Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić danas je ugostio prijestolonaslednika dinastije Petrović-Njegoš, princa Nikolu.
- U prijatnom razgovoru, istakao sam važnost ove dinastije za istoriju i budućnost naše zemlje, posebno naglasivši uticaj vladika, koji su prvi udarili hrišćanski i pravoslavni okvir onoga što će se kasnije nazvati moderna država Crna Gora - naveo je Mandić na mreži X.
Kako je naglasio, uloga porodice Petrović Njegoš nije iscrpljena u stvaranju Crne Gore kao države kada su njeni najbolji izdanci predvodili narod i Crkvu; bili vojskovođe, političari, mitropoliti, pjesnici i svetitelji.
- Još mnogo toga očekujemo da učine i za budućnost ove zemlje. Porodica i svetorodna dinastija Petrović-Njegoš i dan danas ima velike mogućnosti koje sigurno može iskoristiti za dobro zemlje i njenog naroda - smatra šef parlamenta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mandić sa princom Nikolom: Uloga porodice Petrović Njegoš nije iscrpljena, još mnogo toga očekujemo da učine za budućnost ove zemlje

Nije primjereno i normalno da princ Nikola Petrović Njegoš pristaje na nenormalne i nepoštene i istorijski i pravno neosnovane zahtjeve za izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, stava je akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), pravnik i istoričar i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
Adžić poručuje princu Nikoli da ne zaboravi da mu je prađed kralj Nikola s gnušanjem i prezirom odbio nakon sprovedene nasilne aneksije Crne Gore, ponuđenu apanažu od 300.000 franaka godišnje.&nbsp;
- Odbio je i prije toga, s prezrenjem, sve nedostojne ponude srpskih unitarista iz svite Karađorđevića, da se uopšte i za pare odrekne Crne Gore i krune Petrovića. Na žalost, sinovi mu Danilo i Petar (Mirko je marta 1918. umro u Beču) pogazili su zavjet oca i prihvatili da se odreknu suverenih prava Crne Gore za licni interes. Izdali su oca i njegov zavjet. Kralj Nikola je ponudu da se Crna Gori pripoji Srbiji odbio i rekao je tada: "Poruči Pašiću da mu Crnu Goru neću dati, niti je ikad prodati. Crnogorci na to neće nikad pristati. Ni ja. Ja hoću samostalnu Crnu Goru i da se vratim u nju. Ništa drugo. Moja se kruna kovala vise od 200 godina i ona nije za prodaju. Moja kruna nije samo moja, nit Petrovića, ona pripada Crnoj Gori i crnogorskom narodu" - istakao je Adžić.
Kako je rekao, za razliku od prađeda mu, princ Nikola Petrović očito ima sporne, lične i porodične - profitabilne motive (apanaže i nekretnine) i spreman je, smatra, da promijeni mišljenje.
- I promijenio ga je radi toga i pogađati se sa onima koji ne misle i ne rade dobro Crnoj Gori. Umjesto da je ostao dosljedan svom stavu iz 2011. da je 1918. bila nasilna aneksija Crne Gore, on je očito iz ličnih i familijarnih imovinskih motiva promijenio mišljenje, pa pristao 2025. da više nije bila nasilna aneksija 1918. nego samo aneksija, a aneksija može biti i dobrovoljna, bez nasilja, sporazumna, mirnodopska, a ne samo nasilna. Mnoštvo primjera imamo za to - kazao je Adžić.
Prema njegovim riječima, ovim stavom princ Nikola je radi trgovine poništio samog sebe iz 2011. kada je podržao ondašnji zakon i rekao da je 1918. bila nasilna aneksija Crne Gore.
- Neka vidi sebe u ogledalu i treba da se zapita kad nije govorio istinu: tada ili sada. Jednom nije - zaključio je Adžić.

