Predsjednik Skupšine Andrija Mandić prirediće u ponedjeljak prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz parlamenta.
Prijem će, kako je najavljeno, biti organizovan u hotelu Hilton, nakon čega će svečanost biti nastavljena prigodnim programom.
Iz Skupštine su rekli da će u okviru obilježavanja jubileja, parlament prirediti i okrugli sto u utorak u vili Gorica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandić u ponedjeljak organizuje prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) pisala je ambasadoru delegacije Evropske unije Johanu Satleru sa molbom za hitan prijem i razgovor nakon što je policija prekršajno procesuirala 35 osoba zbog nenasilnog, spontano održanog skupa građana kod Vile Gorica povodom nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Među procesuiranima su poslanik Oskar Huter i članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aida Petrović.
U STEGA su istakli da je duboko zabrinjavajuće što je narušeno je ustavno pravo građana na slobodu mirnog okupljanja i izražavanja. Decidni su da je okupljanje u njihovoj organizaciji imalo karakter mirnog javnog protesta, sa jasno izraženim građanskim stavovima.
- Uprkos tome, učesnici su tretirani kao počinioci prekršaja, dok se istovremeno zanemaruje činjenica da su brojni pripadnici policije tokom događaja koristili fizičku silu, zbog čega niko nije procesuiran, niti je javno saopšteno da li je sproveden interni nadzor zakonitosti njihove intervencije - jasni su u STEGA.
Ovakva selektivna primjena zakona, poručuju oni, ugrožava povjerenje u institucije, produbljuje društvene tenzije i šalje opasnu poruku da se građansko pravo na protest može tumačiti kao prekršaj po automatizmu, dok postupanje policije ostaje bez nezavisne kontrole.
- STEGA ni u jednom trenutku nije bila obaviještena o pokretanju prekršajnih postupaka protiv građana. O ovim procesuiranjima informisani smo isključivo preko medijskih naslova, što smatramo nedopustivim, posebno imajući u vidu da smo organizatori skupa i da smo očekivali transparentnu komunikaciju nadležnih organa - dodali su oni.
Zbog svega navedenog Satlera mole za prijem kako bi ga detaljno upoznali sa činjenicama, dostavili prikupljenu dokumentaciju i razgovarali o implikacijama ovakvog postupanja na: zaštitu ljudskih prava, slobodu okupljanja i izražavanja, demokratske procese u Crnoj Gori, obaveze države u okviru poglavlja 23 i 24.
- Uvjereni smo da Evropska unija ostaje posvećena podršci institucijama u Crnoj Gori u jačanju demokratije, vladavine prava i zaštite građanskih sloboda. Stoga smatramo da je Vaša pažnja na ovom pitanju od izuzetnog značaja - ocijenili su u STEGA.

1084x550

STEGA traži prijem kod Satlera: Učesnici protesta procesuirani prekršajno, a zanemaruje se činjenica da su brojni policajci koristili fizičku silu

Direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović, prisustvovala je prijemu u Palati Svetog Džejmsa u Londonu, koji je britanski kralj Čarls III organizovao u okviru Samita lidera Zapadnog Balkana, na poziv Britanskog savjeta.
Kralj Čarls, u prisustvu britanskog premijera Kira Starmera i ministarke vanjskih poslova Ivet Kuper, istakao je dostignuća regiona, naglašavajući ključnu ulogu kreativnog sektora, mladih talenata i civilnog društva u jačanju regionalne saradnje i kulturne diplomatije.
Među predstavnicima crnogorskog kreativnog sektora bili su Gana Čomagić, scenaristkinja, rediteljka i producentkinja, Nikola Bada Radonjić, dizajner i kreativni direktor agencije DAA, i multimedijalni umjetnik Rade Vukčević.
– Ovo je izuzetna prilika za Filmski centar Crne Gore i našu kreativnu industriju. Prisustvo na ovakvom skupu potvrđuje prepoznatljivost crnogorskog filma i kreativnog sektora na međunarodnoj sceni – istakla je Božović. – Razgovori koje smo vodili otvaraju nove mogućnosti za koprodukcije, razmjenu znanja i jačanje kulturnih veza između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva. Kreativne industrije su mostovi koji povezuju narode i grade budućnost.
Filmski centar Crne Gore nastavlja da razvija strateška partnerstva sa vodećim filmskim institucijama širom Evrope, pozicionirajući Crnu Goru kao značajnu destinaciju za filmsku produkciju i kreativni sektor regiona.

