Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović prirediće u ponedjeljak, 12. maja, u Vladinom domu na Cetinju, prijem povodom Dana crnogorske diplomatije.&nbsp;
Kako je najavljeno iz MVP-a, prijem u Vladinom domu počinje u 12 sati.
Dan crnogorske diplomatije – 6. maj, ustanovljen je 2024. godine, u znak sjećanja na reforme Senata iz doba Knjaževine Crne Gore 1874. godine, kada je uspostavljena Knjaževska kancelarija za spoljne poslove, preteča Ministarstva inostranih djela Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović organizuje prijem na Cetinju povodom Dana crnogorske diplomatije

U odnosu na to kako će se pojedini odrediti prema pratformi Barometar 26 biće jasnije prave i iskrene namjere. Ali to će značiti i da znamo na čemu smo i sa kojim snagama idemo naprijed, kazao je premijer Milojko Spajić koji je, povodom zatvaranja tri pregovaračla poglavlja sa Evropskom unijom u okviru mađarskog predsjedavanja, sa ambasadorom Mađarske Jožefom Neđešijem pripredio u Vili “Gorica” prijem za diplomatski kor, članove Vlade i Parlamenta.&nbsp; Spajić je zahvalio Mađarskoj na podršci našoj zemlji na planu evropske integracije i ukazao na rezultate koje je Crna Gora ostavarila u prethodnoj godini.&nbsp; - Uvjeren sam da je godina koju ubrzo ostavljamo za nama esencijalno važna za misiju evropeizma i stvaranje snažnije kohezije integracijom Zapadnog Balkana u zajednicu kojoj ovaj prostor prirodno i geografski pripada - istakao je on. Na toj liniji premijer je čestitao i zemljama regiona koje su takođe ostvarile važne rezultate u prethodnoj godini i kazao da danas na Zapadnom Balkanu opet duvaju vjetrovi eurooptimizma.&nbsp; Premijer je ukazao i na to da članstvo u EU nije samo zadatak Vlade već cjelokupnog društva, te podsjetio na platformu „Barometar 26“ koja, kako je rekao, ima za cilj da okupi sve društvene aktere koji mogu dati doprinos ovom cilju.&nbsp; - U odnosu na to kako će se pojedini odrediti prema istoj biće jasnije prave i iskrene namjere. Ali to će značiti i da znamo na čemu smo i sa kojim snagama idemo naprijed. Jer je naprijed naš jedini put - poručio je Spajić. Neđeši je rekao da je Mađarska posvećena i jednoglasno podržava napore Crne Gore za pristupanje EU od samog početka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241220101252_1e1bfe8caa0b27e8d90cb2fa2a556a148120c60f655afec89df5e1182ceabc86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241220101252_1e1bfe8caa0b27e8d90cb2fa2a556a148120c60f655afec89df5e1182ceabc86" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Prijem u Vili Gorica"> <figcaption>Prijem u Vili Gorica(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Naša država je i tokom šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU, koje se privodi kraju, pružila svu političku i stručnu pomoć Crnoj Gori kako bi što više napredovala u procesu evropskih integracija. Kako se približava kraj mađarskog predsjedavanja EU, sa velikim zadovoljstvom možemo konstatovati da je Crna Gora, ostvarujući naše nade i ciljeve, učinila važne korake ka priključenju EU - istakao je ambasador Mađarske. On je kazao da Mađarska iskreno vjeruje da bi pristupanjem zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, koja je na čelu procesa proširenja, EU samo pobijedila, promovisala stabilnost i konkurentnost kontinenta. Na događaju je govorio i ambasador Evorpske unije u Podgorici, Johan Satler koji je čestitao Crnoj Gori na brojnim uspjesima ove godine, uključujući pozitivan IBAR, usvajanje Reformske agende, pristupanje SEPA-i i zatvaranje tri pregovaračka poglavlja. - Nema sumnje da je 2024. bila veoma uspješna godina — ‘berićetna godina’, kako kažemo na Balkanu. Vidjeli smo šta Crna Gora može postići svaki put kada njeni političari odluče da ostave po strani razlike i zajednički podrže evropske reforme. U budućnosti, možda ćemo ovu godinu pamtiti kao prekretnicu koja je označila početak završne faze pregovora, ali samo ako crnogorska politička elita ostane potpuno posvećena evropskoj agendi, izbjegavajući jednostrane odluke, bojkote ili davanje prioriteta podjelama - rekao je Satler.

