<p>I laiku je jasno da Crna Gora ima lošu avio dostupnost, te da to mora hitno i strateški mijenjati, prvenstveno zbog značaja koji avio saobraćaj ima za crnogorsku privredu - ako znamo da je turizam strateška grana, a da je Crne Gora turistička destinacija koja bi kao takva trebalo da bude prepoznata u svijetu.</p>
<p>Zbog svega navedenog, neke stvari se pokreću sa mrtve tačke.</p>
<p>Ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević</b> u razgovoru za Portal ETV kaže da Crna Gora radi na definisanju prioritetnih avio linija od javnog interesa. Novac će, kako dodaje, biti obezbijeđen iz budžeta, a koliko će para biti izdvojeno i koje će to biti prioritetne linije - biće poznato nakon sprovedenih analiza.</p>
<p>Njen je prijedlog da Brisel bude među prioritetnim destinacijama.</p>
<p>Skupština je nedavno dala zeleno svjetlo za izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju, kojima se u domaće zakonodavstvo predlaže uvođenje avio-linija od javnog interesa - PSO (Public Service Obligation), što primjenjuje većina članica Evropske unije.</p>
<p>- Radi se na definisanju prioritetnih linija. Prioritetne linije mogu biti i one koje nijesu komercijalne, ali su strateški bitne za Crnu Goru. Moje lično mišljenje je da bi Brisel svakako, kao strateški važna linija, trebalo da bude među prioritetnim, ali će konačna lista biti poznata nakon analize koja se sprovodi i koja za cilj ima da identifikuje najvažnije destinacije na osnovu realnih potreba i interesa - kaže ministarka.</p>
<h2>Strateški interesi</h2>
<p>Prema njenim riječima, u obzir se uzimaju potrebe turističke privrede, crnogorske dijaspore, poslovne zajednice i šireg ekonomskog konteksta, ali i strateški interesi Crne Gore u smislu našeg nastojanja da postanemo sledeća naredna članica EU.</p>
<p>Namjera je, dodaje, da se u narednom periodu formuliše održiva i precizna strategija avio-povezanosti, koja će se zasnivati na validnim podacima i dugoročnim interesima države, a ne isključivo na sezonskim fluktuacijama.</p>
<p>Ministarka za Portal ETV kaže da će se nakon završetka analize jasno odrediti potrebni resursi, prioritetne linije i model finansijske podrške.</p>
<h2>Pare iz budžeta</h2>
<p>Po završetku analize, biće moguće govoriti o konkretnim godišnjim izdvajanjima, dinamici finansiranja i trajanju državne podrške. Ono što je u ovom trenutku izvjesno jeste da će sredstva za ovu namjenu biti planirana kroz državni budžet u skladu sa fiskalnim mogućnostima.</p>
<p>- Važno je naglasiti da se ovdje ne radi o izdacima bez osnove, već o strateškoj investiciji u unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore, što direktno doprinosi povećanju broja turista, poslovnih aktivnosti i ukupne konkurentnosti naše destinacije na globalnom tržištu. Ministarstvo priprema i podzakonski akt koji će pratiti usvajanje zakona i stvoriti osnov za primjenu, taj će podzakonski akt vrlo brzo biti upućen Vladi - ističe ministarka.</p>
<h2>Značaj avio dostupnosti za razvoj turizma</h2>
<p>Na pitanje Portala ETV da li preduzeti koraci ukazuju na to da je država prepoznala problem nedovoljne avio-povezanosti Crne Gore, Vukićević kaže da nije tajna da je po preuzimanju Ministarstva saobraćaja više puta potpuno otvoreno govorila o problemima koji postoje vezano za vazdušni saobraćaj.</p>
<p>- Znate da je odlukom tadašnjeg ministra saobraćaja i Vlade ugašena kompanija Montenegro Airlines i da je otvorena nova, a to je stvorilo probleme sa destinacijama. Svi relevantni akteri, uključujući Ministarstvo saobraćaja, u potpunosti su svjesni izazova koji se tiču nedovoljne avio-povezanosti, naročito imajući u vidu značaj koji ovaj segment saobraćaja ima za razvoj turizma i cjelokupne privrede - navodi ona.</p>
<p>Dodaje da se ovo pitanje tretira kao strateški prioritet i razmatra se kroz više paralelnih pravaca.</p>
<p>- Poseban fokus stavljen je na obezbjeđivanje stabilne i cjelogodišnje avio-povezanosti, a ne samo sezonskog karaktera. Mogu da kažem da smo već postigli značajan napredak pa tako ove godine imamo mnogo više dostupnih destinacija u odnosu na prethodnu. Za ovo ljeto potvrđeno je 55 destinacija sa aerodroma u Tivtu i 45 u Podgorici, uz najavu dodatnih letova. Svakako da je PSO model nešto što će doprinijeti da avio-povezanost Crne Gore bude bolja tokom čitave godine. Ovo je prvi put da se u Crnoj Gori uvodi ovaj model i smatram to izuzetno značajnim - zakojučila je ministarka Vukićević u razgovoru za Portal ETV.</p>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vukićević za Portal ETV: Brisel je moj prijedlog prioritetne avio destinacije, o parama i linijama nakon analiza

