Uprava za igre na sreću je u prvih deset mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode u iznosu od 34,95 miliona eura, što je 28,32 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
- U navedenom periodu ostvaren je značajan rast po osnovu priređivanja kazinskih igara, sa ukupnim prihodom od 6,43 miliona eura i povećanjem od 50,9 odsto - navodi se u saopštenju.
Najveći prihod ostvaren je u segmentu igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava, u iznosu od 12,85 miliona eura i povećanjem od 30,77 odsto.
Prihodi od kladioničkih igara dostigli su iznos od 8,5 miliona EUR, uz povećanje od 7,35 odsto.
Takođe, ostvareno je povećanje prihoda i po osnovu priređivanja igara na sreću u automat klubovima u iznosu od 7,12 miliona eura, što je 37,67 odsto više u odnosu na uporedni period.
Iz Uprave su objasnili da je poseban doprinos ovakvom rastu dao novi informacioni sistem za nadzor priređivača igara na sreću, čija je primjena počela 1. novembra prošle godine.
- Ovaj savremeni digitalni alat omogućio je potpunu automatizaciju nadzora, permanentno praćenje aktivnosti i finansijskih tokova priređivača, kao i efikasno otkrivanje nepravilnosti u svim segmentima tržišta. Implementacija sistema rezultirala je vidljivim unapređenjem transparentnosti i dala je konkretan doprinos povećanju prihoda i jačanju državnog budžeta, potvrđujući opravdanost investicije u modernizaciju i digitalizaciju procesa nadzora - dodaje se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću, uz strateško usmjerenje Vlade i Ministarstva finansija, nastavlja sa jačanjem regulatornog okvira i modernizacijom pristupa, te zaštitom javnog interesa i promocijom odgovornog priređivanja igara na sreću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Od igara na sreću 34,95 miliona eura

Ministar pomorstva Filip Radulović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod od 3,5 hiljada eura ostvaren u Pokretu Evropa sad, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Radulović je naveo da je provjerio podatke o prilivima sa njegovog bankovnog računa i da je tačno da je napravio propust pri sačinjavanju Izvještaja o prihodima i imovini za 2023. godinu i da nije prijavio cjelokupni iznos koji je prihodovao od političkog subjekta "Pokret Evropa sad".
Agencija je u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti izvršila uvid u Registar javnih funkcionera, u bazu podataka Poreske uprave i Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu.
- Uvidom u Registar javnih funkcionera Agencije utvrđeno je da je Filip Radulović u toku 2023. godine obavljao javnu funkciju odbornika u Skupštini Glavnog grada Podgorice, poslanika u Skupštini Crne Gore i ministra pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore, a nakon toga ministra pomorstva u Vladi Crne Gore počev od 23. jula 2024. godine. Uvidom u dio baze podataka Poreske uprave, a upoređujući ga sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu, utvrđeno je da je javni funkcioner u 2023. godini od političkog subjekta "Pokret Evropa sad" prihodovao 8.270,74 eura, a da je prijavio prihod u iznosu od 4.812,45 eura - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Kako kažu u Agenciji, Radulović je 22. februara, na zahtjev Agencije, dostavio dopunjeni Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu, u kome je prijavio ukupan prihod od PES-a u 2023. godini.
Podsjećamo, Agencija je nedavno objavila izvještaj u kome je utvrđeno da je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura.
Za razliku od Radulovića koji je ispravio grešku i poslao dopunjen izvještaj, Milatović se oglušio o zahtjeve Agencije da se pisano izjasni zbog čega je preskočio da prijavi sredstva koja je dobio na osnovu Ugovora o djelu iz septembru 2023. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nije-prijavio-prihod-iz-pes-a-od-preko-2-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

Nakon Milatovića i Radulović "preskočio" da prijavi prihod iz PES-a od 3,5 hiljada eura

