Vlada je predala u skupštinsku proceduru <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/app.php/akt/4056">Prijedlog za promjenu Ustava Crne Gore</a> kojim se mijenja sastav i način izbora članova Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta.
Izmjenama je predviđeno da ministar pravde ne može biti član Sudskog savjeta, a da treba da ga čine sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija.
- Sudski savjet ima predsjednika i devet članova, među kojima su predsjednik Vrhovnog suda; pet sudija koje bira i razrješava Konferencija sudija, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti sudova i sudija; četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu. Predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Sudskog savjeta. Predsjednik Sudskog savjeta ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova. Sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore. Mandat Sudskog savjeta je četiri godine - navedeno je u dokumentu dostavljenom Skupštini.
Članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta.
Predviđeno je i da izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude izvršen kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor TS treba da bude na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom.
- Tužilački savjet ima predsjednika i deset članova. Članovi Tužilačkog savjeta su: pet državnih tužilaca bira i razrješava Konferencija državnih tužilaca, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti državnih tužilaštava i državnih tužilaca; dva ugledna pravnika koji nijesu advokati, a koje bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela; jedan ugledni pravnik kao predstavnik nevladinih organizacija, a kojeg bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela; jedan ugledni pravnik iz reda advokata, kojeg bira i razrješava Skupština, na prijedlog Advokatske komore Crne Gore; jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde. Sastav Tužilačkog savjeta proglašava predsjednik Skupštine. Mandat Tužilačkog savjeta je četiri godine - navedeno je u dijelu koji se odnosi na TS.
<h2>Doprinos zatvaranju Poglavlja 23</h2>
U Vladi su ocijenili da će predložene izmjene, u okviru pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, direktno adresirati ključne kriterijume za zatvaranje Poglavlja 23 i doprinijeti njihovom ispunjavanju.
Izmjene Ustava su, kako je navedeno u vladinom Prijedlogu, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, ukijučujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije savjeta Evrope (GRECO).
Kako je navedeo u Prijedlogu izmjena, ustavnim zakonom za sprovođenje Amandmana na Ustav potrebno je razriještiti pitanje daljeg statusa članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, tako da oni nastavijaju sa radom do isteka mandata, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije.&nbsp;
- Kako je Tužilački savjet u skladu sa Zakonom o državnom tužilaštvu izabran u 2025. godini i kako predloženim Amandmanima na Ustav nije previđena promjena u sastavu Tužilačkog savjeta, a imajući u vidu nadležnosti Tužilačkog savjeta i njegov značaj za funkcionisanje Državnog tužilaštva, a posebno u pogledu postupaka izbora i disciplinske odgovornosti, smatramo da Tužilački savjet treba da nastavi sa radom do isteka mandata, čime se jača pravna sigurnost institucija i nosilaca funkcija u institucijama što je i međunarodni standard - navedeno je u predloženim izmjenama.
<h2>Božović i Sekulović brane izmjene pred poslanicima</h2>
S obzirom na to da predloženi amandmani na Ustav ne predviđaju izmjene relevantnih odredaba Zakona o Državnom tužilaštvu u pogledu sastava Tužilačkog savjeta i izbora njegovih članova, već samo njihov sadržaj podižu na ustavni nivo, oni nastavljaju da obavijaju svoju funkciju do isteka mandata, bez prekida mandata i nedozvoljenih uticaja na njegov rad.
- Takođe, neophodno je u Ustavnom zakonu za sprovođenje ovih Amandmana na Ustav propisati rokove za usaglašavanje Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu i da je realan rok za to usaglašavanje 30 dana - zaključeno je u Prijedlogu izmjena.
U radu Skupštine i njenih radnih tijela prilikom razmatranja Prijedloga za promjenu Ustava Crne Gore ispred Vlade će učestvovati ministar pravde Bojan Božović i državni sekretar u tom resoru Sergej Sekulović.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Novi model izbora i sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta u skupštinskoj proceduri

Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom, ocijenio je u intervju za<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/rutovic-covjek-je-postao-rob-tehnologije-5338796"> ''Dan'' </a>Željko Rutović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koji je autor knjige "Ukidanje čovjeka".
U svojoj najnovijoj knjizi "Ukidanje čovjeka", kako ste i sami rekli, dramatičnog naslova, razmatrate gubitak mnogih čovjekovih svojstava pod uticajem sve savršenijih digitalnih tehnologija. Je li, zaista, čovjek ugrožen kao vrsta i pretvara li se u roba umjesto da bude gospodar onoga što je ipak stvorio njegov um?
– Dramatizaciji fenomena, prakse i iskustva, pa time i samog naslova knjige doprinio je sam čovjek. Konačno, riječ je o procesu u kojem čovjek sve češće svjesno sudjeluje. Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom. U tom duhu današnjeg dominantno supermašinskog poretka, živimo stvarnost koja urušava čovjekovu autonomnost, slobodu, privatnost, misao i dostojanstvo. Sumarno, u svijetu tehnosfere čovjek nestaje kao subjekt, on nestaje u svojoj osnovnoj temeljnoj strukturi postojanja – u kritičkoj percepciji, sjećanju, jeziku, tjelesnosti i duhovnosti. U vremenu vještačke inteligencije, velikih baza podataka, postbiologije, digitalnog nadzora, automatizacije, algoritama, primjera čovjekove erozije i njegovog samoukidanja je mnogo, što upućuje da svjedočimo kraju epohe čovjeka kao misaonog, slobodnog bića, tj. prelaska u novu paradigmu postčovječanstva, koja kroz razne oblike socio-tehno inženjeringa podriva samu suštinu čovjekovog bića. Konačno, stiče se utisak da u dobrovoljnosti samoukidanja današnji čovjek u svemu tome gotovo neprirodno uživa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1147px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 167.364%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstatic.dan.co.me%2Fimages%2Fslike%2Fnew%2F2026%2F02%2F23%2F2057287.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ni istina nije što je nekada bila. Ona se relativizuje, a često i falsifikuje. Njom se i manupiliše, za šta su posebno pogodne nove tehnologije. Da li su novinari, i kad su najbolji i najprofesionalniji, dovoljni da stanu u njenu zaštitu. Šta je, recimo, sa intelektualcima?
– Svjedoci smo temeljne krize istine i njene ubrzane relativizacije. Radikalizacije relativizacije, i to na svim nivoima, tako da je u ontološkom značenju malo kome potrebna, pa time ni onom što se naziva savremena demokratija. I eto postistine koja će kreirati ne samo javno mnjenje, no i nadzirati sjećanje, pamćenje, istoriju. Konačno, vidljivo je da istina postaje relativna, potrošena, anahrona i prilagodljiva. Obmana, zamjena stvarnosti i kreiranje parastvarnosti u današnjem svemedijskom tehnološkom dobu dezavuisali su koncept, filozofski sistem, paradigmu, vrijednost i semantički sadržaj istine. Kada istina nije jedna, onda sve postaje tzv. istina ili postistina, koja očito oslobađa etičke odgovornosti. Otuda i pitanje kome je u haosu virtuelne realnosti, sveopšte propagande i manipulacije (ne)potrebna istina. 
&nbsp;
Hronika istraživačkog novinarstva je svijetli istorijski civilizacijski biljeg koji razotkriva mnoge teme koje bi ostale duboko zapretane da nema te kontrolne uloge plemenite novinarske misije.
No, novinari nijesu i jedini i dovoljan štit u zaštiti istine. Da bi bila djelatna, ona mora biti način življenja, kulture, misli, etike, vrijednosti i duha svih slojeva društva, svakog čovjeka ponaosob. U ovom duhu, nažalost, svjedočimo krizi intelektualne odgovornosti. Generalno govoreći, današnji intelektualci sve su manje kreatori javnog mnjenja, što od antičkog doba bijaše princip i misija intelektualnog sloja. Tek, intelektualci, uživajući u komforu ćutnje i tišine, danas se sve više prilagođavaju datoj stvarnosti, gubeći na taj način uzvišene principe kritičkog mišljenja istine i slobode, konačno izgubivši time i onu Jaspersovu metafizičku odgovornost.
Kad pominjemo novinarstvo, moramo reći i da su mu digitalne tehnologije neslućeno pomogle i približile ga auditorijumu, ali su mu istovremeno i odmogle, a tek ćemo saznati koliko. Kako ubijediti današnjeg čovjeka da pravila novinarstva moraju ostati ista i da se tehnolije moraju prilagoditi njima, a ne obrnuto, što je danas nerijetko slučaj?