<p>Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o &nbsp;potvrđivanju Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu kojim se omogućavaju svim studentima iz država potpisnica omogućavaju lakši uslovi za upis na fakultete drugih država.</p>
<p>- &nbsp;To znači da će studenti iz jedne države moći da konkurišu za upis na javne univerzitete i visoke škole u drugim državama potpisnicama pod istim ili ekvivalentnim uslovima kao i domaći kandidati - naglasili su u Vladi.</p>
<p>Time se, kažu oni, smanjuju administrativne prepreke i poboljšava dostupnost visokog obrazovanja u regionu.</p>
<p>- Drugo ključno pitanje koje Sporazum reguliše jeste priznavanje srednjoškolskih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja. Svaka država potpisnica obavezuje se da će priznavati diplome i kvalifikacije stečene u ostalim državama članicama, osim u slučajevima kada postoje značajne razlike u obrazovnim standardima - istakli su oni.</p>
<p>Na ovaj način se, kažu u Vladi, studentima omogućava lakši prelazak iz jedne obrazovne institucije u drugu, bez dodatnih birokratskih procedura ili dugotrajnih nostrifikacija diploma.</p>
<p>- Treća važna oblast koju ovaj međunarodni ugovor uređuje jeste osnivanje Zajedničke komisije za pristup visokom obrazovanju i prijem na studije. Ova komisija ima zadatak da nadgleda sprovođenje Sporazuma, usklađuje zajedničke liste priznatih obrazovnih institucija i razmatra eventualne sporove ili izazove u njegovoj primjeni - naveli su oni.</p>
<p>Komisija se, kako su kazali, sastoji od predstavnika svake države potpisnice i redovno se sastaje kako bi pratila efikasnost primjene Sporazuma i predlagala eventualne izmjene.</p>
<p>- Pored ovih osnovnih oblasti, Sporazum se bavi i dodatnim aspektima, kao što su transparentnost prijemnih procedura, obaveza država da obezbijede informacije o dostupnim programima studiranja, kao i mogućnost daljeg razvoja zajedničkih studijskih programa između visokoškolskih ustanova iz različitih država potpisnica - zaključili su u Vladi.</p>

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

Vlada utvrdila Prijedlog: Studenti da imaju jednake uslove za upis fakulteta na Zapadnom Balkanu

<p>Predsjednik Rusije <b>Vladimir Putin</b> izjavio je da se Rusija slaže sa američkim prijedlogom o prekidu vatre s Ukrajinom, ali da "postoje nijanse" i da svaki sporazum treba da dovede do dugoročnog mira.</p>
<p>Ranije ove sedmice delegacije iz Kijeva i Vašingtona saglasile su se s predloženim 30-dnevnim prekidom vatre koji je predložio američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> na sastanku u Saudijskoj Arabiji.</p>
<p>Tokom sastanka u Bijeloj kući 12. marta s irskim premijerom <b>Majkl Martinom</b>, Tramp je izrazio uvjerenje u osiguravanje primirja za Ukrajinu, a njegov specijalni izaslanik<b> Stiv Vitkof </b>stigao je u Moskvu ranije 13. marta kako bi razgovarao s Kremljom o situaciji.</p>
<p>- Slažemo se s prijedlogom da prestanu borbe. Ali polazimo od činjenice da ovaj prekid treba da dovede do dugoročnog mira i eliminiše korijenske uzroke ove krize. Mi smo za (prekid vatre), ali postoje nijanse - rekao je Putin tokom pres-konferencije u Moskvi sa bjeloruskim liderom <b>Aleksandrom Lukašenkom</b>.</p>
<p>Američki predsjednik je okončanje ruske više od trogodišnje invazije na Ukrajinu stavio kao glavni prioritet otkako je preuzeo mandat prije manje od dva mjeseca, brzo uputivši svoje visoke zvaničnike u Moskvu i Kijev da pripreme osnov za mirovne pregovore.</p>
<p>Putin je rekao da u prijedlogu ima pitanja bez odgovora, poput onog šta učiniti u vezi s upadom Ukrajine u rusku oblast Kursk.</p>
<p>- Ako imamo prekid vatre, znači li to da će svi tamo otići? "Da li da ih (ukrajinske trupe) pustimo nakon što su počinili zločine nad stanovništvom? Ili bi se predali - naveo je Putin.</p>
<p>Ukrajina je zauzela dio regije Kursk u tajnom upadu u avgustu, što je potez koji se smatra pokušajem da se ruske snage odvrate od istočne Ukrajine i da se teritorija iskoristi kao moneta u bilo kakvim mirovnim pregovorima.</p>
<p>Ta strategija je sada u opasnosti da propadne jer ruske snage polako potiskuju Ukrajince iz Kurska, nakon što su ponovo zauzeli više od polovine teritorije koju je u početku zauzela Ukrajina.</p>

Putin: Saglasni smo s američkim prijedlogom o prekidu vatre, ali postoje nijanse...

<p>Državni sekretar SAD Marko Rubio je izjavio da bi države koje kritkuju plan predsjednika SAD Donalda Trampa za Pojas Gaze trebalo da predlože kako pomoći toj palestinskoj teritoriji.</p>
<p>Arapske zemlje i palestinski lideri izrazili su žestoko protivljenje Trampovom predlogu da nakon razornog rata palestinskog Hamasa s Izraelom dva miliona stanovnika Pojasa Gaze bude preseljeno u susjedne zemlje, uz mogućnost da Gaza postane luksuznio letovalište.</p>
<p>Rubio je novinarima u Dominikanskoj Republici, gde je u posjeti, rekao da Tramp predlaže obnovu te teritorije koja je sada „nenaseljiva“.</p>
<p>Objasnio je da sporne izjave Trampa djelimično imaju za cilj da podstaknu druge zemlje koje „imaju ekonomski i tehnološki kapacitet“ da učestvuju u obnovi.</p>
<p>- Predsjednik Tramp je ponudio da bude dio tog rješenja… Ako su druge zemlje spremne da se uključe i učine to same, to bi bilo sjajno, ali izgleda da niko ne žuri da to uradi - dodao je Rubio.</p>
<p>Tramp je izazvao uznemirenje širom svijeta time što je u utorak tokom posjete premijera Izraela Benjamina Netanjahua u Vašingtonu rekao da planira američko dugotrajno preuzimanje Pojasa Gaze, čiji bi stanovnici mogli da se presele u Jordan ili Egipat, mada se tome protive i oni i te dvije države.</p>

