Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) podnijela je prigovor Komisiji za koncesije Crne Gore jer nisu zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je Incheon ponovo proglašen prvorangiranim ponuđačem, nezvanično saznaje Portal Analitka.
U CAAP-u smatraju da Tenderska komisija nije otklonila nedostatke utvrđene u početnom postupku, iako je to bila dužna da učini.
Navode i da Tenderska komisija nije postupila u skladu s uputstvima koje je izdala Komisija za koncesije, te da nije dala nezavisno i detaljno obrazloženje glasanja svakog člana Komisije pojedinačno. Stava su da se mora obezbijediti pojedinačno glasanje.
<h2>IFC analize korišćene umjesto nove evaluacije</h2>
Posebno ukazuju da su analize i izvještaji IFC-a nastali prije prvog rangiranja (za koje u CAAP-u čvrsto vjeruju da je jedino legalno). Podsjetimo, ponuda CAAP-a tada je bila prvorangirana i ocijenjena je sa 85 bodova, dok je konkurentski ponuđač, Incheon International Airport Corporation, dobio 79,7 bodova.
Umjesto nove evaluacije, kako tvrde iz te kompanije, Tenderska komisija je kopirala sadržaj IFC izvještaja, umjesto da sprovede sopstvenu, zakonitu evaluaciju i da je obrazloži.
Takav pristup ocjenjuju kao apsurdan i protivan svim relevantnim zakonima.
<h2>Zahtjev za potpunu transparentnost</h2>
Naglašavaju da je za evaluaciju i provjeru cjelokupnog tenderskog procesa nužna potpuna transparentnost.
U tom kontekstu insistiraju da se ispita sva komunikacija između Tenderske komisije i IFC-a, kao i okolnosti navodne intervencije izvršne vlasti, jer je prema nekim nezvaničnim informacijama i premijer Crne Gore prisustvovao jednom od sastanaka Tenderske komisije, tražeći novu evaluaciju ponuda.
Smatraju da moraju imati pristup svim registrovanim zapisnicima sa sastanaka, a ne samo onima koje su odabrali nadležni organi.
Iz CAAP-a poručuju da će nastaviti svim snagama da istražuju istinu i zakonitost iznesenog stava.
Smatraju da su u oba postupka trebali da budu proglašeni prvorangiranim ponuđačem te da će istrajati u zaštiti svojih prava u ovom postupku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CAAP podnio prigovor: Traže uvid u kompletnu komunikaciju Tenderske komisije i IFC-a

Zaposleni u RTCG-u Časlav Vujotić uputio je prigovor Savjetu te medijske kuće i Komisiji za rješavanje stambenih pitanja povodom najnovije „Izvršne liste“ za raspodjelu stanova u tom kolektivu, ocjenjujući da Pravilnik po kojem se ta lista sastavljena privileguje članove menadžmenta, a diskriminiše radnike sa dugogodišnjim iskustvom u Javnom servisu.
U prigovoru koje je proslijeđen i medijima, Vujotić navodi da su visoki koeficijenti plata rukovodilaca ključni faktor u rangiranju kandidata, što im, iako su kratko zapošljeni u RTCG, omogućava da se nađu na vrhu liste za dodjelu stanova.
- Njihov koeficijent za platu, iako su kratko u firmi, favorizuje se u odnosu na ljude koji dugu karijeru provedoše u RTCG. Dovedeni za šefove predvode listu umjesto da su na njenom začelju. Kreirali ste sistem da par godina bliske saradnje sa Raonićem više znače nego cijelog života čekati stan – navodi Vujotić u prigovoru uz ocjenu da Pravilnik nije pravilnik nego namještaljka za rješavanje stambenih problema dovedenih.
On navodi da Komisija nije demantovala ni ključne sumnje koje je iznio, među kojima i to da su na listi i oni koji su već koristili stambene kredite, što dodatno narušava povjerenje u proces.
- Nijeste demantovali, uz finese, da mogu ugrabiti stan i dobitnici kredita za stambenu izgradnju ili renovaciju. Uzaludno pitah ‘Zašto su onda dobili kredit ako nemaju stan?’ Umjesto odgovora ističete kako je pravilnik ‘svima dostupan’. Niđe veze! – navodi Vujotić.
On iznosi i konkretan slučaj koji, kako navodi, pokazuje ignorisanje socijalnih prilika koleginice koja živi sa višečlanom porodicom u jednoj kući, a dobila je nula bodova.
- Mogao je neko iz komisije tražit’ info i o koleginici koja živi u istoj kući sa majkom, dva brata, njihovim ženama i đecom, a dobila 0 bodova – piše u prigovoru.
Vujotić kritikuje i način na koji je proces ubrzan kako bi se, prema njegovim riječima, stvorio utisak svršenog čina.
Posebno je skrenuo pažnju načinu na koji su odbijeni prigovori, ocjenjujući da su odgovori Komisije lišen konkretnih argumenata i puni birokratskih formulacija.
- Umjesto preciznih kontra argumenata, čitam na kakvim ste mukama bili: ‘temeljito ste i pažljivo pristupili’ neumjesnim navodima podnosioca prigovora... Cijenili ‘savjesno i brižljivo’ pa – nema što raspravljati – piše Vujotić u prigovoru.
Podsjeća da je pravo na obrazloženu odluku garantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ironično komentarišući da se u RTCG ljudsko pravo tumači tako da „listu za dobijanje stana predvodi čovjek postavljen za direktora u vašem mandatu, a ne doajen kolektiva”.
On podsjeća i da su protiv Pravilnika kojim se rukovodila Komisija već podnijete prijave Upravnom i Ustavnom sudu, te poziva Savjet RTCG da poništi postojeći dokument i izradi novi, uz učešće pravnika i predstavnika radnika čije su žalbe odbijene.
- Protiv Pravilnika po kojem neumoljivo postupate podnešene su prijave i Ustavnom i Upravnom sudu - pa razmislite smijete li pod tom anatemom činiti što činite, makar moralno. Ukoliko se savjest aktivira, očekujem da poništite nakaradni pravilnik i sačinite novi uz komisiju koju čine pravnici i svi čije ste žalbe odbili. Lukavo, a vi to jeste, plus ostaćete čisti pred narodom. Za Boga ne znam, nijesam stručan, a nije izgleda učestvovao na konkursu – zaključio je Vujotić.

