjenice
Ne pamti se da je neko Hrvatima održao takvu lekciju…
I sve to baš ove nedjelje, kada su navijači - Ultra Crna Gora - održali čas istorije, čas ponosa i časti. Održali lekciju svima koji smatraju da su revizionizam zločinačkih ideologija i povratak anti-ljudskim vrijednostima „dug predaka“, a ne laž koja nas gura za novi sukob. Sukob u kojem će, ako se ikada dogodi, četnici i ustaše opet biti na onoj strani na kojoj su uvijek i bili. A kad dođu oslobodioci - ne ovi „crkveni kmeri“, nego pravi - oni će ponovo, kao kod Blajburga i Zidana Mosta - bježati zajedno.
Jer, kako istorija precizno pamti: ne postoji nijedan dokument koji potvrđuje da su četnici i ustaše ijednom imali stvarni oružani sukob protiv nacističke Njemačke ili fašističke Italije tokom Drugog svjetskog rata. Ako zanemarimo nekoliko lokalnih čarki, nema ni dokaza o ozbiljnim međusobnim sukobima. S druge strane, dokumenata o saradnji, zajedničkim akcijama i koordinaciji pod komandom nacista ima - koliko god hoćete.
Ali sve to nimalo ne smeta „zadriglim” (po)štovaocima tih ideologija, uvjerenim da su oni iskonski neprijatelji, a ne partneri u zajedničkom ratu protiv istine i humanosti.
Narod koji je stao tirjanstvu za vrat, sada gura glavu u pijesak.
Ako nastavimo da pratimo agendu i politiku ove Vlade i tri resora nadležna za spoljne poslove - evropske integracije, međunarodne odnose i onog trećeg, pomoćnog, kojim rukovodi Filip Ivanović - sljedeći put kad neki novi nacizam krene u vojnu okupaciju Evrope, mi se nećemo morati dizati na oružje. Bićemo na njihovoj strani.
Nije ni slučajno, ni prvi put da ova tri ministra ponižavaju političko nasljeđe Crne Gore, ali i opšte vrijednosti kojima pripada ovaj narod - narod koji je, uprkos agenturama, tihim okupacijama i šovinističko-kvislinškoj kliki na najvišim pozicijama, i dalje duboko antifašistički i istinski human.
Pa otuda jedno jasno pitanje: odakle vam pravo i legitimitet da Crnu Goru 2025. godine svrstavate na stranu neonacista i da pljujete na njenu slavnu istoriju i planine kostiju ugrađene u njenu slobodu - koja je, nažalost, i vaša?
Možda mislite da će vas dubina fotelja u koje ste upali sakriti od odgovornosti. Ali grdno se varate - neće. Onog dana kada vam oni isti koji su vas u njih posadili iste te fotelje izmaknu, dočekaće vas jak i tup susret sa podom - onim istim podom koji smo dotakli u međunarodnim okvirima zahvaljujući vama.
Smrt fašizmu - sloboda narodu!

Diplomatija u službi mraka

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: premijerski-sat