Rubio: Države koje kritikuju Trampov plan za Gazu da predlože što uraditi

<p>Vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore jednoglasno je predložilo redovnog profesora Vladimira Savkovića za dekana - za mandatni period od 2025. do 2028. godine.</p>
<p>Kako su saopštili, uz redovne obaveze u nastavi, profesor Savković član je Senata Univerziteta Crne Gore i nosilac Jean Monnet katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, koja je nedavno ustanovljena na Pravnom fakultetu, uz podršku Evropske komisije.</p>
<p>- Dugogodišnji je predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a u periodu od 2012 – 2018. godine bio je član Pregovaračke grupe – glavnog ekspertskog tijela Crne Gore za pristupne pregovore s Evropskom unijom, zadužen za vođenje pregovora u više pregovaračkih poglavlja koja se odnose na unutrašnje tržište EU. Na različitim projektima unapređenja crnogorskog i regionalnog zakonodavstva bio je angažovan u svojstvu nacionalnog ili međunarodnog eksperta Svjetske banke, UNDP-a, Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, GIZ-a i drugih međunarodnih organizacija - dodali su oni.</p>
<p>Navode i da je profesor Savković samostalni autor šest naučnih knjiga, od kojih se ističu „Komentar Zakona o privrednim društvima“, „Pravo unutrašnjeg tržišta Evropske unije“, prvi udžbenik iz prava EU objavljen na Univerzitetu Crne Gore, kao i dvije naučne monografije na engleskom jeziku, u izdanju Kluwer Law International.</p>
<p>- Autor je i preko 50 naučnih radova izdatih od strane renomiranih međunarodnih i regionalnih izdavača, poput Kluwer-a, Brill-a, Wiley-a, Zagrebačkog sveučilišta i Univerziteta u Beogradu. Tokom karijere, usavršavao se na Univerzitetu Nebraska u SAD-u, Univerzitetu Sophia Antipolis u Nici, Evropa institutu u Sarbrikenu, Univerzitetu Nova u Lisabonu, Regent’s Univerzitetu u Londonu, Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti i sjedištu UNCITRAL-a u Beču. Govori engleski i u radu se služi francuskim jezikom. Oženjen je i otac četvoro djece - zaključili su u saopštenju.</p>

Vijeće Pravnog fakulteta predložilo Vladimira Savkovića za novog dekana

<p>Ruski predsjednik <b>Vladimir Putin </b>kazao je<b> </b>na konfrenciji za medijie da su on i američki predejdnik <b>Donald Tramp</b> danas na samitu u Aljsaki postigli „razumijevanje“ o ratu u Ukrajini, ali i upozorio Evropu da ne „torpedira zametnuti napredak“. &nbsp;Tramp, sa druge strane, upotrijebio je frazu „nema dogovora, dok ne bude dogovora“.</p> <p>Tramp je kazao i da je danas napravljen veliki progres, ali da „nijesmo još stigli tamo“.&nbsp;</p> <p>Američki predsjednik je kazao da će pozvati evropske i NATO lidere kako bi ih obavijestio o svom sastanku sa Putinom.</p> <p>Tramp je rekao da je na njegovom bilateralnom sastanku sa ruskim predsjednikom postignut „odličan napredak“, navodeći da je „mnogo tačaka dogovoreno“, dok je ostalo samo „vrlo malo“ neriješenih.</p> <p>Nakon gotovo tri sata dugog sastanka, ni Tramp ni Putin nijesu odgovarali na pitanja novinara nakon kratkih izjava. I pored toga što je Putin kazao da su dvojica lidera postigli „razumijevanje“, nijedan od njih nije dao dodatne detalje.</p> <p>Tramp već dugo tvrdi da Putin nikada ne bi napao Ukrajinu da je on još uvijek u Bijeloj kući — a ruski lider je potvrdio tu tvrdnju na večerašnjoj konferenciji za novinare.</p> <p>Putin je kritikovao bivšeg predsjednika <b>Džoa Bajdena</b>, ne pominjući ga imenom, i aludirao na Trampovu tvrdnju da bi njegova prisutnost bila dovoljna da se spriječi rat.</p> <p>- Mogu to potvrditi - rekao je Putin.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c" data-rendition-name="original" width="2450" height="1634" loading="lazy" alt="Tramp Putin"> <figcaption>Tramp i Putin<span>(Photo: Jae C. Hong)</span><span>Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</span></figcaption> </figure>  <p>Tramp je u posljednjih nekoliko dana više puta govorio o želji da održi drugi sastanak nakon samita u Aljasci.</p> <p>Kada su završavali svoje izjave nakon samita, Putin je Trampu rekao na engleskom: „Sljedeći put u Moskvi“.</p> <p>Tramp je odgovorio: „Moglo bi se to i desiti“.</p> <p>Ni jedan od lidera nije potvrdio da će do održavanja drugog sastanka doći.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-docekao-putina-u-vojnoj-bazi-na-aljasci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Putin kaže da su postigli „razumijevanje“ o Ukrajini, upozorio Evropu da ne „torpedira zametnuti napredak“; Tramp: Nema dogovora, dok ne bude dogovora

<p>Ministar unutrašnjih poslova <b>Ivica Dačić</b> saopštio je da je tokom uličnih nereda u Beogradu povrijeđeno šest policajaca, a da je uhapšeno 38 osoba. Dačić je u ponoćnom obraćanju javnosti rekao da su demonstranti došli na skup sa namjerom da povrede pripadnike policije.</p>
<p>- Došli su maskirani, noseći štangle, motke, kamenje, štitove. Praćkama su klikerima i kamenjem gađali policijske službenike. Imali su pripremljene flaše sa zaleđenom vodom ili zapaljivom tečnošću. Stotinjak kontejnera je zapaljeno - rekao je Dačić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u Novom Sadu je napadnuta ekipa prorežimske televizije Informer, a dva lica su uhapšena.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fokrsaji-sa-policijom-u-beogradu-i-nisu-incidenti-u-cacku-valjevu-i-loznici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dačić: U Beogradu povrijeđeno šest policajaca, privedeno 38 osoba

