Preduzimanje konkretnih individualnih i generalnih mjera u cilju izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) donijetih u odnosu na Crnu Goru, čiji postupci izvršenja traju više godina ili se nalaze pod standardnim nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope, bila je tema sastanka predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić sa delegacijom Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a, šeficom odjeljenja Kler Braun, šeficom odsjeka Bojanom Nikolin i pravnikom Nedimom Kulenovićem.
Na sastanku u Vrhovnom sudu, kome su prisustvovale i sudije nadležne za pravosnažno izvršenje, analizirana su izvršenja tri presude Evropskog suda u Strazburu: Bagoje, Bigović i Vlahović protiv Crne Gore, a apostrofirana je opredijeljenost države za blagovremenim izvršenjem presuda tog suda što će, kako je konstatovano, doprinijeti njenom međunarodnom ugledu i vraćanju povjerenja javnosti u crnogorsko sudstvo.&nbsp;
- Predstavnici Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a izrazili su zadovoljstvo što je Vrhovni sud Crne Gore iskazao punu posvećenost doslednoj primjeni i poštovanju Evropske konvencije o ljudskim pravima i standarda Suda u Strazburu - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pavličić je upoznala delegaciju sa problemima crnogorskog sudstva sa kojima se susrela nakon stupanja na tu funkuciju, kao i preduzetim mjerama u cilju rješavanja zaostalih i starih predmeta koje su dale prve rezultate, naročito u predmetima iz građanskopravne i upravnopravne materije&nbsp;
Prvoj zvaničnoj posjeti Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a Crnoj Gori, prisustvovali su i predstavnici Kancelarije zastupnika Crne Gore pred tim sudom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Blagovremeno izvršenje presuda Suda u Strazburu vratiće povjerenje javnosti u crnogorsko sudstvo

