Udruženje sudija Crne Gore izrazilo je zabrinutost povodom sadržaja javnog saopštenja koje je objavljeno u medijima, a u kojem se, povodom jedne sudske odluke, iznose kvalifikacije i tvrdnje koje, kako kažu, prevazilaze granice dozvoljene i legitimne kritike sudskog postupanja.
Kako podsjećaju iz Udruženja sudija, pravo na javnu kritiku sudskih odluka nesporno je i zaštićeno, ali da se ta kritika mora odnositi na pravne stavove i obrazloženje odluke, a ne na ličnost sudije, njenu stručnost, integritet ili navodne motive za donošenje odluke.
- Iznošenje tvrdnji da sudija „nije pročitala tužbu” ili da je „svjesno izmišljala razloge“ radi donošenja određene odluke predstavlja nedopustiv lični napad na sudiju i stvara pritisak na sudsku vlast, čime se ugrožava povjerenje javnosti u nezavisnost i nepristrasnost sudstva -saopšteno je iz Udruženja.
Udruženje sudija Crne Gore posebno ističe da se, kako se dodaje, eventualne greške u radu sudije mogu i moraju ispitivati isključivo kroz zakonom propisane pravne i institucionalne mehanizme, a ne putem medijskih diskvalifikacija i imputiranja nečasnih ili nezakonitih pobuda.
- Sudije su dužne da svoje odluke donose slobodno, nezavisno i bez pritisaka, a obaveza svih učesnika u javnom prostoru jeste da doprinesu očuvanju dostojanstva sudijske funkcije i vladavine prava. Udruženje sudija Crne Gore će nastaviti da reaguje u svim situacijama u kojima se kroz javni diskurs prelazi granica legitimne kritike i ugrožavaju osnovni principi nezavisnosti sudstva - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Udruženje sudija: O zakonitosti presuda odlučuju nadležne institucije

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić očekuje da uskoro očekuje istrage i presude u slučajevima visoke korupcije, kao i da će u skorije vrijeme biti okončano suđenje bivšoj predsjednici najviše sudske instance Vesni Medenici.
- Ta struktura predmeta se odvija. Iz javnih saopštenja i izvještaja za postupanja mi se čini da se dokazni postupak u slučaju Medenice približava kraju, a kada će predmet sazreti za pozivanje na završne riječi je isključiva nadležnost sudećeg vijeća. U svakom slučaju, očekujemo da to bude u kratkom vremenskog periodu koji može biti prihvatljiv. Prema stanju iz izvještaja, nadam se da ćemo do kraja godine imati završne riječi i da će se u skorom vremenu donositi prvostepene odluke - rekla je Pavličić u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Pavličić je istakla i da u Izvještaju Evropske komisije (EK) u odnosu na pravosuđe i poglavlja 23 i 24 nije konstatovano ništa novo, te da je toga kao čelnica sudske grane vlasti svjesna, kao i svi sistemu.
Ona je rekla da su to naslijeđeni i nagomilani problemi, ali i da su u periodu od deset mjeseci pokazali ozbiljnost u radu i dali sve što su mogli.&nbsp;
Pavličić upozorava na hronični nedostatak sudija, ali i na činjenicu da je njihov broj uvećan u Specijalnom odjeljenju Višeg suda koje se bavi najloženijim predmetima.
- Sudije su preduzele sve što je u granicama prostornih i ljudskih kapaciteta. Međutim, da bi efikasnost sudova bila na onom nivou koji je zadovoljavajući za cjelokupan sistem - sudstvo ne može samo. Postoji obaveza izvršne i zakonodavne vlasti u dijelu izmjena zakona, kada je neophodno dejstvo sve tri grane vlasti kako bi se zajednički sagledalo da li smo spremni da u prostorijama u kojima se sudilo prije 20,30, 50 godina, radimo po optuženjima najozbiljnijim kriminalnim grupama - poručila je Pavličić.
T.K.