<h3>Kragujevčani ispred Palate pravde</h3> <p>Grupa građana u Kragujevcu pozvala je okupljene da prebace ispred Palate pravde.</p> <p>Oni su pozvani da idu tamo jer je, kako javlja reporterka N1, u toku saslušanje petorice maloljetnika zbog incidenata.</p> <p>Ispred ulaza u Palatu pravde u Kragujevcu je kordon Žandarmerije.</p> <h3>Hapšenja u Beogradu</h3> <p>Dva mladića privedena su u Nemanjinoj ulici, a trenutno leže vezani na trotoaru. Nekoliko osoba privedeno je i u Bulevaru kralja Aleksandra.</p> <h3>Policija juri demonstrante ka Kaliniću</h3> <p>Kordon policije ide kroz Njegoševu ulicu. Prošli su sjedište Spske napredne stranke. Djeluje kao da su se zaputili ka Kalenić pijaci, prenosi N1.</p> <h3>Sukob policije i demonstranata u Bulevaru kralja Aleksandra</h3> <p><br/> Do novog okršaja pripadnika Policijske brigade i Žandarmerije sa grupom demonstranata došlo je u Bulevaru kralja Aleksandra. Demonstranti su bacali pirotehnička sredstva i palili kontejnere. Policija je odgovorila suzavcem, a demonstrante su rastjerali oklopnim vozilima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNZDPFQtKV9%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>U Beogradu i Nišu večeras je došlo do više okršaja demonstranata sa policijom i Žandramerijom.&nbsp;</p> <h2>Protest: Nismo vreća za udaranje</h2> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.slobodnaevropa.org%2Fa%2Fprotesti-beograd-policija-incidenti-srbija%2F33504369.html&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div> <h2><br/></h2> <p>U Nišu, na jugoistoku Srbije, dio demonstranata se sukobio sa kordonom policije. Kako je javio niški portal Južne vesti, bačeno je sredstvo nalik suzavcu ili biber-spreju.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNY9nFHsZ4A%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neformalna grupa nastavnika, istraživača i saradnika Univerziteta u Nišu – „Slobodan univerzitet“ optužila je večeras predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b> da je otpočeo talas terora nad studentim i građanima i zatražila reakciju međunarodne zajednice.&nbsp;</p> <p>U saopštenju navode da je on to uradio „umjesto da raspiše izbore, što je jedini mogući miroljubiv način za izlazak iz duboke društvene krize.&nbsp;</p> <p>- Predsjednik Republike otpočeo je talas terora – u kome se jedinice Žandarmerije, zajedno sa kriminalcima i privatnim obezbjeđenjima, brutalno obračunavaju sa studentima i građanima Srbije - piše u saopšenju.</p> <p>I u Beogradu je došlo do okršaja sa Žandarmerijom kod Generalštaba.<br/> &nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNY7gIlMjeV%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>U Nemanjinoj ulici kojom su pobjegli građani kada ih je pojurila Žandarmerija letjele su i kamenice, a u jednom trenutku bačen je i suzavac.</p> <p>Nakon što je Žandarmerija potisnula demonstrante koji su bili okupljeni u Ulici kneza Miloša, dio demonstranata pregrupisao se na Trg Slavija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815230840_41469e52e80eb55e0c92332563e83edb52d7b0d9a408ba687ce12da51ca0576f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815230840_41469e52e80eb55e0c92332563e83edb52d7b0d9a408ba687ce12da51ca0576f" data-rendition-name="original" width="1320" height="990" loading="lazy" alt="Slvija protest"> </figure>  <p>Dio demonstranata u Beogradu okupio se na Bulevaru kralja Aleksandra kod Pravnog fakulteta.</p> <p>Neki od njih imaju metalne štangle i kamenice, javlja novinarka N1.</p> <p>Nakon što je došlo do sukoba demonstranata i Žandarmerije u Ulici kneza Miloša, policija je bacila suzavac i pokrenula oklopna vozila, pa su se građani pomerili najprije na Trg Slavija.</p> <p>Odatle se dio ljudi izmestio na drugu lokaciju ka Pravnom fakultetu.</p> <p>Na protestu u Čačku došlo je do incidenta kada su se građani poslije protestne šetnje vratili do prostorija Srpske napredne stranke (SNS) i probili korodon policije koji je čuvao te prostorije ispred kojih nije bilo aktivista SNS-a.</p> <p>Kako javlja Beta, policija je jednog demonstranta oborila na zemlju i on je poslije toga &nbsp;uhapšen. Prema prvim informacijama taj demonstrant je i povrijeđen.</p> <p>U probijanju kordona došlo je do fizičkog sukoba sa policijom koju su demonstranti gađali jajima, petardama, flašicama sa vodom, a polomljeno je nekoliko policijskih štitova.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNY9tMNovOA%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>I u Valjevu je bilo incidenata. Maskirani napadači demolirali su kafić "Skver" u tom gradu. U napadu je jedna radnica kafića zadobila povrede glave i polomljena joj je ruka, navode građani na društvenim mrežama.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkikiolichica%2Fstatus%2F1956460453556601087&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>U Loznici je takođe bilo haosa, i to zbog pjevačice <b>Jelene Karleuše, </b>gdje su<b> </b>građani protestovali zbog njenog koncerta, a policija je na kraju morala da je evakuiše.</p> <p>Građani su pokušali da provale ogradu oko bine, nakon čega je intervenisalo privatno obezbeđenje i bacilo suzavac, a nakon toga se pojavila policija.Na kraju je policija u opremi za razbijanje demonstracija evakuisala Jelenu Karleušu sa koncerta.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnije_zlato%2Fstatus%2F1956448526709514549&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>U Novom Sadu je protest zvanično završen oko 22.30, a okupljanje je prošlo mirno.</p> <p>Antivladini protesti organizovani su kao reakcija na napade pristalica vladajuće Srpske napredne stranke na protivnika režima u dva grada u Vojvodini, Vrbasu i Bačkoj Palanci, 12. avgusta.</p> <p>Na okupljanjima prethodnih dana zabeleženi su žestoki sukobi antirežimskih demonstranata sa aktivistima SNS-a koji su demonstrante gađali pirotehničkim sredstvima.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkomandir-zandarmerije-pred-kamerama-zaprijetio-gradanima-oklopna-vozila-ne-daju-novobeogradanima-da-produ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Okršaji sa policijom u Beogradu i Nišu, incidenti u Čačku, Valjevu i Loznici...

