Evropska unija je razgovarala o tome kako bi izgledao evropski odgovor ukoliko se pokaže da je američka prijetnja u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, stvarna - izjavila je šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas.
- Poruke koje dobijamo u vezi sa Grenlandom izuzetno su zabrinjavajuće - rekla je Kalas novinarima na konferenciji za medije u Kairu, održanoj sa ministrom vanjskih poslova Egipta Badrom Abdelatijem.
Američki predsjednik Donald Tramp i dalje je posvećen NATO savezu, iako on i njegov tim za nacionalnu bezbjednost vode aktivne razgovore o mogućnosti da Sjedinjene Države kupe Grenland, izjavila je sinoć portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kalas: Evropa razmatra odgovor na američku prijetnju u vezi sa Grenlandom

R.V. iz Nikšića uhapšen je pošto je jedna osoba prijavila da se duže vrijeme osjeća ugroženo zbog njega, da je prati i proganja i vrijeđa i prijeti, a nakon čega je policija kod njega pronašla pištolj, dvije puške i municiju.
To se, kako su naglasili u policiji, posljednji put desilo juče dok je bila na radnom mjestu. Osim toga, ona je u prijavi istakla da R.V. posjeduje oružje zbog čega se još više osjeća ugroženom.
- Imajući u vidu da je ova prijava uslijedila nakon upućenih prijetnji, proganjanja i vrijeđanja oštećenog lica, policijski službenici preduzeli su hitne mjere i radnje iz svoje nadležnosti i uz konsultacije sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, od Osnovnog suda u Nikšiću pribavili naredbu za pretres stana i drugih prostorija koje koristi R.V. Pretresom ovih prostorija pronađen je pištolj marke „Crvena Zastava“ M57 kalibra 7.62 mm, puška marke „Zastava Arms“ M70 i puška marke „Zastava Arms“, kao i 76 komada municije različite vrste i kalibra - kazali su u policiji.
Tužilac Osnovnog državnog tužilaštva se izjasnio da se u njegovim radnjama ne stiču elementi krivičnog djela, pa je uhapšen zbog prekršaja iz člana 7 i 8 Zakona o javnom redu i miru.
- Dok je municija i oružje koje je pronađeno trajno oduzeto u skladu sa Zakonom o oružju, budući da ovo lice za isto nije posjedovalo važeću dokumentaciju - dodali su u policiji.

Uhapšen Nikšićanin: Proganjao, vrijeđao i prijetio jednoj osobi, policija mu pronašla dvije puške, pištolj i municiju

Državljanin Srbije A.H. (41) uhapšen je zbog sumnje da je, sa još jednom osobom, u dužem vremenskom periodu prijetio objavljivanjem eksplicitnih fotografija jedne žene zbog čega im je ona u više navrata davala novac - ukupno 1.100 eura.
Policija je, kako su saopštili, postupala po prijavi od 19. decembra.
- Nakon što su osumnjičeni od oštećene, dan prije podnošenja prijave, zahtijevali dodatnih 2.000 eura, a potom i predaju mobilnog telefona marke iPhone 17, kao i 500 eura, koje je bila dužna da im preda 20. decembra, policija je, u koordinaciji sa postupajućim državnim tužiocem, u cilju lociranja osumnjičenih lica, sprovela ciljanu operativno-taktičku mjeru i radnju, te organizovala kontrolisanu akciju primopredaje novca - naveli su u policiji.
Tada su i identifikovali A.H. koji je na dogovorenu lokaciju stigao kolima Volkswagen Passat, novopazarskih registarskih oznaka.
- Nakon sprovedene kriminalističke obrade i prikupljenog obavještenja, po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, A.H. je uhapšen zbog sumnje da je zajedno sa još jednim licem izvršio krivično djela ucjena, u produženom trajanju - naveli su u policiji.
Policija nastavlja aktivnosti u cilju identifikacije i procesuiranja i drugog osumnjičenog.

Budva: Državljanin Srbije uhapšen zbog sumnje da je, sa još jednom osobom, uzimao ženi novac da ne bi objavili njene eksplicitne fotografije

