Centar za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP) objavio je primjedbe, prijedloge i sugestije na inovirani Nacrt Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice.
Primjedbe sa obrazloženjima CZIP je uputio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Sadržaj dokumenta prenosimo integralno:
Primjedba/predlog/sugestija 1:
<h3>Ovaj nacrt planskog dokumenta nije usklađen, odnosno suprotan je planu najvišeg reda – Prostornom planu Crne Gore i kao takav suprotan je odredbi člana 145. Ustava Crne Gore iz koje proizilazi da se pravni poredak države temelji na hijerarhiji pravnih akata. Načelom saglasnosti pravnih propisa omogućava se jedinstvenost i djelotvornost pravnog sistema i predstavlja jedan od bitnih elemenata ostvarivanja vladavine prava. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 1:
Ovaj dokument je suprotan i nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore, koji je prošao javnu raspravu i koji ne predviđa mogućnost urbanizacije Veljeg brda, već čak izričito propisuje neophodnost usporavanja rasta, konkretno Glavnog grada i primorskih lokalnih centara, kao i potrebu za racionalnim širenjem gradova i unutrašnjem razvoju naselja. Takođe, u nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore posebno se ističe potreba za smanjivanjem trendova gradnje u lokalnim samoupravama kao što su Podgorica i Budva. 
U odjeljku “Optimizacija korišćenja prostora“ se navodi sljedeće: 
„za sve regione i pripadajuće lokalne zajednice je važno da se racionalizuju građevinska područja, odnosno da se primjeni optimizacija pri određivanju područja za izgradnju. (ili smanjenje tih područja u odnosu na postojeće planove u zonama gdje je to potrebno). Na taj način se prostor čuva i izbjegava se disperznost građevinskih zona, obezbjeđuje se bolje infrastrukturno i komunalno opremanje, izbjegavaju se konflikti u prostoru između građevinskih područja i poljoprivrednog zemljišta ili vrijednih i zaštićenih područja“. 
„Zapaža se da je najveća izgrađenost u Primorskom, a najmanja u Sjevernom regionu. Procenat izgrađenosti je neujednačen po opštinama, a izraženo viši je u Budvi, Podgorici, Tivtu, Golubovcima. Uz planirani razvoj privrede i infrastrukture, očekuje se povećanje izgrađenosti u Sjevernom regionu i opštinama koje su do sada bile u stagnaciji, a smirivanje trenda povećanja građevinskih područja u Podgorici i Budvi.”
Usvajanje ovakvog nacrta planskog dokumenta koji je suprotan planu najvišeg reda i eventualno donošenje Prostornog plana Crne Gore koji bi se kasnije usaglasio sa ovakvim planom nižeg reda (umjesto obrnuto), predstavljalo bi grubo kršenje Ustava i najavu protivpravnog iskorišćavanja službenog položaja. Na taj način osnažile bi se sumnje da se oblast uređenja prostora i izgradnje objekata koristi od strane aktera korupcije na najvišem nivou za sticanje koristi na štetu države, ali i za stvaranje uslova za pranje novca, za šta u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata inače postoji visok stepen rizika.
Zato pozivamo Ministarstvo da odustane od ovog nacrta jer je očigledno suprotan Ustavu. Svako dalje insistiranje na njegovom usvajanju i pored činjenice da se radi o neustavnom aktu, dodatno bi potvrdilo sumnje da su trenutno u toku pripremne radnje za izvršenje teških krivičnih djela, odnosno da se u projektu “Velje brdo” ne radi o planiranju izgradnje, nego o planiranju “ugradnje”.
Primjedba/predlog/sugestija 2:
<h3>U oglasu javne rasprave navedeno je da se radi o “inoviranom” planskom dokumentu. Termin inovirani planski dokument ne poznaje Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, pa je nerazumljivo o kakvom dokumentu se radi jer je nejasno koji dokument, kada i na koji način se “inovirao”. U svakom slučaju, pokrenut je postupak za donošenje planskog dokumenta koji zakon ne poznaje, što ovaj akt dodatno čini suprotnim Ustavu. </h3>
Takođe, u istom oglasu javne rasprave Ministarstvo je navelo da će Centralna prezentacija biti održana u multimedijalnoj sali Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 11.12.2024. godine u periodu od 10h-12h. Ova prezentacija, odnosno javna rasprava, nije održana zato što Ministarstvo nije obezbijedilo uslove, kao ni druga rasprava koja je zakazana za dan 13.12.2024. godine jer je prostorija opet bila nedovoljna da omogući učešće svih zainteresovanih lica. Dodatno, prezentacija obrađivača plana bila je urađena tako da nije bila vidljiva i čitka i predstavljena je na krajnje neadekvatan način. Učešće javnosti u ovom postupku bilo je onemogućeno i zbog toga što grafički dio nacrta planskog dokumenta sadrži 53 dokumenta u PDF formatu, koje standardni računar ne može da otvori.