<p>Razgovor "tri na tri" između predsjednika <b>Donalda Trampa </b>i <b>Vladimira Putina </b>o ratu Rusije i Ukrajine završen je nakon duže od 2,5 sata. Sastali su se iza zatvorenih vrata sa svojim najvišim savjetnicima.</p> <p>Tramp<b> </b>je ranije u petak dočekao ruskog lidera Putina u vojnoj bazi na Aljasci , dok je iznad njih letjela eskadrila američkih nevidljivih vojnih aviona, dizajniranih tokom Hladnog rata djelimično za upotrebu u mogućem sukobu sa Sovjetskim Savezom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815210820_27e5787f7788310ae884aeb1f584b7adb076e2e01b6bf70a7f7a7a1c8659c7d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815210820_27e5787f7788310ae884aeb1f584b7adb076e2e01b6bf70a7f7a7a1c8659c7d4" data-rendition-name="original" width="2254" height="1502" loading="lazy" alt="Taump Putin"> <figcaption>Predsjednik Donald Tramp pozdravlja predsjednika Rusije Vladimira Putina , 15. avgusta 2025, u bazi Elmendorf-Ričardson na Aljasci.<span>(Photo: Julia Demaree Nikhinson)</span><span>Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</span></figcaption> </figure>  <p>Dok su se Tramp i Putin rukovali u bazi Elmendorf-Ričardson, nadomak Enkoridža, iznad su prelijetali F-22 i B-2 bombarderi. Nijedan od tih aviona nije ušao u aktivnu službu prije završetka Hladnog rata, ali su njihova konstrukcija i razvoj započeti tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, kada je rivalstvo SAD i SSSR-a bilo na vrhuncu.</p> <p>Prisutnost tih aviona tokom svečanog crvenog tepiha priređenog Putinu od strane domaćina samita, Trampa, mogla je biti namijenjena da podsjeti ruskog lidera na vojnu moć SAD, dok dvojica državnika ulaze u razgovore fokusirane na ruski rat protiv Ukrajine.</p> <p>Obojica lidera ušla su na zadnje sjedište Trampove oklopne predsjedničke limuzine, razgovarajući i smiješeći se dok su se smještali.</p> <p>Kolona vozila dvojice lidera prešla je kratku dionicu do zgrade u bazi, gdje se očekuje da će održati sastanak i kasnije konferenciju za medije.</p> <p>Dvojica lidera sjedjela su u prostoriji sa svojim saradnicima, ispred plave pozadine na kojoj je pisalo “U potrazi za mirom”.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815210836_a9825779b1fe970e6824c8467f3f2db0cbb6df14a5e0ad2182f54942c16e26b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815210836_a9825779b1fe970e6824c8467f3f2db0cbb6df14a5e0ad2182f54942c16e26b4" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Trump Putin"> <figcaption>Američko-ruski samit na Aljasci, 15. avgusta 2025, u vojnoj bazi Elmendorf-Richardson<span>(Photo: Julia Demaree Nikhinson)</span><span>Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</span></figcaption> </figure>  <p>Tramp i Putin bili su smješteni u sredini stolica raspoređenih u obliku potkovice, s malim stolom između njih na kojem su se nalazile čaše za vodu i papir.</p> <p>Nisu odgovarali na pitanja, ali je Tramp rekao “Hvala” novinarima koji su nakratko bili u prostoriji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815210844_5261d675be5d5653608037866ab09b8649665072e1154db0e0c6609dd19310eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250815210844_5261d675be5d5653608037866ab09b8649665072e1154db0e0c6609dd19310eb" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Tramp Putin"> <figcaption>Ruski predsjednik Vladimir Putitin u vojnoj bazi Elmendorf-Richardson, na Aljasci <span>(Photo: Julia Demaree Nikhinson)</span><span>Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</span></figcaption> </figure>  <p>U intervjuu sa <b>Bretom Bajerom </b>sa kanala Fox News, datom u avionu Air Force One tokom leta ka Aljasci, Tramp je rekao da bi želio da iz sastanka izađe s prekidom vatre.</p> <p>Takođe je naveo da bi volio da se održi i drugi sastanak o ruskom ratu u Ukrajini.</p> <p>- Ne bih bio oduševljen ako to ne dobijem - rekao je Tramp o obustavi neprijateljstava između dvije zemlje. Dodao je da mu svi govore kako neće dobiti prekid vatre prije nego što se održi drugi sastanak.</p> <p>- Dakle, vidjećemo šta će biti. Neću biti zadovoljan ako odem, a da ne dobijem neki oblik prekida vatre - kazao je.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081522080_97ea9e2bfb81c69dd5c809fa3414c6ae887d25d4dc03cf1b8178257d4c9808b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081522080_97ea9e2bfb81c69dd5c809fa3414c6ae887d25d4dc03cf1b8178257d4c9808b7" data-rendition-name="original" width="5540" height="3693" loading="lazy" alt="Tramp Putin"> <figcaption>Truamp razgovara sa reporterima na Air Force One tokom leta za vojnu bazu Elmendorf-Richardson na Aljasci 15. avgust 2025. <span>(Photo: Julia Demaree Nikhinson)</span><span>Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</span></figcaption> </figure>  <p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> izrazio je, tokom video obraćanja ranije danas, nadu u “snažan stav SAD” uoči razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci.</p> <p>- Svi žele pošten kraj rata. Ukrajina je spremna da radi što je moguće produktivnije na njegovom okončanju, i nadamo se snažnom stavu SAD - rekao je Zelenski.</p> <p>Ukrajinski lider je takođe naglasio da Rusija “i dalje ubija ljude” uprkos predstojećim pregovorima.</p> <p>- Rat se nastavlja i nastavlja se upravo zato što nema reda, niti signala iz Moskve da se priprema da okonča ovaj rat - dodao je.</p> <h2>Tramp poslao imejl za prikupljanje donacija povodom sastanka s Putinom</h2> <p>Dok se Tramp privatno sastajao sa svojim najbližim saradnicima i Putinom, njegov politički tim poslao je imejl za prikupljanje donacija u kojem je pisalo: “Sastajem se sa Putinom na Aljasci!”</p> <p>“Malo je hladno,” navodilo se u poruci za prikupljanje sredstava. “OVAJ SASTANAK JE OD OGROMNOG ZNAČAJA za svijet.”</p> <p>Takođe je stajalo: “Niko na svijetu ne zna da sklapa dogovore kao ja!” uz poziv ljudima da doniraju, uz sugestiju da počnu sa 10 dolara.</p> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fodnos-trampa-i-putina-od-prijateljskog-do-frustrirajuceg-u-fokusu-samita-na-aljasci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Razgovor "tri na tri" između Trampa i Putina završen nakon duže od 2,5 sata

