Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o &nbsp;potvrđivanju Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu kojim se omogućavaju svim studentima iz država potpisnica omogućavaju lakši uslovi za upis na fakultete drugih država.
- &nbsp;To znači da će studenti iz jedne države moći da konkurišu za upis na javne univerzitete i visoke škole u drugim državama potpisnicama pod istim ili ekvivalentnim uslovima kao i domaći kandidati - naglasili su u Vladi.
Time se, kažu oni, smanjuju administrativne prepreke i poboljšava dostupnost visokog obrazovanja u regionu.
- Drugo ključno pitanje koje Sporazum reguliše jeste priznavanje srednjoškolskih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja. Svaka država potpisnica obavezuje se da će priznavati diplome i kvalifikacije stečene u ostalim državama članicama, osim u slučajevima kada postoje značajne razlike u obrazovnim standardima - istakli su oni.
Na ovaj način se, kažu u Vladi, studentima omogućava lakši prelazak iz jedne obrazovne institucije u drugu, bez dodatnih birokratskih procedura ili dugotrajnih nostrifikacija diploma.
- Treća važna oblast koju ovaj međunarodni ugovor uređuje jeste osnivanje Zajedničke komisije za pristup visokom obrazovanju i prijem na studije. Ova komisija ima zadatak da nadgleda sprovođenje Sporazuma, usklađuje zajedničke liste priznatih obrazovnih institucija i razmatra eventualne sporove ili izazove u njegovoj primjeni - naveli su oni.
Komisija se, kako su kazali, sastoji od predstavnika svake države potpisnice i redovno se sastaje kako bi pratila efikasnost primjene Sporazuma i predlagala eventualne izmjene.
- Pored ovih osnovnih oblasti, Sporazum se bavi i dodatnim aspektima, kao što su transparentnost prijemnih procedura, obaveza država da obezbijede informacije o dostupnim programima studiranja, kao i mogućnost daljeg razvoja zajedničkih studijskih programa između visokoškolskih ustanova iz različitih država potpisnica - zaključili su u Vladi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada utvrdila Prijedlog: Studenti da imaju jednake uslove za upis fakulteta na Zapadnom Balkanu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se Rusija slaže sa američkim prijedlogom o prekidu vatre s Ukrajinom, ali da "postoje nijanse" i da svaki sporazum treba da dovede do dugoročnog mira.
Ranije ove sedmice delegacije iz Kijeva i Vašingtona saglasile su se s predloženim 30-dnevnim prekidom vatre koji je predložio američki predsjednik Donald Tramp na sastanku u Saudijskoj Arabiji.
Tokom sastanka u Bijeloj kući 12. marta s irskim premijerom Majkl Martinom, Tramp je izrazio uvjerenje u osiguravanje primirja za Ukrajinu, a njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof stigao je u Moskvu ranije 13. marta kako bi razgovarao s Kremljom o situaciji.
- Slažemo se s prijedlogom da prestanu borbe. Ali polazimo od činjenice da ovaj prekid treba da dovede do dugoročnog mira i eliminiše korijenske uzroke ove krize. Mi smo za (prekid vatre), ali postoje nijanse - rekao je Putin tokom pres-konferencije u Moskvi sa bjeloruskim liderom Aleksandrom Lukašenkom.
Američki predsjednik je okončanje ruske više od trogodišnje invazije na Ukrajinu stavio kao glavni prioritet otkako je preuzeo mandat prije manje od dva mjeseca, brzo uputivši svoje visoke zvaničnike u Moskvu i Kijev da pripreme osnov za mirovne pregovore.
Putin je rekao da u prijedlogu ima pitanja bez odgovora, poput onog šta učiniti u vezi s upadom Ukrajine u rusku oblast Kursk.
- Ako imamo prekid vatre, znači li to da će svi tamo otići? "Da li da ih (ukrajinske trupe) pustimo nakon što su počinili zločine nad stanovništvom? Ili bi se predali - naveo je Putin.
Ukrajina je zauzela dio regije Kursk u tajnom upadu u avgustu, što je potez koji se smatra pokušajem da se ruske snage odvrate od istočne Ukrajine i da se teritorija iskoristi kao moneta u bilo kakvim mirovnim pregovorima.
Ta strategija je sada u opasnosti da propadne jer ruske snage polako potiskuju Ukrajince iz Kurska, nakon što su ponovo zauzeli više od polovine teritorije koju je u početku zauzela Ukrajina.