Adžić: Princ Nikola radi trgovine poništio samog sebe iz 2011, prađed mu je odbio sve nedostojne ponude srpskih unitarista

Istoričar i politički analitičar Novak Adžić oglasio se povodom najavljenih izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. U izjavi za portal Analitika, Adžić je istakao da je aktuelni zakon iz 2011. godine „odličan i pravedan“.
- Režim, u dogovoru sa princem Nikolom, želi da izmijeni članove 1, 2 i 5 važećeg zakona ‘od nekretnina i profita’. Promjene članova 2 i 5 smatram više nego spornim, dok je izmjena člana 1 posebno problematična - naglasio je Adžić.
On je objasnio da najavljene izmjene članova 2 i 5 nisu povezane sa rodnom ravnopravnošću.
- Nije riječ o klasičnim odredbama Zakona o nasljeđivanju privatne imovine niti o Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, niti se dotiče svetosti i nepovredivosti privatne svojine, zajamčene Ustavom. Radi se o specifičnoj oblasti – lex specialis - podvukao je Adžić.

Adžić: Režim u dogovoru s princem Nikolom želi izmijeniti pravedan zakon zbog „nekretnina i profita“

Rasprava o izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koju su u Skupštini pokrenuli poslanici Pokreta Evropa sad, ponovo je otvorila jedno od najosjetljivijih poglavlja crnogorske istorije – pitanje aneksije iz 1918. godine. Više od vijeka kasnije, prijedlog da se iz zakonskog teksta izbriše odrednica da je tadašnja aneksija bila nasilna izazvao je žustre reakcije u stručnoj i javnoj sferi, ali i razotkrio duboku simboličku podjelu između tumačenja prošlosti i političkih kalkulacija sadašnjosti.
Prijedlog poslanika PES-a podržao je i princ Nikola prihvativši tumačenje da čin aneksije zemlje po definiciji ne može biti nasilan. Time je, kako ocjenjuju istoričari, ne samo dao legitimitet revizionističkom čitanju jednog od najtragičnijih događaja crnogorske državnosti, već i doveo u pitanje simbolički odnos prema sopstvenim precima.
U sjenci ove polemike ostala je činjenica da će izmjenama Zakona princ Nikola dobiti dvorac svoga prađeda kralja Nikole na Kruševcu u Podgorici, ali i da se time odustaje od izgradnje kuće za potrebe dinastije na Cetinju, istorijskoj prijestonici Crne Gore.&nbsp;
O širim posljedicima odluke o izmjeni zvanične karakterizacije aneksije kao nasilne, ali i istorijskom kontekstu u kojem se to dešavalo te odnosu kraljevih sinova o detronizaciji dinastije i potpunog lišavanja Crne Gore njene samosvojnosti u novoj državi, za Analitiku govore istoričari Milan Šćekić i Petar Glendža.
<h2>Uklanjanje termina „nasilna“ bilo bi opasno i loša simbolika</h2>
Naši sagovornici saglasni su u ocjeni da je period između dva svjetska rata, posebno onaj neposredno nakon formiranja prve Jugoslavije, dugo bio zapostavljen i da je laička javnost o njemu bila slabo informisana.&nbsp;
Na primjer, govoreći o sinovima crnogorskog suverena, Šćekić napominje da se njima do sada niko nije studiozno i istraživački bavio.
- Istoričari o sinovima kralja Nikole uglavnom sude na osnovu svjedočenja savremenika, a koji prema njima nijesu uvijek bili pravedni i korektni. Budući da svjedočenja ne predstavljaju pouzdan istorijski izvor, prema ovoj vrsti izvora moraju se imati velike rezerve. Tim prije jer su ta svjedočenja nastala nakon 1918. godine, kada je o dinastiji Petrović Njegoš bilo i te kako poželjno pisati u negativnom kontekstu- ističe Šćekić.
Glendža je kao opasan opisao kompromis princa Nikole o uklanjanju termina nasilna sa poslanicima PES-a, Stojovićem i Pižuricom, sve i da je, kako kaže, uvjeren u njihove „najčistije i najiskrenije pobude“, jer kaže da je u pitanju - loša simbolika.
