<p>Tema kojom će se doktorica <b>Dušanka Novosel</b> baviti u premijernoj epizodi nove sezone emisije Zdravi i uspješni je jedna od najvažnijih tema današnjice - ishrana u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja.</p>
<p>S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta, neophodno je da osvijestimo koliko hrana koju &nbsp;biramo može pomoći u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova.</p>
<p>Otkriće i koje namirnice treba uključiti u našu ishranu i na taj način doprinijeti smanjivanju rizika od ovih bolesti.</p>
<p>&nbsp;U drugom dijelu emisije, gosti su Ivan Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka, i poslanik u Skupštini Crne Gore i njegov mlađi brat, Matija Vuković, arhitekta i vlasnik arhitektonskog biroa Massiv Architekture Design.</p>
<p>Emisiju Zdravi i uspješni možete pogledati danas u 12 sati na TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAwa6pVLk4E8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

O ishrani u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja danas u 12 sati na TV E

<p>U Crnoj Gori ne postoje adekvatne mjere prevencije i rehabilitacije u slučajevima vršnjačkog nasilja, ocijenila je psihološkinja<b> Ivana Jokić</b>, dodajući da bi nosioci vlasti trebalo da prepoznaju ozbiljnost problema i da se aktivno uključe u njegovo rješavanje.</p>
<p>Jokić, koja je angažovana u Savjetovalištu za mlade u Nikšiću, smatra da se problem vršnjačkog nasilja ne može riješiti samo kroz pooštravanje kaznene politike, već i kroz podršku žrtvi, javnu osudu nasilja, ali i podsticanje izvršioca na promjenu ponašanja kroz rehabilitaciju.</p>
<p>Komentarišući povećan broj slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori i nedavni incident koji se desio u Baru gdje je osamnaestogodišnjak teško povrijeđen u dvorištu škole, Jokić je naglasila da slučaj u Baru nije izolovan i da ukazuje na ozbiljan problem u crnogorskim školama.</p>
<p>- Takvi dogadjaji ne samo da ostavljaju fizičke, već i psihološke posljedice i rane koje mogu trajati cijeli život - rekla je Jokić u intervjuu Agenciji MINA.</p>
<p>Ona je naglasila da je u slučaju u Baru dodatno zabrinjavajuće to što je izvršilac maloljetnik i povratnik u vršenju vršnjačkog nasilja.</p>
<p>- Važno je ukazati na to da ne postoje adekvatne mjere prevencije i rehabilitacije u našem društvu - kazala je Jokić i naglasila da je neophodan sistematski pristup u rješavanju nasilja među mladima.</p>
<p>Kako je dodala, rješavanje problema vršnjačkog nasilja zahtijeva zajednički napor škole, roditelja, društva i organizacija koje se bave mladima.</p>
<p>- Izuzetno je važno znati šta je uzrok nasilja. Da li su to problemi u porodici, loša komunikacija na relaciji između roditelja i djece, djece i nastavnika, da li postoji pritisak vršnjaka, mentalni poremećaji koji se javljaju u mladalačkom dobu - rekla je Jokić.</p>
<p>Prema njenim riječima, kada se zna šta je pozadina nasilnog ponašanja mnogo se adekvatnije može reagovati kako ne bi došlo do ponavljanja incidenata.</p>
<p>Na pitanje da li se u Crnoj Gori institucije dovoljno bave prevencijom vršnjačkog nasilja, Jokić je rekla da se može mnogo više uraditi, a najviše bi, kako smatra, trebalo raditi u domenu edukacije nastavnika, podrške žrtvama, kao i angažovanja roditelja i šire zajednice.</p>
<p>- Ako znamo da pojedine škole nemaju psihologe ili da jedan psiholog mora da radi sa stotinama đaka i znamo da ne postoji savjetodavni rad sa mladima, očekivano je da se na adekvatan način ne može odgovoriti na ovu problematiku u društvu - smatra Jokić.</p>