Putin: Saglasni smo s američkim prijedlogom o prekidu vatre, ali postoje nijanse...

Državni sekretar SAD Marko Rubio je izjavio da bi države koje kritkuju plan predsjednika SAD Donalda Trampa za Pojas Gaze trebalo da predlože kako pomoći toj palestinskoj teritoriji.
Arapske zemlje i palestinski lideri izrazili su žestoko protivljenje Trampovom predlogu da nakon razornog rata palestinskog Hamasa s Izraelom dva miliona stanovnika Pojasa Gaze bude preseljeno u susjedne zemlje, uz mogućnost da Gaza postane luksuznio letovalište.
Rubio je novinarima u Dominikanskoj Republici, gde je u posjeti, rekao da Tramp predlaže obnovu te teritorije koja je sada „nenaseljiva“.
Objasnio je da sporne izjave Trampa djelimično imaju za cilj da podstaknu druge zemlje koje „imaju ekonomski i tehnološki kapacitet“ da učestvuju u obnovi.
- Predsjednik Tramp je ponudio da bude dio tog rješenja… Ako su druge zemlje spremne da se uključe i učine to same, to bi bilo sjajno, ali izgleda da niko ne žuri da to uradi - dodao je Rubio.
Tramp je izazvao uznemirenje širom svijeta time što je u utorak tokom posjete premijera Izraela Benjamina Netanjahua u Vašingtonu rekao da planira američko dugotrajno preuzimanje Pojasa Gaze, čiji bi stanovnici mogli da se presele u Jordan ili Egipat, mada se tome protive i oni i te dvije države.

Rubio: Države koje kritikuju Trampov plan za Gazu da predlože što uraditi

Vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore jednoglasno je predložilo redovnog profesora Vladimira Savkovića za dekana - za mandatni period od 2025. do 2028. godine.
Kako su saopštili, uz redovne obaveze u nastavi, profesor Savković član je Senata Univerziteta Crne Gore i nosilac Jean Monnet katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, koja je nedavno ustanovljena na Pravnom fakultetu, uz podršku Evropske komisije.
- Dugogodišnji je predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a u periodu od 2012 – 2018. godine bio je član Pregovaračke grupe – glavnog ekspertskog tijela Crne Gore za pristupne pregovore s Evropskom unijom, zadužen za vođenje pregovora u više pregovaračkih poglavlja koja se odnose na unutrašnje tržište EU. Na različitim projektima unapređenja crnogorskog i regionalnog zakonodavstva bio je angažovan u svojstvu nacionalnog ili međunarodnog eksperta Svjetske banke, UNDP-a, Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, GIZ-a i drugih međunarodnih organizacija - dodali su oni.
Navode i da je profesor Savković samostalni autor šest naučnih knjiga, od kojih se ističu „Komentar Zakona o privrednim društvima“, „Pravo unutrašnjeg tržišta Evropske unije“, prvi udžbenik iz prava EU objavljen na Univerzitetu Crne Gore, kao i dvije naučne monografije na engleskom jeziku, u izdanju Kluwer Law International.
- Autor je i preko 50 naučnih radova izdatih od strane renomiranih međunarodnih i regionalnih izdavača, poput Kluwer-a, Brill-a, Wiley-a, Zagrebačkog sveučilišta i Univerziteta u Beogradu. Tokom karijere, usavršavao se na Univerzitetu Nebraska u SAD-u, Univerzitetu Sophia Antipolis u Nici, Evropa institutu u Sarbrikenu, Univerzitetu Nova u Lisabonu, Regent’s Univerzitetu u Londonu, Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti i sjedištu UNCITRAL-a u Beču. Govori engleski i u radu se služi francuskim jezikom. Oženjen je i otac četvoro djece - zaključili su u saopštenju.

Vijeće Pravnog fakulteta predložilo Vladimira Savkovića za novog dekana

U ovoj emisiji Građanskog ugla, između ostalih, čućete odgovore na pitanja da li se kulturne razlike među narodima Zapadnog Balkana namjerno uvećavaju kroz politički diskurs ili namjerno prenebregavaju, da li kultura spaja ili razdvaja, koliko se u kulturu ulaže i kako se ta sredstva (zlo)upotrebljavaju. 
 