- Konkretno, mislim na sve one političko-ideološke konstrukcije nakon 1918. kojima se zamagljivao taj toliko traumatičan događaj decenijama, čak i u socijalizmu. Uz to, svakako i su se i minimizirale njegove posljedice, odnosno reakcije Crnogoraca, protivnika bezuslovnoga ujedinjenja. Kao dobru ilustracijunavodim činjenicu da su se u udžbenicima za istoriju, korišćenima u Crnoj Gori u periodu od 1945. pa do kraja 20. vijeka, taj period i posljedični mu događaji, predstavljali sa jednom i po rečenicom- napominje Glendža.
<h2>Za vrijeme rata od crnogorskih prinčeva gotovo da nije bilo koristi</h2>
Govoreći o držanju crnogorskih prinčeva tokom Prvog svjetskog rata, Šćekić podsjeća da njihov doprinos odbrani Crne Gore nije bio na nivou koji bi se očekivao.
- Ako izuzmemo najmlađeg sina kralja Nikole, princa Petra, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao Lovćenskim odredom i time dao doprinos zemlji koja se nalazila u ratu, njegova braća, Danilo i Mirko, bila su na bezbjednoj udaljenosti od fronta i praktično nijesu vidjeli neprijatelja- rekao je on.
Napominje da kada su počele ratne operacije između Crne Gore i Austrougarske, prijestolonasljednik Danilo nalazio se u Francuskoj i ako je, kaže, vjerovati svjedočenjima savremenika, vladarska porodica ga je nakon mnogo urgencija i napora jedva namorala da dođe u Crnu Goru.&nbsp;
- Prijestolonasljednik je u Crnu Goru stigao 6. septembra 1914, dakle oko mjesec nakon ulaska Crne Gore u rat, a napuštio ju je u sred rata, avgusta 1915, da bi se navodno liječio. Bio je neambiciozan, nezainteresovan za politiku, povremeno se sukobljavao sa ocem, bio je u lošim odnosima sa mlađim bratom, princom Mirkom- naveo je Šćekić.&nbsp;
Podsjeća da je nakon smrti kralja Nikole, 1921. godine abdicirao u korist svog sinovca Mihaila te da je, kako bi regulisao apanažu, 1927. priznao Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
- Za razliku od prijestolonasljednika Danila, princ Mirko je bio vrlo ambiciozan i vlastoljubiv. Jedan od savremenika, čini se s punim pravom, spočitava mu da je bio cinik. Iako izvjesni savremenici govore za njega da je u suštini bio dobar, sa ocem i bratom Danilom je bio u lošim odnosima, sklon je bio intrigama, agitovao je protiv vlade Janka Vukotića- naveo je Šćekić zaključivši kako „za vrijeme rata od njega praktično nije bilo nikakve koristi“.&nbsp;
Ipak, kako dodaje, za razliku od oca i braće, 1916. godine nije napuštio Crnu Goru.&nbsp;
- Umro je u Beču početkom marta 1918, ne dočekavši kraj rata- podsjeća naš sagovornik.
<h2>Što ako sjutra zasmeta i termin - aneksija</h2>
Glendža smatra da je podilaženje princa Nikole poslanicima Pokreta Evopa sad „truo“ kompromis i iz razloga što se na taj način nekorektno odnosi prema žrtvi onih koji su za odbranu Crne Gore položili živote.
- Takav njegov stav može se podvesti i pod nemar u odnosu na one koji su bez razmišljanja, sa oružjem stali uz njegovoga prađeda, da odbrane državnost Kraljevine Crne Gore, bez obzira na visoku cijenu, koje su bili svjesni. Takođe, kao uvredu ga mogu doživjeti njihovi potomci, baštinici vrijednosti svojih predaka, koji bi i sami donijeli iste odluke, bez obzira na sve- upozorava sagovornik Analitike.