500x500

Pavličić: Suđenje Medenici se bliži kraju, očekujem završne riječi do kraja godine

Sud za prekršaje u Budvi je, od početka godine do 15. oktobra, u radu imao 372 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a riješeno je 236 ili 63,4 odsto. 
U predmetima je procesuirano 340 okrivljenih, pri čemu se kao žrtve nasilja pojavilo 309 osoba, od čega 57 maloljetnika. 
- Ukupno 150 predmeta je okončano osuđujućim odlukama ili skoro dvije trećine, dok je ostatak rezultirao uglavnom oslobađajućim odlukama ili odbacivanjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.
U predmetima koji su rezultirali osuđujućom odlukom, izrečene su 72 zaštitne mjere od kojih dominiraju: zabrana uznemiravanja i uhođenja, zabrana približavanja žrtvi nasilja i udaljenje nasilnika iz stana ili drugih prostorija za stanovanje. 
Tri četvrtine, odnosno 176 okončanih predmeta završeno je u roku do pola godine, od čega najveći broj na prvom ročištu, a po 30 u roku do jedne, odnosno nakon jedne godine.
- To znači da je sud ažurno i efikasno postupao u ovim, po prirodi hitnim predmetima, dok su duža odlaganja mahom bila proizvod objektivnih okolnosti na koje sud nije imao uticaja - kazali su u Sudu za prekršaje.

Sud za prekšaje u Budvi: Riješeno 63,4 odsto predmeta nasilja u porodici, dvije trećine osuđujućih presuda

Ante Nobilo, advokat i savjetnik odbrane bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kazao je da je u sirovom materijalu Specijalnog državnog tužilaštva izbrisan dio skaj komunikacije koji idu u prilog odbrani.
- Tužilac je propustio dokaze koji idu u prilog odbrane da dostave odbrani. Mi smo u milion i 200.000 skaj poruka, pronašli poruke koje su oslobađajuće za Katnića, koje govore da ne da nije bio član OKG, već su ga Radoje Zvicer i ostali planirali ubiti. Iz poruka apsolutno možemo zaključiti da su Katnić i Zvicer na suprostavljenim stranama. Neke poruke tužilac Miloš Šoškić je izvlačio iz konteksta, na način da je brisao razgovore - tvrdi Nobilo.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević kazala je da tužilaštvo dostavlja sirovi materijal sudu, na šta je Nobilo rekao da je u sud stigao sadržaj komunikacije u kojoj fali dio prepiske.
- Mi smo Vijeću suda zatražili da direktno iz Francuske nabavi originalne poruke - rekao je Nobilo.
Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić tvrdi da se SDT ne bavi falsifikovanjem dokaza.
- Nema šanse da je SDT dostavilo sudu falsifikovanu prepisku. Ako kolege iz Katnićevog pravnog tima tumače komunikacije na drugi način, to je njihovo pravo - rekao je Radonjić.
<h2>"Katnić ništa nije znao o dolasku Belivuka"</h2>
Nobilo napominje i da je Katnić apsolutno čist u slučaju ulaska Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru. Ističe da je Katnić službenim kanalima od policije dobio informacije o ovom slučaju.
- Katniću se ne stavlja na teret da se družio sa Belivukom, ili da ga je pustio u Crnu Goru. Katnić ništa nije znao o dolasku Belivuka, sve što se zabilježilo u javnoj komunikaciji dobio je pismeno od policije. Ni na koji način nije bio uključen u akciju, osim što je bio informisan - naglasio je Nobilo.
Advokat je rekao i da ne zna u kakvim su danas odnosima Katnić i pritvoreni bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.
- Vidim ih u sudnici kako sjede i to je sve - kazao je Nobilo.
<h2>Nobilo: Svako suđenje može završiti u roku od godinu</h2>
Nobilo smatra da se svako suđenje može završiti u roku od godinu dana.
- Mislim da imate manjak sudnica. Drugo, mislim da se pritvori određuju i kada ne bi trebalo i treće u visokoprofilnim predmetima treba preći na koncentrirano suđenje. Tvrdim da se svako suđenje može završiti unutar godinu dana - kazao je Nobilo u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić smatra da se situacija sa glavnim pretresima popravila u posljednjih pola godine-godinu.
- Neki predmeti su uhvatili kontinuitet, kao što je u slučaju Vesne Medenice - rekao je Radonjić, navodeći da postoje i zloupotrebe od strane optuženih i stručne službe optuženih.
Napomenuo je da je još mali procenat prvospepenih presuda.
- Odgovornost nosi dijelom sud, dijelom stručna odbrana... Smatram da je sudsko vijeće u nekim situacijama moglo da iskoristi ZKP i trebalo da stavi predmete u fokus kako bi ih završilo na vrijeme - ocijenio je Radonjić.&nbsp;
Nada se, kako je rekao, da će početkom godine dobiti nove prostorije SDT-a.
Sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević kazala je da su rezultati rada Specijalnog odjeljenja dobri u posljednje dvije godine.
- Krajem juna imali smo završenih 47 predmeta, a na današnji dan ih imamo 50. U čitavoj prethodnoj godini ih je bilo 43 - saopštila je Kovačević, dodajući da slijedi učinkovitiji period.