Spajić: Odnos prema Barometru 26 otkriće prave namjere, znaćemo na čemu smo

Svečani prijem studenata prve godine osnovnih studija, generacija 2024/25, svih studjiskih programa Pomorskog fakulteta Kotor, biće održan u ponedjeljak, 23. septembra, u amfitetaru Pomorskog fakulteta Kotor.
Istog dana biće organizovan i prijem brucoša studijskog programa Turizam i hotelijerstvo, u prostorijama Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru.
Svečani prijem na Pomorskom fakultetu biće održan u 10:30 sati, a na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u 10 sati.

U ponedjeljak svečani prijem brucoša na Pomorskom i Fakultetu za turizam

Čija su naša đeca, naši nastavnici i naše škole? Koliko je zlo režim Aleksandra Vučića najbolje se vidi na ovom primjer - poručio je funkcioner Socijaldemokrata i kandidat na listi Evropskog saveza Miloš Đuričković nakon što su đaci i nastavnici iz Crne Gore i Republike Srpske prisustvovali prijemu povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, a kada im je tamošnji predsjednik poručio da je Srbija njihova kuća.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvucic-sa-djecom-i-nastavnicima-iz-crne-gore-i-republike-srpske-srbija-je-vasa-kuca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na ovom primjeru se, poručuje Đuričković, vidi koliko im smeta Crna Gora kao koncept građanske države u kojoj nema segregacije po osnovu vjerske ili etničke pripadnosti. 
 
- Malo im je što građane Crne Gore već godinama svrstavaju u etničke 
torove, dijele po osnovu zastave, himne, vjere već i u školske učionice 
žele uvesti umobolne torove. Da se oni pitaju, školske klupe bi 
obilježavali po etničkoj pripadnosti a onda to prodavali kao demokratiju 
jer i drugi imaju svoje klupe - ocijenio je Đuričković. 
 
Poručio je da im ništa nije sveto, te im je sve podređeno njihovom nacionalističkom cilju - pa i đeca.&nbsp;
- To znamo već odavno. Problem je što mi kao društvo nemamo institucije a ni volje kod vladajućih struktura, da se pozabave 
ovim problemom i da zaštite građane i đecu od bolesnog režima iz 
susjedne države - smatra Đuričković. 
 
Možemo, kako je dodao, imati različita mišljenja po pitanju raznih tema - ali svi zajedno moramo sačuvati đecu i dati im šansu da budu bolji i pametniji nego što su naše i prethodne generacije bile. 
 
- Moramo krenuti da mijenjamo stvari već od 29. septembra, već od 
Podgorice. Moramo! Trebaju nam institucije. Ako ne zbog nas onda zbog 
naših potomaka - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Problem je što nemamo institucije ni volje vladajućih struktura da zaštite đecu od režima Srbije

Veljko Vasiljević izabran je za predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), a Milica Petrović-Simonović i Momir Škopelja za članove.
Njihov izbor podržalo je 38 poslanika, a &nbsp;četiri su bila uzdržana.
Administrativni odbor je Skupštini predložio ova imenovanja, a prijedlog je 10. aprila stavljen u skupštinsku proceduru.
Gordana Kalezić i Milan Remiković danas nijesu izabrani za viceguvernere Centralne banke Crne Gore pošto za to nijesu dobili potrebnu većinu u Skupštini.
Za izbor Kalezić je glasao 21 poslanik, a isto toliko ih je bilo uzdržanih. Za Remiković je glasalo njih 15, a uzdržanih je bilo 28.