Glendža ističe i kako princ Nikola nije smio tek tako da pristane na ovaj prijedlog jer, kako navodi, postoji mogućnost da se uz neku tehničku izmjenu, sljedeći put potraži i neki drugi termin umjesto „aneksija“, zarad postizanja novih kompromisa.&nbsp;
-To sigurno nije nemoguće jer, složićemo se, prekrajanje istorije i nije neki preveliki problem za najveći dio vladajuće koalicije. Posebno za onaj koji baštini i slavi upravo politiku koja je izbrisala Crnu Goru 1918. i detronizovala Petroviće- upozorava on.
<h2>Neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju</h2>
Glendža ističe i kako ga je neprijatno iznenadila odluka princa Nikole da odustane od rezidencije na Cetinju zarad dvorca u Podgorici u kojem je rođen njegov otac princ Mihailo.
- Bez obzira što apsolutno razumijem porodičnu sentimentalnost i vezanost za dvorac na Kruševcu, smatram da je neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju. Spisak argumenata za to je podugačak i neosporan, i ovakva odluka se ne može pravdati ni sentimentalnošću, niti apsolutnim nerazumijevanjem onih koji za deceniju nijesu sproveli sve stavke Zakona donijetoga 2011. godine- podvlači Glandža.
Glendža ističe i kako princ Nikola nije smio tek tako da pristane na ovaj prijedlog jer, kako navodi, postoji mogućnost da se uz neku tehničku izmjenu, sljedeći put potraži i neki drugi termin umjesto „aneksija“, zarad postizanja novih kompromisa.&nbsp;
- To sigurno nije nemoguće jer, složićemo se, prekrajanje istorije i nije neki preveliki problem za najveći dio vladajuće koalicije. Posebno za onaj koji baštini i slavi upravo politiku koja je izbrisala Crnu Goru 1918. i detronizovala Petroviće- upozorava on.
<h2>Neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju</h2>
Glendža ističe i kako ga je neprijatno iznenadila odluka princa Nikole da odustane od rezidencije na Cetinju zarad dvorca u Podgorici u kojem je rođen njegov otac princ Mihailo.
- Bez obzira što apsolutno razumijem porodičnu sentimentalnost i vezanost za dvorac na Kruševcu, smatram da je neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju. Spisak argumenata za to je podugačak i neosporan, i ovakva odluka se ne može pravdati ni sentimentalnošću, niti apsolutnim nerazumijevanjem onih koji za deceniju nijesu sproveli sve stavke Zakona donijetoga 2011. godine- podvlači Glandža.
Osvrnuvši se na činjenicu da princ Nikola nijednom nije reagovao povodom nasrtaja na crnogorsku državnost, kulturu i identitet koji su bili brojni u posljednjih nekoliko godina, Glendža kaže kako je siguran da ih je nemali broj Crnogoraca očekivao i da su opravdano razočarani zbog toga.
- Istina, iz nekih drugih prinčevnih izjava se da naslutiti da nije želio učestvovati u dnevnopolitičkima nadgornjavanjima i podjelama, no, bilo je situacija koje su značajno nadilazile svakodnevnu politiku. S toga i ne čudi aluzija na račun princa Nikole, da je devedestih svojim zalaganjem i angažmanom djelovao kao mitropolit Vasilije Petrović Njegoš, a da danas bira da bude mitropolit Sava- zaključio je Glendža.

Šćekić: I izvjesni Petrovići pomalo izdali Crnu Goru; Glendža: Princ Nikola danas bira da bude mitropolit Sava

Vladajuća većina u Crnoj Gori sprovodi završnu fazu dugotrajnog plana usmjerenog na ukidanje crnogorske nezavisnosti i potčinjavanje države tuđim interesima, ocijenio je politikolog prof. dr Radovan Radonjić.