Tamara Klikovac

1084x550

Nobilo o slučaju Katnić: Sudu dostavljen materijal iz kojeg je izbrisan dio skaj komunikacije; Radonjić: SDT se ne bavi falsifikovanjem dokaza

Preduzimanje konkretnih individualnih i generalnih mjera u cilju izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) donijetih u odnosu na Crnu Goru, čiji postupci izvršenja traju više godina ili se nalaze pod standardnim nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope, bila je tema sastanka predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić sa delegacijom Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a, šeficom odjeljenja Kler Braun, šeficom odsjeka Bojanom Nikolin i pravnikom Nedimom Kulenovićem.
Na sastanku u Vrhovnom sudu, kome su prisustvovale i sudije nadležne za pravosnažno izvršenje, analizirana su izvršenja tri presude Evropskog suda u Strazburu: Bagoje, Bigović i Vlahović protiv Crne Gore, a apostrofirana je opredijeljenost države za blagovremenim izvršenjem presuda tog suda što će, kako je konstatovano, doprinijeti njenom međunarodnom ugledu i vraćanju povjerenja javnosti u crnogorsko sudstvo.&nbsp;
- Predstavnici Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a izrazili su zadovoljstvo što je Vrhovni sud Crne Gore iskazao punu posvećenost doslednoj primjeni i poštovanju Evropske konvencije o ljudskim pravima i standarda Suda u Strazburu - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pavličić je upoznala delegaciju sa problemima crnogorskog sudstva sa kojima se susrela nakon stupanja na tu funkuciju, kao i preduzetim mjerama u cilju rješavanja zaostalih i starih predmeta koje su dale prve rezultate, naročito u predmetima iz građanskopravne i upravnopravne materije&nbsp;
Prvoj zvaničnoj posjeti Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a Crnoj Gori, prisustvovali su i predstavnici Kancelarije zastupnika Crne Gore pred tim sudom.

Blagovremeno izvršenje presuda Suda u Strazburu vratiće povjerenje javnosti u crnogorsko sudstvo

