Danas je u b.h entitetu Republici Srpskoj počela predizborna tišina uoči prijevremenih predsjedničkih izbora koji se održavaju sjutra.
Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.
Prijevremene izbore u Republici Srpskoj raspisala je CIK BiH nakon pravosnažne presude Suda BiH Miloradu Dodiku.
U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, nalazi se 1.264.364 birača sa pravom glasa.
Prevrijemeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj održavaju se manje od godinu dana prije opštih izbora u BiH, kada se biraju predstavnici na svim nivoima vlasti u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i zajedničkih institucija na nivou BiH.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sjutra u Republici Srpskoj prijevremeni predsjednički izbori

Novi kanadski premijer Mark Karni u nedjelju će raspisati prijevremene parlamentarne izbore za 28. april, a kampanja će biti usredsređena na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa, saopštili su juče izvori bliski kanadskim vlastima.
Nasljednik Džastina Trudoa, koji je preuzeo dužnost prošle nedjelje, nastoji da obezbijedi većinu u kanadskom parlamentu sa svojom Liberalnom partijom u vrijeme visokih tenzija sa jakim američkim susjedom.
- Premijer će u nedjelju saopštiti da će izbori biti 28. aprila - rekao je izvor iz vlade AFP-u, želeći da ostane anoniman.
Drugi neimenovani izvor potvrdio je taj datum.
Vladajuća Liberalna partija oslanja se na iskustvo Karnija kao bankara kako bi smirila Kanađane koji se suočavaju sa američkim carinskim mjerama koje mogu da uzdrmaju privredu.
Karni (60), koji nije do sada imao političko iskustvo i nikada nije bio poslanik ili ministar, moraće da vodi kampanju dok se zemlja suočava sa Trampovim prijetnjama.
Novi kanadski premijer je u svom prvom govoru rekao da njegova zemlje neće biti dio SAD, kao što je Tramp u nekoliko navrata rekao da želi Kanadu kao 51. američku državu.
- Kanađani su zaista zabrinuti, tako da kampanju treba pažljivo pratiti i njome će dominirati jedna tema – odnos sa Amerikancima - ocijenila je profesorka političkih nauka u Otavi Ženevjev Telije.

Kanadski premijer u nedjelju će raspisati prijevremene parlamentarne izbore za april

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer raspustio je u petak parlament i potvrdio očekivani datum prijevremenih opštih izbora podstaknutih kolapsom vlade Olafa Šolca prošlog mjeseca.
Šolcova koalicija je srušena unutrašnjim borbama oko toga kako oživjeti najveću evropsku ekonomiju, ali smrtonosni napad automobilom na božićnom sajmu prošle sedmice obnovio je žestoke debate u zemlji oko sigurnosti i imigracije, piše AFP.
Štajnmajer je rekao da je donio odluku jer je nakon konsultacija sa stranačkim čelnicima bilo jasno da među njemačkim političkim strankama nema dogovora o većini za novu, stabilnu vladu u sadašnjem parlamentu.
Potvrđujući izbore 23. februara, Štajnmajer je istakao potrebu za "političkom stabilnošću" i apelovao da se kampanja "vodi uz poštovanje i pristojnost".
Takođe je rekao da želi da se "kampanja vodi poštenim i transparentnim sredstvima" i upozorio na opasnosti "stranog uticaja... koji je posebno intenzivan na Iksu (X)", platformi društvenih medija u vlasništvu milijardera Ilona Maska.
- Mržnji i nasilju ne smije biti mjesta u ovoj izbornoj kampanji, kao ni omalovažavanju ili zastrašivanju... sve je to otrov za demokratiju - rekao je Štajnmajer.
On je također podsjetio političke stranke i birače na izazove sa kojima će se suočiti sljedeća vlada s obzirom na "ekonomski nestabilnu situaciju... ratove na Bliskom istoku i u Ukrajini", kao i debate o imigraciji i klimatskim promjenama.
Šolc će ostati na funkciji privremenog kancelara do formiranja nove vlade, što bi moglo potrajati nekoliko mjeseci.
Malo je vjerovatno da će bilo koja partija imati glasove da sama formira većinu, s obzirom na proporcionalni sistem u Njemačkoj i njenu sve fragmentiraniju političku scenu.
Za formiranje vlade biće potrebna nova koalicija, ali bi pregovori između stranaka mogli potrajati sedmicama prije postizanja dogovora.
Šolcu je 2021. trebalo više od dva mjeseca da dođe do sporazuma njegove partije i njena dva koaliciona partnera.

1250x600

1084x550

Njemački predsjednik raspustio parlament i zakazao izbore za 23. februar

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i Demohrišćanska unija CDU/CSU dogovorile su se oko datuma prijevremenih parlamentarnih izbora koji bi trebalo da se održe 23. februara sljedeće godine, javljaju njemačke agencije.
- Poslanički klubovi vladajućih stranaka SPD-a, Zelenih i Liberala, kao i opozicione Unije CDU/CSU su se dogovorili da se prijevremeni izbori održe 23. februara, a njemački kancelar Olaf Šolc (SPD) bi pitanje povjerenja u Bundestagu postavio 16. decembra - javljaju njemačke novinske agencije, pozivajući se na izvore u vodstvima stranaka.
Stranke su 23. februar predložile predsjedniku Frank-Valteru Štajnmajeru, koji bi trebalo da potvrdi taj datum.
Nakon što je njemački kancelar Olaf Šolc prošle srijede smijenio ministra finansija Kristijana Lindnera (Liberalno-demokratska stranka FDP), čime se raspala njegova vladajuća koalicija stranaka SPD, Zelenih i FDP-a, pokrenula se rasprava o mogućem datumu glasanja o povjerenju Vladi u Bundestagu, a time i prijevremenih izbora.
Šolc je najavio da glasanje o povjerenju namjerava da traži sredinom januara, što je demohrišćanska opozicija kritikovala kao prekasno i insistirala da Šolc pitanje povjerenja postavi ranije.
Prema anketama sprovedenim nakon raspada vladajuće koalicije, najviše glasova bi osvojila Unija CDU/CSU (32 odsto), iza koje slijedi Alternativa za Njemačku (AfD) s 19 odsto. SPD bi osvojio 15 odsto, a Zeleni 11 odsto glasova.

Prijevremeni izbori u Njemačkoj najvjerovatnije 23. februara

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: prijevremeni-izbori