Uprkos tome što zakon omogućava izricanje zatvorske kazne do 12 godina za saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom, sudska praksa pokazuje da su presude za ta djela daleko blaže.
Svaki udes koji odnese ljudski život ostavlja doživotnu bol porodici žrtve, a njihovu ranu produbljuju presude nesrazmjerne težini tragedije.
<h2>Presude sa reakcijom</h2>
Samo u prethodna dva mjeseca donijete su tri takve presude u Podgorici. Javnost je uznemirila odluka Vijeća Višeg suda u Podgorici da Jovanu Dubljeviću (21) dodijeli četiri godine i šest mjeseci zatvora zbog saobraćajne nesreće u kojoj su poginuli Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18).
Udes se dogodio posljednjeg dana 2023. godine, u podgoričkom naselju Zlatica.
Prema optužnici Višeg tužilaštva, Dubljević je, oko 20:40 sati, brzinom od oko 112 kilometara na sat, prošao kroz crveno svjetlo automobilom Golf i pod dejstvom marihuane sudario se sa vozilom u kojem su bili Vučeljić i Novaković.
Vučeljić je podlegao povredama na licu mjesta, a četiri dana kasnije od posljedica udesa i njegov saputnik i drug Andrija Novaković.
Tom prilikom, teške tjelesne povrede zadobio je Edin Kerović (20), saputnik u vozilu okrivljenog Dubljevića.
U prvostepenoj presudi je konstatovano da je Dubljević počinio teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i da je u odnosu na to krivično djelo postupao sa eventualnim umišljajem.
Porodice stradalih i njihovih punomoćnik, advokat Dragoljub Petrović nezadovoljni su prvostepenom presudom, ocjenjujući je previše blagom.
- Kada uzmete u obzir da su izgubljena dva mlada života, sve vam je jasno. Nijesam siguran da će ova kazna u dovoljnoj mjeri uticati na druge vozače da voze opreznije i da ne vrše krivična djela u saobraćaju - ocijenio je advokat Petrović nakon izricanja presude.
Valentina Gazdić poginula je 9. juna 2019. godine kada je, dva sata iza ponoći, kod Tržnog centra Gintaš, Dejan Šarac, upravljajući mercedesom pod dejstvom kokaina, udario u Polo za čijim upravljačem se nalazila.
U trenutku sudara Gazdić se kretala 27, a Šarac 102 kilometara na sat. Ipak, sud je cijenio adekvatnom kaznu od dvije godine zatvora za počinioca krivičnog djela.
Apelacioni sud je početkom marta potvrdio prvostepenu presudu od 10. oktobra 2024. godine kojom je Vijeće sudije Veljka Radovanovića utvrdilo da je osnovni uzrok nastanka saobraćajne nesreće bila dvostruko veća brzina kretanja vozila optuženog Šarca od dozvoljene - 50 kilometara na sat.
Potvrđen je i dio prvostepene presude u kome se zaključuje da je na vozačke sposobnosti kod optuženog Šarca negativno uticalo i to što je u vrijeme izazivanja saobraćajne nezgode bio pod dejstvom kokaina.
Ovaj sud je odbio žalbu tužilaštva koje je tražilo veću zatvorsku kaznu, uvažavajući olakšavajuće okolnosti za Šarca iz prvostepene presude - lične prilike optuženog, koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao navršenih 24 godine, kao i "doprinos" pokojne Gazdić da dođe do saobraćajne nesreće. Sud je zaključio da Gazdić, skrećući lijevo na raskrsnici, nije propustila vozila koja su dolazila iz suprotnog smjera, te da je u raskrsnici "zadržavala pravac kretanja".
Treba napomenuti da je prethodno Viši sud, u maju 2021. godine, prihvatio nagodbu Višeg državnog tužilaštva i Šarca, kojim je on priznao krivicu u zamjenu za godinu i četri mjeseca zatvorske kazne.
Brat pokojne Valentine je na sudu, kada se razmatrao sklopljeni sporazum, kazao da je ovako dogovorena kazna uvreda za sjeni njegove sestre i cijelu porodicu.
Dva mjeseca kasnije, vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo je žalbu porodice pokojne Valentine Gazdić i ukinulo rješenje tadašnjeg sudije, danas Glavnog specijalnog tužioca, Vladimira Novovića koji je prihvatio sporazum o priznanju krivice.
Pravosnažna presuda od dvije godine robije za Šarca, uprkos činjenici da je vozio pod dejstvom kokaina i dvostruko većom brzinom od dozvoljene, postavlja brojna pitanja o kriterijumima za odmjeravanje kazni u saobraćajnim nesrećama sa smrtnim ishodom.
<h2>Brojna pitanja i gubitak vjere u institucije</h2>
Na ta pitanja odgovore uporno traži i porodica Dragane Dragović koja je preminula u Kliničkom centru tri mjeseca nakon što ju je, 7. novembra 2023. godine, na pješačkom prelazu kod tržnog centra Big fashion automobilom Volksvagen Polo udario Strahinja Simonović. 
Viši sud je nedavno potvrdio prvostepenu presudu sudije Osnovnog suda Borka Lončara i izrekao osam mjeseci robije Simonoviću za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