Uprkos tome što zakon omogućava izricanje zatvorske kazne do 12 godina za saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom, sudska praksa pokazuje da su presude za ta djela daleko blaže.
Svaki udes koji odnese ljudski život ostavlja doživotnu bol porodici žrtve, a njihovu ranu produbljuju presude nesrazmjerne težini tragedije.
<h2>Presude sa reakcijom</h2>
Samo u prethodna dva mjeseca donijete su tri takve presude u Podgorici. Javnost je uznemirila odluka Vijeća Višeg suda u Podgorici da Jovanu Dubljeviću (21) dodijeli četiri godine i šest mjeseci zatvora zbog saobraćajne nesreće u kojoj su poginuli Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18).
Udes se dogodio posljednjeg dana 2023. godine, u podgoričkom naselju Zlatica.
Prema optužnici Višeg tužilaštva, Dubljević je, oko 20:40 sati, brzinom od oko 112 kilometara na sat, prošao kroz crveno svjetlo automobilom Golf i pod dejstvom marihuane sudario se sa vozilom u kojem su bili Vučeljić i Novaković.
Vučeljić je podlegao povredama na licu mjesta, a četiri dana kasnije od posljedica udesa i njegov saputnik i drug Andrija Novaković.
Tom prilikom, teške tjelesne povrede zadobio je Edin Kerović (20), saputnik u vozilu okrivljenog Dubljevića.
U prvostepenoj presudi je konstatovano da je Dubljević počinio teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i da je u odnosu na to krivično djelo postupao sa eventualnim umišljajem.
Porodice stradalih i njihovih punomoćnik, advokat Dragoljub Petrović nezadovoljni su prvostepenom presudom, ocjenjujući je previše blagom.
- Kada uzmete u obzir da su izgubljena dva mlada života, sve vam je jasno. Nijesam siguran da će ova kazna u dovoljnoj mjeri uticati na druge vozače da voze opreznije i da ne vrše krivična djela u saobraćaju - ocijenio je advokat Petrović nakon izricanja presude.
Valentina Gazdić poginula je 9. juna 2019. godine kada je, dva sata iza ponoći, kod Tržnog centra Gintaš, Dejan Šarac, upravljajući mercedesom pod dejstvom kokaina, udario u Polo za čijim upravljačem se nalazila.
U trenutku sudara Gazdić se kretala 27, a Šarac 102 kilometara na sat. Ipak, sud je cijenio adekvatnom kaznu od dvije godine zatvora za počinioca krivičnog djela.
Apelacioni sud je početkom marta potvrdio prvostepenu presudu od 10. oktobra 2024. godine kojom je Vijeće sudije Veljka Radovanovića utvrdilo da je osnovni uzrok nastanka saobraćajne nesreće bila dvostruko veća brzina kretanja vozila optuženog Šarca od dozvoljene - 50 kilometara na sat.
Potvrđen je i dio prvostepene presude u kome se zaključuje da je na vozačke sposobnosti kod optuženog Šarca negativno uticalo i to što je u vrijeme izazivanja saobraćajne nezgode bio pod dejstvom kokaina.
Ovaj sud je odbio žalbu tužilaštva koje je tražilo veću zatvorsku kaznu, uvažavajući olakšavajuće okolnosti za Šarca iz prvostepene presude - lične prilike optuženog, koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao navršenih 24 godine, kao i "doprinos" pokojne Gazdić da dođe do saobraćajne nesreće. Sud je zaključio da Gazdić, skrećući lijevo na raskrsnici, nije propustila vozila koja su dolazila iz suprotnog smjera, te da je u raskrsnici "zadržavala pravac kretanja".
Treba napomenuti da je prethodno Viši sud, u maju 2021. godine, prihvatio nagodbu Višeg državnog tužilaštva i Šarca, kojim je on priznao krivicu u zamjenu za godinu i četri mjeseca zatvorske kazne.
Brat pokojne Valentine je na sudu, kada se razmatrao sklopljeni sporazum, kazao da je ovako dogovorena kazna uvreda za sjeni njegove sestre i cijelu porodicu.
Dva mjeseca kasnije, vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo je žalbu porodice pokojne Valentine Gazdić i ukinulo rješenje tadašnjeg sudije, danas Glavnog specijalnog tužioca, Vladimira Novovića koji je prihvatio sporazum o priznanju krivice.
Pravosnažna presuda od dvije godine robije za Šarca, uprkos činjenici da je vozio pod dejstvom kokaina i dvostruko većom brzinom od dozvoljene, postavlja brojna pitanja o kriterijumima za odmjeravanje kazni u saobraćajnim nesrećama sa smrtnim ishodom.
<h2>Brojna pitanja i gubitak vjere u institucije</h2>
Na ta pitanja odgovore uporno traži i porodica Dragane Dragović koja je preminula u Kliničkom centru tri mjeseca nakon što ju je, 7. novembra 2023. godine, na pješačkom prelazu kod tržnog centra Big fashion automobilom Volksvagen Polo udario Strahinja Simonović. 
Viši sud je nedavno potvrdio prvostepenu presudu sudije Osnovnog suda Borka Lončara i izrekao osam mjeseci robije Simonoviću za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