O kulturi i identitetu kao polju spajanja ili razdvajanja direktorica za strategiju i komunikacije Centra za građansko obrazovanje Zvezdana Kovač razgovara sa političkim analitičarem iz Sjeverne Makedonije Sašom Ordanoskim, novinarom iz Bosne i Hercegovine Dževdetom Tuzlićem, profesoricom francuskog jezika i književnosti Jasnom Tatar Anđelić i Androm Martinovićem iz Crne Gore. Iz Srbije se uključila onlajn profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu Ana Martinoli. 
 
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoECNX3gIyew&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O kulturi i identitetu kao polju spajanja ili razdvajanja

Policijski službenici su efikasnim aktivnostima koje su koordinirano i planski sproveli, osujetili N.P. (19) iz Beograda i N.P. (28) iz Šapca, u namjeri da sprovedu kriminalne aktivnosti povezane sa teškim i organizovanim kriminalom, kazao je načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Petar Rolović povodom akcije policije u kojoj su uhapšena dva državljanina Srbije i član kriminalne grupe iz Budve.
Rolović je podsjetio da je policija, sprovodeći pojačane aktivnosti usmjerene na djelovanje organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantih lica, pronašla motor za koji se sumnja da je trebalo da bude iskorišćen u izvršenju teškog krivičnog djela.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsena-dva-drzavljana-srbije-i-clan-kriminalne-grupe-iz-budve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U kratkom &nbsp;oku smo identifikovali lice – &nbsp;N.P. (19) iz Beograda, koji je pomenuti motor, bez registarskih oznaka i sa ključem u bravi, pripremio i sakrio na jednoj nenaseljenoj lokaciji. Ubrzo je pronađen i N.P. (28) iz Šapca, koji je isto ilegalno boravio na našoj teritoriji, a čija se povezanost sa ovim prvim licem utvrđuje - naveo je Rolović.
On je istakao da se radi o višestrukim povratnicima u izvršenju krivičnih djela na teritoriji Srbije.&nbsp;
- Sprovođenjem niza aktivnosti, utvrđeno je da je osumnjičeni N.P. koristio stanove na tri različite lokacije u Budvi, gdje je, po dobijanju naredbi nadležnog suda, izvršen pretres kada je pronađena izvjesna količina narkotika - naglasio je Rolović.
On je podsjetio da je uhapšen i Budvanin I.P. (35), koji slovi za člana jedne organizovane kriminalne grupe, zbog ometanja policijskih službenika u vršenju službene radnje.
Rolović je rekao da je I.P. prilikom započinjanja pretresa prišao i ometao policijske službenike, u namjeri da ostvari kontakt sa N.P. (28).&nbsp;
- Takođe, daljim provjerama je utvrđeno da je za N.P. (28) aktivna međunarodna potjernica, koja je raspisana od strane NCB Interpola Beograd, radi izdržavanja kazne zatvora izrečene zbog krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga - rekao je Rolović.
Poručio je da nastavljaju policijsko – tužilačke i istražne aktivnosti, u cilju utvrđivanja svih okolnosti boravka i djelovanja ovih osoba na našoj teritoriji, kao i aktivnosti koje se odnose na otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje najtežih krivičnih djela i djelovanja kriminalnih grupa.
- Ove aktivnosti predstavljaju još jedan primjer odlučnog i koordinisanog odgovora Uprave policije na izazove koje postavlja organizovani kriminal - poručio je Rolović.
<h2>Šaranović: Država čuva leđa službenicima policije i čvrsto je uz njih</h2>
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je, komentarišući ovo hapšenje, službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva i Sektora za borbu protiv kriminala uputio zahvalnost što ulažu maksimalne napore u borbi sa kontinuiranim bezbjednosnim izazovima koji, kako je naveo, postoje kao posljedica međusobnih obračuna organizovanih kriminalnih grupa nastalih za vrijeme bivšeg sistema.
- Srećan sam sto ću službenicima policije pružiti ruku za ovakav doprinos državi i poručiti im da im država čuva leđa i čvrsto je uz njih. Čestitam vam u ime svakog građanina Crne Gore koji se zbog vas osjeća sigurno - poručio je Šaranović.