1250x600

Direktorica Filmskog centra Crne Gore prisustvovala prijemu kod kralja Čarlsa III u Londonu

Lazar Tomić je dokaz da Crna Gora ima mlade ljude čije ideje nadilaze granice učionica i laboratorija - poručila je generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Marica Melović na prijemu koji je organizovan za učenika Gimnazije „Tanasije Pejatović“ kojem je međunarodna istraživačka zajednica Academia Quantum dodijelila zvanje počasnog doktora za njegov revolucionarni rad u oblasti kvantne fizike.
Prijem su upriličili Melović i generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje i studentski standard Dragana Ćetković zajedno sa dekanima i prodekanima Elektrotehničkog i Prirodno-matematičkog fakulteta.
- Naš je zadatak da obezbijedimo uslove da takvi talenti rastu i razvijaju se upravo ovdje - poručila je Melović tom prilikom.
Na prijemu je, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, razgovarano o njegovom budućem akademskom i istraživačkom putu, a dekani su istakli neizmjernu podršku univerzitetske zajednice njegovim idejama i razvoju.
- Čestitamo Lazaru i vjerujemo da će njegov primjer biti inspiracija generacijama koje dolaze - poručili su u MPNI.

Lazar Tomić - dokaz da Crna Gora ima mlade ljude čije ideje nadilaze granice učionica