On se pred sudijom izjasnio krivim, kazao je da je kobne noći padala jaka kiša i da je oštećenu Dragović vidio momenat uoči nesreće. Kretao se brzinom od oko 38 km/h, pokušao je da izbjegne kontakt, ali bezuspješno. Sud je utvrdio da se Simonović nije držao saobraćajnih propisa, ali je kao olakšavajuće okolnosti cijenio prihvatanje odgovornosti za krivično djelo, to što je pokušao da ukaže pomoć oštećenoj, te što nije osuđivan i što je lošeg imovnog stanja.
Za razliku od suda koji kaznu od osam mjeseci zatvora tretira srazmjernu krivici optuženog i težini izvršenog krivičnog djela, porodica pokojne Dragane Dragović je stava da je pravda u ovom slučaju "poklekla". Štaviše, tvrde da je Simonović još na slobodi, odnosno da nije počeo izdražavanje zatvorske kazne ni više od mjesec od izricanja pravosnažne presude.
Za Portal ETV su rekli da ih je, pored ishoda suđenja, dodatno uznemirilo i razočaralo to što tužilaštvo tokom postupka nije održalo adekvatnu komunikaciju s njima. Kako tvrde, nisu bili informisani o odluci po žalbi na prvostepenu presudu, niti o njenoj pravosnažnosti, ali ni da je tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević prepustila ovaj slučaj drugom tužiocu.
Tim povodom, Portal ETV se obratio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici iz kog smo dobili odgovor zbog čega je predmet dodijeljen drugom tužiocu, ali ne i da li je i, ako jeste, zašto izostala komunikacija sa porodicom Dragović.
- Povodom Vašeg upita, obavještavamo Vas da je imenovana državna tužiteljka upućena u Specijalno državno tužilaštvo, pa su shodno tome, predmeti kojima je ista bila zadužena, dodijeljeni u rad drugim državnim tužiocima - navedeno je u odgovoru ODT-a.
Iz ODT-a su kazali da su na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici od 26. jula 2024. blagovremeno izjavili žalbu Višem sudu u Podgorici 13. septembra prošle godine, ali je izostao odgovor zbog čega oštećena strana nije zvanično informisana o tome.
- Viši sud u Podgorici je navedenu žalbu odbio kao neosnovanu 31. januara 2025. godine - kazali su nam iz Tužilaštva.
Porodici pokojne Dragane Dragović presuda je otvorila još jednu životnu ranu. Iako iscrpljeni borbom sa institucijama koje im, kako kažu za Portal ETV, nisu pružile pravdu kakvu su očekivali, istrajni su u želji da ukažu na važnost podizanja svijesti o slučajevima poput njihovog i potrebi da se strožim kaznama utiče na smanjenje sličnih tragedija. 
<h2>Zakon dobar - praksa loša</h2>
Osnovni sud u Podgorici je, u periodu od 1. januara 2020 do 28. februara 2025. godine, donio 16 presuda za krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
Prema podacima koje je Portal ETV dobio iz Sudskog savjeta, za 15 osoba je izrečena zatvorska kazna u rasponu od šest mjeseci do dvije godine, dok je jedna osoba oslobođena krivice.
Advokat Veselin Radulović stava je da je raspon kazni za ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja propisan Krivičnim zakonikom adekvatan, ali da problem leži u nedosljednoj primjeni.
Radulović za Portal ETV kaže sudovi često imaju preblagu kaznenu politiku za sve oblike kriminaliteta, pa i za ovu vrstu krivičnih djela.
- Počinilac krivičnih djela u saobraćaju sa smrtnim ishodom može se kazniti zatvorom od tri do 12 godina. Međutim, nijesu rijetki slučajevi da se dosuđuju minimalne kazne u slučajevima sa teškim posljedicama. Sudije veoma često koriste institut ublažavanja kazne ispod zakonom propisanog minimum i čini mi se da to rade na način koji nije u potpunosti u skladu sa Krivičnim zakonikom. Činjenica je da ta krivična djela nijesu izvršena sa direktnim umišljajem, ali mislim da nekada i sud pogriješi, pa olako pređe preko toga da nije postojao eventualni umišljaj, posebno kod onih slučajeva gdje imamo jednu vrstu obijesnog, ili drskog ponašanja učesnika u saobraćaju koji dovode do ozbiljnih posljedica. Sudije previše značaja daju nekim olakšavajućim okolnostima, a nekada prelaze preko otežavajućih okolnosti koje postoje u određenim slučajevima i to je dovelo do ustaljenje prakse - da imamo blagu kaznenu politiku koja se po inerciji nastavlja - ocijenio je on.
Radulović smatra da treba raditi na pooštravanju kaznene politike, a tu bi glavnu ulogu trebalo da odigraju drugostepeni sudovi - prije svega Apelacioni, ali i Vrhovni.
- Dodatan problem je praksa Apelacionog suda koji bi trebalo da radi na tome da se kaznena politika promijeni i pooštri. Čini mi se da oni u praksi rade suprotno. Česti su slučajevi da Apelacioni sud preinačava prvostepene presude ublažavajući kazne kod krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, ali i kod drugih - kazao je Radulović.
Takva sudska praksa, zaključuje Radulović, umanjuje preventivni efekat kaznene politike i ne doprinosi suzbijanju vršenja, ali i ponavljanja krivičnih djela.