Vasiljević predsjednik Odbora REGAGEN-a, za članove izabrani Škopelja i Petrović-Simonović

Gordana Kalezić i Milan Remiković danas nijesu izabrani za viceguvernere Centralne banke Crne Gore pošto za to nijesu dobili potrebnu većinu u Skupštini.
Za izbor Kalezić je glasao 21 poslanik, a isto toliko ih je bilo uzdržanih. Za Remiković je glasalo njih 15, a uzdržanih je bilo 28.

Kalezić i Remiković nijesu izabrani za viceguvernere CBCG

Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti okupili su se u 17:30 sati u Beogradskoj ulici, iza hotela Ziya, zbog započete devastacije parcele stare osamdeset godina na kojoj se nalaze vrijedna stabla čempresa i drugih vrsta zimzelenog i listopadnog drveća. Vuk Pejović, stanar ovog dijela grada se obratio, prije svega gradonačelniku Saši Mujoviću, pošto je on, kako je kazao Pejović, rekao da gradi jednu humanu zelenu Podgoricu, te da ima tačku polaska da sačuva ovaj kvart.&nbsp; - Prenamjena ovoga prostora da ovo bude zelena površina da nikakve zgrade ne dolaze u obzir - kazao je Pejović.&nbsp; On se obratio i ministru prostornog planiranja i urbanizma Slavenu Radunoviću.&nbsp; - Trenutno je loptica u njihovom dvorištu, i da samo potvrde ono što je već grad donio odluku, mislimo da za kvalitet života, prostornog planiranja i za svaku drugu obavezu svi stanari su rekli svoje da ovdje ne može da bude stambena jedinica, i na kraju krajeva s obzirom da smo se obratili Glavnom gradu, tj. resornom ministarstvu, mislim da je to dovoljno za sad - dodao je Pejović.&nbsp; On je kazao, da ukoliko ne budu dobili nikakav odgovor, da će se ponovo skupiti u većem broju, kao i da Podgorica ima dovoljno prostora za sve investitore da se širi u svim mogućim pravcima, a da ne trpamo zgrade jednu na drugu - đe im nije mjesto.&nbsp; - Ukoliko biste pitali bilo koga od stanara, sigurno će vam reći da će kampovati ovdje. Ovo nije samo protest nas koji živimo tu, već svih građana koji ne žele da se devastira prostor, koji žele da šetaju Goricom - kazala je stanarka Irena Radusinovic. Zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić je pružila punu podršku građanima.&nbsp; - Porasla sam u ovom kvartu i smatram da su zahtjevi građana opravdani s obzirom da je ovo jedini zeleni dio koji je ostao u ovom kvartu i ne možemo dozvoliti gradnju zarad investirora. Puna podrška građanima - poručila je Ljiljanić.&nbsp; Ona je rekla da se nada da ce nadležni pravilno postupati sa dokumentacijom. - Ovo nema veze sa politikom - rekla je Ljiljanić.&nbsp; Očekuje da će se postupiti u skladu sa svim pravnim propisima.&nbsp; Mještani u razgovoru sa Nađom Ljiljanić su poručili da je trebalo da stopiraju projekat jer je loš.&nbsp; Zadovoljstvo mi je sto smo došli da podržimo protest iako mi je žao da smo poslije godinu na istom mjestu i što moramo da napominjemo koliko je bitno da se sačuvaju mikro zelene lokacije u gradu. Svako stablo i travka je bitna za održivi ekosistem - kazala je Nevena Petkovic iz Centra za zaštiru i proučavanje ptica (CZIP).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  - Pružaćemo pomoć sve dok nadležne institucije jasno ne kažu da će stati sa ovakvom devastacijom, jer ovakvim projektima zaista ovdje nije mjesto - dodala je Petković.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  Podjećamo, danilovgradska kompanija Eurozox je 13. maja bez ijednog papira izvela mehanizaciju na teren s namjerom pripreme gradilišta na kojem bi trebalo da "nikne" nova zgrada. Tada se spontano okupilo 15ak građana koji žive na Gorici kako bi spriječili izvođenje radova. Na teren su tada izašle policija i inspekcija koje su zabranile nastavak radova. Danilovgradska kompanija je tražila od Službe glavnog gradskog arhitekte saglasnost na idejno rješenje projekta na urbanističkoj parceli 18 koja se nalazi u okviru važećeg Detaljnog urbanističkog plana – DUP “Nova Varoš 2”. Prema idejnom rješenju, planirana zgrada ispod Gorice sastojala bi se od podruma, prizemlja i dva sprata, a imala bi ukupno 11 stanova i 13 garažnih mjesta. Ukupna bruto površina objekta sa podrumom iznosi 2.021 kvadratnih metara. Građani su jasno poručili da neće dozvoliti devastaciju prostora i otvoreno kršenje zakona. Iz neformalne grupe građana “Zeleni kvart” su naveli da je riječ o parceli na kojoj se poslednjih sedamdeset, osamdeset godina nalaze vrijedna stabla čempresa. - Investitor je uspio da iskopa nekoliko rupa i ošteti dio zelenila na parceli ali su ih građani uspjeli spriječiti. Pozvane su sve nadležne inspekcije i institucijei trenutno je po nalogu Uprave policije zaustavljena svaka aktivnost na ovoj lokaciji. Radi se o parceli na kojoj se poslednjih 70 – 80 godina nalaze vrijedna stabla čempresa i drugih vrsta zimzelenog i listopadnog drveća. To je zelena oaza stisnuta izmedju zgrada i sada žele da je unište kako bi gradili luksuzne stanove za bogataše - navodi se u saopštenju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2m8CdkBECHY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Glavna gradska arhitektica, kako ističu, prije godinu dana odbila je idejno rešenje projekta, nakon čega se investitor obratio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine koje se još nije zvanično izjasnilo. - Ko god prođe pored ove parcele može vidjeti da je to praktično gotov park, sa uređenom stazom, pa bi umetanje takve građevine bilo potpuno nenormalno i zagušilo bi čitav kvart. Zahtjev građana je da se nađe rešenje te da se investotoru omogući gradnja na nekoj drugoj lokaciji, a da se ova proglasi zelenom površinom ili “mikro – parkom” i opremi mobilijarom kako bi prvenstveno djeca i stariji građani mogli uživati u zelenilu i čistijem vazduhu - naveli su u obraćanju javnosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FsqKLTOzw9og&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