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 2:
Ministarstvo se odlučilo da ne sprovodi najavljenu javnu raspravu i pozvalo je zainteresovana lica da primjedbe i sugestije dostave pisanim putem, čime je učešće javnosti dodatno ograničeno, a što posebno podstiče sumnje da se radi o pripremnim radnjama za izvršenje krivičnih djela. U tom smislu, ukazujemo da je članom 5. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata propisano da se uređenje prostora zasniva, između ostalih, i na načelu javnosti u postupku uređenja prostora. Takođe, član 6. istog zakona propisuje da svako ima pravo da, u skladu sa zakonom, bude obaviješten o poslovima uređenja prostora i izgradnje objekata, da daje inicijative, mišljenja ili na drugi način učestvuje u poslovima vezanim za uređenje prostora i izgradnju objekata. U konkretnom slučaju, neodržavanjem javne rasprave koju je Ministarstvo zakazalo i koja nije održana jer Ministarstvo nije obezbijedilo uslove za to, prezentacijom plana koja je nečitka i objavljivanjem velikog broja dokumenata u formatu koji učesnici u raspravi ne mogu da koriste, grubo je povrijeđeno zakonom propisano načelo javnostu u postupku uređenja prostora.
Organ vlasti ne može zadovoljiti zahtjeve poštovanja načela javnosti tako što će samo formalno pozvati javnost da podnese primjedbe i sugestije, a istovremeno onemogućiti javnost da aktivno učestvuje u postupku i uskratiti joj pravo na javnu raspravu i posebno onemogućiti zainteresovanoj javnosti da izvrši uvid u svu dokumentaciju.
S tim u vezi ukazujemo da javni karakter postupka pred javnopravnim ili državnim organima štiti sve strane u postupku od donošenja odluka u tajnosti bez ikakve kontrole javnosti i ujedno održava povjerenje u rad tih organa. Načelo javnosti doprinosi postizanju cilja pravičnosti postupka, koji predstavlja jedan od fundametalnih principa svakog demokratskog društva u okviru značenja koje ima po Evropskoj konvenciji (presuda Evropskog suda za ljudska prava Golder od 21. februara 1975, Serija A br. 18, str. 18, stav 36. i presuda Lawless od 14. novembra 1960, Serija A br. 1, str. 13). 
Interesi kojima treba da služi javni postupak nijesu samo interesi strana u postupku, nego i interesi šire javnosti, pa postupak koji je otvoren samo za strane u njemu, ne zadovoljava kriterijume po odredbi člana 6. Konvencije (Kadubec protiv Slovačke, 1998. i Malhous protiv Češke Republike, 2001.). Kriterijum o javnosti primjenjuje se na bilo koju fazu postupka koja ima uticaja na “odlučivanje” o određenom pitanju (Axen protiv Njemačke, 1983.).
Rad Ministarstva bi morao biti javan, a načelom javnosti obezbjeđuje se nadzor građana nad organima koji vrše javna ovlašćenja, a sve u smislu načela suverenosti iz člana 2. Ustava Crne Gore o neposrednom ostvarivanju vlasti od strane građana.
Načelo javnosti ozbiljno je ograničeno odlukom da se ranije zakazana javna rasprava ne održi, kao i prezentacijom nečitkih dokumenata i dokumenata koji nijesu dostupni javnosti. Kako je javnost rada pravilo, odnosno načelo propisano Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustavom i zakonom, to je svako isključenje ili ograničenje javnosti izuzetak koji nalaže obavezu organu koji vodi postupak da donese posebnu odluku o isključenju javnosti i da u odluci pruži jasne i ubjedljive razloge, kao i pravni osnov, zbog kojih je odlučio da isključi ili ograniči javnost. 
Shodno odredbi člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, javnost se iz postupka može isključiti u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka, ili u mjeri koja je nužno potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da naškodi interesima pravde. Nijedan od navedenih osnova za ograničenje javnosti u konkretnom slučaju ne postoji. 
Zato se proizvoljnim ograničenjem javnosti odlukom da se javna rasprava koja je zakazana neće održati, bez navođenja razloga i obrazloženja, krši Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustav Crne Gore i zakon i grubo ugrožavaju prava i interesi javnosti da učestvuje u postupku koji se tiče uređenja prostora i izgradnje objekata.
Podsjećamo i na međunarodne obaveze Crne Gore jer se još 2009. godine obavezala da će ih ispunjavati implementacijom Arhuske konvencije u svoje zakonodavstvo, a koje obaveze se, pored ostalog, odnose i na prava učešća zainteresovane javnosti prilikom donošenja planova. Iz tih razloga je donešen i Zakon o potvrđivanju Konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i prava na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine. 