<p>Ona je istakla da pooštravanje kaznene politike može imati određen efekat na smanjenje vršnjačkog nasilja, ali da to nije dovoljno.</p>
<p>- Kazna sama po sebi neće riješiti uzroke nasilja. Uzroci nasilja mogu biti brojni. Psiholozi, pedagozi i socijalni radnici su od izuzetne važnosti u ovoj priči - naglasila je Jokić.</p>
<p>Ona je naglasila da mora postojati podrška žrtvama, saradnja sa porodicama (i žrtve i izvršioca nasilja), jačanje zakona i sprovođenje tog zakona što bolje u praksi.</p>
<p>Pored toga, kako je istakla, važno je stvoriti bezbjedno okruženje u školama.</p>
<p>- Obrazovanje, podrška, preventivne mjere i pravni okviri mogu zajedno značajno doprinijeti smanjenju ovog problema u društvu - ocijenila je Jokić.</p>
<p>Ona smatra i da su omladinske politike i mladi decenijski zanemareni i na margini u crnogorskom društvu.&nbsp;</p>
<p>- Smatram da svi moraju biti udruženi u rješavanju ovog problema – istakla je Jokić.</p>
<p>Prema njenim riječima, za incident u Baru i slične događaje, odgovorno je cijelo društvo, a nikako pojedinac.</p>
<p>- Čovjek i jedan tim škole sam će teško moći da unese neku veću promjenu, ukoliko nema podršku države - rekla je Jokić.</p>
<p>Komentarišući reakcije nosilaca vlasti i javnih funkcionera na slučajeve vršnjačkog nasilja, Jokić je rekla da javna osuda nasilja pomaže da se podigne svijest u zajednici, podstakne prevencija i ohrabri žrtva da zatraži pomoć.</p>
<p>- Vlast, obrazovne institucije i društvo u kom živimo može raditi na izgradnji kulture podrške - kazala je Jokić.</p>
<p>Ona je dodala da je važno da vlast prepozna ozbiljnost problema i da se aktivno angažuju u njegovom rješavanju i žrtvama omoguće adekvatnu podršku i pomoć.</p>
<p>- A izvršioce nasilja podstaknu na promjenu ponašanja kroz rehabilitaciju, a ne samo kroz kaznenu politiku - kazala je Jokić.</p>
<p>Jokić smatra da povecan broj slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori može biti uzrokovan različitim faktorima, među kojima su društveni pritisak i očekivanja, pristup digitalnim tehnologijama, kao i nedostatak komunikacije između roditelja i djece.</p>
<p>- Kada dijete gubi povjerenje u svoje najbliže i ne smije da im kaže kako se zaista osjeća, to može izazvati frustraciju i ispoljavanje nasilničkog ponašanja - naglasila je Jokić.</p>
<p>Ona je ukazala i na promovisanje kulture nasilja, podsjećajući da djeca i mladi uče putem uviđanja, a da pojedini mediji često veličaju nasilje.</p>
<p>- Nekako je očekivano da je kod mladih ljudi na taj način podstaknuto ovako ponašanje - rekla je Jokić.</p>
<p>Ona je naglasila da suočavanje sa vršnjačkim nasiljem zahtijeva sveobuhvatan pristup i ukazala da kroz otvorenu komunikaciju treba podsticati djecu da razgovaraju o svojim osjećanjima i iskustvima.<br/>
 <br/>
 - Stvaranje saveza sa djecom je ključno. Samo dijete koje ima povjerenja može da podjeli svoja osjećanja - pojasnila je Jokić.</p>
<p>Prema njenim riječima, obrazovanje o nasilju je jednako važno jer djecu treba učiti da prepoznaju nasilje bilo koje vrste, kao i posljedice tog nasilja.</p>
<p>Jedan od načina djelovanja je i rad na razvoju emocionalnih vještina kod djece i, kako je navela, razvijanje empatije i samopouzdanja od malih nogu.</p>
<p>Jokić je naglasila i da djecu treba ohrabrivati da podržavaju žrtve, a ne izvršioce nasilja.</p>
<p>- Razgovor sa djecom o ovim temama je od izuzetne važnosti, jer im možemo pomoći da se osjećaju sigurno i podržano - rekla je Jokić.</p>