On je, gostujući u Drugačijoj radio vezi, govoreći o predaji dvorca na Kruševcu potomcima vladajuće porodice Petrović upozorio da je taj čin, kako je naglasio, simbolički i faktički korak ka ostvarivanju tog cilja, te da predstavlja „sramotu i izdaju“ Crne Gore i njene istorije.
Prema njegovim riječima oni koji su danas na najvišim državnim funkcijama već tri i po decenije rade isto.
- Ovo je jedna od završnih faza te njihove radnje sračunate na jednan cilj – da se Crna Gora ukloni kao samostalna, nezavisna država i kao smetnja na putu njene stare ideje i želje da se domogne crnogorske i jadranske obale, a time i strateške pozicije koju danas rijetko gdje u Evropi možete naći povoljnija za ono što oni hoće - istakao je Radonjić.
Naglasio je da onaj kome je u ovom trenutku od činjenice šta se zaista dešavalo 1918. godine važnije da se sada bavi uklanjanjem riječi „nasilna“ i kome je to bilo smetnja da se osvrne na istoriju pokazuje odnos donosilaca odluka prema ovom pitanju.
- Nije Crna Gora dužna Petrovićima, ni bilo kome drugome. Drugi su dužni njoj - ocijenio je Radonjić.
Komenmtarišući činjenicu da je priča o „pomirenju“ dio narativa koji nameće vladajuća većina, Radonjić ističe da je ona u službi ideje da se Crnogorci odreknu sopstvenog identiteta i prihvate tuđi.
- To je bestijalno i neće se desiti, a onaj ko hoće da se na toj osnovi miri – pa srećno mu bilo, viđeće kako će biti kad bude pomiren i đe će biti kad ostane bez svoje države, svoje zemlje, svojeg prava, a ostao je već - dodaje.
Osvrnuvši se na sve veću zastupljenost pitanja o sve većoj religioznosti u crnogorskom društvu, Radonjić podsjeća da crnogorsko društvo nikada nije bilo religiozno u punom smislu te riječi, ali i da način na koji to danas ispoljava ne priliči onome što ta karakteristika istinski podrazumijeva.
- A kako mi demonstriramo svoju vjernost Bogu? Uličnim 'tervenkama' i nedostojnim ponašanjem i intelektualaca, i majki sa djecom, i učiteljica s njenim učenicima, i onih vaspitačica s djecom iz vrtića koju izvode na ulicu za pare, da bi čuvali litijaše od eventualne policijske intervencije, a nije im trebalo, jer ovi su im bili jedna podrška i to veoma dobra, pa su mogli da urade što su i planirali - podsjetio je Radonjić.&nbsp;

Radonjić: Nije Crna Gora dužna Petrovićima, ni bilo kome drugome; pričom o „pomirenju“ traži se prihvatanje tuđeg identiteta

Koliko mogu da zaključim, Nikola Mihailov pokušava da sve predstavi kao da su on i njegova familija glavna žrtva toga što se desilo. Nije, nego Crna Gora - kazao je politikolog Alek Barović osvrćući se na jučerašnje saopštenje princa Nikole povodom izmjena Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović-Njegoš.
- To "nasilna" ne znači ništa vama kao familiji koja se namiruje, ali znači hiljadama onih čiji su životi u tom nasilju uništeni. I znači Crnogorcima - poručio je Barović na mreži Iks (X).
Ističe i kako teško da može pronaći riječi kojima bi opisao to što se familiji Petrović-Njegoš, uz postojeći stan u Podgorici, dodjeljuje dvorac na Kruševoj glavici, a odustaje od gradnje kuće na Cetinju.
- I dinastija je odustala od života u svojoj vlastitoj prijestonici. Divnog li primjera - rekao je Barović.