Rolović: Osujećene kriminalne aktivnosti, jedan od uhapšenih koristio stanove na tri lokacije u Budvi

Pravi efekti evropskih reformi i razvoja vide se na lokalnom nivou, u opštinama poput Bijelog Polja, gdje se kvalitet života poboljšava, rekao je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler.
Kako je saopšteno iz Evropske kuće, Satler je to kazao na otvaranju proslave Dana Evrope u Bijelom Polju.
On je rekao da Dan Evrope predstavlja podsjetnik na to šta se može postići kad društva biraju međusobnu saradnju i integracije.
- Pravi efekti evropskih reformi i razvoja vide se upravo na lokalnom nivou – u opštinama poput Bijelog Polja – gdje se kvalitet života ljudi konkretno poboljšava i gdje prave prilike moraju doprijeti do svakog građanina - kazao je Satler.
Predsjednik Opštine Petar Smolović kazao je da je zadovoljan što obilježavanje Dana Evrope počinje u Bijelom Polju.
On je naglasio da je ta opština uvijek bila predvodnik pozitivnih promjena, dodajući da tako žele da nastave i u oblasti zaštite životne sredine.
Smolović je istakao značaj Poglavlja 27 koje, kako je naveo, donosi brojne izazove, posebno u oblasti upravljanja otpadnim vodama i otvaranja Regionalnog reciklažnog centra.
Prema riječima Smolovića, plan je da Bijelo Polje postane centar za reciklažu otpada za 12 sjevernih opština, čime bi se izbjeglo otvaranje klasične deponije.
U saopštenju se navodi da je Satler, zajedno sa ministrom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanom Ćulafićem i Smolovićem, razgovarao sa predstavnicima lokalne zajednice o izgradnji budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Satler je, odgovarajući na pitanja građana, naglasio značaj tog projekta za javno zdravlje i zaštitu životne sredine.
- Savremeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je ključno za dobrobit građana Bijelog Polja. Ono štiti izvore vode, podržava ekonomski razvoj i približava Crnu Goru standardima EU - rekao je Satler.
Ćulafić je istakao da je, kada je bilo koji projekat u pitanju, najbitnija saradnja sa lokalnim samoupravama i mišljenje i stav lokalnog stanovništva.
Govoreći o Poglavlju 27 - Životna sredina i klimatske promjene, Ćulafić je naglasio važnost ispunjenja svih obaveza i dodao da vjeruje da će uz podršku EU sve biti finalizovano u predviđenom roku.
Kako se navodi u saopštenju, u okviru programa u Bijelom Polju organizovan je razgovor sa Lokalnom urbanom grupom, predstavnicima civilnog sektora i građana, koji djeluju u okviru EU projekata za održivi razvoj lokalnih zajednica.
Dodaje se da je organizovana i posjeta novootvorenom info kutku „EU i tačka“ u Sportskom centru Nikoljac, mjestu informisanja građana o EU u lokalnoj zajednici, koje je dio projekta „Opštine za EU“.