Minimalne kazne za nesreće sa smrtnim ishodom - sudska praksa koju treba mijenjati

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Odluka o neradnoj nedjelji je donijeta i poštovaće se, ali je, prije svega, trebalo otvoriti socijalni dijalog i insistirati na tome da institucije rade po zakonu i omoguće slobodan dan svakom zaposlenom. Sasvim je moguće i da ovo zakonsko rješenje bude ukinuto od strane Ustavnog suda, jer je Unija poslodavaca Crne Gore najavila da će ponovo inicirati ocjenu ustavnosti nove odluke, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
U Skupštini Crne Gore danas je izglasano da je nedjelja ponovo neradan dan, nakon prethodne odluke Ustavnog suda o neustavnosti rješenja iz 2019. godine, koje je i tada osporavala Unija poslodavaca Crne Gore.
Crna Gora se oslanja na turizam, koji generiše više od 30 odsto prihoda, te neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam, ocijenio je Mulešković.
- Trebalo je šest godina da Ustavni sud donese odluku o ustavnosti zakona i bilo je očekivano da će doći do ovakvog epiloga, jer je tadašnje rješenje donijeto na način koji je bio diskriminatoran prema određenim poslodavcima. Postoji bojazan da će i novo rješenje proći isto, budući da je Unija poslodavaca najavila novu inicijativu pred Ustavnim sudom. Bilo je neophodno otvoriti dijalog. Socijalni partneri, kojima po Ustavu i međunarodnim pravilima pripada odgovornost za ovakve odluke, već su imali dogovorene modalitete mogućeg rada nedjeljom tokom ljetnje i zimske turističke sezone -naveo je Mulešković.
Dodao je da je šest godina dug period tokom kojeg su promijenjene navike, pa većini poslodavaca radna nedjelja više ne odgovara.
- Moramo imati zakonodavstvo koje se jednako odnosi na sve. Uvođenje radne nedjelje povećalo bi troškove privrednih subjekata i moglo dovesti do rasta cijena. Takođe, u međuvremenu je izražen i nedostatak radne snage, što može otežati implementaciju bilo kog rješenja. Zbog toga je bilo važno čuti stav Socijalnog savjeta, koji čine Unija poslodavaca, sindikati i Vlada - istakao je Mulešković.
Mulešković smatra da je nedostatak radne snage jedan od ključnih problema turističkog sektora, te da zakonska rješenja kojima se reguliše status stalnog sezonskog radnika mogu doprinijeti njegovom ublažavanju.
- Najavljivano je da će taj zakon biti usvojen još prošle godine, ali je tek sada predložen. Kašnjenje sa usvajanjem važnih rješenja ostaje problem. Ideja je da se sezonski radnici zadrže na domaćem tržištu rada i time obezbijedi stabilnost radne snage u turizmu - rekao je Mulešković.
On očekuje da će bolja avio-povezanost ove godine riješiti dio izazova turističke sezone, naglašavajući da mala ekonomija poput crnogorske mora biti kvalitetno saobraćajno povezana.
Kao glavne probleme u predstojećoj sezoni izdvojio je visoke cijene i hroničan nedostatak radne snage, uz potrebu intenzivnije promocije crnogorskog turizma.
- Neophodna je i znatno bolja putna infrastruktura. Očekujem da će veliki infrastrukturni projekti biti završeni do početka ljetnje turističke sezone, jer su radovi na magistralama prošle godine izazivali gužve i stvarali negativnu sliku o Crnoj Gori - kazao je Mulešković.
Poručio je da je Evropska unija strateški put Crne Gore i da je u ovoj godini neophodno učiniti sve kako bi se zatvorila pregovaračka poglavlja i omogućilo članstvo do 2028. godine.
- Nakon referenduma i članstva u NATO-u, to je najvažniji korak za Crnu Goru. Članstvo u EU donijeće velike benefite građanima i privredi, otvaranje velikog tržišta i potvrdu da je Crna Gora uređena država, što će doprinijeti privlačenju kvalitetnih i održivih investicija - zaključio je Mulešković.