1250x600

Vujotić Savjetu RTCG: Stanove dijelite privilegovanima

Državna izborna komisija (DIK) prekinula je današnju sjednicu nakon što je jednoglasno odlučeno da je za prigovor nosioca liste koalicije Demokrata i Pokreta „Evropa sad“ na lokalnim izborima u Kotoru Vladimira Jokića potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu.
To je nezvanično potvrđeno Portalu ETV.&nbsp;
Sjednica je, kako nam je nezvanično rečeno, prekinuta do dostavljanja odgovora Ustavnog suda.
Jokić je juče podnio DIK-u prigovor zbog, kako je naveo, propusta lokalne izborne komisije naglašavajući da je Opštinska izborna komisija (OIK) 2. novembra održala sjednicu na kojoj je odlučivala o ponavljanju izbora po prigovorima Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru, na biračkim mjestima broj 17 – Prčanj i 28 – Mirac. OIK je, kako kaže, većinom glasova članova, u skladu sa odredbama člana 21 Zakona o izbora odbornika i poslanika, najprije na dnevni red sjednice uvrstila predloge rješenja o poništenju izbora na biračkim mjestima, nakon čega je odbila predložena rješenja i na istoj sjednici, većinom glasova odbila i predlog odluke o ponavljanju glasanja na tim mjestima.
Na odluke OIK Kotor, Opštinski odbor DPS-a u Kotoru je 5. novembra podnio prigovor DIK-u koji ga je odbio kao neosnovan.
- U bitnom DIK navodi da s obzirom da u pravnom prometu ne postoje ranije odluke o poništenju izbora na biračkim mjestima 17 i 28 u Kotoru, te kako je OIK Kotor odbio rješenje o poništenju izbora, samim tim nisu ispunjeni zakonski preduslovi za ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima - naveo je Jokić.
DPS je, dodaje, na rješenje DIK podnio žalbu Ustavnom sudu, koji nije donio odluku - zbog “pat” pozicije (3:3), odnosno nije bilo potrebne većine za donošenje odluke.
Jokić ukazuje da je ovo rješenje po sili zakona postalo konačno i izvršno.
Podsjeća da je članom 98 Zakona o izbora odbornika i poslanika propisano da Opštinska izborna komisija utvrđuje konačne rezultate izbora za odbornike, u roku od 12 sati od isteka roka za podnošenje prigovora, odnosno žalbi, odnosno od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po prigovoru ili žalbi.
- Kako su istekli svi rokovi za podnošenje prigovora ili žalbi, kao i kod činjenice da su istekli svi rokovi za donošenje odluka po istim, tako su se stekli uslovi da OIK Kotor utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor. Imajući u vidu da je ovaj izborni proces do podnošenja ovog prigovora bio prilika za utvrđivanje mnogih pravnih praksi i tumačenja u izbornom procesu, posebno napominjem da je Državna izborna komisija postupala po prigovoru DPS-a Kotor broj 584 od 28.10.2024. godine i donijela rješenje kojim usvaja podneseni prigovor, u trenutku kada je bila obavještena aktom Ustavnog suda od 24.10.2024. da po mojoj žalbi Ustavnom sudu po istom pitanju nije donijeta odluka u zakonskom roku - kazao je Jokić.
Zakonska obaveza DIK-a, kako dodaje, u skladu sa odredbama člana 32 Zakona o izboru odbornika i poslanika je da u istim situacijama jednako postupa, da se stara o jedinstvenoj primjeni odredaba zakona, te da i u ovom slučaju postupa jednako kao i u slučaju po prigovoru DPS-a.
- S obzirom na to da je u oba slučaja DIK obaviješten od strane Ustavnog suda da odluka po žalbi nije donijeta u zakonom propisanom roku, kao i da u slučaju prigovora DPS OO Kotor to nije predstavljalo smetnju za meritorno odlučivanje po prigovoru, niti bilo koju vrstu prethodnog pitanja, tako očekujem da DIK postupi i po ovom prigovoru. Svako drugačije postupanje bi se moglo samo tumačiti latinskom maksimom ‘Quod licet Iovi, non licet bovi - poručio je Jokić.
Članovi OIK Kotor su, kako kaže, zahtijevali od predsjednice OIK-a najmanje dva puta da zakaže sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o trenutnom statusu izbornog procesa u Kotoru, što onaa nije uradila.
- Nakon pristiglog obavještenja od strane Ustavnog suda, politički subjekt DPS OO Kotor, ispred kojeg je i delegirana predsjednica OIK Kotor, je više puta medijski obavještavao javnost o nespremnosti da se sazove sjednica OIK ili da se proglase konačni rezultati izbora za odbornike, bez obzira što su ispunjeni zakonski uslovi za takvo postupanje. Nesporna je namjera da se učini sve da se ovaj izborni proces ne okonča u skladu sa zakonom, već da se ovakvim odlaganjem stvori novi pravno-politički problem - navodi Jokić.
On posebno ističe i podsjeća Državnu izbornu komisiju, da sve do sjednice održane 2. novembra Opštinska izborna komisija nije uspijevala da većinom glasova donese bilo koju odluku vezanu za prigovore, već su se učesnici procesa koristili isključivo pravno-procesnim mogućnostima.
Prema riječima Jokića, nakon sjednice OIK 2. novembra prvi put je OIK odlučila u meritumu, a odluku je nakon toga potvrdio i DIK donošenjem Rješenja o odbijanju prigovora DPS-a.
- Na svim ranijim sjednicama OIK Kotor za podnesene prigovore je glasalo 8 od 16 članova OIK, što je predsjednica OIK nepravilno tumačila kao da se o istim nije odlučivalo, iako je morala u skladu sa zakonom i praksom Ustavnog suda da konstatuje da su prigovori odbijeni. Ovo posebno kod odredbi člana 3 Zakona o ustavnom sudu kojima se navodi da su stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama Ustavnog suda obavezujući za sve državne organe, a imajući u vidu odluku U-VI br. 15/16 od 2016. godine kojom Ustavni sud zauzima stav da kada neki prigovor na sjednici OIK ili DIK ne dobije većinu, tj kada za usvajanje ne glasa većina članova komisije, da se takav prigovor smatra odbijenim - istakao je Jokić.
Pojašnjava da u navedenoj odluci Ustavnog suda, piše: „S obzirom na to da je za usvajanje prigovora podnosioca žalbe glasalo pet članova, a da se četiri člana nijesu izjašnjavala i da je saglasno Zakonu i Poslovniku brojčano ista većina (jedan glas više) potrebna za njegovo usvajanje ili za odbijanje, Ustavni sud je ocijenio da je Državna izborna komisija pravilno utvrdila da prigovor nije usvojen, jer za njegovo usvajanje nije glasala većina (šest članova Državne izborne komisije). Za eventualno usvajanje prigovora, u smislu odredbe člana 21 Zakona i člana 14 Poslovnika, po nalaženju Ustavnog suda, bilo bi potrebno da sjednici prisustvuje najmanje šest od ukupno 11 članova Državne izborne komisije u stalnom sastavu i da za usvajanje prigovora glasa svih šest članova Državne izborne komisije, odnosno većina članova Državne izborne komisije. S tim u vezi, činjenica na koju ukazuje podnosilac žalbe, da ostali prisutni članovi Državne izborne komisije nijesu glasali i izjašnjavali se o prigovoru, po ocjeni Ustavnog suda, nije od uticaja na konačan ishod glasanja o neusvajanju prigovora, s obzirom na to da većina članova Državne izborne komisije nije glasala za njegovo usvajanje, odnosno da se nije glasalo o odbijanju prigovora.“
Jokić predlaže da DIK usvoji prigovor i da u skladu sa odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, a naročito članova 32 i 109 naloži predsjednici OIK Kotor da zakaže sjednicu OIK-a, naloži OIK Kotor da utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor i da nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora javno objavi podatke u skladu sa odredbama člana 99 Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Prema preliminarnim rezultatima izbora u Kotoru, održanim 29. septembra, DPS i koalicija Pokret Evropa sad-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez “Za budućnost Kotora”, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret po mandat.