<p>Potpredsjednik Skupštine Dragutin Vučinić je za navijače Hajduka pomislio je da su vatrogasci iz susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji stižu da pomognu Crnoj Gori u borbi s vatrenom stihijom.</p> <p>Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, &nbsp;Vučinić je grupu navijača Hajduka – popularnu Torcidu – zamijenio sa vatrogascima.</p> <p>– 18 autobusa s navijačima Hajduka tim putem išlo je prema Tirani, gdje Hajduk večeras igra uzvratnu utakmicu 3. pretkola Konferencijske lige protiv Dinamo Sitija – navodi Slobodna Dalmacija.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsport%2Fhajduk%2Fpotpredsjednik-skupstine-podgorice-od-torcide-mislio-da-su-vatrogasci-kad-je-shvatio-pogledajte-reakciju-1496316&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Vučinić je danas na svom Facebook profilu objavio poruku:</p> <p>STIŽE POMOĆ NAŠIM MOMCIMA!</p> <p>Upravo sam dobio informaciju – ogromna kolona šlepera pod pratnjom naše policije ide iz pravca Nikšića i Danilovgrada ka Podgorici!</p> <p>U koloni je i preko desetak autobusa – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz dvadesetak šlepera… Vatrogasci?</p> <p>NISMO SAMI!</p> <p>Nedugo nakon objave, uslijedio je komentar jednog korisnika:</p> <p>– To idu navijači Hajduka iz Splita za Albaniju.</p> <p>Na što je Vučinić odgovorio:</p> <p>– Ja pomislih kako su mi opisali da su vatrogasci… odgovorio je Vučinić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d" data-rendition-name="original" width="902" height="1600" loading="lazy" alt="kom"> </figure>  <p>Potom je objasnio:</p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Rekli su da su bili u plavim uniformama. Drug mi je poslao slike, vozač autobusa mimoišao se s njima, slikao je tek kad je glavnina prošla, nažalost...</p>

I hrvatski mediji pišu o tome: Potpredsjednik Skupštine Glavnog grada Dragutin Vučinić pomiješao Torcidu s vatrogascima

<p><b>Goran Jokić</b> ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i čelnika Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b> da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp;</p> <p>Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – <b>Igora Nedovića, </b>u sred dana,<b> </b>16. jula u Staroj varoši i <b>Ivana Milačića</b>, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA </b>&nbsp;</h2> <p>Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp;</p> <p>U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp;</p> <p>- Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</b></h2> <p>Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp;</p> <p>Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp;</p> <p>Jokićev rođeni brat, <b>Danilo Jokić</b>, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore <b>Gorana Danilovića</b>, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je <b>Željka Savković</b>, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije <b>Janka Vučinića,</b> kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp;</p> <p>I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp;</p> <h2><b>NAREDBA ZA BELVEDER</b></h2> <p>,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!”</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.<span>(Photo: Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp;</p> <p>- U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije <b>Joanikija Mićovića </b>u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka <b>Kaćuša Krsmanović</b>, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp;</p> <h2><b>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</b></h2> <p>Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada <b>Zdravka Krivokapića</b> je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE:   Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp;</p> <p>Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp;</p> <p>Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.</p>