Osvajanjem medalja na evropskim prvenstvima naši mladi sportisti nijesu samo obradovali i Crnu Goru učinili ponosnom, već su zavrijedili i status perspektivnih sportista, a ova Vlada će se potruditi da njihove stipendije budu izdašnije u budućnosti, poručio je premijer Milojko Spajić.&nbsp; On je danas, u Vili Gorica, organizovao prijem za mlade sportiste koji su ovog ljeta osvojili medalje na evropskim prvenstvima.&nbsp; - Često se pitamo čime i kako se može nadoknaditi nedostatak brojnosti i konkurencije, koji su često presudni za postizanje vrhunskih rezultata. Odogovor na ovo pitanje dobijamo od vas - bez mnogo riječi. Vaš odgovor su medalje stečene, prije svega, velikim trudom i postavljanjem ciljeva koji nadilaze naše okvire i limite. Sa takvim pristupom profesiji i obavezama, najbolji ste podsticaj i primjer cijeloj zajednici da se vijenac slave i uspjeha ne plete samo u „velikom grmenu“. Vi ste najbolja potvrda da se u „kolijevci od slobode“ rađaju, izgrađuju i usavršavaju veliki heroji i heroine sporta, šampionke i šampioni života, globalne liderke i lideri - u disciplinama gdje su rezultati vrlo mjerljivi - kazao je premijer Spajić.&nbsp; On je najavio da će Vlada, u okviru zakonskih mogućnosti, pripremiti izmjenu aktuelne Uredbe i povećati izdvajanja za mjesečne stipendije mladih sportista.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150832_c65e54ede1c53312746863fcbd782b159c3f295038918dbddc842183b0e5c71c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829150832_c65e54ede1c53312746863fcbd782b159c3f295038918dbddc842183b0e5c71c" data-rendition-name="original" width="2500" height="1663" loading="lazy" alt="mladi sportisti"> </figure>  - Trudićemo se da, kroz rad na izmjenama Zakona o sportu, stvorimo uslove da stipendije budu još izdašnije u budućnosti – da i na taj način pokažemo koliko cijenimo što Crnu Goru, sve nas, predstavljate na najljepši način - istakao je predsjednik Vlade. Kako je saopštio, Podgorica će uskoro kompletirati akvatik kompleks kakav priliči Glavnom gradu buduće članice Evropske unije, kroz zatvaranje olimpijskog bazena i izgradnjom novog otvorenog u okviru SC Morače.&nbsp; - Tu ne želimo stati već širiti bazu, tako da su u toku procedure, kako bi se gradili bazeni širom zemlje – u Pljevljima, Baru, Herceg Novom, Tivtu. Kada govorimo o rukometu, infrastrukturno nešto je bolja situacija, ali smo uvidjeli da je za vaš dalji napredak i dostizanje punog potencijala neophodno osigurati kontinuirano učešće u Ligi šampiona. Zbog toga nova uprava Budućnosti ima jasan zadatak, da za vašu buduće uspjehe osigura stabilnost u funkcionisanju kluba, koja će garantovati mjesto u eliti, gdje zaslužujete da budete - kazao je Spajić. Kapiten vaterpolo reprezentacije Crne Gore do 18 godina, koja je osvojila zlatnu medakju na Evropskom prvenstvu u Oradei, Strahinja Gojković ukazao je na značaj podrške koja stiže kako od navijača, tako i od donosilaca odluka. - Tokom cijelog ljeta imali smo jedan cilj - da osvojimo zlato i donesemo ga kući u Crnu Goru. Igrati za Crnu Goru i nositi kapu reprezentacije je velika čast i zadovoljstvo. Hvala svima na podršci - rekao je Gojković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.flickr.com%2Fphotos%2Fvladacg%2F54752114731%2Fin%2Falbum-72177720328672356&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> I kapitenka rukometne reprezentacije Crne Gore do 17 godina, koja je osvojila bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Podgorici, Anđelina Orbović zahvalila je na prijemu i podršci. - Za nas mlade spirtiste ovaj gest ima poseban značaj jer pokazuje da naš trud ne prepoznaje samo sportska zajednica. Zlatna medalja pripada i našim navijacima, našim porodicama, svima koji su vjerovali u nas, pripada Crnoj Gori. Nastavićemo da se borimo, dajemo sve od sebe a vaša podrška je dodatni motiv da ostvarujemo još veće uspjehe - kazala je Orbović. Kapiten vaterpolo reprezentacije do 16 godina, koja je osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu u Istanbulu, Andrej Durutović takođe je istakao da je velika čast braniti boje i grb svoje države. - Osvojene medalje na evropskim takmičenjima pokazuju da naša država, iako mala, može da parira velikima. Vjerujem da nas čeka blistava budućnost - kazao je Durutović.

Spajić: Sportisti najbolji primjer i podsticaj cijeloj zajednici, povećaćemo izdvajanja za mjesečne stipendije

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović prirediće u ponedjeljak, 12. maja, u Vladinom domu na Cetinju, prijem povodom Dana crnogorske diplomatije.&nbsp;
Kako je najavljeno iz MVP-a, prijem u Vladinom domu počinje u 12 sati.
Dan crnogorske diplomatije – 6. maj, ustanovljen je 2024. godine, u znak sjećanja na reforme Senata iz doba Knjaževine Crne Gore 1874. godine, kada je uspostavljena Knjaževska kancelarija za spoljne poslove, preteča Ministarstva inostranih djela Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.