Anja Ivanović

DIK jednoglasno odlučila: Za Jokićev prigovor potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu, sjednica se nastavlja nakon odgovora

Ustavni sud odbio je ustavnu žalbu Pokreta „Naprijed“ koji je tražio ponavljanje izbora na biračkom mjestu u Doljanima.
Ta informacija objavljena je na sajtu Ustavnog suda.
Odluka je, kako se ističe u saopštenju Ustavnog suda, donijeta jednoglasno - uz saglasno izdvojeno mišljenje predsjednice suda Snežane Armenko.&nbsp;
Sud nije donio odluku po pitanju žalbi iz Kotora koje se odnose na biračko mjesto u Prčanju i biralište Mirac, a koje je podnio nosilac liste koalicije Demokratske Crne Gore i Pokreta Evropa sad Vladimir Jokić jer je rezultat glasanja bio 3:3.

Ustavni sud odbio žalbu Pokreta „Naprijed“ za ponavljanje izbora u Doljanima

Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo je pritužbu na odluku Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju o odbacivanju krivične prijave protiv predsjednika opštine Darija Vraneša zbog obilježavanja Dana državnosti Srbije, saznaje Portal ETV.
Pritužbu je, krajem septembra, uputio advokat Bojan Vujović koji je 22. februara, sa potpredsjednikom Socijaldemokratske partije (SDP) Petrom Odžićem, generalnim sekretarom Socijaldemokrata (SD) Milošem Čelanovićem i potpredsjednicom Liberalne partije (LP) Jelenom Marković, podnio krivičnu prijavu protiv Vraneša, tvrdeći da je organizovanjem svečanosti u Centru za kulturu prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je njegov cilj da grad stavi „pod djelimični ili potpuni suverenitet Srbije“.
- Povodom Vaše pritužbe izjavljene na rješenje Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju od 18. septembra 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava podnijeta protiv Darija Vraneša, predsjednika opštine Pljevija, zbog krivičnong djela ugrožavanje nezavisnosti u vezi krivičnih djela ugrožavanje teritorijalne cjeline i pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, pribavljeni su i razmotreni spisi predmeta. Ocjenom navoda pritužbe cjelokupnih spisa predmeta, kao i razloga o kojima ovo tužilaštvo vodi računa po službenoj dužnosti, ocijenjeno je da je pritužba osnovana – navedeno je u odgovoru VDT-a advokatu Vujoviću, u kome se navodi da je predmet vraćen Višem državnom tužilaštu u Bijelom Polju na ponovno odlučivanje.
<h2>S kraja na početak</h2>
Na potezu je Tužilaštvo u Bijelom Polju koje je u prethodnom izviđaju utvrdilo da ne postoji sumnja da je čelnik Pljevalja počinio bilo koje od krivičnih djela za koje se goni po službenoj dužnosti.
Zanimljivo je da se radi o istovjetnoj odluci kao Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima iz maja ove godine, za koju je bjelopoljsko tužilaštvo cijenilo da je treba vratiti na ponovno odlučivanje.
Međutim, nakon što je ODT u Pljevljima dostavilo spise predmeta Višem tužilaštvu, ono je ekspresno utvrdilo da nema ništa sporno u postupku Vraneša zbog čega je uslijedila nova pritužba podnosilaca krivične prijave.
Ni prvom čovjeku Pljevalja nije sporno da obilježava državni praznik druge zemlje. Naprotiv, smatra da Pljevlja taj datum treba da se slavi vječno. Tvrdio je da ovim događajem ne podriva Ustav Crne Gore, već da se njime slavi, kako je rekao, „njegoševska Crna Gora“.
Sa druge strane, advokat Bojan Vujović konstatuje da je proslava 220 godina od srpske Bune na dahije i 189 godina od proglašenja Sretenjskog ustava Srbije, koju je organizovala Opština Pljevlja 14. februara 2024. godine, oličena u predsjedniku opštine Dariju Vranešu, direktni udar na ustavni poredak.
- Osumnjičenom je stvarni cilj da opštinu Pljevlja stavi pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije. U konačnom, povezivanje Republike Srbije s Jadranom, potezom Pljevlja - Niksić - Boka i njegovim izuzimanjem, što jasno implicira predsjednik opštine Pljevlja (izjava predsjednika opštine Vraneša ovim povodom), ili kao srpske teritorije ili kao kao autonomne oblasti unutar Crne Gore, više puta je dokazana namjera aktuelnih opštinskih vlasti Pljevalja, Nikšića i bokeških gradova - navedeno je u pritužbi koju je prihvatilo VDT.
Vujović napominje i da Vraneš izjavom da su Pljevlja „centar Raške oblasti“ jasno manifestuje povredu teritorijalne cjeline i ugrožavanje nezavisnosti čime je, tvrdi on, počinjeno krivično djelo iz člana 357 - ugrožavanje nezavisnosti i 359 - ugrožavanje teritorijalne cjeline, odnosno člana 373 - pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore.
<h2>Podrivanje autoriteta i dostojanstva države</h2>
Advokat naglašava da Opština Pljevlja i Vraneš nemaju ustavnih i zakonskih nadležnosti da proslavljaju dane drugih država, pa ni Srbije, a svojim postupanjem, napominje, lokalna vlast podriva autoritet i dostojanstvo države Crne Gore u čijem sastavu je taj grad. Istovremeno se, objašnjava Vujović, diskredituje suverena država i krši Ustav Crne Gore, kao i Zakon o državnim i drugim praznicima.
- Slavljenjem državnog praznika Republike Srbije od strane zvaničnih vlasti opštine Pljevlja, kao i izjave date tim povodom, nedvosmisleno se implicira da Pljevlja nijesu sastavni dio države Crne Gore, već Republike Srbije, čime se narušava nezavisnost i teritorijalna cjelina Crne Gore koje su vrijednosti eksplicitno zaštićene normama Krivičnog zakonika. Jasno je da se ovakvim radnjama koje predstavljaju kontinuitet djelovanja Vraneša i kroz kršenje Zakona o državnim simbolima u ranijem periodu radi o djelima usmjerenim na planiranje odnosno stvaranje uslova za, kako se navodi u stavu 3 člana 373 Krivičnog zakonika „neposredno izvršenje krivičnog djela“. Član 10 Ustava Crne Gore normira da je svako obavezan da se pridržava Ustava i zakona i svako postupanje suprotno ovome vodi devastaciji ustavnog poretka, obesmišljavanje pozitivnog zakonodavstva i selektivnu primjenu prava koja vodi institucionalnoj anarhiji i pravnoj nesigurnosti - ocijenio je Vujović.
Stoga, kako se navodi, javna devastacija državnih simbola ili odobravanje neustavnog i nezakonitog ponašanja u ovom ili bilo kojem drugom slučaju direktan je put da se uruši kompletan pravni sistem, autoritet države i osnovni ustavni princip o pravnoj državi zasnovanoj na vladavini prava.

Tamara Klikovac

VDT traži da se ponovo odlučuje o Vranešovoj proslavi državnog praznika Srbije

Predstavnici liste "Dr Vuk Kadić - Pokret Naprijed - Za Podgoricu i porodicu" predali su danas Državnoj izbornoj komisiji 15 prigovora koji se tiču uočenih nepravilnosti na više biračkih mjesta u Glavnom gradu. 
- Nakon što je Izborna komisija Glavnog grada neosnovano odbacila sve naše prigovore, obratili smo se višoj instanci sa ciljem da dođemo do prava koja su nam u ovom procesu uskraćena. Ponovo ističemo da nismo i nikada nećemo biti dio bilo kakvog izbornog inženjeringa, za koji su nas pojedinci optuživali, a koji su isti primjenjivali decenijama - navodi se u saopštenju.
Očekujuju, kažu, da će se članovi Državne izborne komisije prema njihovim zahtjevima odnijeti odgovorno i profesionalno, "te da partijske interese neće staviti ispred istine i prava svih da učestvuju u fer i poštenom izbornom procesu".

Kadić dostavio 15 prigovora DIK-u: Želimo da dođemo do prava koja su nam u izbornom procesu uskraćena

Pokret Naprijed podnijeće prigovor Državnoj izbornoj komisiji (DIK) zbog nepravilnosti na izborima u Podgorici, najavio je nosilac liste tog pokreta Vuk Kadić. 
 
Izborna komisija Glavnog grada (IKGG) odbila je 14 prigovora Kadića zbog navodnih nepravilnosti na podgoričkim izborima. 
 
Kadić je agenciji MINA rekao da je Pokret Naprijed IKGG predao 15 prigovora. 
 
- Čim dobijemo zvaničnu odluku OIK-a imamo 24 sata da podnesemo prigovor DIK-u i to ćemo uraditi - kazao je Kadić. 
 
Pokret Naprijed dobio je na izborima u nedjelju 2.233 glasa, a za prelazak cenzusa falila su im 203 glasa.