– Tehnološka digitalna revolucija i njeni "pametni" alati, velike baze podataka, algoritmi i vještačka inteligencija donijeli su novu etapu u razvoju novinarstva. Kako kažete, te tehnologije jesu pomogle, ali i, rekao bih, mnogo više otvorile problemsku ravan fenomena manipulacije, propagande, lažnih vijesti, brisanja granica između čovjeka i mašine, istine i iluzije, slobode i kontrole. Tehnologija nije neutralna, ona ostavlja posledični rukopis u okviru kojeg našim kognitivnim moćima, kritičkim spoznajama i socijalnim iskustvom novinarstvo moramo doživjeti u svjetlu njegove civilizacijske misije, a nikako kao produžetak digitalnih proteza – proizvoda, kao alata totalizacije simulacije i u njoj projektovanog modelovanja čovjekovog ponašanja, a time i unificiranog, nadziranog mišljenja. Odbrana temelja novinarstva u krajnjem je odbrana čovjeka, njegovog dostojanstva, misli i slobode.
Nova epoha života
Da li će čovjekov humanizam preživjeti, ili će i njega, kao i mnoge odlike čovjekove ličnosti, progutati sve agresivniji konzumerizam, odnosno logika da je u novcu sve i da nema toga što se njime ne može kupiti?
Nema dileme da je danas na sceni nova paradigma, nova epoha života, čovjeka i društva, gdje je u okviru "korporativnog neofeudalizma" čovjek broj i gotovo ništa više. On više kritički ne promišlja o sebi i svijetu oko sebe; on je modeliran i programiran potpunom digitalnom kontrolom, u okviru koje um ne djeluje na logosnim principima sumnje, provjere i činjenične datosti.
Iz tog lavirinta novotehnološko-konzumerističke stvarnosti, gdje je on samo broj u okviru svijeta velikih baza podataka, te gdje je kapital neupitni arbitar moći, teško se može govoriti o humanističkom ozdravljenju.
Konačno, na širem planu čovjek današnjice je kontrolisani objekt kome se fazno i ciljano oduzimaju arhetipi njegovog tradicionalnog bića koji su ga činili bićem misaonosti, kritike, ljudskosti i empatije. Jeste, čovjek se dobrovoljno pasivizirao pod sjajem njegove nove "titule" homo konzumensa.
Kako reče Kant, "sloboda boli, u ime dužnosti", pa u tim riječima treba tražiti današnje svjesno odricanje od slobode, kao stava, kritike i otpora onome što je za otpor. Tek operacija je uspjela: čovjek je sve manje kritičko, humanističko i empatično biće, a sve više konzumerističko biće uljuljkano u spektaklu društvenih mreža, što, između ostalog, i jeste korak do njegovog samoukidanja, u čijim procesima tehne nosi ubjedljivu prevagu nad logosom.
Kao što se sve više govori o postistini, na isti način se govori i o postdemokratiji, što će reći da je danas stvarne demokratije sve manje. Otuda i pitanje, koje ste i sami na jednom mjestu postavili: da li demokratski mandat podrazumijeva i neetičnost politike?
– Globalni procesi relativizacije i dekonstrukcije temeljnih pojmova slobode, istine, etike, čovjeka, radikalno, pod uticajem raznih oblika moći, transformišu tradicionalne koncepte, ideje i prakse politike i demokratije. Doživljena sve više kao borba za nekontrolisanu moć, današnja politika ubrzano gubi načela javnog interesa, te kao takva postaje izraz partikularnih interesa u čijoj biti više nijesu važni ideološko-programski koncepti. Oni postaju fluidni, promjenjivi i nebitni za današnje dominantne postpolitičke prakse, u čijoj je osnovi medijska spin propaganda, manipulativni informaciono-korporativni inženjering i mitološko-populističke mantre.
Izraz takve stvarnosti u kojoj prevagu nosi politička tehnologija, a ne ideologija, zakonito rezultira snažnom krizom osnovnih demokratskih principa, na čijoj tradiciji i temeljima je izrasla civilizacija ljudskih prava, sloboda i progresa čovječanstva. Konačno, danas na širim prostorima svjedočimo krizi kako osnovnih etičkih političkih postulata, tako i krizi osnovnih demokratskih instituta, odnosno same demokratije kao razborito racionalnog oblika političke vladavine. Očito je da elite društva – političke, akademske, naučne, medijske – ne uspijevaju pronaći adekvatan odgovor na izazove, probleme i prakse koje se umnožavaju u postdemokratiji u okviru koje se "rastapa" kako suština izvornog demokratskog, tako i samih osnova stabilnosti i nužne društvene kohezije, u odnosu na brojne izazove ovog vijeka koji traže kako elementarni konsenzus svih subjekata društva, tako i etičke osnove i principe odgovorne demokratske vlasti.