On se pred sudijom izjasnio krivim, kazao je da je kobne noći padala jaka kiša i da je oštećenu Dragović vidio momenat uoči nesreće. Kretao se brzinom od oko 38 km/h, pokušao je da izbjegne kontakt, ali bezuspješno. Sud je utvrdio da se Simonović nije držao saobraćajnih propisa, ali je kao olakšavajuće okolnosti cijenio prihvatanje odgovornosti za krivično djelo, to što je pokušao da ukaže pomoć oštećenoj, te što nije osuđivan i što je lošeg imovnog stanja.
Za razliku od suda koji kaznu od osam mjeseci zatvora tretira srazmjernu krivici optuženog i težini izvršenog krivičnog djela, porodica pokojne Dragane Dragović je stava da je pravda u ovom slučaju "poklekla". Štaviše, tvrde da je Simonović još na slobodi, odnosno da nije počeo izdražavanje zatvorske kazne ni više od mjesec od izricanja pravosnažne presude.
Za Portal ETV su rekli da ih je, pored ishoda suđenja, dodatno uznemirilo i razočaralo to što tužilaštvo tokom postupka nije održalo adekvatnu komunikaciju s njima. Kako tvrde, nisu bili informisani o odluci po žalbi na prvostepenu presudu, niti o njenoj pravosnažnosti, ali ni da je tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević prepustila ovaj slučaj drugom tužiocu.
Tim povodom, Portal ETV se obratio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici iz kog smo dobili odgovor zbog čega je predmet dodijeljen drugom tužiocu, ali ne i da li je i, ako jeste, zašto izostala komunikacija sa porodicom Dragović.
- Povodom Vašeg upita, obavještavamo Vas da je imenovana državna tužiteljka upućena u Specijalno državno tužilaštvo, pa su shodno tome, predmeti kojima je ista bila zadužena, dodijeljeni u rad drugim državnim tužiocima - navedeno je u odgovoru ODT-a.
Iz ODT-a su kazali da su na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici od 26. jula 2024. blagovremeno izjavili žalbu Višem sudu u Podgorici 13. septembra prošle godine, ali je izostao odgovor zbog čega oštećena strana nije zvanično informisana o tome.
- Viši sud u Podgorici je navedenu žalbu odbio kao neosnovanu 31. januara 2025. godine - kazali su nam iz Tužilaštva.
Porodici pokojne Dragane Dragović presuda je otvorila još jednu životnu ranu. Iako iscrpljeni borbom sa institucijama koje im, kako kažu za Portal ETV, nisu pružile pravdu kakvu su očekivali, istrajni su u želji da ukažu na važnost podizanja svijesti o slučajevima poput njihovog i potrebi da se strožim kaznama utiče na smanjenje sličnih tragedija. 
<h2>Zakon dobar - praksa loša</h2>
Osnovni sud u Podgorici je, u periodu od 1. januara 2020 do 28. februara 2025. godine, donio 16 presuda za krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
Prema podacima koje je Portal ETV dobio iz Sudskog savjeta, za 15 osoba je izrečena zatvorska kazna u rasponu od šest mjeseci do dvije godine, dok je jedna osoba oslobođena krivice.
Advokat Veselin Radulović stava je da je raspon kazni za ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja propisan Krivičnim zakonikom adekvatan, ali da problem leži u nedosljednoj primjeni.
Radulović za Portal ETV kaže sudovi često imaju preblagu kaznenu politiku za sve oblike kriminaliteta, pa i za ovu vrstu krivičnih djela.
- Počinilac krivičnih djela u saobraćaju sa smrtnim ishodom može se kazniti zatvorom od tri do 12 godina. Međutim, nijesu rijetki slučajevi da se dosuđuju minimalne kazne u slučajevima sa teškim posljedicama. Sudije veoma često koriste institut ublažavanja kazne ispod zakonom propisanog minimum i čini mi se da to rade na način koji nije u potpunosti u skladu sa Krivičnim zakonikom. Činjenica je da ta krivična djela nijesu izvršena sa direktnim umišljajem, ali mislim da nekada i sud pogriješi, pa olako pređe preko toga da nije postojao eventualni umišljaj, posebno kod onih slučajeva gdje imamo jednu vrstu obijesnog, ili drskog ponašanja učesnika u saobraćaju koji dovode do ozbiljnih posljedica. Sudije previše značaja daju nekim olakšavajućim okolnostima, a nekada prelaze preko otežavajućih okolnosti koje postoje u određenim slučajevima i to je dovelo do ustaljenje prakse - da imamo blagu kaznenu politiku koja se po inerciji nastavlja - ocijenio je on.
Radulović smatra da treba raditi na pooštravanju kaznene politike, a tu bi glavnu ulogu trebalo da odigraju drugostepeni sudovi - prije svega Apelacioni, ali i Vrhovni.
- Dodatan problem je praksa Apelacionog suda koji bi trebalo da radi na tome da se kaznena politika promijeni i pooštri. Čini mi se da oni u praksi rade suprotno. Česti su slučajevi da Apelacioni sud preinačava prvostepene presude ublažavajući kazne kod krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, ali i kod drugih - kazao je Radulović.
Takva sudska praksa, zaključuje Radulović, umanjuje preventivni efekat kaznene politike i ne doprinosi suzbijanju vršenja, ali i ponavljanja krivičnih djela.