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

<p>Dok gori veliki dio Crne Gore, a Vlada razmišlja o vanrednom stanju, Demokrate <b>Alekse Bečića </b>ne staju sa vetingom. Bez obzira na moguće posljedice.</p>
<p>Sve pod maskom borbe protiv korumpiranih policajaca, ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> i čelnik Uprave policije <b>Lazar Šćepanović</b> još krajem prošle godine pokrenuli su akciju ,,Značka”. To je bilo kodno ime za klasični politički obračun: da se među brojne korumpirane policajce ubace i iskusni, nagrađivani policajci koji ne žele da naruše vlastiti integritet i poslušno izvršavaju nezakonita naređenja čelnika Demokrata.</p>
<p>Prema informacijama Televizije E, po izričitoj volji Šćepanovića, a po konkretnom nalogu ministra Šaranovića, pokrenuti su novi disciplinski postupci i suspenzije. Na meti su se, prije nekolika dana, našli nagrađivani policajci, bez mrlje u dugogodišnjim karijerama - <b>Milorad Žižić, Tihomir Goranović </b>i <b>Darko Mađarić</b>.</p>
<h2><b>KO SU POLICAJCI NA METI</b></h2>
<p>- Milorad Žižić je tokom karijere, koja traje 23 godine bio, između ostalog, pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Nikšić i načelnik Odsjeka za suzbijanje teškog kriminala u sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala.</p>
<p>- Tihomir Goranović, višedecenijski policijski oficir je bio na pozicijama komandanta Posebne jedinice policije, načelnika OB Plužine, pomoćnika načelnika Centra bezbjednosti Nikšić i načelnika Centra bezbjednosti Nikšić.</p>
<p>- Darko Mađarić je svojevremeno obavljao dužnosti pomoćnika komandira, zamjenika komandira i komandira nikšićke policije.</p>
<p>Žižiću i Mađariću su već uručena rješenja o suspenziji, dok Goranović čeka pismenu pošiljku iz Uprave policije.</p>
<p>Izvori Televizije E i Portala ETV ističu da su lični animozitet i profesionalna sujeta Lazara Šćepanovića osnovni motivi za progon. I Žižić i Goranović su bili svojevremeno šefovi Šćepanoviću, još iz vremena kada je ovaj obavljao inspektorske poslove u Centru bezbjednosti Nikšić.</p>
<h2><b>MOTIVI PROGONA</b></h2>
<p>Šćepanović je pokretanjem disciplinskog postupka protiv bivših nadređenih želio da, po svaku cijenu, eliminiše potencijalnu konkurenciju sposobnih i iskusnih policijskih funkcionera.</p>
<p>- Vršilac dužnosti načelnika Uprave policije je lično davao instrukcije pojedinim inspektorima nikšićke policije da unose u policijski sistem informacije koje je on navodno lično provjerio i koje su baš njemu poznate. Sebi lojalnim službenicima je sugerisao da informacije koje im nudi nije potrebno dodatno provjeravati – kaže sagovornik iz Ministarstva unutrašnjih poslova.</p>
<p>Tako su, pod idejnim vođstvom Šćepanovića, kreirani optužujući dosjei za politički odstrijel Žižića, Goranovića i Mađarića.</p>
<p>Biće, međutim, zanimljivo gledati kako će se ponašati inspektori koji su izvršavali naređenja Šćepanovića kada se - nakon krivičnih prijave koje najavljuju advokati trojice policijskih funkcionera - pokrenu tužilačke istrage i obave stručna vještačenja u cilju indetifikacije onih inspektora koji su pravili frizirane izvještaje.</p>
<p>Očito je da su se Demokrate, vrh Ministarstva unutrašnjih poslova i čelnici Uprave policije pogubili u vetingu, odnosno progonu politički nepodobnih. I sada se širi nervoza i prave nove greške.</p>
<p>Naročito poslije neuspjelog pokušaja da u parlamentu izguraju usvajanje izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je bilo zacrtano da negativne bezbjednosne provjere automatski znače i prestanak radnog odnosa, bez dokazivanja i bez mogućnosti osporavanja otkaza unutar službe.</p>
<h2><b>DEMOKRATSKE ZABLUDE</b></h2>
<p>Demokrate su Prijedlogom izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima mislili da će se izvući iz protivzakonito pokrenutih disciplinskih postupaka. Neki su već pali na prvoj prepreci jer je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore skoro polovinu rješenja o suspenzijama poništila. Zakonskim prijedlogom bilo je predviđeno da se policijskim službenicima mogu podijeliti otkazi samo nakon negativnih bezbjednosnih provjera. Intervencijom Delegacije Evropske komisije i zapadnih partnera, Prijedlog zakona je povučen sa proljećnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore.</p>
<p>Sada je izvjesno da će vrh Demokrata, odnosno šefovi policije – nakon fijaska sa prijedlogom zakona - morati da dokazuju nezakonito ponašanje policijskih službenika koji su na meti progona.</p>
<p>Problem predstavlja što je većina politički motivisanih postupaka pokrenuto na bazi fingiranih negativnih bezbjednosnih provjera i neće ih biti lako okončati. Zato je, ističu izvori Televizije E, najveći teret na disciplinskoj tužiteljki Mileni Pajović i predsjednici disciplinske komisije Sanji Damjanović. Jer, rokovi teku a nešto se činjeti mora, a njih dvije ne žele da slijepo izvršavaju politički motivisane naloge iz vrha policije.</p>
<p>Svi ovi podaci potvrđuju politička motivisanost disciplinskog progona. Ali sada se otkriva još jedan politički sloj. Obračun protiv Milorada Žižića i Milovana Pavićevića vodi se nakon - njihovog svjedočenja u sudskom postupku protiv Milivoja Katnića i Zorana Lazovića.</p>
<p>U svjedočkim iskazima i Pavićević i Žižić su dokazima opovrgnli ključnu tezu Specijalnog državnog tužilaštva da su Lazović i Katnić navodno nezakonito i u korist mafijaškog klana skinuli zabranu ulaska u Crnu Goru srpskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Iskazi policijskih funkcionera potvrdili su stavove odbrane da je skidanje zabrane ulaska tražio bezbjednosni sektor Srbije.</p>
<p>Nekoliko mejseci kasnije Žižić i Pavićević su se našli na spisku za politički progon. Teško je povjerovati da je sve tek slučajno podudaranje: očito da plaćaju cijenu svog profesionalizma i zalaganja za istinu.</p>
<p>A to je dokaz da, umjesto čišćenja od korumpiranih kadrova, Demokrate i najveći dio stranaka parlamentarne većine prave partijski čisti bezbjednosni sektor. I da u tom cilju ne haju za ljudske sudbine.</p>