Satler: Pravi efekti evropskih reformi vidljivi na lokalnom nivou

Sporazum sa Ujedinjenom Arapskim Emiratima (UAE) trebalo bi da bude usvojen 20. maja, kada će o tom važnom dokumentu poslanici raspravljati u Parlamentu, kazao je ministar bez portfelja, zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore, Milutin Butorović u emisiji "Budimo budni - pitajte Vladu“ na Prvom programu Televizije Crne Gore.
Vjeruje, kako kaže, da ni opozicija više neće imati argumente protiv ovog ugovora, te da očekuje da će se pitanje oko sporazuma naći na dnevnom redu ove ili naredne sedmice, jer je predlog za to već poslat Parlamentu.
Na pitanje kako komentariše pismo o Sporazumu sa UAE evropske komesarke za proširenje EU Marte Kos, te da li ga vidi kao podršku ili kritiku, Butorović kaže da ne bi ulazio u to da li je u pitanju podrška ili kritika.
- Ali ono što svakako primjećujemo je da su oni potvrdili što smo mi govorili a to je da se sporazum ne kosi sa pravom EU, niti se kosi sa Sporazumom o pridruživanju, tako da smo samo dokazali i građanima i opoziciji da radimo ispravno i transparentno, a da će biti transparentno sve ono što slijedi. Komesarka je rekla da će nam pomoći u primjeni sporazuma koji će naknadno uslijediti - navodi Butorović.
Komentarišući atmosferu na političkoj sceni kada je u pitanju Sporazum sa UAE on kaže da postoje dva aspekta koja se moraju uzeti u obzir i to politički i onaj koji se odnos na NVO sektor.
- Politički aspekt se odnosi na sitno politikanstvo i strogo partijske interese jer jednistavno je doređenim opozicionarima možda krivo da oni ovakve ugvore nijesu uspjeli da predstave građanima države. Civilni sektor sam uvijek shvatao tako da oni dolaze sa konstruktvinim predlozima i smatram njihove kritike dobronamjernim. Ono što im imam reći je da dok je 44 Vlada na snazi i Milojko Spajić na njenom čelu ne treba da brinu - naveo je Butorović.
Nije želio da komentariše ni to što je poslanik DPS-a Nikola Rakočević ocijenio da ovaj sporazum ne treba našoj državi.
- Ne volim da tumačim tuđe rečenice ali Crnoj Gori su svi kredibilni investitri potrebni jer država ima i veliko prirodno bogatstvo i resurse i mi kao mala država ne možemo u djelo da sprovdemo veliki projekat sami. Bitno je da su investitori kredibilni i da žele da podignu ekonomiju na zdravim i realnim osnovama kao i da nemamo lažna obećanja i sumnjive investicije - istakao je Butorović.