Mulešković: Neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam

Oskarovac Robert Duval preminuo je u 96. godini. Ostaće upamćen po izuzetnim glumačkim ostvarenjima. 
 Njegova supruga, Lusijana Duval, putem Fejsbuka je objavila da je Duval preminuo kod kuće.
- Za svijet je bio oskarovac, reditelj i pripovjedač. Za mene je bio sve. Njegova strast prema glumi bila je jednaka njegovoj ljubavi prema likovima, dobrim obrocima i druženju. Za svaku svoju ulogu davao je sve od sebe i ostavio nam nešto trajno i nezaboravn - napisala je.
Robert Duval je posebno poznat po ulozi kapetana Kilgora u filmu Apokalipsa danas (1979), u kojem izgovara legendarne replike: „Čarli ne surfuje!“ i „Volim miris napalma ujutro“. Njegova uloga Toma Hejgena u filmovima Kum i Kum II, kao i Bu Redlija u Ubiti pticu rugalicu, ostale su upamćene kao ključni trenuci u njegovoj karijeri. Duval je bio nominovan za Oskara sedam puta, a nagradu je osvojio 1984. godine za najbolju mušku ulogu u filmu Nježne milosti, gdje je tumačio kantri pjevača koji pokušava da pobijedi alkoholizam.
Rođen je u San Dijegu, Kalifornija, 1931. godine, kao sin pomorskog oficira. Studirao je dramu u Sent Luisu, Misuri, a kratko je služio i u vojsci. Godine 1955. upisao je Neighbourhood Plejhaus školu teatra u Njujorku, zajedno sa Džejmsom Kanom, Džinom Hekmanom i Dastinom Hofmanom, sa kojima je dijelio stan.
Duval je kontinuirano radio na televiziji i u pozorištu, uključujući nagrađivanu ulogu u predstavi Artura Milera Pogled s mosta 1965. godine. Njegov filmski debi bio je u ulozi tajanstvenog Bu Redlija u filmu Ubiti pticu rugalicu (1962).
Tokom karijere ostvario je brojne značajne uloge u filmovima poput Bulit (1968), Čovjek zvan Hrabrost (1969), Meš (1970), THX 1138 (1970), kao i u prva dva dijela Kuma. Uloga kapetana Kilgora u Apokalipsi danas dodatno je učvrstila njegov status filmske legende.
Osim toga, pojavljivao se i u filmovima Orao je sletio (1976), Mreža (1976), Prirodni talenat (1984), dok je režirao film Anđelo, ljubavi moja (1983). Tokom osamdesetih i devedesetih bio je prepoznatljiv u filmovima poput Boje, Dani groma, Sluškinjina priča, Čovjek od medenjaka, Nestati za 60 sekundi, Gospodari noći i Put.
Godine 1992. vratio se televiziji i tumačio Staljina u HBO seriji, a 1997. režirao je i glumio u filmu Apostol, gdje igra propovjednika koji ubija ljubavnika svoje supruge, za što je dobio treću nominaciju za Oskara. Njegove posljednje rediteljske uloge bile su Tango atentata (2002) i Divlji konji (2015).
Duval je nastavio da radi i tokom 2010-ih, a 2015. godine postao je najstariji muškarac ikada nominovan za Oskara u kategoriji najboljeg sporednog glumca, za ulogu u filmu Sudija.
Bio je dugogodišnji istaknuti republikanski glumac, iako je 2014. prestao da podržava stranku. Bio je u četiri braka, posljednji sa Lusijanom Pedraza od 2005. godine, a nije imao djece.
Robert Duval ostaće zapamćen kao glumac čija karijera obuhvata više od šest decenija, nezaboravne uloge i dubok uticaj na američki film.