Ibrahimović organizuje prijem na Cetinju povodom Dana crnogorske diplomatije

U odnosu na to kako će se pojedini odrediti prema pratformi Barometar 26 biće jasnije prave i iskrene namjere. Ali to će značiti i da znamo na čemu smo i sa kojim snagama idemo naprijed, kazao je premijer Milojko Spajić koji je, povodom zatvaranja tri pregovaračla poglavlja sa Evropskom unijom u okviru mađarskog predsjedavanja, sa ambasadorom Mađarske Jožefom Neđešijem pripredio u Vili “Gorica” prijem za diplomatski kor, članove Vlade i Parlamenta.&nbsp; Spajić je zahvalio Mađarskoj na podršci našoj zemlji na planu evropske integracije i ukazao na rezultate koje je Crna Gora ostavarila u prethodnoj godini.&nbsp; - Uvjeren sam da je godina koju ubrzo ostavljamo za nama esencijalno važna za misiju evropeizma i stvaranje snažnije kohezije integracijom Zapadnog Balkana u zajednicu kojoj ovaj prostor prirodno i geografski pripada - istakao je on. Na toj liniji premijer je čestitao i zemljama regiona koje su takođe ostvarile važne rezultate u prethodnoj godini i kazao da danas na Zapadnom Balkanu opet duvaju vjetrovi eurooptimizma.&nbsp; Premijer je ukazao i na to da članstvo u EU nije samo zadatak Vlade već cjelokupnog društva, te podsjetio na platformu „Barometar 26“ koja, kako je rekao, ima za cilj da okupi sve društvene aktere koji mogu dati doprinos ovom cilju.&nbsp; - U odnosu na to kako će se pojedini odrediti prema istoj biće jasnije prave i iskrene namjere. Ali to će značiti i da znamo na čemu smo i sa kojim snagama idemo naprijed. Jer je naprijed naš jedini put - poručio je Spajić. Neđeši je rekao da je Mađarska posvećena i jednoglasno podržava napore Crne Gore za pristupanje EU od samog početka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241220101252_1e1bfe8caa0b27e8d90cb2fa2a556a148120c60f655afec89df5e1182ceabc86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241220101252_1e1bfe8caa0b27e8d90cb2fa2a556a148120c60f655afec89df5e1182ceabc86" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Prijem u Vili Gorica"> <figcaption>Prijem u Vili Gorica(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Naša država je i tokom šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU, koje se privodi kraju, pružila svu političku i stručnu pomoć Crnoj Gori kako bi što više napredovala u procesu evropskih integracija. Kako se približava kraj mađarskog predsjedavanja EU, sa velikim zadovoljstvom možemo konstatovati da je Crna Gora, ostvarujući naše nade i ciljeve, učinila važne korake ka priključenju EU - istakao je ambasador Mađarske. On je kazao da Mađarska iskreno vjeruje da bi pristupanjem zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, koja je na čelu procesa proširenja, EU samo pobijedila, promovisala stabilnost i konkurentnost kontinenta. Na događaju je govorio i ambasador Evorpske unije u Podgorici, Johan Satler koji je čestitao Crnoj Gori na brojnim uspjesima ove godine, uključujući pozitivan IBAR, usvajanje Reformske agende, pristupanje SEPA-i i zatvaranje tri pregovaračka poglavlja. - Nema sumnje da je 2024. bila veoma uspješna godina — ‘berićetna godina’, kako kažemo na Balkanu. Vidjeli smo šta Crna Gora može postići svaki put kada njeni političari odluče da ostave po strani razlike i zajednički podrže evropske reforme. U budućnosti, možda ćemo ovu godinu pamtiti kao prekretnicu koja je označila početak završne faze pregovora, ali samo ako crnogorska politička elita ostane potpuno posvećena evropskoj agendi, izbjegavajući jednostrane odluke, bojkote ili davanje prioriteta podjelama - rekao je Satler.

Spajić: Odnos prema Barometru 26 otkriće prave namjere, znaćemo na čemu smo

Svečani prijem studenata prve godine osnovnih studija, generacija 2024/25, svih studjiskih programa Pomorskog fakulteta Kotor, biće održan u ponedjeljak, 23. septembra, u amfitetaru Pomorskog fakulteta Kotor.
Istog dana biće organizovan i prijem brucoša studijskog programa Turizam i hotelijerstvo, u prostorijama Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru.
Svečani prijem na Pomorskom fakultetu biće održan u 10:30 sati, a na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u 10 sati.