Više državno tužilaštvo u Podgorici ocijenilo je da je neosnovana pritužba predsjednika Države Jakova Milatovića na odluku podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva koje je odbacilo njegovu krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja kojeg je optužio za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, iz člana 168 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Više tužilaštvo zaključilo je da su kolege iz nižeg tužilaštva odluku donijele u skladu sa zakonom, konstatovano je, pired ostalog, u informaciji koja je dostavljena čitaocu Portala ETV na zahjtev za slobodan pristup informacijama.
Milatović je u avgustu podnio krivičnu prijavu protiv Đeljošaja nakon telefonske prepiske sa njim, optužujući ga za prijetnje, uz poziv premijeru Milojku Spajiću da ga smijeni.
Prepiska je uslijedila nakon što je Milatović odbio da potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti i vratio ga parlamentu, zbog, kako je saopštio, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Đeljošaj je tada napisao Milatoviću da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj i da će dobiti odgovor kakav zaslužuje. Optužio je predsjednika države i da zakon nije potpisao zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem, „kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist“.&nbsp;
Osnovno tužilaštvo u septembru je odbacilo prijavu, uz obrazloženje da ne postoji osnovana sumnja da je Đeljošaj počinio krivično djelo za koje ga tereti Milatović, niti bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Ocijenili su da se Đeljošajeve poruke mogu tumačiti isključivo kao upozorenje Milatoviću da će uslijediti reakcije kroz institucije sistema i u javnosti, konstatujući da se to „u krajnjem i jeste desilo, s obzirom na reakcije političkih partija koji štite interese pripadnika albanskog naroda i pripadnika dijaspore“.
Milatović je podnio pritužbu Višem tužilaštvu.
Ustvrdio je tada da odluka podgoričkog tužilaštva prijeti da Crnu Goru uvede u anarhiju.
Skupština Crne Gore izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti ponovo je usvojila 13. oktobra.&nbsp;
Parlamentarna većina nije uslišila njegov poziv da ne glasaju, ocjenjujući, pored ostalog da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
U pozivu poslanicima podsjetio je i da je Ministarstvo finansija „u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore“.
Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo Milatovićevu prijavu Đeljošaj je saopštio da neće komentaristai odluke pravosudnih organa i osvrnuo se na to što je predsjednik države objavio njihovu privatnu prepisku, ocjenjujući da mu je to „ispod časti“.
Rekao je, gostujući na Aplus televeziji, i da mu je taj slučaj „jako teško pao“.
- Postao sam target iz ničega. Da budem malo figurativan – uvijek kad spavaš sa djetetom, u riziku si da budeš mokar. Ovo mi je pouka za ubuduće – kazao je on tada, uz konstataciju da će „staviti tačku“ na ovaj slučaj.

Kaćuša Krsmanović

Neosnovane optužbe Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio

Lider Čečenije Ramzan Kadirov ponovo je zaoštrio retoriku prema Zapadu, poručivši da su njegove snage spremne za rat s Evropom ukoliko to naredi ruski predsjednik Vladimir Putin.
U poruci objavljenoj na Telegramu, Kadirov je bez zadrške podržao Putinove posljednje izjave o mogućem sukobu.
- Nećemo se ni najmanje ustručavati, Vladimire Vladimiroviču. Čekamo naredbu. Sve će se završiti vrlo brzo i sigurno ne u korist onih koji su odlučili da pokrenu rat protiv Rusije. Imam jedno pitanje, Vladimire Vladimiroviču: ako sve ovo počne, nećete se uvrijediti na nas ako se odmah dobrovoljno ispričaju - napisao je Kadirov.
Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Putin na investicijskom forumu u Moskvi izjavio da se Rusija "ne sprema ratovati s Europom", ali je i dodao da je zemlja "spremna odmah" ako evropske države pokrenu sukob. Putin je ponovio da Evropa "treba biti svjesna posljedica" te tvrdio da "Zapad prijeti Rusiji".
NATO je brzo odgovorio na Putinove poruke. Generalni sekretar Mark Rute poručio je da je savez spreman i voljan braniti svaku svoju članicu, naglašavajući da NATO neće dozvoliti nikakav napad na svoj teritoriju. Iz nekoliko evropskih prijestolnica takođe su stigle reakcije, u kojima se odbacuju tvrdnje da Evropa planira bilo kakav sukob s Rusijom, ocjenjujući Putinove navode kao potpuno neutemeljene.
Ramzan Kadirov, koji od 2007. godine vodi Čečeniju, važi za jednog od najvjernijih Putinovih saveznika. Na vlast je došao nakon atentata na svog oca Ahmata Kadirova, bivšeg predsjednika Čečenije.
Tokom godina izgradio je moćan sigurnosni aparat i specijalne jedinice poznate kao "kadirovci", koje su direktno pod njegovom kontrolom. Njegovi borci učestvovali su u brojnim operacijama, uključujući slanje hiljada pripadnika u rat u Ukrajini.
Kadirov je poznat po agresivnoj i ratobornoj retorici, kojom redovno ističe potpunu lojalnost Moskvi. Njegova posljednja poruka još jednom podcrtava ulogu koju ima u ruskoj politici – kao glasnik najtvrđe linije Kremlja, posebno u trenucima kada se odnosi Rusije i Zapada dodatno zaoštravaju.