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Agencija je, po inicijativi Državne revizorske institucije od 23. oktobra 2024. godine, pokrenula postupak po službenoj dužnosti, zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije jer Milatović nije prijavio navedeni prihod po osnovu Ugovora o djelu iz septembra 2023. godine.
U Agenciji kažu da su više puta tražili od Milatovića da se pisano izjasni na ove navode što on nije učinio.
- Agencija je javnom funkcioneru uputila i rezultate ispitnog postupka i to: 3. februara 2025. godine, 20. i 30. januara 2025. godine, a na koje se imenovani nije izjašnjavao - navedeno je u izvještaju ASK-a.
Napominje se da je Agencija, u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za donošenje pravilne i zakonite odluke, izvršila uvid u bazu podataka Agencije – registar javnih funkcionera, kao i u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore.
- Uvidom u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore, a koja je upoređivana sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu od 1. aprila 2024. godine, javnog funkcionera Jakova Milatovića, utvrđeno je da je imenovani ostvario prihod od strane političkog subjekta „Pokret Evropa Sad“ po osnovu Ugovora o djelu u septembru mjesecu 2023. godine u iznosu od 2.093,36 eura, a koji iznos javni funkcioner nije prijavio u Izvještaju - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Podsjećaju da je Zakonom o sprečavanju korupcije javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju, u skladu sa posebnim propisima, podnese Agenciji izvještaj o svojoj imovini i prihodima, kao i o imovini i prihodima bračnog, odnosno vanbračnog supružnika, partnera u zajednici života lica istog pola i djece ako žive u zajedničkom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, imenovanja, odnosno postavljenja.
Javni funkcioner je dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke.
- Članom 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, propisano je da je „javni funkcioner dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke“, što imenovani nije učinio - konstatuju u ASK-u.
Milatović i premijer Milojko Spajić osnovali su Pokret Evropa sad" u junu 2022, tada kao bivši ministri Vlade Zdravka Krivokapića, prve koja je formirana nakon izbora 2020. i pada trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista.
Milatović je krajem februara 2024. godine podnio ostavku na sve funkcije u PES-u, nezadovoljan načinom rada stranke.
Kako je tada rekao, način rada Pokreta Evropa sad suprotan je obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njegovog stvaranja.

Milatović nije prijavio prihod iz PES-a od preko 2.000 eura

Crna Gora je od nagradnih i igara na sreću u prvih sedam mjeseci po osnovu koncesionih naknada zaradila oko 18 miliona eura, što je preko 80 odsto veći prihod nego u istom periodu prošle godine.

Direktor Uprave za igre na sreću Spasoje Papić kazao je za Radio Crne Gore da je država samo u julu prihodovala 3,2 miliona eura.

On je kazao da je ovo jako ozbiljan rezultat koji je potvrda ispravnih politika i mehanizama države u kontekstu stvaranja neophodnih preduslova za snažnije budžetske prihode od oblasti igara na sreću.

- Smatram da je potrebno dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali se tako na bazi objektivnih parametara u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda od ove oblasti, jer prostora za to svakako ima. Takođe sam i uvjeren da će se vrlo brzo stvoriti neophodni normativni preduslovi da ponovo dio tih sredstava bude usmjeren za razvoj oblasti od javnog interesa poput sporta, mladih, obrazovanja, socijalne zaštite i osoba sa invaliditetom - rekao je Papić.

On je ocijenio da je država svjesna potencijalnih opasnosti koje donose igre na sreću. Zato prihode od igara na sreću želi da usmjeri na opšte dobro zajednice.

Papić je naveo i da su u prethodnoj godini uključili veliki broj resora i formirali Vladino koordinaciono tijelo da bi se unaprijedila situacija u toj oblasti.

- U realizaciji treba da učestvuje dosta različitih aktera, ne samo vladine institucije, već i NVO sektor i sami priređivači. Uprava kao jedan od svojih ciljeva osim redovnog zakonskog djelovanja, ako i unapređenja nadzora koji je u toku planira da u saradnji sa drugim resornim organima širi svoje aktivnosti i kampanje koje informišu javnost o štetnosti kockanja i znakovima zavisnosti, tako da nas do nove godine očekuju nove aktivnosti u ovom pravcu koje su i uvrštene u naš polugodišnji plan - rekao je Papić.

On je naveo i da samo priređivači treba da promovišu odgovorno kockanje kroz jasne poruke i alate za samokontrolu, ali i mehanizme pomoći za one koji osjećaju da imaju problem sa kockanjem.