Po kojim ulogama ćemo pamtiti legendarnog Roberta Duvala

Na karnevalima širom Njemačke, uz šaljive prikaze i veselu atmosferu, pojavile su se i satirične lutke američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina, koje su izazvale značajnu pažnju.
Na drugom automobilu na paradi u Dizeldorfu, Putin je prikazan kako daljinski upravlja nekom vrstom ljudskog drona koji predstavlja političara njemačke Alternative za Njemačku (AfD), uz natpis "AfD: Izdajnici", dok treći prikaz koji se odnosi na Putina prikazuje "još jedan ratni zločin Rusije", dok tri osobe drhte na ledenoj hladnoći u svom stanu, nakon što je Rusija više puta napala energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Lutka koja izgledom podsjeća na Putina prikazana je i kako mačem probija satiričnog klovna, dok klovn uzvraća udarac šaljivdžijskim žezlom.
Na još jednom prikazu u Kelnu, na paradi se našla i lutka iranskog vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hamneija, koji je prikazan kako proždire osobu, koja izgleda kao da je bila dio grupe demonstranata koji su stajali ispred njega.

Karneval u Njemačkoj: Tramp i Putin na meti satiričnih lutki

U novom izdanju emisije "Budilnik" na Televiziji E biće otvorene teme od društvenog značaja – od položaja žena i kulture sjećanja, do obrazovanja i prava osoba sa invaliditetom.
U studiju će se analizirati koliko su žene i njihova iskustva iz devedesetih zaista vidljive u javnom prostoru i da li je društvo spremno da čuje njihove priče i suoči se sa nasljeđem tog perioda.
Jedna od tema biće i stanje u obrazovnom sistemu, uz podatak da gotovo 30 odsto osnovaca pohađa privatne časove, dok je dopunska nastava u školama slabo posjećena. Šta takvi pokazatelji govore o kvalitetu i dostupnosti obrazovanja?
Budilnik donosi i analizu izmjena Pravilnika o socijalnoj i dječjoj zaštiti osoba sa invaliditetom, koji je mijenjan dva puta u samo mjesec dana. Ko donosi takve odluke i kakve posljedice one imaju na svakodnevni život najranjivijih kategorija društva?
U emisiji će biti predstavljena i priča o tome kako nauka može izaći iz učionica i postati inspirativno iskustvo za sve generacije, kroz aktuelnu izložbu u Prirodnjačkom muzeju u Podgorici.
"Budilnik" gledajte od sedam do devet sati na Televiziji E.

Tag: presude