Kadirov zaprijetio Evropi: Spremni smo za rat, čekamo Putinovu naredbu i sve će se završiti brzo

Budvanska policija procesuirala je pet osoba iz Podgorice i Budve zbog iznude novca, prijetnji, oduzimanja vozila, posjedovanja narkotika i oružja, nakon što je Podgoričanin prijavio da su mu na obilaznici tri muškarca prijetila i tražila novac u navodnoj kupovini droge.
- Postupajući po prijavi oštećenog da su mu na obilaznici u Budvi, trojica nepoznatih muškara koja su se nalazila u vozilu marke Audi, podgoričkih registarskih oznaka, zapriječili put i tražili novac uz prijetnje fizičkim napadom, policijski službenici u Budvi su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, i identifikovali tri M.R. (19), Dž.E. (19) i P.M. (23) iz Podgorice i protiv njih, nakon prikupljenih obavještenja, podnijeli prekršajne prijave zbog sumnje da su počinili prekršaje iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru – naročito drsko ponašanje - saopšteno je iz Uprave policije.
Daljim sprovedenim aktivnostima, policijski službenici su došli do saznanja da su osumnjičeni, nakon ovog događaja, otišli do Z.M. (38) iz Budve, radi kupovine narkotika, gdje je došlo do verbalne rasprave. Nakon toga im je Z.M. navodno prijetio vatrenim oružjem. Koristeći ovu situaciju, prisutni Budvanin L.K. (45) je oduzeo vozilo Audi u vlasništvu M.R. nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu.
- On je ubrzo nakon toga, kontrolisan od strane patrole policije i lišen slobode zbog počinjenog prekršaja – upravljanja vozilom pod dejstvom opojne droge. Po nalogu postupajućeg državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru protiv L.K. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo oduzimanje vozila - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Policijski službenici su potom, postupajući po operativnim saznanjima, a shodno naredbi suda, izvršili pretres kuće koju koristi Z.M. i tom prilikom je pronađeno i oduzeto: pištolj, manja količina municije, pištoljska zrna i čaure, kutija od ručne bombe, manja količina biljne materije zelene boje i oko 380 grama bijele praškaste materije za koju se sumnja da je nedozvoljena supstanca, 59 tableta koje se nalaze na listi opijata, osam mobilnih telefona i jedan tablet uređaj.&nbsp;
Protiv Z.M. je, shodno nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu tri lica iz Podgorice, a nakon sprovedenih odgovarajućih vještačenja, protiv njega će biti podnijeta i krivična prijava zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;
U vezi sa pronađenim supstancama i opijatima državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici će se o pravnoj kvalifikaciji izjasniti nakon uvida u spise predmeta. &nbsp;
- Takođe, u odnosu na Podgoričane M.R, Dž.E. i P.M. policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva će cijeniti i postojanje prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u Upravi policije.

Podgoričanin prijavio da su mu na obilaznici u Budvi prijetili tri muškarca i tražili novac: Procesurano pet osoba, oduzeti oružje, tablete...

Sindikat medija Crne Gore pozdravlja presudu kolašinskog suda kojom je &nbsp;Miodrag Novaković zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaludjerović osuđen na devet mjeseci zatvora - poručio je predsjednik te organizacije Radomir Kračković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnovakovicu-devet-mjeseci-zatvora-zbog-prijetni-novinarki-televizije-e-itani-kaluderovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Smatraju, kako je rekao u izjavi za Televiziju E, da je ova presuda vrlo značajna zbog toga što je promijenjen novi Krivični zakonik kojim je povećana kazna za napade na novinare.
- I da je ovdje bilo kvalifikovan oblik krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i da se radi o ugrožavanju sigurnosti novinarke i zbog toga je kazna veća nego što bi bila da nije došlo do izmjena Krivičnog zakonika prije četiri godine - naglasio je Kračković.
Sindikat, kako je dodao, takođe pozdravlja i činjenicu da je ovaj slučaj dosta brzo riješen pred kolašinskim sudom.
- Vjerujemo da će ova presuda imati odgovarajući efekat na buduće prijetnje novinarima u njihovom radu i da će to imati uticaj da se smanje prijetnje novinarima, pogotovo onlajn uznemiravanja novinara - što je jedan vid napada najučestaliji proteklih nekoliko godina po podacima Sindikata medija - istakao je Kračković.
&nbsp;Očekuju, kako je dodao, da sudovi budu efikasniji u drugim slučajeva napada na medije i da donesu odluke.