U ponedjeljak svečani prijem brucoša na Pomorskom i Fakultetu za turizam

Čija su naša đeca, naši nastavnici i naše škole? Koliko je zlo režim Aleksandra Vučića najbolje se vidi na ovom primjer - poručio je funkcioner Socijaldemokrata i kandidat na listi Evropskog saveza Miloš Đuričković nakon što su đaci i nastavnici iz Crne Gore i Republike Srpske prisustvovali prijemu povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, a kada im je tamošnji predsjednik poručio da je Srbija njihova kuća.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvucic-sa-djecom-i-nastavnicima-iz-crne-gore-i-republike-srpske-srbija-je-vasa-kuca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na ovom primjeru se, poručuje Đuričković, vidi koliko im smeta Crna Gora kao koncept građanske države u kojoj nema segregacije po osnovu vjerske ili etničke pripadnosti. 
 
- Malo im je što građane Crne Gore već godinama svrstavaju u etničke 
torove, dijele po osnovu zastave, himne, vjere već i u školske učionice 
žele uvesti umobolne torove. Da se oni pitaju, školske klupe bi 
obilježavali po etničkoj pripadnosti a onda to prodavali kao demokratiju 
jer i drugi imaju svoje klupe - ocijenio je Đuričković. 
 
Poručio je da im ništa nije sveto, te im je sve podređeno njihovom nacionalističkom cilju - pa i đeca.&nbsp;
- To znamo već odavno. Problem je što mi kao društvo nemamo institucije a ni volje kod vladajućih struktura, da se pozabave 
ovim problemom i da zaštite građane i đecu od bolesnog režima iz 
susjedne države - smatra Đuričković. 
 
Možemo, kako je dodao, imati različita mišljenja po pitanju raznih tema - ali svi zajedno moramo sačuvati đecu i dati im šansu da budu bolji i pametniji nego što su naše i prethodne generacije bile. 
 
- Moramo krenuti da mijenjamo stvari već od 29. septembra, već od 
Podgorice. Moramo! Trebaju nam institucije. Ako ne zbog nas onda zbog 
naših potomaka - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Problem je što nemamo institucije ni volje vladajućih struktura da zaštite đecu od režima Srbije

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Na društvenim mrežama objavljen je snimak iz škole Marko Miljanov u Bijelom Polju na kojem se vidi kako dječak ulazi u učionicu, prilazi drugom dječaku, drsko mu se obraća i udara ga po glavi. Roditelji s kojima smo razgovarali sumnjaju da je riječ o organizovanoj akciji u kojoj dječak upada u učionice i udara đake dok ga drugi snima. Kažu da su zabrinuti za bezbjednost svoje djece koja u školu idu sa strahom da će biti sljedeći.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su nam da su upoznati s događajem, te da imaju nultu toleranciju na svaki oblik nasilja i neprimjerenog ponašanja.
- Uprava škole ,,Marko Miljanov” iz Bijelog Polja obavijestila je Ministarstvo da se u toj ustanovi desio fizički konflikt između dva učenika osmog razreda. Škola je bez odgađanja preduzela mjere iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima- kazali su nam iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
A mjere, kako nam je saopšteno iz škole, podrazumijevaju sljedeće:
 