Rutović: Čovjek je postao rob tehnologije

U godini kada treba da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja i sprovedemo istinske reforme, političke partije još jednom pokazuju da im promjena izbornih zakona nije prioritet, kazala je savjetnica Predsjednika Crne Gore za javne politike Marija Vesković.
- Zastoj u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kao i činjenica da produženje njegovog mandata nije obezbijeđeno na vrijeme, nije proceduralna greška- istakla je Vesković.
Kako smatra, to je poruka koja kaže da ne postoji stvarna politička volja da se sprovedu korjenite izborne reforme.
- Kao članica radne grupe koja je formirana sa ciljem izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika, u tzv. „drugom krugu“ izmjena, mogu da potvrdim da je u poslednjih šest mjeseci održana samo jedna sjednica, i to konstitutivna. To pokazuje da poslanici nijesu suštinski zainteresovani za izbornu reformu, a posebno za otvorene izborne liste. Osim deklarativne podrške, nema niti jednog konkretnog koraka koji bi pokazao da će se takvo rješenje zaista naći u zakonu. Umjesto rada, imamo zastoje i odlaganja- podsjetila je Vesković.
To što predlog Predsjednika za raspisivanje referenduma za uvođenje otvorenih izbornih lista stoji više od dva mjeseca u proceduri, bez izjašnjavanja, dodaje Vesković, takođe je poruka građanima da će se ono što jača njihov glas uvijek držati po strani.
- Ako se ključne reforme stalno pomjeraju, a jedino oko čega nema čekanja ni pregovora bude povećanje izdvajanja novca za političke partije, onda je razumljivo što građani sumnjaju u iskrenost obećanja o „otvaranju“ izbornog sistema- naglašava.
Vesković upozorava da, ako je moguće usvojiti desetine zakona za manje od dva sata, onda je moguće i donijeti odluku o produženju rada Odbora i nastaviti reformu bez odlaganja. Kada se nešto hoće, nađe se i vrijeme i većina. Kada se nešto ne želi – uvijek se nađe izgovor.
Ovo je trenutak, kako ističe, u kojem se mora pokazati politička zrelost i dosljednost obećanim reformama.
- Zato pozivam poslanike da u što kraćem roku nastave sa radom na izbornoj reformi i iskoriste preostalo vrijeme koje imamo na raspolaganju kako bi građani mogli da već na sledećim izborima 2027. godine glasaju za ljude imenom i prezimenom- poručila je savjetnica Predsjednika.