Butorović: Sporazum sa UAE trebalo bi da bude usvojen 20. maja

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Suspendovani službenik policije Petar Lazović negirao je navode optužnice da je zloupotrijebio službeni položaj i da je radio u korist kavačkog kriminalnog klana. Lazović je naveo sve predmete i istrage koje su pokrenute na osnovu njegovih informacija koje je prosljeđivao svojim nadređenim. On je na pitanje jednog od svojih branilaca, advokata Nikole Martinovića naveo da je dobio informaciju o kretanju broda Budva do odredišta u Hamburgu. - O tome sam obavijestio Dejana Kneževića - kazao je Lazović. On je istako i da je dobio informaciju o pripremanju likvidaciij Slobodana Kašćelana, koje bezbjednosne službe tretiraju kao jednog od šefova kavačkog klana. - Tada sam donio informaciju o potencijalnim mjestima gdje je planirana egzekucija Kašćelana. Ubistvo je bilo planirano plastičnim eksplozivom velike razorne moć. U pitanju je bilo 3, 5 kilograma eksploziva i trebalo je da ga postave na krov njegovog vozila ili na bočnu stranu auta kada se približe motorom - ispričao je Lazović.&nbsp; Dodao je da je o tome obavijestio tadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića. Suspendovani policajac je ukazao i da je dobio informaciju o švercu veće količine marihuane preko rijeke Bojane. - Zbog propusta u službi i pojedinaca u pravosuđu izgubili smo časnog policajca Rudolfa Elezovića - kazao je Lazović. On je dodao i da je imao informaciju o dolasku dvojice plaćenika iz Kolumbije i on je o tome obavijestio Žižića. I ta informacija, kako kaže, ispostavila se tačna. Oni su tada uhapšeni u Crnoj Gori. Lazović je naveo da je Kolumbijce vozio Goran Brajović, ali je rekao da ne zna da li je Brajović bio upoznat što oni pripremaju. Lazović je takođe naveo i da je on saopštio Miloradu Žižiću da se u Kotoru ili Tivtu priprema ubistvo srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. - Po tadašnjim informacijama Goran Marković i Milo Jovanović bili su potencijalni izvršioci. Uhapšen je Marković i kod njega je nađeno oružje. Marković je uhapšen sa Jovanovićem u štek stanu - kazao je Lazović. On je dodao i da je pretpostavljene obavijestio da se iza autobuske stanice u Tivtu nalazi " opel astra" zatamnjenih stakala i u vozilu se nalazio kreč i lopata. - Ja sam imao informaciju da je Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat trebalo da ubije Goran Marković. Zatim bi organizatori ubili Markovića i prikrili tragove. Vjerovatno je taj kreč i lopata trebalo da posluži kako bi Markovića zakopali - kazao je Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Borivoje Borović i Nikola Martinović"> <figcaption>Borivoje Borović i Nikola Martinović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je na pitanje advokata Martinovića rekao da je zahvaljujući njegovoj informaciji razbijen ogranak kavačkog kriminalnog klana u Nikšiću, da su na osnovu njegovih podataka procesurane osobe za pripremanje likvidacije Marka Ljubiše Kana, kojeg službe bezbjednosti označavaju kao viskopozicioniranog člana škaljarskog klana i da to pripremaju osobe iz kavačke grupe. Ali to, prema riječima Lazovića, nije sve. On je takođe dobio podatke o potencijalnim izvršiocima ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića. Njegove informacije bile su i o švercu cigarete i o tome je obavijestio šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Lazović je na pitanje advokata Martinovića rekao i da je svojim kolegama dao operativne informacije o osobama za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić. Od njega je takođe potekla i informacija gdje se krije potraživani Dragoslav Ćetković najbliži saradnik sada ubijenog Jovana Vukotića. Na pitanje drugog branioca, advokata Borivoja Borovića kazao je da nikada nije korsiti skaj aplikaciju, da od 2018. godine nije putovao van Crne Gore. - Nikada nijesam putovao u Južnu Ameriku, Australiju i Afriku. Sve informacije koje sam dobio dijelio sam sa nadređenim ali i sa svojim kolegama operativcima- kazao je Lazović. To je, kako kaže, bilo zbog potrebe službe i da bi se podaci uporedili i uparili. - Ja sam se ponašao kao profesionalac, nijesam ništa krio - naglasio je Lazović. Osim Lazovića i ostali optuženi - Slobodan Kašćelan, Radovan Mujović, Radovan Pantović, Nikša Perović i Petar Mujović negirali su navode optužnice. Kašćelan je rekao da ne priznaje krivično djelo i da nema nikakve veze sa optužbama. - Nijesam koristi skaj komunikaciju, to nije moje kodno ime koje se pominje u optužnici. Možete da me pitate što god hoćete. Ležim nevin u pritvoru. Nemam &nbsp;primjedbi na odbranu Petra Lazovića, niti me zanima što je rekao - kazao je Kašćelan. Optuženi Radovan Mujović je negirao navode optužnice navodeći da je šest godina na izdržavanju kazne. - Stavlja mi se na teret da sam dospio do Amerike, Afrike a ja nigdje iz Spuža nijesam mrdnuo. Kod mene nikada ništa nedozvoljeno nije pronađeno - kazao je Radovan Mujović. Optuženi Radovan Pantović kazao je da je uhapšen zbog navodnog šverca 74 kilograma droge iz Amerike, Azije. - To je neistina i fabrikovano je sve kao i poruka i optužnica protiv mene. Podigli su dvije pa treću optužnicu da ne bih izašao iz pritvora. Malo im je jedna bila pa su iste poruke iskoristili i za druge dvije - kazao je Pantović. Ovi postupci će, kako je kazao, ići u nedogled i to će završiti negdje 2070. - Jedini cilj je da ne izađem iz pritvora - rekao je optuženi. Nikša Perović negirao je optužbe za parnje novca naglašavajući da nikada nije koristio skaj aplikaciju. - Sav novac koji smo zaradili moja porodica i ja uložili smo u taj objekat, čak smo se i kreditno zadužili - kazao je Perović. Petar Mujović je rekao da nije član nikakve kriminalne organizacije i da nije pokušao da ubije Jovicu Vukotića. Na ročištu je zatraženo ukidanje pritvora Lazoviću, Petru Mujoviću i Nikši Peroviću ali je sud odbio taj prijedlog nakon pauze od sedam minuta. Suđenje se nastavlja 29. maja.