- O događaju je službenim putem obaviještena Uprava policije. Stručna služba škole, pedagog i psiholog, razgovarali su s učenicima i drugim akterima radi potpunog utvrđivanja činjenica i procjene daljih koraka. Takođe, u skladu s važećim propisima, pokrenut je vaspitno-disciplinski postupak- kažu u OŠ Marko Miljanov.
Da ja nasilje svuda oko nas, upozoravaju stručnjaci. Kažu da se djeca ponašaju po ugledu na ono što ih okružuje, te da često usvajaju pogrešne modele ponašanja.
- Djeca sada koriste društvene mreže gdje su im idoli neki ljudi koji psuju, koji se bahate, koji na lagane načine dolaze do velikih količina novca i to nekoj djeci biva primamljivo, to su obično djeca koja nemaju jake porodične veze i koja nemaju roditelje koji dovoljno kvalitetnog vremena provode s njima- navodi Radmila Stupar Stanišić.
Iako je primarna odgovornost na roditeljima, naša sagovornica upozorava da se lanac odgovornosti tu ne završava.
- Ne možemo da kažemo da mama i tata ovog dječaka nijesu uradili svoj dio posla nego svi mi moramo time da se bavimo. Stvar je u tome da li će roditelji čije je to dijete napraviti određenu promjenu u svakodnevici i načinu ponašanja jer to je ona prva domina koja kad krene da se ruši sve ostale se poslože na negativan način. Tako da mi moramo podržati roditelja da se on promijeni, pa da bi on onda promijenio dijete, a onda svi mi ostali moramo da podržimo tu promjenu toga djeteta- kaže Stupar Stanišić.
Da je nasilje široko rasprostranjeno u društvu pokazuju podaci istraživanja prema kojima je samo tokom prethodne školske godine zabilježeno oko stotinu slučajeva nasilja među vršnjacima.

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman odlikovan je Ordenom za zasluge II stepena tokom boravka u Kijevu na četvrtu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.
- Ovo priznanje doživljavam kao potvrdu snažnog i prijateljskog partnerstva između Hrvatske i Ukrajine, ali i kao podsjetnik na Domovinski rat, kada sam primio odlikovanja od prvog hrvatskog predsjednika Franja Tuđmana. Hrvatski narod izborio je slobodu nakon agresije, a danas, svojim iskustvom kao jedina članica Evropske unije koja se uspješno obranila od agresije, želi nastaviti pružati političku, ekonomsku i humanitarnu podršku ukrajinskom narodu u borbi za slobodu- napisao je Grlić Radman na X-u.
Grliću Radmanu je odličje za značajan lični doprinos jačanju međudržavne saradnje, podršci državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, humanitarnim aktivnostima te promociji Ukrajine u međunarodnoj zajednici uručio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.
„Hrvatska ostaje uz Ukrajinu“
- Hrvatska ostaje uz Ukrajinu – u odbrani slobode, suvereniteta i evropskih vrijednosti- naglasio je šef hrvatske diplomatije, koji je u Kijevu bio uz premijera Andreja Plenkovića, odlikovanog Ordenom kneza Jaroslava Mudrog I stepena.
Sibiha je na X-u napisao da mu je bila čast uručiti odličje „istinskom prijatelju Ukrajine“.&nbsp;
&nbsp;- Današnji posjet još je jednom pokazao nepokolebljivu solidarnost Hrvatske s Ukrajinom, na čemu smo iskreno zahvalni. Uz podršku naših prijatelja i partnera, pobijedićemo- poručio je Sibiha.
Sibiha je Grlića Radmana, te ministre vanjskih poslova Španije i Poljske, Hosea Manuela Albaresa i Radoslava Sikorskog, odveo u obilazak ukrajinske tehnološke i odbrambene kompanije Skyfall.
- Iz prve ruke smo vidjeli kako ukrajinske inovacije rastu pod pritiskom – brzo, pametno i provjereno u borbi. Proizvodnja se širi. Kapaciteti rastu. Odlučnost je nepokolebljiva. Ukrajinska odbrambena industrija ne brani samo našu zemlju – ona jača bezbjednost Evrope- objavio je Sibiha na X-u i pozvao partnere da ulažu u ukrajinsku odbrambenu industriju.

Tag: prijem