Kadić: Podnijećemo prigovor DIK-u

Sud Bosne i Hercegovine odbio je prijedlog Tužilaštva BiH da odredi jednomjesečni pritvor Dragoljubu Kunarcu, optuženom za zločine u Foči.
Umjesto toga, Sud BiH mu je odredio mjere zabrane, potvrdila je njegova advokatica Anja Logo za Klix.ba.
Kunarac je Bosni i Hercegovini izručen nakon što je u Njemačkoj odslužio kaznu od 28 godina zatvora. S obzirom na to da je Tužilaštvo BiH u međuvremenu podiglo optužnicu protiv njega, zatraženo je izručenje, do čega je i došlo nakon što je odslužio kaznu u Njemačkoj.
Na ročištu održanom danas Tužilaštvo je zatražilo određivanje pritvora, što je odbrana ocijenila neosnovanim, navodeći da se optuženi nije protivio dolasku u Bosnu i Hercegovinu kako bi se suočio s optužbama.
Tužilaštvo je pritvor zatražilo zbog opasnosti od bjekstva i uznemirenja javnosti.
Prema optužnici koju je podiglo Tužilaštvo BiH, Kunarac je u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske, zvane „Žaga“, sa drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima te jedinice, 27. i 28. jula 1992. godine, sa područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u okviru progona, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti. Prilikom napada na civile bošnjačke nacionalnosti, Kunarac se tereti i da je učestvovao u paljenju kuća i imovine.
Prethodno je Kunarca Haški tribunal osudio na 28 godina zatvora za više silovanja, kao i za porobljavanje dvije žene, koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema kojima je postupao kao prema svom vlasništvu.

Sud BiH pustio ratnog zločinca Dragoljuba Kunarca na slobodu, odbijen prijedlog za pritvor

Crna Gora uvijek ima prijatelja u Irskoj, poručio je premijer te zemlje Mihal Martin nakon susreta sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
Martin je na mreži X objavio snimak konferencije sa Milatovićem, koji je u zvaničnoj posjeti Irskoj.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmichealmartintd%2Fstatus%2F2026699081440018591%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Martin je kazao da je oduševljen što je Milatović odvojio vrijeme da otputuje u Irsku.
Milatović je na konfereniciji organizovanoj sa Martinom u Dablinu poručio, pored ostalog, da Crna Gora i Irska dijele nešto podjednako snažno - čvrstu vjeru u projekat Evropske unije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-premijeru-irske-momentum-je-stvaran-vidimo-se-u-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Poruka iz Dablina je jednostavna: Reforme se ubrzavaju. Momentum je stvaran. I Crna Gora je spremna. Dragi premijeru, hvala Vam na prijateljstvu i podršci. Vidimo se uskoro u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