Papić je ukazao i na to da treba dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali i isto tako u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda, jer prostora, kako kaže, za to svakako ima.

On je ocijenio da će se kroz novi zakon o igrama na sreću značajno unaprijediti ambijent za funkcionisanje tog sistema.

Od nagradnih i igara na sreću 18 miliona eura

Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je danas u Igalu, u prvoj od dvije prijateljske utakmice, selekciju Kipra 3:2.
Crnogorska selekcija povela je golom Davida Puletića u 13. minutu.
Na 2:0, tri minuta kasnije, povisio je Janko Bulatović.
Prednost na 2:1 smanjio je Vram Nalpantijan u 19, a pitanje pobjendika riješio je Luka Vuletić u 30. minutu.
Konačan rezultat postavio je Aleksis Cicos u 40. minutu.
"Zanimljiva utakmica u kojoj smo bili bolji rival za nijansu. Kipar se predstavio kao dobra ekipa, brza i borbena, a mi smo u većem dijelu meča izgledali kako želimo. Dobro smo kretali i lopta nas je slušala. Sve u svemu, zaslužena pobjeda Crne Gore", rekao je selektor Sveto Ljesar.
Novi duel na programu je sjutra u 17 sati i 30 minuta.

Futsal reprezentacija pobijedila Kipar

Upravni odbor, koji je izabrao predsjednik Donald Tramp, izglasao je danas da se vodeći centar za izvođačke umjetnosti u Vašingtonu ubuduće naziva "Memorijalni Centar za izvođačke umetnosti Donald Tramp i Džon F. Kenedi", saopštila je Bijela kuća.
Naziv "Memorijalni Centar za izvođačke umetnosti Džon F. Kenedi" je 1964. godine odredio parlament - Kongres SAD u čast ubijenog predsjednika koji je pomogao i dijelom porodičnog bogatstva finansirao početak izgradnje završene tek 1971. godine.
Predstavnica za medije Bijele kuće je objavila da je Upravni odbor izglasao dopunu tog naziva Trampovim imenom, zbog "nevjerovatnog rada koji je predsjednik Tramp obavio tokom posljednje godine u spasavanju zgrade, ne samo sa stanovišta rekonstrukcije, već takođe finansijski i u vezi s njegovom reputacijom".