Kračković: Vrlo značajna presuda za ugrožavanje sigurnosti Kaluđerović, vjerujemo da će imati efekat na buduće prijetnje novinarima

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Marija Žižić

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Republikanska članica Kongresa SAD-a Mardžori Tejlor Grin u subotu je izjavila da su je kontaktirale privatne zaštitarske kompanije s upozorenjima za njenu sigurnost, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u petak objavio da povlači podršku za nju.
U objavi na mreži Iks (X), Grin je rekla da "najmoćniji čovjek na svijetu podstiče i potiče niz prijetnji protiv" nje, bez da je imenovala Trampa, dodajući da je to čovjek kojeg je podržavala i kojem je pomogla da bude izabran.
Grin je rekla da je "agresivna retorika koja je napada istorijski dovodila do prijetnji smrću i višestrukih presuda muškaraca koji su bili radikalizovani istom vrstom retorike koja joj je upravo sada upućena, ovaj put od američkog predsjednika".
Grin nije navela nikakve prijetnje protiv nje koje su primile zaštitarske kompanije, ali je poručila:
- Kao žena ozbiljno shvatam prijetnje od muškaraca. Sada imam malo razumijevanja za strah i pritisak koji žene, koje su žrtve Džefrija Epstina i njegove klike, moraju osjećati".
Objava je najnovija u sve žešćem ratu riječima s Trampom, prvenstveno oko objavljivanja vladinih dokumenata koji se odnose na Epstina.
Očekuje se da će predsjednik Zastupničkog doma Majk Džonson sljedeće sedmice održati glasanje kako bi odlučio hoće li objaviti cjelokupnu neklasifikovanu komunikaciju i dokumente.

Američka kongresmenka kaže da je dobila "upozorenja o svojoj sigurnosti" nakon okretanja leđa Trampu

Operativno interesantni Đ.S. (26) uhapšen je u Tivtu zbog nasilja u porodici, odnosno sumnje da je bivšoj partnerki uputio prijetnje po život i tijelo.
- On je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost - kazali su u policiji.
Osim toga, službenici tivatske policije podnijeli su i krivičnu prijavu protiv E.S. (44) koji se sumnjiči da je pretukao jednu osobu.
- On se sumnjiči za krivično djelo teška tjelesna povreda, koje je izvršio na način što je zadao više udarca u predjelu glave oštećenom licu, usljed kojih je on pao na tlo, i zadobio povrede glave - kazali su u policiji.

Operativno interesantan Tivćanin uhapšen zbog sumnje da je prijetio bivšoj partnerki

U posljednje dvije godine sve nabavke oklopnih vozila za Oružane snage Ukrajine obavljaju se preko domaćih proizvođača, a ukrajinske kompanije navode da su njihova vozila od 20 do 30 odsto jeftinija od uvoznih modela.
Direktor kompanije Ukrainian Armor, Vladislav Belbas, izjavio je da su vozila proizvedena u Ukrajini znatno povoljnija od stranih rješenja i da domaća industrija sada ima kapacitet da zadovolji nacionalnu potražnju, pa čak i da premaši trenutne obime nabavki.
Ipak, naglasio je da puni proizvodni kapaciteti nijesu iskorišćeni zbog ograničenja državnog budžeta.
Prema njegovim riječima, strana oklopna vozila u Ukrajinu uglavnom dolaze kroz pakete međunarodne vojne pomoći. Tokom 2022. godine Ministarstvo odbrane Ukrajine nabavljalo je i strane modele, ali u periodu kada domaće kompanije nijesu bile u mogućnosti da isporuče dovoljne količine.
Trenutno proizvodnja ukrajinskih firmi premašuje količine koje vojska nabavlja, a domaća odbrambena industrija dostigla je nivo na kojem može u potpunosti pokriti potrebe za oklopnim vozilima bez uvoza gotovih sistema.
Kompanije su svoje proizvode prilagodile povratnim informacijama i operativnim zahtjevima ukrajinskih jedinica. Kao primjer, Ukrainian Armor je samo ove godine udvostručio proizvodne kapacitete.
Uprkos tehničkoj mogućnosti za dalje povećanje isporuka, finansijska ograničenja u državnim nabavkama ostaju usko grlo. U slučajevima kada je dostupno međunarodno finansiranje, poput programa za samohodni artiljerijski sistem Bohdana, proizvođači mogu znatno povećati obim proizvodnje.