Martin: Crna Gora uvijek ima prijatelja u Irskoj

Nova faza reformi, koja će uslijediti nakon 2027. godine, &nbsp;biće usmjerena na snažniji i institucionalizovan dijalog između države i nevladinog sektora, izgradnju održivog sistema finansiranja, kao i temeljnu pripremu civilnog društva za obaveze i prilike koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.
To je poručeno na konferenciji “Strategija podrške razvoju civilnog društva u Crnoj Gori nakon 2027“, koju je organizovalo Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević kazao je da završna konferencija nije samo formalni kraj jednog projekta, već potvrda da je kroz partnerski rad i jasnu viziju unaprijeđen sistem saradnje između Vlade i nevladinih organizacija.
- Ovaj projekat doprinio je unapređenju stanja u oblasti razvoja civilnog društva i pomogao jačanju kapaciteta, ne samo u okviru Ministarstva na čijem sam čelu, već i unutar cijele Vlade - istakao je Suljević.
Prema njegovim riječima, tokom realizacije projekta unaprijeđen je zakonodavni okvir, razvijeni su strateški dokumenti i preporuke, ojačani mehanizmi konsultacija i postavljeni temelji za dugoročno održiv i transparentan sistem podrške nevladinim organizacijama.
- Ovaj proces je pokazao da civilno društvo nije samo posmatrač, već partner u kreiranju javnih politika, partner u nadzoru njihovog sprovođenja i partner u jačanju demokratske kulture - naveo je Suljević.
On je najavio da će nova Strategija saradnje sa nevladinim sektorom do 2027. godine predstavljati nastavak započetih reformi, sa ciljem uspostavljanja mjerljivog, efikasnog i evropski usklađenog okvira saradnje između institucija i nevladinog sektora.
- Strategija će precizno definisati ciljeve, rokove i pokazatelje uspješnosti, uz jasne mehanizme praćenja realizacije, čime ćemo obezbijediti veću odgovornost i mjerljive rezultate - rekao je Suljević.
Poseban fokus, kako je dodao, biće na digitalizaciji procesa, uključujući sufinansiranje i izvještavanje, kako bi se obezbijedio jednak pristup svim organizacijama i smanjila administrativna opterećenja.
Suljević je najavio i snažnije usklađivanje državnih i donatorskih sredstava kroz redovan dijalog sa međunarodnim partnerima, kao i unapređenje rada Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama kroz redovne sjednice i veću transparentnost.
- Naš cilj nije samo unapređenje procedura, već jačanje povjerenja i uloge civilnog društva u razvoju demokratskih vrijednosti i evropske perspektive Crne Gore - zaključio je Suljević.
Zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Lyselotte Isaksson istakla je da su reforme danas svakodnevna realnost, uključujući i oblast civilnog društva.
Podsjetila je da EU godinama pruža podršku civilnom društvu kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), kao i kroz druge programe, uključujući programe za demokratiju i ljudska prava. Fokus te podrške, kako je objasnila, uvijek je trostruk: unapređenje podsticajnog okruženja za rad civilnog društva, jačanje saradnje između vlade i nevladinih organizacija, te osnaživanje kapaciteta samog civilnog sektora.
Isaksson je ukazala da će se nakon punopravnog članstva Crne Gore u EU sadašnji oblici pretpristupne podrške ugasiti, ali da će se otvoriti nove mogućnosti.
- Uloga civilnog društva ne prestaje ulaskom u EU. Naprotiv, ulazi u novu i snažniju fazu - poručila je Isaksson.
Govoreći o aktuelnim inicijativama na nivou EU, Isaksson &nbsp;je navela da je Evropska komisija u novembru prošle godine pokrenula inicijativu European Democracy Shield, čiji je cilj jačanje otpornosti demokratija i zaštita od destabilizacije. Istovremeno je usvojena i nova strategija za civilno društvo, koja obuhvata mjere za unapređenje efektivnog i smislenog učešća civilnog sektora u donošenju odluka, zaštitu otvorenog i sigurnog građanskog prostora, kao i obezbjeđivanje adekvatnog, održivog i transparentnog finansiranja.
Prema njenim riječima, strategija predviđa i jačanje centara znanja, unapređenje konsultativnih procedura, kao i mehanizme podrške u slučajevima napada na civilno društvo.
Kao jednu od budućih mogućnosti navela je i predloženi program AgoraEU programme u okviru narednog višegodišnjeg finansijskog okvira EU, koji bi trebalo da obezbijedi stabilnu i dugoročnu podršku civilnom društvu, jačanje demokratskog učešća i borbu protiv diskriminacije, manipulacija i dezinformacija. Predloženo je značajno povećanje budžeta u odnosu na postojeće programe.
Takođe je istakla da će članstvom u EU Crna Gora dobiti pristup strukturnim fondovima, uključujući i European Social Fund Plus, koji predstavlja ključni instrument za socijalni napredak, a koji otvara dodatne mogućnosti za angažman civilnog društva.
Zaključila je da je pred civilnim sektorom period prilagođavanja novim okolnostima i prilikama, navodeći da i Vlada ima važnu ulogu u pripremi civilnog društva za obaveze i mogućnosti koje donosi buduće članstvo u Evropskoj uniji.
Vođa EU projekta tehničke podrške Vladi za unapređenju saradnje s civilnim društvom u Crnoj Gori Igor Vidačak podsjetio da je riječ o projektu usmjerenom na podsticanje sistemskih reformi u oblasti saradnje države i nevladinog sektora, reformi koje obuhvataju pravni i institucionalni okvir, standarde javnih konsultacija, rad Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, kao i unapređenje sistema javnog finansiranja.
- Ovo je vrlo specifično vrijeme u završnoj fazi pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, koje donosi nove izazove, ali i priliku da promislimo kako će budući sistem podrške izgledati nakon članstva - kazao je Vidačak.