Tamara Klikovac

610x380

Minimalne kazne za nesreće sa smrtnim ishodom - sudska praksa koju treba mijenjati

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

500x500

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću donijelo je rješenje o zadržavanju i podnijelo prijedlog za određivanje pritvora A.R. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje.
 A.R. se sumnjiči da je 25. marta u ugostiteljskom objektu “Fortuna” u Nikšiću, povrijedio V.Đ. i V. L. i remetio javni red i mir.

Nikšić: Osumnjičen da je u lokalu "Fortuna" napao dvije osobe

Ministarstvo unutrašnjih poslova donijelo je odluku o određivanju upravnih dana za period od 31. marta do 1. avgusta u cilju pružanja usluga iz oblasti građanskih stanja i ličnih isprava za područje opštine Budva, mjesnih zajednica Petrovac i Sveti Stefan.
U MUP-u su napomenuli da su građani opštine Budva, mjesnih zajednica Petrovac i Sveti Stefan, poslodavci, predstavnici turističke privrede i druga zainteresovana javnost, u prilici da na jednom mjestu, u mobilnoj kancelariji Područne jedinice za građanska stanja i lične isprave Budva, u krugu Policijske stanice u Petrovcu, podnesu zahtjeve za izdavanje ličnih karata, pasoša, vozačkih dozvola, izvoda iz matičnih registara i uvjerenja, zahtjeve za izdavanje dozvola za boravak i rad stranaca, kao i zahtjeve za izdavanje isprave licima iz Ukrajine sa odobrenom privremenom zaštitom u Crnoj Gori.
- Cilj uvođenja upravnih dana je da se efikasno odgovori na potrebe građana, omoguće jednaka prava na pristup uslugama za sve djelove populacije, smanje gužve i dužina čekanja na usluge, posebno vodeći računa o osjetljivim kategorijama - naveli su oni.
U MUP-u su uvjereni da će se na ovaj način unaprijediti odgovornost nadležnih institucija za kvalitet usluga koje pružaju građanima i da će predstavljati primjer dobre prakse.

Od 31. marta do 1. avgusta pružanje usluga iz oblasti građanskih stanja i ličnih isprava

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore mr Ervin Ibrahimović razgovarao je, danas u Podgorici, sa predsjednikom Turske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) Serkanom Kajalarom, koji boravi u posjeti Crnoj Gori, te je u razgovoru istaknuto da je od otvaranja kancelarije TIKA-e u Podgorici 2007. godine, realizovano oko 500 razvojnih projekata, čija vrijednost premašuje 20 miliona eura.
TIKA ima veoma važnu ulogu u jačanju odnosa između Crne Gore i Turske i pruža značajan doprinos u razvoju bilateralne saradnje, ocijenjeno je tokom sastanka.
- TIKA dio uspješne priče razvoja crnogorsko-turskih odnosa - kazao je Ibrahimović, ocijenivši posebno značajnim njeno prisustvo, kroz realizaciju projekata, u svim krajevima Crne Gore.&nbsp;
Kazao je da dinamičnu saradnju prati i intezivan politički dijalog na visokom nivou, čime Crna Gora i Turska potvrđuju posvećenost njegovanju i daljem razvoju prijateljskih odnosa.&nbsp;
Istakao je i značaj saradnje na polju obrazovanja i kulture, kao i potencijal za nove projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture.
- O saradnji naših država najbolje govore djela, uspješno poslovanje turskih kompanija u Crnoj Gori, ali i interesovanje za nove investicije. Sve to doprinosi jačanju ekonomskih, ali i sveukupnih međudržavnih veza -poručio je Ibrahimović.&nbsp;
Predsjednik TIKA-e je kazao da se od njegovog posljednjeg boravka u Crnoj Gori prije četiri godine, saradnja između Turske i Crne Gore razvijala uzlaznom putanjom, i da broj i značaj uspješno realizovanih projekata u brojnim opštinama u Crnoj Gori najbolje potvrđuju posvećenost saradnji i jačanju veza između dvije države.
- Naš cilj je bio da dođemo do svih krajeva Crne Gore i u tome smo uspjeli - kazao je Kajalar, zahvalivši Vladi Crne Gore na podršci i veoma uspješnoj saradnji.&nbsp;
Istakao je da je je TIKA u prethodnoj godini realizovala 35 projekata u Crnoj Gori, a da je plan za 2025. još ambiciozniji.&nbsp;
- Posebno nas raduje što su u pitanju projekti koji unaprjeđuju svakodnevni život građana - kazao je on.&nbsp;
Na sastanku je potvrđena posvećenost daljem razvoju bilateralne saradnje, kao i privrženost Turske jačanju stabilnosti i prosperiteta Zapadnog Balkana.