Što se, kaže, tiče priče oko aneksije, najbolje je to opisao dr Ivo Jovićević u svojoj zbirci pjesama iz 1919. pod nazivom "Kaplje žuči":
“Nije ođe u pitanju&nbsp;
dinastija i kralj Nikola,&nbsp;
već sloboda Crne Gore,&nbsp;
puna muke i puna bola.&nbsp;
Sloboda je Crne Gore&nbsp;
iznad kralja i iznad svega,&nbsp;
živjela je ona prije&nbsp;
a živjeće i poslije njega.”
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlek_1919%2Fstatus%2F1978068547197686104&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Barović princu Nikoli: Najveća žrtva nasilne aneksije nije bila vaša familija već Crna Gora

Bilo bi u skladu sa istinom, pravdom i istorijom da je princ Nikola Petrović Njegoš rekao da se istorija ne može mijenjati - kazao je predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić.
On je, na mreži Iks (X), naveo da bi bilo u skladu i sa istinom, pravdom i istorijom da je princ Petrović Njegoš odbio da prihvati kao neosnovano brisanje riječi "nasilna aneksija" iz slova prijedloga izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1978369535880106210%3Ft%3Dp6esndkOyYTgXfpewZWhhQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Bilo bi u skladu s istinom da je princ Petrović Njegoš rekao da se istorija ne može mijenjati

Ne postoji zakon, niti zakonska norma koja može promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine. Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma.
To je za Pobjedu kazao Adnan Prekić, profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, komentarišući višednevnu polemiku povodom najavljenih izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš koji su stigli pred poslanike Skupštine Crne Gore.
<h2>PRIJEDLOZI</h2>
Premijer Milojka Spajića najavio je da će dinastija Petrović-Njegoš, odnosno njeni nasljednici, do kraja godine u potpunosti biti rehabilitovana kroz izmjene zakonskog akta kojim se reguliše odnos države prema toj vladarskoj porodici.
No, nakon što su u skupštinsku proceduru stigli prijedlozi za izmjenu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, usvojenog 2011. godine ali nikada do kraja sprovedenog, otvorila su se i pitanja političke pozadine takvih poteza. Poslanici PES-a Gordan Stojović i Miloša Pižurice pokušali su da ospore karakter aneksije Crne Gore 1918. godine predloživši da se pojam „nasilna“ izbaci iz člana zakona u kome se opisuju istorijske činjenice prisajedinjenja i detronizovanja dinastije Petrović-Njegoš. To pravdaju potrebom da se „smire strasti i pronađu novi kompromisi“, barem je tako rečeno princu Nikoli...
<h2>ČINJENICE</h2>
Prekić ističe kako je apsolutno siguran da su ova, kao i sve prethodne vlasti koje su nastojale zakonima propisati i oblikovati istorijsku istinu, krenule pogrešnim putem.
- Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma – istakao je on.
Takođe smatra smiješnim iznijete teze da se radi o jezičkim usaglašavanjima, jer je njih demantovao i sam nasljednik dinastije Petrović-Njegoš.
- Princ Nikola je kazao da je termin „nasilna aneksija“ još 2011. godine izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika. Po toj logici, cilj princa Nikole je da ovaj zakon dobije apsolutnu podršku svih poslaničkih grupa. Zbog toga ostaje nejasno zašto je princ pristao na brisanje stava o „nasilnoj aneksiji“, jer je očigledno da upravo zbog toga neće biti saglasnosti poslanika o ovom zakonu – ukazao je Prekić.
Sagovornik Pobjede je rekao i da „razumije potrebu kraljevske porodice da ima rezidenciju“, jer je to „obaveza ove države prema njima“.
- Međutim, ne razumijem spremnost da se zbog toga prave neprincipijelni kompromisi i ulazi u otvoren proces istorijskog
revizionizma. Kao što sam i kazao na početku, nema tog zakona, niti političkog dogovora koji će promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine – zaključio je Prekić za naš list.