Prema njegovim riječima, u proteklih deset godina realizovano je više ciklusa tehničke pomoći EU, pri čemu su se mijenjale i institucije korisnici: od Generalnog sekretarijata Vlade i Kancelarije za saradnju sa nevladinim organizacijama, preko Ministarstva javne uprave, do sadašnjeg resornog ministarstva koje u svom nazivu ima saradnju sa nevladinim organizacijama, što, kako je ocijenio, predstavlja važan iskorak.
Vidačak je ukazao je se jedan od ključnih segmenata projekta odnosio na reformu zakonodavnog okvira za rad nevladinih organizacija, uključujući pripremu novog zakona. U tom procesu, kako je naveo, pripremljen je i priručnik koji će služiti kao vodič za primjenu budućeg zakonodavnog okvira.
- Posebna pažnja posvećena je i uspostavljanju i radu Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, čije je formiranje trajalo duže od očekivanog, ali za koji sada, kako je rekao, postoje velika očekivanja, naročito u završnoj fazi pregovora sa EU - rekao je Vidačak.
Istakao je da je implementacija Strategije saradnje sa nevladinim organizacijama jedna od najsloženijih reformi, jer zahtijeva koordinaciju velikog broja institucija i sistemske promjene u načinu rada ministarstava. Kao primjere naveo je razvoj metodologija za mjerenje razvoja volonterstva i razvoja nevladinog sektora, što podrazumijeva usklađivanje podataka i angažman više aktera.
- U segmentu javnog finansiranja, projekat je bio usmjeren na unapređenje sistema praćenja i mjerenja efekata finansiranja, uz obuke za ministarstva kako bi monitoring bio više usmjeren na rezultate - rekao je Vidačak. Kako je naglasio, takav pristup zahtijeva dodatne kapacitete u institucijama, ali je ključan za ukupni učinak i percepciju javnosti.
Vidačak se osvrnuo i na novu evropsku strategiju za civilno društvo koju je predstavila Evropska komisija, ističući da ona predstavlja značajan iskorak i da je relevantna i za države članice i za zemlje kandidate.
Tri su, kako je naveo, glavna prioriteta te strategije: uključivanje civilnog društva u kreiranje i upravljanje javnim politikama, unapređenje okruženja za djelovanje nevladinog sektora (tzv. civic space) i obezbjeđivanje održivog finansiranja.
- Strategija predviđa i jačanje kapaciteta institucija za saradnju sa civilnim društvom, kao i uspostavljanje online platforme za razmjenu podataka o kvalitetu okruženja za rad nevladinog sektora - pojasnio je Vidačak.
On je naglasio da će države članice morati da pripreme nacionalne planove do sredine 2027. godine, ocijenjući da je važno da Crna Gora na vrijeme definiše kako će izgledati buduća ulaganja iz nacionalnih i evropskih sredstava za nevladin sektor.
Među preporukama proisteklim iz projekta, Vidačak je naveo potrebu za jačanjem institucionalne infrastrukture za dijalog sa civilnim društvom, snažnijom ulogom Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, unapređenjem sistema finansiranja zasnovanog na rezultatima, većom transparentnošću i proaktivnom objavom podataka o finansiranju.
Posebno je istakao značaj naredne dvije godine, ocjenjujući ih ključnim za uspostavljanje modela podrške koji će biti održiv i funkcionalan i nakon članstva u EU.
- Važno je jasno odrediti koja će nacionalna struktura u budućnosti preuzeti ulogu u programiranju i upravljanju EU fondovima za nevladini sektor, posebno u oblastima poput vladavine prava, zaštite ljudskih prava i razvoja civilnog društva - poručio je Vidačak, dodajući da je riječ o procesu koji zahtijeva jasne odluke i snažnu međuresornu koordinaciju.
Generalna direktorica Direktorata za nevladine organizacije i političke partije u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Suada Musić poručila je da se Crna Gora nalazi u važnom trenutku, istovremeno privodeći kraju četvrtu strategiju u oblasti razvoja civilnog društva i započinjući izradu novog strateškog okvira za period 2027–2031.
Kako je navela, završetak važeće strategije predstavlja priliku da se sagledaju postignuti rezultati, identifikuju izazovi i definišu kvalitetniji i efikasniji pravci djelovanja u narednom periodu.
- Važeća strategija postavila je jasne ciljeve: jačanje partnerstva, unapređenje institucionalnog dijaloga i stvaranje predvidivog i transparentnog sistema finansiranja i saradnje sa nevladinim sektorom - kazala je Musić.
Prema njenim riječima, Strategija je razvijana kroz širok konsultativni proces uz učešće institucija, lokalnih samouprava, međunarodnih partnera i organizacija civilnog društva, čime je od početka postavljen temelj inkluzivnosti i zajedničke odgovornosti.
U normativnom dijelu, kako je ocijenila, ostvaren je značajan napredak, navodeći da su unaprijeđene metodologije za praćenje razvoja sektora, pripremljen program obuka za državne službenike za saradnju sa nevladinim organizacijama, unaprijeđen sistem finansiranja projekata i programa, te pripremljen novi zakonski okvir koji će, nakon usvajanja i donošenja podzakonskih akata, dodatno ojačati institucionalnu osnovu za razvoj civilnog društva.
Musić je podsjetila da je sprovođenje strategije u početnoj fazi bilo usporeno zbog reorganizacije Vlade, kadrovskih promjena i nefunkcionisanja Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, navodeći da su formiranjem Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama krajem 2024. godine aktivnosti dobile novu dinamiku.
- Uspostavljen je Savjet, usvojen je novi program rada i poslovnik, čime je nakon višegodišnje pauze ponovo obezbijeđen institucionalni okvir za kontinuirani dijalog - navela je Musić.
Posebno je istakla program „Resursni centri u Crnoj Gori“, koji je započet 1. januara 2025. godine, podsjećajući da je riječ o dvogodišnjem programu čiji je cilj jačanje kapaciteta organizacija za učešće u kreiranju javnih politika i pružanje usluga građanima.
Govoreći o novoj strategiji za period 2027–2031, Musić je naglasila da ona treba da bude nastavak započetih reformi, ali i iskorak naprijed.