Vesković: Vrijeme ističe, izborna reforma čeka

Državna sekretarka u Ministarstvu odbrane, Sandra Radević, reagovala je na gostovanje Savjetnika predsjednika Crne Gore, u emisiji "Link" na Javnom servisu, Nebojše Vuksanovića, koji je kazao da se sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost ne održavaju jer se premijer Milojko Spajić ne odaziva na poziv predsjednika države, Jakova Milatovića.
- Gospodin Vuksanović pokušava da sakrije odgovornost predsjednika Milatovića za neodržavanje sjednica Savjeta za odbranu i bezbijednost i adresira je na dva preostala člana. Krajnje nekorektno i neistinito, jer je sjednicu Savjeta od 24. decembra 2025. godine prekinuo i odgodio upravo gospodin Milatović. Gospodin Mandić i gospodin Spajić bili su za stolom i jasno iskomunicirali da su spremni da izglasaju sve odluke iz dnevnog reda, uključujući i učešće jedinica vojske u međunarodnim vježbama i obukama za 2026. godinu- kazala je Radević.
Ističe da zbog, kako je navela, "krajnje neprimjerenog postupanja" predsjednika Milatovića, na današnji dan Vojska Crne Gore, Ministarstvo odbrane, cijeli sistem odbrane, pa i država Crna Gora, trpe ogromnu reputacionu, političku i svaku drugu štetu.
- Više puta smo iskomunicirali prema javnosti kakva i kolika šteta će nastupiti upravo zbog odluke predsjednika Milatovića da se sjednica Savjeta prekine i odgodi. Danas njegov savjetnik gospodin Vuksanović lamentira nad činjenicom da se pojedini oficiri određuju za vršioce dužnosti na upražnjenim formacijskim mjestima. Pominje neke anomalije, preklapanja ingerencija 'Savjeta za nacionalnu bezbijednost!?' (vjerovatno misli na Savjet za odbranu i bezbijednost) i Ministarstva odbrane i posebno pominje 'neadekvatnu upotrebu instituta vršioca dužnosti'- navodi Radević.
Radević podsjeća Vuksanovića i Milatovića da trenutno u formaciji Vojske Crne Gore ima oko 20 odsto upražnjenih mjesta.
- Na dvije hiljade popunjenih mjesta trenutno je 60 oficira određeno za VD na upražnjenim formacijskim mjestima. Od tih 60 oficira, postupak pred Savjetom za odbranu i bezbijednost za njihovo postavljenje pokrenut je za 58 oficira i to: za 3 oficira u 2023. godini, za 9 u 2024. godini, a za 46 oficira u 2025. godini- kazala je Radević.
Da su ove odluke usvojene na sjednici Savjeta koju je, kako navodi, predsjednik Milatović prekinuo, "danas bismo imali samo 2 oficira u statusu vršioca dužnosti u cijelom sastavu Vojske Crne Gore, čije se brojno stanje mjeri u hiljadama".
Radević dodaje da u sistemu ima još 16 oficira koji pored svoje obavljaju i dodatnu dužnost u statusu VD-a.
- Osim toga, vazduhoplovci Vojske Crne Gore bi učestvovali na planiranoj međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi u Grčkoj i ne bi njegovom krivicom propustili priliku za unapređenje interoperabilnosti sa saveznicima i dodatnu obuku posada za složene zadatke- ističe državna sekretarka u MO.
Poručuje da je jasno da je za, kako je Vuksanović kazao, "neadekvatnu upotrebu instituta VD“, odgovoran isključivo predsjednik Milatović.
- Sve u svemu, savjetniku Vuksanoviću bi bilo bolje da posavjetuje svog šefa da nađe način i omogući učešće jedinicama Vojske Crne Gore u planiranim međunarodnim aktivnostima u 2026. godini, kao i da pokaže odgovornost kada je u pitanju ogroman broj postavljenja, unapređenja i razrješenja oko 150 pripadnika Vojske Crne Gore, čija sudbina je trenutno u fioci njegovog stola. To može da uradi potezom pera i potpisom na predmetne odluke kada god zaželi, a što je bila praksa oduvijek.
P.S. Javnost i dalje čeka odgovore na pitanja u vezi afere koja se desila u kabinetu predsjednika, a koja u ozbiljno pitanje dovodi kako integritet kabineta, tako i integritet samog predsjednika Milatovića- zaključila je Radević.

Radević: Vuksanoviću bolje da posavjetuje svog šefa da omogući učešće jedinicama VCG u međunarodnim aktivnostima