Shodno navedenom, očekujemo da Ministarstvo povuče iz procedure ovaj neustavan i nezakonit akt. U protivnom, ako se nastavi sa radnjama u cilju usvajanja ovog dokumenta u netransparentnoj proceduri, sumnje u planiranje izvršenja koruptivnih krivičnih djela i stvaranje ambijenta za pranje novca, a sve na organizovan način, biće dodatno potvrđene, pa ćemo u tom smislu o svemu obavijestiti Specijalno državno tužilaštvo u formi odgovorajuće krivične prijave. 
Primjedba/predlog/sugestija 3: 
<h3>Lokacija 29 - sporna je prenamjena zemljišta u zone mješovite namjene jer je riječ o trećoj zoni Parka prirode Rijeka Zeta u kojem je urbanizacija već prepoznata kao velika prijetnja i problem. Dodatno, lokacija se nalazi u neposednoj blizini Vodoizvorišta Mareza koje se koristi za potrebe javnog vodosnabdijevanja u Glavnom gradu Podgorica. Oko 60% stanovništva se snabdijeva sa Mareze, koja ima širu zonu zaštite, užu zonu zaštite i zonu neposredne zaštitem ali oko kojih je urbanizacija bez adekvatne komunalne infrastrukture već prepoznat problem koji se intenzivira ovom prenamjenom zemljišta. Smatramo da izgradnja dodatnih sadržaja ne može bit prihvatljiva na ovoj lokaciji. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 3:
Prostorno – urbanistički plan Podgorice navodi da se na “prostoru uz rijeku Sitnicu, Velje Brdo i izvorište Mareza, kao i dijelu koji pripada teritoriji opštine Danilovgrad, ističu hidrološki fenomeni koji, zajedno sa vegetacijskim kompleksom i vidikovcima, predstavljaju specijalni oblik zaštite prirode označen kao predio posebnih prirodnih vrijednosti.“ Navodi se da je Marezu, kao izvorište Podgorice, potrebno zaštititi i uređivati kao zonu rekreacije, bez povređivanja prirodnih i pejzažnih kvaliteta. Za ovaj prostor je predviđena i izrada prostornog plana područja posebne namjene, koji bi osim podgoričke obuhvatio i dio danilovgradske opštine. Međutim, ovo područja je 2019. godine zaštićeno kao dio Parka prirode “Rijeka Zeta” za zonama zaštite II I III. Predmetna lokacija se nalazi u zoni III. 
U zoni zaštite III sa režimom održivog korišćenja mogu se: – sprovoditi intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprjeđenja zaštićenog područja; – razvijati naselja i prateću infrastruktura u mjeri u kojoj se ne izaziva narušavanje osnovnih vrijednosti područja; – vršiti radovi na uređenju objekata kulturno-istorijskog nasljeđa i tradicionalne gradnje; – sprovoditi očuvanja tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva; selektivno i ograničeno koristiti prirodni resursi. Treća zona parka obuhvata ekosistemske cjeline koje se nalazi u prostoru između rijeke Mareze, rijeke Matice i Sitnicu u Lužnici. Za ovu zonu neophodno je pratiti eksplicitnu primjenu standarda zaštite životne sredine i prirode kako se ne bi narušilo već poboljšalo biološko stanje parka prirode. Predložena izmjena PUPa za ovu lokaciju mora dati objašnjenje kumulativnog efekta već izgrađenih objekata u neposednoj blizini te na osnovu toga odlučiti da li je izgradnja dodatnih sadržaja prihvatljiva. 
Neplanska urbanizacije je zadnjih godina dovela do intenzivnog širenja urbanih površina uz izgradnju prateće infrastrukture (privatni stambeni objekati, saobraćajnice, industrijski objekti, autoservisi, hale i dr.). Posljedice takvog trajnog gubitka zemljišta i izmjene izvornog prirodnog ambijenta ogleda se u nestajanju i fragmentaciji svih tipova staništa. Posebno su ugrožena travnata staništa i poljoprivredno zemljište. Nekontrolisanom gradnjom trajno se gube prirodna i polu-prirodna staništa važna za održavanje biodiverziteta i poljoprivredu, a time i dugoročni benefiti koje ta staništa pružaju lokalnom stanovništvu. Od proglašenja zaštićenog područja konstatovana je intenzivna gradnja i to: poslovnih zgrada i magacina i nasipanje terena građevinskim šutom. Promjene u prostoru koje su se desile nakon formalne zaštite ovog područja su izražene. 
Primjedba/predlog/sugestija 4:
<h3>Lokacija 32 – sporna je prenamjena iz zona za poljoprivredu i naselje u zonu „Elektroenergetske infrastrukture“ jer je riječ o području izueztne biodiverzitetske vrijednosti. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 4:
Ćemovsko polje je karstno polje i dio Zetske ravnice sa karakterom pseudostepe. Preostali očuvani djelovi, koji ujedno najviše odgovaraju vrstama ptica koje gnijezde na tipičnom stepskom staništu predstavljaju ostatke nekada velike i jedinstvene stepe u Crnoj Gori, koju čini mozaik pašnjaka, šljunkovitih i suvih livada i tradicionalnih poljoprivrednih površina. Područje ima veliki značaj za gnjezdarice ali i ptice selice na Jadranskom migratornom putu (Adriatic Flyway).
Ćemovsko polje predstavlja gnjezdilište za noćnog potrka (Burhinus oedicnemus), vrstu koja se u Crnoj Gori gnijezdi samo na Ćemovskom polju, Ulcinjskoj solani i delti rijeke Bojane. Najbrojnija populacija nalazi se upravo na ovom području, na Ćemovskom polju, a trpi sve više raznih pritisaka. Izgradnja “Plantaža 13. jul“ zazuzela je veliki dio područja, a preostali djelovi su u opasnosti od nestajanja zbog neplanskog širenja naselja, industrijeske zone, mreže puteva koje presijecaju čitavo polje. 
Noćni potrk je vrsta koja preferira gole otvorene terene, ravnice, stepe, suve travnjake, oranice, šljunkovito tlo, pješčane dine i zaslanjena zemljišta. Gnijezdi se na golom tlu ili na livadama sa veoma malo vegetacije. Noćni potrka nalazi se na listi zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta u Crnoj Gori. Zbog svih pomenutih pritisaka koje ova vrsta trpi noćni potrk nalazi se na Crvenoj listi ptica Crne Gore i opisan je kao ugrožen takson (Endagered). Noćni potrk nalazi se na Annex-u I Direktive o pticama. 
CZIP već nekoliko godina sprovodi monitoring ove vrste radi njenog očuvanja. Tokom istraživanja sprovedenih tokom 2021. i 2023. godine, na predmetnoj lokaciji zabilježeno je gniježđenje noćnog potrka. Izgradnja postrojenja za proizvodnju energije zagađenje i buka koju bi ovaj objekat izazivao zasigurno bi uticao da ova vrsta napusti ovu gnijezdeću lokaciju.
Velika ševa (Melanocorypha calandra) je vrsta koja se u Crnoj Gori gnijezdi samo na Ćemovskom polju. Ova rijetka i ugrožena vrsta je veoma osjetljiva na sve promjene u staništu. Preferira otvorena polja sa vrlo malo vegetacije i žbunja, daleko od svih ljudskih aktivnosti. Zbog veoma ograničenog prostora bez ljudskih aktivnosti ova vrsta je na Crvenoj listi ptica Crne Gore opisana kao kritično ugrožen takson (Critically Endangered). Dalje uništavanje polja ovu vrstu može potpuno istrijebiti iz naše zemlje. 
Uz veliku ševu tu je i kratkoprsta ševa (Calandrella brachydatyla), takođe veoma rijetka i ugrožena gnjezdarica, koja se osim na Ćemovskom polju gnijezdi i na Ulcinjskoj solani. Na Nacionalnoj crvenoj listi ptica opisana kao ugrožen takson (Endagered).
Još jedna značajna vrsta za područje Ćemovskog polja koja takođe preferira gola i otvorena staništa je leganj (Caprimulgus europaeus). Iako je ova vrsta prisutna u širem području, značajan broj parova gnijezdi se upravo na Ćemovskom polju, ali i leganj trpi velike pritiske kao i noćni potrk zbog rapidnog nestanka staništa. 
Još neke od vrsta koje se gnijezde na području Ćemovskog polja a koje se nalaze na listi zaštićenih su: poljska trepteljka (Anthus camperstis), riđoglavi svračak (Lanius senator), pčelarica (Merops apiaster), ćubasta ševa (Galerida cristata). 
Ćemovsko polje predstavlja i značajno odmorište za mnoge vrste na migraciji kao što su: eja močvarica (Circus aeruginosus), eja livadarka (Circus pygargus), poljska eja (Circus cyaneus), siva vjetruška (Falco vespertinus), Bjelonokta vjetruška (Falco naumanni), soko lastavičar (Falco subbuteo), vivak (Vanellus vanellus), bijela roda (Ciconia ciconia).
Mnoge zaštićene vrste Ćemovsko polje koriste i kao hranilište kao što su: Velika ušara (Bubo bubo), suri orao (Aquila chrisaetos), sivi soko (Falco peregrinus), bjeloglavi sup (Gyps fulvus) mala ušara (Asio otus), kukuvija (Tyto alba) žutokljuna galica (Pyrrhocorax graculus), mišar (Buteo buteo), a povremeno se na Ćemovskom polju može vidjeti rijetka mala droplja (Tetrax tetrax) i afrička kukavica (Clamator glandarius). 
Izgradnjom postrojenja za proizvodnju energije na ovom području trajno bi došlo do devastacije staniša što bi posledično dovelo i do gubitka vrsta koje su za njega vezane. Uzimajući u obzir provbitnu površinu Ćemovskog polja koja se sa godinama smanjuje, smatramo da je neophodno omogućiti stvaranje uslova za zaštitu jedne od poslednjih stepa u ovom dijelu Balkana ispunjavajući na taj način našu obavezu da kao ekološki orijentisana država zaštitu prirode i biodiverziteta satvimo iznad “privrednog razvoja” barem na onim djelovima države gdje postoje određene specifičnosti i prirodna bogatstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