Tramp u ime čuvenog Kenedi centra u Vašingotnu dodao i sebe

Kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji (EU) - sve priče na kojima su Andrija Mandić, Milan Knežević i Demokratski front (DF) gradili svoju političku strukturu - nestaće, prije svega, za građane Crne Gore koji se osjećaju Srbima. Tu leži glavna politička prijetnja Andriji Mandiću - ocijenio je istoričar Miloš Vukanović.
On je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenio da srpski građanski korpus unutar Crne Gore više neće glasati za njega.
- Samim tim - on u kontinuitetu mora da podgrijava revizionističke teme uz jednu dosta veliku napomenu da i to podgrijavanje postaje po malo nervozno i amaterski - ocijenio je Vukanović.
<h2>ČEKA NAS 65 ODSTO POGLAVLJA</h2>
Zatvaranje pet poglavlja je, kaže Vukanović, lijepa vijest - ali ukazuje da je to tek nekih 35 odsto pregovaračkog procesa u 14 godina pregovaranja.
&nbsp;- Što znači da se u preostalom periodu do godinu i po dana mora zatvoriti 65 odsto suštinski najkomplikovanijih poglavlja - ističe Vukanović.
On cijeni da je geopolitička situacija omogućila Crnoj Gori da plovi ka Evropskoj uniji, ali podvlači da period koji slijedi do zatvaranja pregovaračkog procesa zavisi isključivo od Crne Gore.
- Svaki građanin može da se sjeti ko nama sjedi u Vladi, kakvu sve administraciju imamo. Imamo veoma kvalitetnih, sposobnih, posvećenih ljudi, ali i određenih ministara koji daleko od toga da imaju kapacitete da pokrivaju te funkcije. Samim tim to znaju i naši evropski partneri koji su nam rekli: ,,izvolite, otvorena su vrata”... Ali sad je sve na nama, pa bih samim tim izrazio opreznost, skepsu i nadu da će se ljudi na čelu Vlade konačno posvetiti tome da aktiviraju sve ono što ova država ima. Trenutno se ne osjeća da su svi kapaciteti ovoga društva usmjereni ka tome što nas očekuje - ocijenio je Vukanović.
<h2>SITUACIJA SLIČNA ONOJ IZ 2016. GODINE</h2>
On je ustvrdio da strani maligni uticaj nije nastao odjednom, već da se dugo gajio. Zato cijeni da je trenutna situacija u Crnoj Gori slična onoj iz 2016. godine i periodu pred pristup u NATO savez.&nbsp;
- Sad je situacija koliko-toliko drugačija, niti Beograd, niti Moskva mogu da budu toliko fokusirani na nas... Daleko od toga da plodovi njihovog sjemena ne postoje u Crnoj Gori, da ne sjede u našoj Vladi, univerzitetima ili drugim institucijama. Daleko od toga da Srpska pravoslavna crkva (SPC) ne gospodari značajnim dijelom crnogorskih procesa. Samim tim treba biti oprezan, a nadam se da su predstavnici Vlade, a i opozicije svjesni nekih stvari: da su ljudi, sa kojima bi trebalo da uđemo u EU, ipak došli na te pozicije zagovarajući dijametralno suprotne stavove. Ipak ti ljudi treba da dokažu da je vizija i njih i njihovog okruženja u Evropi, a ne negdje kod nekog satrapa koji tamo bombarduje ukrajinske gradove - istakao je Vukanović.
<h2>MANDIĆ MORA DA PODGRIJAVA</h2>
Obilježavanje 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore bio je, cijeni on, marginalni skup i predstava za lokalnu upotrebu - a ne produkt nekih važnih procesa.&nbsp;
Vukanović smatra da Mandić to radi jer mora na neki način da se opravda svojoj bazi - pa shodno takvom stremljenju mora konstantno neke teme držati podgrijanim.
- Kako Crna Gora bude napredovala ka Evropskoj uniji, ili postala dio Evropske unije, ove priče će postati apsolutno nebitne. Sve priče na kojima su &nbsp;Mandić , Knežević i DF gradili &nbsp;svoju političku strukturu nestaće, prije svega za građane Crne Gore koji se osjećaju Srbima, e tu leži glavna politička prijetnja Andriji Mandiću - srpski građanski korpus unutar Crne Gore koji više neće glasati za njega, samim tim on u kontinuiteti mora da podgrijava ove teme uz jednu dosta veliku napomenu da i to podgrijavanje postaje po malo nervozno i po malo amaterski - naglasio je Vukanović.
<h2>IZA SVIH EKSTREMISTIČKIH STRUJANJA STOJI MANDIĆ</h2>
Iza svih ekstremističkih strujanja koje se dešavaju u posljednjih nekoliko godina stoji, smatra on, upravo predsjednik Skupštine koji se, kako kaže, igra „mirotvorca neke centralističke umjerene građanske struje“.
- Sve ekstremističko koje naginje ka velikosrpskom revizionizmu u Crnoj Gori iza toga stoji kancelarija predsjednika Skupštine. Postoje razno razne priče da postoje frakcije unutar crkve, unutar njih, i to nas ne zanima jer su generalno svi usmjereni ka istom pravcu. A koji je to pravac?! Uz konstantno potenciranje pitanja mauzoleja na Lovćenu, u organizovanim revizionističkim sistemima cilj toga bi bio da oni promijene identitetsku strukturu Crne Gore, oni nemaju kapaciteta to da rade, tako da oni to rade iz dva cilja, prvi je pokušaj da Crnu Goru etno federalizuju i da u tom etno federalističkom korpusu oni imaju svoje biračko tijelo. Drugi je mnogo oportuniji, a mislim i za njih mnogo važniji, a to jeste da se društvo u Crnoj Gori konstantno drži pod nekom tenzijom i konstantno okupirano ovim temama da ne možemo da se fokusiramo na neke druge teme - istakao je Vukanović.
<h2>REVIZIONIZAM I PRIMITIVIZAM</h2>
Sagovornik Televizije E se osvrnuo i na sjutrašnji protest na brdu Gorica kod spomen- obilježja Partizanu borcu, na Dan oslobođenja Podgorice i istakao da svaka akcija izaziva reakciju.&nbsp;
- Sve ono što smo vidjeli u prethodnih godinu dana izaziva u crnogorskom društvu određenu reakciju, možda ne i toliko koliko bi određeni aktivisti proevropske, prograđanske i pro crnogorske strane voljeli, ali ipak izaziva - podsjetio je Vukanović.&nbsp;
Naglašava da je pored revizionizma u velikoj mjeri prisutan i primitivizam, za koji smatra da je posljedica nekompetentnosti vladajućih struktura.
- Mi nijesmo imali nikakvo procesuiranje, ili ja ne mogu da se sjetim, za govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca, sve ono što smo vidjeli, a imamo procesuiranje ljudi koji su apsolutno imali pravo da se okupe i da demonstriraju protiv onoga što se tamo dešavalo. Samim tim u društvu jedina gora stvar od nepostojanja pravde je selektivna pravda i to bih napomenuo ljudima koji se bave tom sferom u Crnoj Gori da zapamte, jer svaki sljedeći put kada budu probali to da rade reakcija će biti samo još veća - zaključio je Vukanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Vukanović: Glavna politička prijetnja Mandiću je približavanje EU, zato mora da podgrijava revizionističke teme