Lazović: Na osnovu mojih informacija spriječeno ubistvo Ljubiše Kana, Belivuka, Miljkovića, Kašćelana i razbijen ogranak kavačkog klana u Nikšiću

Tradicionalna, pozitivistička, Rankeova škola, u istorijskoj nauci, veli da treba pisati kako je uistinu bilo (te teze je ponovio i znameniti Karel Kosik) i da treba pustiti činjenicama da same govore. Nepristrasno i bez posrednika. To u istorijskoj nauci, modernoj, ipak, i na žalost, nije moguće, jer je istoričar taj koji pronalazi i objavljuje istorijske izvore, on je posrednik između prošle stvarnosti i sadašnjosti i preko istoričara se saznaju dokumenta, uglavnom, i on ih saopštava i interpretira u skladu, sa, nadasve, utvrđenim istorijskim činjenicama.&nbsp; Drugo ime za utvrđene istorijske činjenice se naziva ISTINA, premda se istorija uvijek piše, a nikad napisati ne može, konačno. To je jasno, makar u istorijskoj nauci. No da budeno konkretni, u konkretnom slučaju istoriografske teme i ekspozicije. Četnički pokret 1941-1945. bio je &nbsp;zločinački, kvislinški, a jedan od njegovih glavnih vođa u Crnoj Gori bio je kapetan Jakov Jovović iz Bjelopavlića. &nbsp;Klasični ubica, mučitelj i sluga fašističko- nacističkog italijanskog i njemačkog okupatora i kukavički bjegunac iz Crne Gore 1944. I krvnik Crnogoraca. &nbsp;Sa njim u stroju pobjegao je i bivši zemljoradnik- Blagoje Jovović 1944, lažni atentator na poglavnika NDH Anta Pavelića 1957. Pobjegli i Jakov i Blagoje u Argentinu 1944 i kasnije i tamo obojica umrli. Jedan prije, drugi kasnije.&nbsp; Obojica proglašeni službeno ratnim zločincima i obojicu grli svetosavska sekta pod nazivom Srpska pravoslavna crkva, lažnim imenom jer je vaseljenski carigradski patrijatrah zove ispravno Crkva Srbije jer ona to jeste. A ona je okupatorska u Crnoj Gori od kraja 1918. godine. A zločinačka četnička politika i ideologija je njen savremeni i bivši , jedinstveni oficijelno spiritus movens oličena u vođstvu Crkve Srbije i režima u Srbiji i partijama bitnim, na žalost u vlasti u današnjoj Crnoj Gori. &nbsp;Baš upravo to. Oni glorifikuju četničke ratne zločince i zločine i pokušavaju "pravdati" njihove zločine. Od Draže, Pavla itd. To su oni i ne čudimo se tome ništa. Oni su vazda tom projektu pripadali. U ovom tekstu objavljujem, dva zanimljiva dokumenta, koja vrijedi pročitati, kako su zloglasni četnički komandant Jakov Jovovic i ostali, među kojima i Blagoje Jovović činjeli povrede ratnog i humanitarnog prava, i zatvarali, pljačkali i mučili crnogorske rodoljube i civile Momčila Kovačevića, Dušana L. Simonovica, koji su bili žrtve proganjanja od strane četničke bande Jakova Jovovića, a u svemu tome je učestovavo je i Blagoje Jovović kao saizvršilac, i bjegunac, koji je i zvanično (Blagoje Jovović, koga glorifijuje Crkva Srbije i režim u Srbiji i ovdašnji četnički paževi) proglašen ratnim zločincem 10. juna 1946. godine.&nbsp; I u sjajnoj emisiji "Drugačija radio veza", na Anteni M, Darko Šukovic je u razgovoru sa uvaženim dr Dragutinom Papovićem, između ostalog, jasno i tačno rekao pominjući Blagoja Jovovića da je on bio- prevarant. Izmislio Jovović po nalogu četničke bratije da je on pucao na poglavnika NDH zločinca Pavelića. Obična laž i nista više. &nbsp;U nastavku slijedi faksimil arhivskih dokumenta.&nbsp; IZVOR:&nbsp; DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE, ARHIVSKO ODJELJENJE PODGORICA, KUTIJA 3, PREDMET RG. BR. 81, INV. Br. 273, FOND- PRINOVLJENI SPISI NOB-a (1941-1945), MATERIJALI (ODLUKE) ZEMALJSKE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA, DOSIJE ČETNIKA BLAGOJA JOVOVIĆA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c" data-rendition-name="original" width="1209" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>

Tag: prijedlog