Jokić: Nema adekvatnih mjera prevencije i rehabilitacije za vršnjačko nasilje

<p>Prevencija suicida, što podrazumijeva i kreiranje strategije za njegovu prevenciju, mora biti postavljena kao prioritet - poručili su u Kliničkom centru Crne Gore uoči Svjetskog dana prevencije samoubistava.</p>
<p>Oni dodaju da mjere moraju uključivati saradnju brojnih društvenih sektora da bi bile efikasne.</p>
<p>- Krajnje je vrijeme da svi, kao pojedinci, zajednice, institucije i Vlada, promijenimo narativ i započnemo razgovor o problemu suicida i mentalnom zdravlju - poručili su u Kliničkom centru Crne Gore.</p>
<p>Suicid je, kako su podvukli, i dalje veliki javnozdravstveni izazov, sa više od 700.000 smrtnih slučajeva svake godine širom svijeta.</p>
<p>- Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svakih 40 sekundi jedna osoba na svijetu završi život suicidom, a svakih 11 minuta ta osoba je adolescent - ukazali su u KCCG.</p>
<h2>ZAPOČNIMO RAZGOVOR</h2>
<p>Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubistava koji se obilježava 10. septembra, ali i tema za naredne tri godine je <b>"Promjenimo narativ o samoubistvu".</b>&nbsp;</p>
<p>- Promjenu narativa ove godine počinjemo pozivom na akciju, te je slogan <b>"Započnimo razgovor". </b>Ova tema ima za cilj podizanje svijesnosti o važnosti smanjenja stigme i rušenja tabua u kontekstu mentalnog zdravlja, kako bismo mogli da podstaknemo otvorene razgovore o ovom gorućem problemu, što je prvi korak ka bilo kakvom napretku u prevenciji samoubistava - kazali su u KCCG.</p>
<p>Promjena narativa o samoubistvu znači, kako poručuju, transformaciju načina na koji percipiramo ovo složeno pitanje i prelazak sa tradicionalne kulture ćutnje i stigme na kulturu otvorenosti, razumijevanja i podrške.&nbsp;</p>
<p>- Svako samoubistvo ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice i duboko pogađa, kako pojedince, tako i njegove zajednice. Stopa suicida u Crnoj Gori je, prema podacima koje imamo od Svjetske zdravstvene organizacije, u vrhu evropske ljestvice, i dvostruko veća od evropskog prosjeka. Ovaj poražavajući broj života izgubljenih od suicida govori u prilog tome da problem suicida u našoj državi još nije prepoznat od strane donosilaca odluka i kreatora zdravstvenih i socijalnih politika, i da mu ne pristupamo dovoljno posvećeno, odlučno i odgovorno - ocijenili su u KCCG.</p>

„Započnimo razgovor“: Kreiranje strategije za prevenciju suicida mora biti prioritet