Žižić, Goranović, Mađarić na meti političkog progona u policiji

<p>Radio Antena M je protekla dva dana, u dva nastavka, objavio intervju urađen putem e-maila sa predsjednikom Crne Gore <b>Jakovom Milatovićem</b>, što je bio njegov prvi razgovor za jedan od medija koji ga otvoreno kritikuju.</p>
<p>Uz odgovore koje je poslao uredniku Antene M <b>Draku Šukoviću</b>, predsjednik Crne Gore obratio mu se i „ličnim zaključkom“ o pitanjima.&nbsp;</p>
<p>- Pošto se u karijeri nijesam sreo sa ovakvim fenomenom, pitao sam da li je i taj svojevrsni post scriptum napisan da bi bio objavljen – naveo je Šuković.&nbsp;</p>
<p>Nakon potvrdnog odgovora, danas je portal Anetna M objavio i neuobičajeni „lični zaključak“ predjednika Milatovića, kao i Šukovićev odgovor na tu poruku.</p>
<h2>Milatović: Lični zaključak o pitanjima Darka Šukovića</h2>
<p>Ako ste željeli intervju, Vaša pitanja trebalo je da vode razgovoru, a ne etiketiranju. Ako ste željeli ispitivanje iz “pravog patriotizma”, mogli ste to odmah reći, pa da donesem svesku i pišem sastav. Jer ovakva forma, u kojoj svako pitanje unaprijed određuje ko su “dobri”, a ko “loši”, više govori o Vašim podjelama nego o mojoj politici.</p>
<p>Ja sam predsjednik Crne Gore, ali nijesam jedan od vaših favorita, niti igrač bilo koje strane. Građani su me neposredno izabrali da budem korektiv i garant ustavnosti. Ne navijam, ne kalkulišem i ne ćutim. Zato me jedni optužuju da sam previše crnogorski i šalju vesele propagandiste iz Srbije da me napadaju, a drugi da sam premalo Crnogorac. Svi bi najradije da me svedu na ono što im odgovara, da budem ili izdajnik ili poslušnik.</p>
<p>Ne pristajem da mi patriotizam mjere stihovima koje recitujem, saborima koje ne posjećujem ili partijama koje ne podržavam. Moja lojalnost se ne mjeri kafanskim pričama ni ideološkim etiketama, nego samo jednim kriterijumom, lojalnošću prema građanima. Onima koji rade, pokušavaju da ostanu ovdje i čekaju da se ova država konačno okrene njima.</p>
<p>Ako je cijena toga da me napadaju i lijepe etikete sa obje strane, prihvatam to bez žaljenja. Bolje i to, nego da me tapšu po ramenu oni zbog kojih su ljudi godinama napuštali ovu zemlju.</p>
<p>I zato, pošto ste me u svih dvadeset pitanja pokušavali ugurati u tuđe podjele, odgovor je jasan: nijesam lojalan ni Vašim, ni njihovim taborima. Lojalan sam samo Crnoj Gori. I takvu je gradim. Svakoga dana.&nbsp;</p>
<h2>Šuković: Lični zaključak o odgovorima predsjednika Jakova Milatovića</h2>
<p>Vodeći se načelom reciprociteta i dobroga odgoja, na Vaše "lične zaključke" o mojim pitanjima, odgovaram "ličnim zaključcima" o Vašim odgovorima.</p>
<p>Prvo o odgovorima na nepostavljena pitanja.</p>
<p>Nijesam Vas pitao ništa o sebi jer bi to bilo skroz neumjesno, a i zato što me ič ne zanima šta mislite o meni. Ne znamo se osim preko televizora i ovo je trebalo/moralo da ostane poslovna relacija iz standardnog obrasca: novinar pita-političar odgovara. Avaj, kako sam bacio oko na odgovore, tako ste mi se ukazali kako jednom rukom tipkate po tastaturi, a u drugoj držite iglu i, kao da ste predsjednik Haitija, bodete vudu lutku sa mojim likom.</p>
<p>Malo ko bi objavio te opservacije i pomalo komična začikivanja mene bez mene, mnogi bi zbog njih bacili i komplet intervju. Ja nijesam jer mogu pomoći da javnost zaokruži sliku o čovjeku koji je dobio rekordan broj glasova na izborima. Uz to, do onih na čije mišljenje o meni možete da utičete Vi, držim koliko i do jučerašnjeg molebana za kišu. &nbsp;</p>
<p>Drugo - o odgovorima na postavljena pitanja.</p>
<p>Ovaj dio mogao bi biti duži od intervjua. Ali - neće. Nema potrebe, čitaocima Antene M ne treba tumač očiglednog. A očigledno je da u državi čiji ste Vi predsjednik rehabilituju fašizam i revidiraju istoriju - drsko i brutalno, institucionalno i vaninstitucionalno. Zato je Vaš kliktaj da toga neće biti dok ste tu đe jeste, ne samo prazno junačenje, nego kičeljavo pozerstvo opasno po državu i društvo.</p>
<p>Očigledno je da Vi nemate hrabrosti da označite glavnog nosioca tih aktivnosti - Crkvu Srbije. I da, nedržavnički i nekorektno, kritiku te agresivnog antidržavnog i antiantifašističkog djelovanja te crkve, pokušavate da podvalite kao zabranu vjernicima da posjećuju bogomolje.&nbsp;</p>
<p>Naivno vjerujete da zazor od crkve (ili je, možda, ono najgore- intimna saglasnost sa njenom politikom?) možete sakriti osuđujućim stavom o Pavlu Đurišiću i četništvu, a ćutanjem o Metodijevom i Joanikijevom raspojasanom pljuvanju po partizanima i veličanju četnika i "nepobjedivog junaka" kojem podižu i otkrivaju spomenik.</p>
<p>Potcjenjujete čitaoce Antene M i kad "slobodom govora" opravdavate govor mržnje predsjednika opština i kampanju poslanika i članova Vlade za otcjepljenje djelova Crne Gore. Ni glasa da pustite o himni Srbije u Gornjem Zaostru. Pa Vi ste predsjednik i na onoj livadi, i pod onom šatrom, i onoj rulji koja misli da je dočekala svoj istorijski trenutak.</p>
<p>U Ustavu Crne Gore piše nešto o tim Vašim obavezama. I to na početku. Sve ostalo je ispod.</p>
<p>Za kraj, savjet koji nijeste tražili ali vidim da Vam je prijeko potreban: okanite se "nepristrasnosti" kao vrhunskog kriterija u onome što smatrate mudrom politikom! Nepristrasnost između onih koji služe drugoj državi i onih koji služe Crnoj Gori ima ružno ime koje neću napisati jer nijeste u prilici da odgovorite.</p>
<p>I još nešto - pitanja sa kojima ste se infantilno svađali, počivaju na čemernoj crnogorskoj zbilji. Jesu bila ozbiljna i teška, ali su izvukla iz Vas, valjda, najbolje što u ovom trenutku možete da date. Kad toga postanete svjesni, radovaćete se narednom intervjuu sa mnom. Političko sazrijevanje je bolan proces ali, dok je u toku, ne moraju samo građani da trpe.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ko-misli-da-je-cetnistvo-vrijednost-ne-postuje-ovu-zemlju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nastavicu-da-gradim-modernu-i-evropsku-crnu-goru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: prijedlog