Kremlj je saopštio da potencijalno raspoređivanje stranih vojnih snaga u Ukrajini ostaje pitanje o kojem se može razgovarati, ali je odbio da ulazi u detalje prijedloga o evropskoj multinacionalnoj vojnoj sili, koji su ranije iznijeli lideri Evropske unije.
Iz Kremlja poručuju da pitanje stranog vojnog prisustva u Ukrajini nije zatvoreno, ali ističu da se o tome mora razgovarati izvan očiju javnosti.
Govoreći u srijedu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov opisao je moguće prisustvo stranih snaga na ukrajinskoj teritoriji kao "predmet razgovora", ali je odlučno odbio da o toj temi daje dodatna pojašnjenja u medijima.
Peskov je reagovao na zajedničku izjavu lidera Evropske unije objavljenu ranije ove sedmice, u kojoj se poziva na sigurnosne garancije za Kijev, koje bi mogle uključivati uspostavljanje multinacionalne vojne sile pod vodstvom Evrope. Prijedlog podrazumijeva formiranje "koalicije voljnih" koja bi djelovala unutar Ukrajine.
- U ovoj fazi nećemo javno raspravljati ni o opštim konceptima ni o konkretnim detaljima - rekao je Peskov, naglašavajući da je stav Moskve o stranim vojnim kontingentima u Ukrajini već jasno iznesen od strane predsjednika Vladimira Putina i drugih visokih zvaničnika.
Dodao je da stav Moskve ostaje "dosljedan, dobro poznat i apsolutno jasan", ali je ponovio da samo pitanje, u principu, ostaje otvoreno za razgovor.
Prema saopštenju EU, predložena sila imala bi ulogu u obnovi ukrajinskih oružanih snaga i jačanju dugoročne sigurnosne arhitekture zemlje. Njen mandat bi uključivao podršku kontroli vazdušnog prostora, jačanje pomorske sigurnosti i sprovođenje operacija na teritoriji Ukrajine.
Evropski lideri ovu inicijativu predstavljaju kao dio širih napora da se Kijevu osiguraju trajne sigurnosne garancije, dok rat traje i dok se intenziviraju rasprave o budućem odbrambenom položaju Evrope.
Moskva je u više navrata upozorila da bi prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini bilo shvaćeno kao velika eskalacija, iako evropske prijestolnice istražuju nove načine za jačanje vojne otpornosti Ukrajine.
Odbijanjem da javno govori o konkretnim detaljima, Kremlj je signalizirao da bi se svaki dijalog o stranom vojnom raspoređivanju vjerovatno vodio kroz diplomatske kanale ili neformalne pregovore, a ne putem javnih foruma.

Drugačiji ton Moskve: Kremlj prvi put dao signal da je spreman dati veliki ustupak Ukrajini

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Tag: prihod