<p><b>10.11.<br/>
00:52h</b></p>
<p>Tri dana je prošlo od kako je predsjednik Višeg suda priznao ono što nije niko od 1945.</p>
<p>Tri dana, ćutanja svih. Kao znak da su svi borci za ljudska prava, neki mediji, većinski NVO, jad obični, sinekurni foliranti.</p>
<p>A mnogi analitičari, kolumnisti i ini mudroseri nakačeni na neku merkantilnu sisu od koje im je dobro, obični ćutolozi. Koji se prave mrtvi.</p>
<p>Čovjek je na E TV i svaka mu čast, rekao,</p>
<p><b>CITIRAM:</b></p>
<p>Pritvor se nekada određuje zato što sudija neće da prođe kroz linč medija i NVO, a često, što ima manje srčanih sudija (kraj citata).</p>
<p>Ovo bi svuda u svijetu bila bomba, eksplozija.</p>
<p>U ćumur državi opšti muk. Svi se posuli pepelom. Ili go*nima, svejedno.</p>
<p>EEEEJ.</p>
<p>Ima ljudi u pritvoru koji leže jer neke sudije nemaju ono što im je rođenjem dato.</p>
<p>Ambasadori Kvinte ćute, jer ih za Crnogorca u pritvoru boli ona stvar, ministar pravde koji je bio u studiju do Radovića nije ni iznenađenje pokazao.</p>
<p>Udruženje sudija odavno nije odavde.</p>
<p>Zamislite, zamislite i zamislite-ne oglašavaju se, ne pitaju Radovića - ko su ti ljudi, ne sazovu sastanak, posijelo uz vatru.</p>
<p>I kažu: imamo ljude, ne magarce, koji trunu jer se neki od nas boje medija. I NVO. I nemaju srca.</p>
<p>I nije važno kakvo je stanje u spisima.</p>
<p>A među nama su.</p>
<p>Ćute pojedini mediji. Ćute neki NVO, koji najviše straše.</p>
<p>I neka je sram te interesne petljavine. Jer, ćute da ne pokvare budući uticaj.</p>
<p>Mogu samo da poželim da nas nema. Ne bilo nas.</p>
<p>Ako treba da budemo privedeni, i da pritom ne mislimo ima li kakav dokaz u predmetu, već koliko je srce u sudije i šta će reći Mileva ili Petrana, bez duše i obraza i njen NVO, šta smo mi?</p>
<p>Nije mi za utjehu što to naglašavam javno već 15 godina. Što vidim.&nbsp;</p>
<p>I što vidim da bi najradije i mene ispratili iznova tamo.</p>
<p>Jesmo li mi taoci onih koji za sopstveni interes, za novac, onih koji su sazdani od fukarskog materijala, plaše bene od sudija, što rezultira oduzimanjem svetinje kakva je sloboda.</p>
<p>Shvatamo li da živimo u državi, u kojoj sudija pritvara da mu se popodnevna komot ne bi narušila mrgodnom facom nekog ćuka od političara. Shvatamo li da nam je rečeno da sudija pritvara jer se plaši.</p>
<p>Hoćemo li da postrojimo sve pritvorenike i vidimo ko je tamo iz tuđeg straha.</p>
<p>Nad ovim zlom, niko se začudio nije.</p>
<p>To je početak predavanja njemu. Jer ga smatramo prirodnim.</p>
<p>Kakvi smo, da bog da, da svi u Spužu završimo.</p>
<p>P.S. Naravno, ne i oni koji zatalasaju kad se nekome ne odredi.</p>
<p>Oni su u drugoj vrsti autopritvora. Iz koga, još niko izašao nije.</p>
<p>P.S.2 Da li mi znamo, jadi nas sve znali, da ova država poslije ovakvog priznanja više ne postoji.</p>
<p>P.S.3 A, udri odozgo. I nemoj da nas promašiš.</p>
<p>P.S.4 Doduše, promaši Udruženje sudija, molim ti se.</p>

Udri, grome!