CZIP: PUP Podgorica suprotan nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore, sporna prenamjena zemljišta...

Nakon što ga je odbornik Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić pozvao da podnese ostavku, oglasio se i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
- Kada bi predsjednik opštine podnosio ostavku, svaki put kada to poželi odbornik opozicije u lokalnom parlamentu, budite sigurni da bismo imali krizu, blokadu procesa, odricanje od obaveza, kašnjenje u investicijama, haos i sve drugo što ste redom pobrojali u Vašem saopštenju. Teško da bismo bili jedna od najrazvijenijih opština u Crnoj Gori. Svako vidi ono do čega može doseći - navodi on.
Kaže kako Lisičiću odgovara jer ne želi da mu da za pravo da kreira &nbsp;atmosferu navodne nestabilnosti, haosa i nepoštenog rada, kada podaci i svi parametri govore drugačije.
- Tvrditi da investicije kasne na kraju godine u kojoj je Direkcija za investicije izgradila toliko saobraćajnica, uložila tri miliona eura u vodovodnu i kanalizacionu mrežu, obnovila brojna igrališta i sportske terene (prije par dana smo otvorili i balon halu), u godini kada poslje decenija i decenija otvaramo novu osnovnu školu, kada smo stvorili bolje uslove za rad dvije područne jedinice vrtića, kada aktivno radimo na tome da što prije krenu radovi na kanalizaciji i bulevaru kroz grad... je u najmanju ruku zlonamjerno" - dodaje on.
Lisičiću preporučuje da ne brine povodom izbora opštinskih rukovodilaca.
- Predlažem da to bude Vaša briga onog trenutka kad, ako ikada, sjednete na moje mjesto. Sve do tada budite uvjereni da će svi opštinski organi funkcionisati bez i najmanje teškoće i da će svi procesi rada teći neometano. To da li smo u procesu sticanja određenog certifikata ili smo ga upravo stekli ni najmanje ne utiče na kvalitet podrške koju lokalna uprava pruža privredi grada - kaže on.&nbsp;
Kako navodi Komnenović, konkursi pružanja finansijske podrške privredi se redovno raspisuju.
- Interesovanje je veliko i za konkurse i za mentoring usluge, budžet za narednu godinu je uvećan. Sve ovo, a nije malo, vi zanemarite, pa opet ostaje činjenica da su moja vrata, vrata Opštine Tivat otvorena za svakog ko u ovom gradu radi i privređuje. O fudbalskom klubu kojem ni ime ne znate – suvišno je da govorimo. O instituciji kulture, koja je prije par dana predstavila izdavački projekat hvale vrijedan, a kojoj takođe ime ne znate, Vi i ja teško da možemo polemisati - &nbsp;zaključio je on.