FOTO/VIDEO: Transparenti nezadovoljnih građana: "Zgrada nije mjera grada", "Zeleni centar a ne sivi haos"

Na graničnom prelazu Sukobin pronađena su kola marke BMW X5, kojim je upravljao albanski državljanin A.M. (50), a koji Interpol Slovačke potražuje od 12. maja.
- Shodno međunarodnoj potjernici predmetno vozilo je privremeno oduzeto i predato službenicima Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj radi sprovođenja daljih provjera - istakli su u Upravi policije.
Oni su kazali i da su službenici Sektora granične policije od 1. januara ove godine u samostalnim i zajedničkim međusektorskim aktivnostima oduzeli ukupno 47 vozila visoke klase, od čega 27 vozila koja se potražuju na međunarodnom nivou po osnovu Interpolovih potjernica.
- Kontrolama vozila na II liniji graničnih provjera policijski službenici granične policije su zbog sumnje u manipulisanje brojevima šasija na vozilima, oduzeli četiri vozila dok su u okviru zajedničkih planskih operativnih aktivnosti u saradnji sa regionalnim centrima bezbjednosti službenici granične policije u unutrašnjosti teritorije pronašli i oduzeli 16 vozila radi daljih provjera - dodali su u policiji-
Poručuju da njihovi službenici u kontinuitetu, na svim nivoima, kroz međusektorsku, međuagencijsku i međunarodnu saradnju, u svim segmentima rada i kroz sve organizacione cjeline, preduzimaju pojačane aktivnosti na podizanju nivoa bezbjednosti sa akcentom na realizaciji strateških ciljeva i nacionalnih prioriteta iz oblasti suzbijanja krijumčarenja i borbi protiv svih oblika prekograničnog kriminala sa ciljem očuvanja sigurnosti i zaštite interesa građana Crne Gore.

Na GP Sukobin oduzet BMW koji potražuje Slovačka

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: prijem