<p>Posljednji Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore je dobar, ali Crnoj Gori treba još bolji kako bi ostvarila ambiciozni plan da postane članica Evropske unije (EU) do 2028. godine, ocijenila je predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurovć.<br/>
<br/>
Ona je u intervjuu Pobjedi kazala da ovogodišnji Izvještaj ne bi ocijenila „najboljim“, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati.<br/>
<br/>
"Ovo jeste dobar izvještaj, ali ne bih ga ocijenila „najboljim“, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati, posebno se ne može projektovati politička stabilnost, bezbjednosni rizici i nivo društvene kohezije neophodan za integracije", rekla je Đurović.<br/>
<br/>
Kako je istakla, progres je evidentan, ali Crnoj Gori treba „još bolji“ izvještaj, da bi mogla ostvariti svoj izuzetno ambiciozni plan da postane država članica Unije do 2028. godine.<br/>
<br/>
"To u optimističkom scenariju najvišeg stepena znači, po najavi Vlade, da bi trebalo zatvoriti sva poglavlja pregovora do kraja 2026. godine. Uvesti evropske propise, fluentno ih sprovoditi u praksi, to dokazati mjerljivim indikatorma u ključnim oblastima politika, kao i imati dovoljne administrativne kapacitete da učestvujemo u procesu vođenja zajedničkih EU politika, te u procesu donošenja odluka unutar EU institucija", pojasnila je Đurović.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, posebno kritični su administrativni kapaciteti, harmonizacija propisa, obuke i koordinacija politika.<br/>
<br/>
"Ne manje važne su nam i investicije u proces, od ulaganja u komunalnu infrastrukturu, do neophodnih investicionih ulaganja u jačanje sve tri grane vlasti, posebno sudske", kazala je Đurović.<br/>
<br/>
Na pitanje ima li Crna Gora širok politički konsenzus o ključnim reformama koje traži EK, Đurović je rekla da se, ako je pristupanje Uniji prioritet, konsenzus mora graditi na EU platformi.<br/>
<br/>
"A to znači ne formalno, nego suštinsko opredjeljenje za „zeleno svjetlo“ za EU propise u Skupštini, podrška pravosuđu u svim javno iznijetim kritičnim aspektima – jer se bez njih ovaj cilj ne može ostvariti, kao i mobilizacija crnogoskih ekspertskih kapaciteta za podršku procesu integracija na svim nivoima", kazala je Đurović.<br/>
<br/>
Ona je poručila da to znači da se Ustav Crne Gore ne treba mijenjati ni ove, a ni naredne godine, već krajem samog pregovaračkog procesa, na jesen 2026. godine.<br/>
<br/>
"U tom periodu, voditi dijalog o ključnim izmjenama Ustava u skladu sa obavezama pristupanja (izborno zakonodavstvo usklađeno sa međunarodnim standardima i obavezama države članice po tom pitanju, nezavisnost Centralne banke, sastav Sudskog savjeta, prelazne odredbe), i ništa više od toga", pojasnila je Đurović.<br/>
<br/>
Ona je naglasila da Ustav treba da štiti od nepotrebnih dodatnih političkih tenzija, podjela i gubljenja dragocjene društvene energije neophodne za jedinstven proces pristupanja Uniji.<br/>
<br/>
Đurović smatra da druge, kako je navela, radikalne i nepotrebne prijedloge, kao što je inicijativa o kontroli i sankcionisanju glasa civilnog društva, aranžmani o dvojnom državljanstvu i druga osjetljiva identitetska pitanja, nijesu dio crnogorskog procesa integracija.<br/>
<br/>
"Pa da ih u tom smislu – ne treba ni dalje forsirati u ovom periodu", kazala je Đurović.<br/>
<br/>
Ona je naglasila da svaka politička grupacija nosi svoj dio odgovornosti, dodajući a one koje insistiraju na tim pitanjima nose najveći dio odgovornosti.<br/>
<br/>
"Posebnu odgovornost nose čelnici institucija, poput predsjednika Skupštine Crne Gore. Stoga bi bilo neophodno da od tih inicijativa prepoznati politički subjekti odustanu i da se istinski posvete građenju političkog konsenzusa za pristupanje Crne Gore EU. To im je obaveza prema građanima", poručila je Đurović.<br/>
<br/>
Ona je ukazala da Uniji treba jedna relativno uspješna priča proširenja u regiji, koja bi bila motiv za ostale da nastave reforme, a time bi se smanjio i, kako je dodala, dio bezbjednosnih rizika, koji sve brinu.<br/>
<br/>
"Tu nam EU otvara vrata, priliku koju mi ne smijemo propustiti", naglasila je Đurović.</p>

Đurović: Crnoj Gori potrebni bolji rezultati da bi postala članica Unije do 2028.godine