Komnenović: Lisičić bi da kreira atmosferu navodne nestabilnosti, ali činjenice mu ne idu u prilog

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Evropa ometa napore SAD da riješe sukob u Ukrajini, dodajući da Rusija ne želi rat sa Evropom, ali da je za njega spremna.
U Moskvi je sada prošlo 18.00, a Putin i američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof još se nijesu sastali, iako je sastanak bio najavljen za 17.00 po lokalnom vremenu.
Putin je u to vrijeme držao govor na investicionom forumu, na drugom mjestu u Moskvi, gdje se razgovaralo o inflaciji i ruskom bankarskom sektoru.
Kada je završio govor, napustio je prostoriju bez odgovaranja na pitanja, ali je, dok je odlazio, razgovarao sa novinarima koji su se okupili u holu.
Upitan o evropskom učešću u mirovnim pregovorima o Ukrajini, rekao je da se Evropa „sama povukla iz sporazuma“ i optužio Evropljane da „nemaju mirovni plan“, te da umjesto toga ometaju napore SAD da riješe sukob.
Takođe je naveo da zahtjevi Evrope za okončanje rata „nisu prihvatljivi“ za Rusiju.
- Nećemo se boriti s Evropom, to sam već sto puta rekao. Ali ako Evropa želi da se bori s nama, spremni smo da to učinimo odmah - rekao je Putin.
Evropski partneri Kijeva insistiraju na mjestu za pregovaračkim stolom i posebno zahtijevaju bezbjednosne garancije za Ukrajinu koje bi pomogle da se osigura da ponovo ne bude napadnuta, prenosi BBC.
Rusija je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Od tada je, prema podacima UN objavljenim prošlog mjeseca, ubijeno više od 14.500 civila.