- Strategija mora biti usklađena sa evropskim prioritetima razvoja civilnog društva, ali i realno postavljena sa jasnim ciljevima, mjerljivim pokazateljima i preciznim rokovima - kazala je Musić.
Poručila je da je cilj jasan i da strategija nakon 2027. godine treba da dodatno ojača institucionalne mehanizme, ali i da doprinese većoj vidljivosti i ugledu civilnog društva u javnosti.
Izvršna direktorica, CRNVO i zamjenica predsjednika Savjeta za saradnju organa državne uprave i NVO Zorana Marković poručila je da se civilno društvo u Crnoj Gori nalazi pred ozbiljnim reformskim izazovima, ali i pred važnim periodom pripreme za fazu nakon 2027. godine i očekivanog članstva u Evropskoj uniji.
Ona je istakla da su trenutno najveći prioritet za nevladine organizacije reformski procesi koji se odnose na novi zakon o nevladinim organizacijama, kao i novi pravni okvir za finansijsko poslovanje i finansiranje civilnog društva.
- To su izazovi sa kojima se suočavamo na dnevnom nivou i na kojima kontinuirano radimo, ali bez obzira na to koliko su zahtjevni, važno je da razmišljamo i o tome šta nas čeka nakon 2027. godine - kazala je Marković.
Marković je naglasila da kvalitet reformi u procesu pristupanja Evropskoj uniji direktno zavisi od snage i održivosti civilnog društva.
- Bez snažnog i održivog civilnog društva teško možemo očekivati transparentne i trajne reforme - istakla je Marković, dodajući da su i iskustva pojedinih država članica pokazala da procesi u kojima nije bilo adekvatnog uključivanja civilnog društva nijesu bili dugoročno održivi.
Ukazala je i na podatak da je u prethodne dvije godine više od 50 odsto zakona usvajano bez sistema učešća civilnog društva, uprkos postojanju razvijenih mehanizama za konsultacije.
Govoreći o ulozi nevladinih organizacija u procesu evropskih integracija, Marković je ocijenila da civilni sektor ima dvostruku ulogu, kao korisnik finansijske, institucionalne i tehničke podrške, ali i kao iskren partner u reformama i glas zajednice.
Posebno je istakla značaj finansijske podrške i potrebe za kreiranjem instrumenata koji će omogućiti dugoročnu održivost organizacija. Kako je navela, projektna podrška jeste značajna, ali sama po sebi nije dovoljna za razvoj profesionalnih, održivih organizacija sa adekvatnom ekspertizom.
Marković je ukazala da civilno društvo već duže vrijeme razmatra izazove koji će nastupiti nakon punopravnog članstva u EU, navodeći da je važno koristiti iskustva država koje su taj proces prošle u skorijem periodu.
- Iskustva zemalja koje su nedavno pristupile EU, posebno regiona, mogu nam pomoći da izazove tranzicije prevaziđemo na racionalniji i funkcionalniji način - zaključila je Marković.
Načelnica direkcije za volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Ivanović poručila je da su razvoj socijalne ekonomije i volonterizma dva ključna sistemska procesa koji bi trebalo da dobiju značajno mjesto u daljem razvoju Crna Gora, posebno u kontekstu evropskih integracija.
Podsjetila je da su u prethodnom periodu paralelno vođena tri komplementarna procesa: izrada Strategije razvoja socijalne i solidarne ekonomije za period 2025–2029 sa akcionim planom za 2026–2027, Strategije razvoja volonterizma za isti period, kao i priprema Nacrta zakona o socijalnoj ekonomiji, koji je trenutno u fazi javne rasprave.
Prema njenim riječima, socijalna ekonomija u Crnoj Gori do sada nije bila jasno definisana u sistemskom okviru, navodeći da novi zakon i strategija treba da obezbijede pravnu sigurnost, jasne kriterijume i institucionalnu podršku.
- Zakon uvodi jasne kriterijume za sticanje statusa subjekta socijalne ekonomije i uspostavljanje registra, čime se obezbjeđuje prepoznatljivost i povjerenje javnosti i partnera - kazala je Ivanović.
Pojasnila je da jedna od ključnih odredbi predviđa obavezu da najmanje 50 odsto neto dobiti bude reinvestirano u ostvarivanje društvene misije i razvoj zajednice, čime se, kako je navela, osigurava da društveni cilj ostane u središtu poslovanja.
- Zakon, takođe, propisuje obaveze u pogledu transparentnosti, izvještavanja i mjerenja društvenog uticaja, kako bi se spriječile zloupotrebe i nelojalna konkurencija - navela je Ivanović.
Istakla je da socijalna ekonomija nije politika usmjerena na organizacije, već na ljude, sa posebnim fokusom na zapošljavanje mladih, osoba s invaliditetom, žena iz ruralnih područja, dugoročno nezaposlenih i drugih ranjivih grupa. Time se, kako je kazala, tržište rada povezuje sa socijalnom politikom.
Strategija razvoja socijalne i solidarne ekonomije, kako je pojasnila Ivanović, postavlja ciljeve u oblasti jačanja institucionalnog i normativnog okvira, unapređenja finansijskih mehanizama podrške, izgradnje kapaciteta subjekata socijalne ekonomije i povećanja njihove vidljivosti i društvenog uticaja.
Govoreći o Strategiji razvoja volonterizma, Ivanović je pojasnila da je fokusirana na unapređenje zakonodavnog okvira, uspostavljanje evidencija i standarda kvaliteta, promociju volontiranja među mladima, jačanje saradnje sa obrazovnim institucijama, kao i valorizaciju volonterskog rada.
- Volonterizam i socijalna ekonomija nijesu odvojeni procesi, već komplementarni. Volonterski angažman često predstavlja prvi korak ka socijalnom preduzetništvu, dok socijalna preduzeća institucionalizuju društvenu odgovornost - istakla je Ivanović.
Zaključila je da je riječ o sistemskoj reformi koja ima za cilj održiv razvoj i jačanje društvene odgovornosti, ocijenjujući da bi volonterizam i socijalna ekonomija trebalo da zauzmu važno mjesto u budućim nacionalnim prioritetima.
Konferencija je završni događaj EU projekta tehničke pomoći Vladi za unapređenje saradnje s civilnim društvom koji podržava Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Nova faza reformi za snažniji dijalog između države i nevladinog sektora