Ibrahimović-Kajalar: TIKA pruža poseban doprinos jačanju odnosa Crne Gore i Turske

Crna Gora je kroz istoriju bila patrijarhalno društvo, u kojem su žene igrale značajnu, ali često nevidljivu ulogu. Iako su bile stubovi porodice i zajednice, njihov uticaj na političke procese bio je minimalan. Danas, međutim, sve veći broj žena ulazi u politički život, ali se i dalje suočavaju s brojnim izazovima.
Poslanica Bošnjačke stranke, Kenana Strujić Harbić, za Portal ETV, ističe da je aktivno političko učešće žena ključno za razvoj crnogorskog društva u skladu s evropskim vrijednostima. Prema njenim riječima, istinska ravnopravnost može se postići samo ako žene imaju stvaran uticaj na donošenje odluka koje se tiču svih građana.
- Danas, ako želimo istinsku ravnopravnost, moramo omogućiti ženama da utiču na donošenje odluka koje se tiču svih građana. Samo kroz aktivno političko angažovanje možemo osigurati da žene ne budu samo simbolično prisutne u politici, već da imaju stvarni uticaj na oblikovanje budućnosti naše zemlje - navodi Strujić Harbić.
Iako su u političkom životu prisutne brojne žene, njihov broj u strukturama vlasti i dalje je nizak, kaže ona i dodaje da se pored toga suočavaju sa nedostatkom podrške i priznavanja političkog autoriteta, naročito u manjim i tradicionalnim sredinama.
- Takođe, žene u politici su izložene mizoginim komentarima, naročito na društvenim mrežama, gdje anonimni komentatori koriste uvrede i degradirajuće poruke. Međutim, ja sam odlučila da me to ne obeshrabri, već da mi bude dodatna motivacija da još jače radim na ostvarivanju svojih ciljeva i sprovođenju ideja koje smatram važnim - ističe Strujić Harbić.
Kako bi se povećao broj žena u politici, neophodno je uvođenje rodnih kvota na izbornim listama političkih partija, smatra Strujić Harbić. Ipak, naglašava da kvote same po sebi nisu dovoljne ukoliko podrška ostane samo deklarativna.
- Pritisak za veću zastupljenost žena mora biti kontinuiran, kako bi se postigla stvarna ravnoteža u političkom životu Crne Gore. Podjednako je važno da žene preuzmu odgovornost i prihvate funkcije na kojima mogu donositi odluke Svojim radom i rezultatima treba da dokažemo da rodna ravnopravnost nije samo parola, već neophodnost za napredak društva - kaže ona.
Kenana Strujić Harbić svoje političko putovanje započela je tokom studija filozofije na Sarajevskom univerzitetu, kada je, kako kaže, shvatila da je svaki lovjek političko biće i da promjene ne dolaze same od sebe.
- Moramo se aktivno uključiti ako želimo da gradimo bolje društvo. Vođena idejama empatije, pravde i jednakosti, odlučila sam da se posvetim političkom angažmanu. Politika za mene nije samo pozicija, već odgovornost prema društvu i ljudima čiji se glas ne čuje dovoljno - objašnjava ona.
Dok god bude dio političkog života, Strujić Harbić će se, kako kaže, boriti za pravednije i ravnopravnije društvo, uvjerena da samo zajednički angažman može stvoriti bolju budućnost za sve.

Strujić Harbić: Politika je odgovornost a ne privilegija

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

,,Katnića i Čađa neka zapale. Vidjećemo što će Lazović uraditi dok je još u mandat, koji ce nam k.... poslije?“

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: presude