Putin ne želi rat sa Evropom, ali je za njega spreman

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Nikšić rasvijetlili su pet imovinskih delikata na teritoriji grada. Za njihovo izvršenje sumnjiče se dva maloljetna lica starosti ispod 14 godina, koja su zbog godina krivično neodgovorna. Roditelji maloljetnika prekršajno su procesuirani zbog zanemarivanja djece.
Kako se navodi, maloljetnici se sumnjiče da su krajem oktobra i početkom novembra provaljivali u objekte uslužnih djelatnosti – kiosk, butik, kafe bar i objekat brze hrane – iz kojih su otuđivali novac u iznosu od oko 500 eura i razne artikle. Takođe se sumnja da su pokušali da izvrše teško krivično djelo na naročito drzak način na štetu jednog lica, ali u tome nijesu uspjeli.
Policija je, po prijavama, preduzela sve neophodne operativne mjere i radnje koje su dovele do identifikacije maloljetnih izvršilaca.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, koji je izvršio pravnu kvalifikaciju djela.
Protiv roditelja maloljetnika nadležnom Sudu za prekršaje podnesene su prijave shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, zbog zanemarivanja djece.

Dva dječaka u Nikšiću provalila u više objekata, roditelji procesuirani zbog zanemarivanja

Mještani Botuna završili su sastanak sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem.
Sastanku je prisustvovalo 12 mještana, a tema je bila gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Po završetku razgovora, Mujović je kazao kako je zadovoljan.
Rekao je Botunjanima da nema vremena za promjenu lokacije i projekta, ali da građani Zete mogu dobiti 30 odsto priključaka na postrojenje.&nbsp;
Poručio je, kako prenosi Dan, i da mještanima Botuna nude 50 radnih mjesta.
Jedan od mještana Botuna, Milan Ćetković, tokom samog sastanka kazao je kako Mujović nije rekao mnogo toga konkretnog.
- Zamolili smo ga da odustane od rušenja šatora dok se ne završi referendum – sve nas je saslušao, ali nije ništa konkretno kazao - rekao je Ćetković.
On je kazao i da su mještani ponudili da kolektor grade u blizini mosta „Luča", no, nijesu dobili odgovor od Mujovića.
<h2>Stijepović: Naš stav je čvrst i nema popuštanja</h2>
Sa druge strane, nakon sastanka Mujovićem, mještanin Botuna Duško Stijepović rekao je kako oni neće popustiti, prenose Vijesti.
- Nijesmo imali približne stavove. Naš stav je čvrst, jasan i nedvosmislen. Mi znamo da to mora da podnese žrtvu. Nećemo popustiti - naveo je on, dodajući kako su danas predstavljali čitavu Zetu, a ne samo Botun.
Kazao je i kako su oni ponudili alternativnu lokaciju, nedaleko od mosta "Luća".
- Ne prihvatamo prijedlog gradonačelnika. Za nas to nije ozbiljna ponuda - &nbsp;zaključio je on.

Mujović Botunjanima: Nema kompromisa, promjena lokacije i projekta nije moguća; Stijepović: Nema popuštanja, naš stav je jasan

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Tag: primjedbe

CZIP: PUP Podgorica suprotan nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore, sporna prenamjena zemljišta...

Komnenović: Lisičić bi da kreira atmosferu navodne nestabilnosti, ali činjenice mu ne idu u prilog

Putin ne želi rat sa Evropom, ali je za njega spreman

Dva dječaka u Nikšiću provalila u više objekata, roditelji procesuirani zbog zanemarivanja

Mujović Botunjanima: Nema kompromisa, promjena lokacije i projekta nije moguća; Stijepović: Nema popuštanja, naš stav je jasan

PRATITE TVe UŽIVO