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Grad Oujda, na istoku Maroka, jutros se probudio prekriven snijegom, prizorom koji stanovnici nisu vidjeli gotovo 25 godina.
Ulice i trgovi ovog grada osvanuli su prekriveni bijelim pokrivačem, izazivajući iznenađenje i brojna pitanja o uzrocima ovako rijetke zimske pojave u ovom dijelu zemlje.
Meteorološki stručnjaci navode da su sniježne padavine izazvali snažan ciklon koji je zahvatio Maroko, praćen prodorom veoma hladne zračne mase. Prema objašnjenju stručnjaka iz Arab Weathera, temperature su se spustile gotovo do nule čak i u nižim predjelima, što je omogućilo da snježne pahulje ostanu na tlu bez topljenja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBGatesIsaPyscho%2Fstatus%2F2009037103842079083%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009037103842079083%7Ctwgr%5E837815070552763a6461befbf49fbc39af7a0bba%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatni faktor bila je geografska pozicija Oujde, otvorena prema hladnim sjevernim i istočnim vjetrovima, zbog čega su padavine umjesto kiše prešle u snijeg. Snijeg je počeo padati u utorak uveče, a u samom centru grada formirao se sloj debljine oko dva centimetra.
U okolnim područjima, uključujući sela Tinisan i Touissit, zabilježene su znatno obilnije sniježne padavine, s visinom snijega između sedam i deset centimetara.
Iako je hladni talas donio niske temperature, stanovnici su s oduševljenjem dočekali ovu rijetku pojavu.
- Snijeg nam je, uprkos hladnoći, donio posebnu radost. Ove padavine su dobra vijest za vodne rezerve i oživljavanje poljoprivredne sezone u regiji - ističu građani.

(VIDEO) Prvi put nakon 25 godina: Palo 10 cm snijega u Maroku

Vlada Španije i katolička crkva te zemje složile su se danas oko zajedničkog plana za nadoknadu štete žrtvama seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici koji su preminuli.
Španska episkopska konferencija saopštila je da će novi sporazum omogućiti žrtvama koje ne žele da traže pomoć direktno od crkve da se obrate vladi i državnom ombudsmanu, koji je preuzeo vodeću ulogu u rasvjetljavanju zlostavljanja.
Ministar pravde Feliks Bolanjos rekao je na konferenciji za novinare u Madridu da bi žrtve čiji su agresori preminuli ili su sada veoma stari konačno mogle da dobiju priznanje za zlostavljanje i ekonomsku reparaciju koju isplaćuje crkva.
- Danas smo platili dug žrtvama. Tačno je da je država reagovala kasno, ali mi sada djelujemo. Juče žrtve nisu mogle ništa da urade jer su ovi zločini bili isključeni - rekao je on.
Španski ombudsman objavio je 2023. godine izvještaj od 800 stranica koji je istražio 487 poznatih slučajeva seksualnog zlostavljanja i uključivao anketu koja je izračunala da bi broj mogućih žrtava mogao da dostigne stotine hiljada.
Biskupi su snažno osporili tu procenu i utvrdili da je njihova sopstvena istraga otkrila 728 seksualnih zlostavljača unutar crkve od 1945. godine.
Navodi se da se većina zločina dogodila prije 1990. godine i da je 60 odsto agresora sada mrtvo.
Vlada je 2024. godine objavila namjeru da primora crkvu da nadoknadi štetu žrtvama, a biskupi su nekoliko mjeseci kasnije rekli da formiraju poseban odbor koji će saslušati žrtve, procijeniti njihove zahtjeve i osigurati njihovu "ekonomsku, duhovnu i psihološku" reparaciju.
Nadbiskup Luis Argueljo priznao je danas da se neke žrtve nisu osjećale prijatno kada su prilazile crkvenim kancelarijama, a one sada mogu da se obrate ministarstvu pravde.
Ministarstvo će predlog proslijediti ombudsmanu, koji će ga proučiti i predložiti paket nadoknade koji će potom procijeniti crkveni odbor.
Ukoliko se ne postigne dogovor sa crkvom i žrtvom, slučaj će biti razmatran pred zajedničkim odborom sa predstavnicima crkve, kancelarije ombudsmana i udruženja žrtava.
Bolanjos je zahvalio pokojnom papi Franji i aktuelnom papi Lavu XIV na otkrivanju zlostavljanja u crkvi.
Argueljo je rekao da je crkva već isplatila dva miliona eura odštete nakon što je prihvatila peticije više od stotinu žrtava od kada je njen poseban odbor osnovan 2024. godine.
Vatikanski savjetodavni odbor za zaštitu djece je u svom izvještaju prošle godine saopštio da Katolička crkva ima moralnu obavezu da pomogne žrtvama da se oporave i da su finansijske reparacije za zlostavljane i strože sankcije za zlostavljače i njihove pomagače neophodna rješenja.

Tag: prijetnje