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> u susret Njegoševom danu, prazniku crnogorske kulture, u Rezidenciji na Cetinju odlikovao je pozorišnu rediteljku <b>Anu Vukotić</b> i pisca <b>Ognjena Spahića</b> Ordenom crnogorske zastave prvog stepena koji se dodjeljuje za naročite zasluge za Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>Uručujući im odlikovanja, predsjednik Milatović je istakao da na ovaj način u ime države želi da iskaže poštovanje i zahvalnost za njihov stvaralački rad koji je doprinio razvoju crnogorske kulturne scene, saopšteno je iz predsjednikovog kabineta.&nbsp;</p>
<p>- Nije slučajno što prvi umjetnici koje odlikujem pripadaju srednjoj generaciji, a ujedno su i najmlađi umjetnici koji su dobili ovo državno priznanje. Ovim želim da jasno ukažem da za afirmaciju i priznanje stvaralaca nije neophodno čekati njihovu duboku starost, naročito ne onda kada se, kao u Aninom i Ognjenovom slučaju, njihovo djelo potvrdilo kao vrijednost - naveo je Milatović.&nbsp;</p>
<p>On je podsjetio da je nedavno obilježen jubilej dvadeset godina diplomske predstave Ane Vukotić „The Beauty Queen“ koja se i dalje izvodi u Crnogorskom narodnom pozorištu, kao i da je prošlo više od dvadeset godina od objavljivanja Spahićeve prve zbirke kratkih priča i sada već kultnog romana Hansenova djeca.</p>
<p>- U međuvremenu, i Ana i Ognjen stvarali su opus koji nesumnjivo prevazilazi nacionalne okvire i svrstava se u savremeno evropsko stvaralaštvo. Anine predstave su se igrale na scenama širom regiona, odakle se najčešće vraćala kućisa nagradama, a Ognjenov opus čine knjige koje posebno vole zahtjevni čitaoci i koje su prevedene na velike svjetske jezike - kazao je Milatović.</p>
<p>Predsjednik Crne Gore im je u ime države i svih građana, i u svoje lično ime, čestitao na odlikovanju, uz iskrenu zahvalnost što svojim radom doprinose da crnogorska kultura bude dio evropskog kulturnog korpusa.&nbsp;</p>
<p>- Tokom sastanka predsjednika Milatovića sa laueratima konstatovano je da je neophodno sistemski raditi na unaprjeđenju stanja u kulturi i poboljšanju položaja umjetnika, naročito imajući u vidu da kultura predstavlja ključni korektiv jednog društva. Uz zahvalnost na odlikovanju, Vukotić i Spahić su iskazali zadovoljstvo konstruktivnim razgovorom o crnogorskoj kulturi, kao i o drugim važnim društvenim temama – zaklljučuje se u saopštenju.</p>

Orden crnogorske zastave prvog stepena za Vukotić i Spahića

<p>U Crnoj Gori jutros se saobraća uglavnom po suvim putevima i uz mjestimično smanjenu vidljivost po kotlinama, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).<br/>
<br/>
Iz AMSCG vozačima su savjetovali opreznu vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putu.<br/>
<br/>
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.<br/>
<br/>
Na magistralnom putu M-2, dionica Poda - Berane i Ribarevine – Poda, saobraćaj će biti obustavljen od deset do 13 i od 15 do 17 sati, zbog rekonstrukcije. Mimo tih termina saobraća se nazmjenično jednom trakom.<br/>
<br/>
Na regionalnom putu R-19 Mateševo - Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, saobraćaj je od osam do 11 i od 13 do 16 sati totalno obustavljen zbog asfaltiranja.<br/>
<br/>
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most–Krute, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati.<br/>
<br/>
Saobraćaj na magistralnom putu M-2, na dionici Lepenac - Ribarevine, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremana obustava ne duža od 30 minuta.<br/>
<br/>
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, zbog iskopa kosina i izrade nasipa.<br/>
<br/>
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.<br/>
<br/>
Na putu Most Zeleni - Dračenovac, zbog popravke i održavanja automatskih brojača saobraćaja, danas se odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje.</p>

Putevi uglavnom suvi, vidljivost mjestimično smanjena

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: prevencija