Direktor Media centra Goran Đurović poručio je da je Odbor za izbor i imenovanja Glavnog grada Podgorica danas protivzakonito zaustavio proceduru naimenovanja novih članova Savjeta RTV Podgorica.&nbsp;
Predsjednica Odbora Anđela Mićović (PES) je nakaradnim tumačenjem Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter "Radio televizija Podgorica", proces imenovanja novih članova Savjeta RTV Podgorica zaustavila, jer kandidat PES-a, navodni predstavnik NVO, nije imao urednu dokumentaciju i dovoljnu podršku NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava.
Na javni poziv za imenovanje jednog čana Savjeta RTV Podgorica iz reda NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava, prijavile su se dvije kandidatkinje: Dajana Maraš i Nataša Nelević, dok se za izbor člana Savjeta ispred sportskih organizacija prijavila Natalija Đaletić.&nbsp;
Pošto Dajana Maraš, koju su predložile takozvane NVO koje su bliske PES-u, nije imala urednu dokumentaciju i dovoljnu podršku u odnosu na protivkandidatkinju Natašu Nelević, predsjednica Odbora Anđela Mićović (PES) je odlučila da postupak obustavi i poništi konkurs.
Istu opstrukciju i protivzakonito djelovanje preduzimao je i Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, u postupku imenovanja člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, jer im se tadašnji kandidat a sada član Savjeta Agencije za AVMU, Dragoljub Vuković, nije sviđao tj. nije bio podoban (kontrolisan) naveo je Đurović u saopštenju.&nbsp;
Odbor za izbor i imenovanja Glavnog grada danas je u skladu sa propisom morao da pregleda dokumentaciju prijavljenih kandidata i ocijeni urednost dostavljene dokumentacije, ističe on. &nbsp;
- U skladu sa članom 34 Odluke o osnivanju RTV Podgorica, Odbor je danas na sjednici morao da utvrdi listu kandidata (Dajana Maraš i Nataša Nelević) sa nazivima NVO koje su predale urednu dokumentaciju.&nbsp;
Tek u sledećoj fazi postupka, na narednoj sjednici, Odbor je bo dužan da utvrdi predlog liste za imenovanje članova Savjeta po ovlašćenim predlagačima, na način što bi se na konačnoj listi našao predstavnik NVO koji ima podršku većeg broja NVO sa urednom dokumentacijom (član 35 Odluke o osnivanju RTV Podgorica). Na toj konačnoj listi našla bi se Nataša Nelević jer je dokumentacija NVO koje su nju podržale bila uredna.
U slučaju da predstavnica sportskih organizacija nije dostavila urednu dokumentaciju od makar jedne sportske organizacije, postupak za imenovanje člana Savjeta RTV Podgorica iz te kategorije ovlaštenih predlagača bi se ponovio.
Članovi 34, 35 i 35a Odluke o osnivanju RTV Podgorica su potpuno jasni i jedino objašnjenje današnje blamaže Skupštine Glavnog grada je politički motiv PES-a i koalicionih partnera da vrše opstrukciju procesa imenovanja članova Savjeta RTV Podgorica dok se ne izaberu poslušni i kontrolisani, takozvani predstavnici NVO.
U ostvarenju političkih ciljeva PES je jednako brutalan u kršenju propisa kao što je nekad bo DPS. Opstrukcija imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge trajala je 15 mjeseci. Evropska komisija je zaprijetila Vladi Crne Gore ponovnim otvaranjem poglavlja 10 koje je privremeno zatvoreno. Valja podsjetiti da je poslanica PES-a Jelena Nedović otvoreno pozivala da se kandidat NVO promijeni i upodobi sa željama ove političke grupacije. Na kraju je Skupština Crne Gore morala da izabere kandidata NVO koji ima integritet i koji nije po volji vlasti i opozicije - dodaje Đurović.&nbsp;
Vjerujemo da će se isti scenario desiti i sa Savjetom RTV Podgorica i da će Nataša Nelević biti izabrana u narednom pokušaju, naveo je on.&nbsp;
- Ovaj proces još jednom otkriva karakter vlasti, njihov (ne)demokratski potencijal i razumijevanje principa vladavine prava. Umjesto da se u najvažnijoj godini u procesu pristupanja EU svi nosioci vlasti pridržavaju propisa i urade sve da pokažu stvarnu spremnost za jačanje institucija, mi na svakom koraku imamo zloupotrebe i opstrukcije motivisane mizernim partijskim interesima.
Media centar je tražio od Skupštine Glavnog grada da nam omogući slobodan pristup informacijama, odnosno dokumentaciji kandidata za članove Savjeta RTV Pogdorica. Ukoliko nam bude omogućen pristup dokumentaciji, obavijestićemo Delegaciju Evropske komisije o zloupotrebama u primjeni medijske regulative od strane vlasti u Glavnom gradu - zaključio je Đurović u saopštenju.&nbsp;

Tag: prijedlog-za-promjenu-ustava-crne-gore

Novi model izbora i sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta u skupštinskoj proceduri

Rutović: Čovjek je postao rob tehnologije

Vesković: Vrijeme ističe, izborna reforma čeka

Radević: Vuksanoviću bolje da posavjetuje svog šefa da omogući učešće jedinicama VCG u međunarodnim aktivnostima

Đurović: Izbor novih članova Savjeta RTV Podgorica blokirao PES sa koalicionim partnerima

PRATITE TVe UŽIVO