Rekordnih 129 novinara i medijskih radnika ubijeno je prošle godine tokom obavljanja svog posla, a dvije trećine njih ubijeno je od strane Izraela, saopštio je Komitet za zaštitu novinara (CPJ).
To je druga uzastopna godina da ubistva novinara dostižu rekord i druga uzastopna godina u kojoj je Izrael odgovoran za dvije trećine tih slučajeva, navodi CPJ, nezavisna organizacija sa sjedištem u Njujorku, koja dokumentuje napade na medije, u svom godišnjem izvještaju.
Izraelska vojska ubila je 86 novinara u 2025. godini, uglavnom Palestince u Gazi, ali i 31 radnika u napadu na medijski centar Huta u Jemenu, što je drugi najsmrtonosniji napad koji je CPJ ikada zabilježio, navodi se u izvještaju.
Izrael je takođe bio odgovoran za 81 odsto od 47 ubistava koja je CPJ klasificirao kao namjerno ciljana, odnosno "ubistva". Organizacija je navela da je stvarni broj vjerovatno veći zbog ograničenog pristupa koji otežava provjeru informacija u Gazi.
Izraelska vojska je ranije saopštila da njene trupe u Gazi ciljaju isključivo borce, ali da djelovanje u ratnim zonama nosi inherentne rizike. Izrael je u septembru priznao da je gađao medijski centar u Jemenu, opisujući ga tada kao propagandno krilo Huta.
U više slučajeva, Izrael je priznao da je ciljao novinare u Gazi za koje je tvrdio da imaju veze s Hamasom, ali bez pružanja provjerljivih dokaza. Međunarodne novinske organizacije snažno su negirale da su ubijeni reporteri imali veze s militantima. CPJ je takve optužbe Izraela nazvao "smrtonosnim klevetama".
Izrael ne dozvoljava stranim novinarima ulazak u Gazu, pa su svi medijski radnici koji su tamo ubijeni bili Palestinci.
U izvještaju se navodi da je "izraelska vojska sada počinila više ciljanih ubistava novinara nego vojska bilo koje druge vlade u evidenciji", uz napomenu da CPJ prikuplja podatke više od tri decenije.
Prema izvještaju, najmanje 104 od 129 ubijenih novinara stradala su u vezi s oružanim sukobima. Osim Gaze i Jemena, najsmrtonosnije zemlje za novinare bile su Sudan, gdje je ubijeno devet novinara, i Meksiko, gdje je stradalo šest.
Četiri ukrajinska novinara ubijena su od strane ruskih snaga, dok su tri novinara poginula na Filipinima.
Rusija je negirala da namjerno cilja novinare i optužila Ukrajinu da napada ruske reportere, što je Kijev demantovao.
Među ubijenima prošle godine bio je i novinar Rojtersa Husam al-Masri, koji je u avgustu poginuo od izraelske vatre dok je emitovao video-prenos uživo iz bolnice Nasser u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izrazio je žaljenje zbog napada, u kojem su poginula još četiri novinara, nazvavši ga "tragičnim nesporazumom".
Izraelska vojska je saopštila da je ciljala Hamasovu kameru, ali je istraga Rojtersa utvrdila da je uređaj pripadao toj agenciji.

Tag: prigovor