Pakistan je ponudio da bude domaćin pregovora s ciljem okončanja sukoba s Iranom, naglašavajući jačanje svojih veza i na Bliskom istoku i sa Vašingtonom.

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif naveo je u objavi na društvenim mrežama 24. marta da je njegova zemlja „spremna i počastvovana da bude domaćin i olakša smislene i završne razgovore za sveobuhvatno rješenje tekućeg sukoba“.

Pakistan je jedna od nekoliko zemalja, uz Tursku i Egipat, koje, prema izvještajima, igraju ulogu posrednika u pokušajima okončanja borbi započetih američko-izraelskim vazdušnim napadima na Iran 28. februara.

Neki mediji navode Islamabad kao moguću lokaciju za razgovore između Teherana i Vašingtona, možda već ove sedmice. Nije jasno kada će i da li će se ti pregovori održati, ali kao susjed Irana koji većinu nafte dobija iz Persijskog zaliva, Pakistan je snažno pogođen sukobom i ima veliki interes da se on okonča.

- Pakistan je pojačao napore za posredovanje u prekidu vatre - rekao je visoki vojni izvor za Radio Mashaal Radija Slobodna Evropa.

- Tim naporima pridružile su se i Turska i Egipat. Pakistan ima interes iz više razloga - naveo je.

Trampov „omiljeni feldmaršal“

Ključnu ulogu u svemu ima Asim Munir, načelnik pakistanske vojske, koja tradicionalno ima presudan uticaj iza kulisa, dok politički lideri komuniciraju sa javnošću.

Donald Tramp je Munira opisao kao „mog omiljenog feldmaršala“, a Bijela kuća je navela da su njih dvojica 23. marta telefonom razgovarali o ratu i američko-iranskim odnosima.

„Pakistan svakako spada među dobitnike spoljne politike Trampa u njegovom drugom mandatu. Asim Munir je imao najmanje dva sastanka sa predsjednikom Trampom prošle godine“, rekao je Kristijan Vagner iz Njemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove.

- Bilo je prilično neočekivano da Pakistan odjednom dobije ovako visoko priznanje u američkoj spoljnoj politici. Lični odnos između Trampa i generala Munira tome je sigurno doprinio - dodao je.

Dok su Tramp i Munir razgovarali telefonom, Šarif je stupio u kontakt sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom.

- Razgovarali smo o ozbiljnoj situaciji u regionu Zaliva i složili se o hitnoj potrebi za smirivanjem tenzija, dijalogom i diplomatijom - naveo je nakon toga.

Pakistan pod pritiskom

Nekoliko dana ranije, Šarif se obratio naciji i predstavio hitne mjere zbog posljedica rata.

Polovina zaposlenih u javnom i privatnom sektoru radiće od kuće, a mnoge institucije preći će na četvorodnevnu radnu sedmicu radi uštede energije.

Uvedene su i dodatne mjere, poput povećanja poreza na gorivo kako bi se smanjila potrošnja i spriječilo gomilanje zaliha.

Prevoznici su za Radio Mashaal izjavili da više ne mogu pokrivati troškove rada.

Teška situacija rezultat je velike zavisnosti Pakistana od nafte iz Persijskog zaliva.

Više od 85 odsto nafte dolazi brodovima iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali je Iran zatvorio rutu kroz Hormuški moreuz.

Pakistan veoma zavisi od ukapljenog prirodnog gasa iz Katara. Ekonomsko središte zemlje, luka Karači, gotovo je zamrlo.

Ovi ekonomski pritisci jedan su od razloga zašto Pakistan želi posredovati u rješenju sukoba, ali nisu jedini.

U prvim danima rata, bijesne šiitske mase zapalile su američki konzulat u Karačiju nakon ubistva iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, što je pokazalo kako rat utiče i na unutrašnju bezbjednost Pakistana.

Pakistan je većinski sunitska zemlja, ali ima značajnu šiitsku manjinu, koja je većinska u Iranu.

Istovremeno, Islamabad se suočava sa pobunom u Beludžistanu i sukobima sa Afganistanom pod vlašću talibana, a prošle godine vodio je i četvorodnevni rat sa Indijom.

- Zbog svog položaja Pakistan je izuzetno ranjiv na prelijevanje sukoba. Uz napete granice sa Indijom i Afganistanom, ne može sebi priuštiti novi konflikt na svojoj inače najmirnijoj granici - rekao je Majkl Kugelman iz Atlantskog savjeta.

- Zbog toga Pakistan ima ogroman motiv da doprinese smirivanju situacije na svaki mogući način - dodao je.

S tim je saglasan i vojni izvor:

- Svaka nestabilnost ili nastavak sukoba u Iranu direktno utiče na Pakistan – kroz moguće prilive izbjeglica, sektaške tenzije i jačanje separatističkih pokreta u Beludžistanu - istakao je.

Veza sa Saudijskom Arabijom

Visoki oficir je ukazao i na još jedan faktor: odbrambeni sporazum Pakistana i Saudijske Arabije, potpisan u septembru prošle godine.

Prema tadašnjem izvještaju saudijske novinske agencije, „svaki napad na jednu zemlju smatra se napadom na obje“, iako detalji sporazuma nijesu javno objavljeni.

Iran je izveo niz napada na ciljeve u Saudijskoj Arabiji, nakon čega je saudijski ministar vanjskih poslova princ Fajsal bin Farhan nagovijestio mogućnost vojnog odgovora.

To je potaknulo spekulacije da bi Islamabad mogao biti obavezan stati uz Rijad.

- Svako aktivno uključivanje Saudijske Arabije u sukob stavilo bi Pakistan pred dilemu – poštovati sporazum uz rizik otvorenog sukoba sa Iranom i njegovih unutrašnjih posljedica - rekao je vojni zvaničnik.

Tag: pretresi-u-parizu

Pretresi u Parizu u okviru istrage o Epstinu

Preminuo novinar i diplomata Zoran S. Popović

Skadarsko jezero u novom Netflixovom dokumentarcu o dinosaurusima

Ni Vuksanović ni Zenka neće na sastanak kod Spajića

Pakistan istupa kao domaćin mogućih mirovnih pregovora o Iranu

PRATITE TVe UŽIVO