<h2>STAV RADONJIĆA</h2>
Da je to samo vrh „ledenog brijega“ problema ukazao je u svom tekstu-komentaru objavljenom u Pobjedi i naš eminentni istoričar Radovan Radonjić, koji smatra da bi premijer Spajić mogao naići na brojne prepreke pri „realizaciji svog obećanja povodom vraćanja sjaja i ugleda“ crnogorskoj dinastiji.
On je podsjetio da je politička grupacija, kojoj pripada i Spajić, na vlasti od parlamentarnih izbora 30. septembra 2020. godine, označavajući to pobjedom „petrovićke Crne Gore“.
- Ako će da afirmiše nešto „autentično petrovićko“, ne može, jer ga vladajuća većina već uveliko živi, čak ga je u ponečemu i nadišla. Ako će da mijenja nešto u svom „petrovićkom biću i bitku“, ne može ni to, jer tada njihova Crna Gora ne bi bila „petrovićka“ nego neka ili nečija drugo i pokazalo bi se da oni nijesu „petrovićki“, nego neki drugi – naglasio je Radonjić u tekstu.
Promišljajući dalje, smatra da ne bi bilo mudro ako premijer pokuša da budu „i vuk sit i ovce na broju“, jer „Bog ne dozvoljava mogućnost da se sjedi na dvije stolice“.
- Posvađati se s Bogom i crkvom, ne ide ni to, jer ko bi vam onda bio kadrovik, politički i etički uzor kome obavezno ljubite ruke i u koga biste se kleli i imali svaki oslonac – dodao je Radonjić.
On zato ukazuje da „u društvu gdje se ima puna međusobna saglasnost, podrška i udružena djelatnost države i crkve, posebno strane crkve kakav je slučaj u Crnoj Gori danas, ne postoji uragan koji može da razbije žabokrečinu pod kojom ona umire“.
Da aktuelna vladajuća koalicija, najavljenim izmjenama, daje novi doprinos urušavanju države i državotvorne politike, moglo zaključiti i iz komentara pojedinih opozicionih poslanika i aktivista na uklanjanje pojma „nasilan“ iz termina „nasilna aneksija“.
Ali, nijesu svi bili „na tom fonu“, jer i među njima ima onih koji, poput predlagača izmjena zakona, smatraju da aneksija ne može biti ništa drugo do nasilna, ali izostavljajući opštepoznati primjer Bosne i Hercegovine koju je Austrougarska mirno anektirala 1909. godine na osnovu sporazuma koji je tada potpisala sa Otomanskom imperijom.
Princ Nikola je, očigledno, smatrao moralnom i društvenom obavezom da javnost upozna sa svojom stranom priče, pa je u jučerašnjem obraćanju iznio mnogo toga što mu „leži na srcu“ vezano za njegov 35-godišnji angažman za mir i ljudska prava na prostoru nekadašnje Jugoslavije, a zatim i za priznanje nezavisne Crne Gore.
- Sukobi i politička rivalstva, koji razdiru našu dragu Crnu Goru, obilježili su sve to vrijeme, i ponovo konstatujem da je teško izbjeći njihov uticaj – naveo je on, podsjećajući kako se sedam godina radilo na aktuelnom tekstu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, „čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija naše dinastije“.
No, kako je dodao, bilo mu je najvažnije da je „pravda ukazana dinastiji koja je branila slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore“.
- Već tada je termin „nasilna“ izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika... Za mene, tada kao i danas, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mapa i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Što se ostalog tiče, prepuštam istoričarima da raspravljaju o događajima koji su se desili prije skoro 127 godina – napisao je on u obraćanju javnosti.
Ipak, ukazuje da se izmjenama zakona predviđa brisanje riječi „nasilna“, a zadržava termin „aneksija“, koji, „to već sam po sebi podrazumijeva“.
- Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom. Imati
u svojoj zemlji svoj dom, onaj koji je pripadao mom đedu Mirku, a u kojem je rođen moj otac Mihajlo, za mene i moju porodicu predstavlja jedno pravedno poštovanje odredbi zakona iz 2011. godine, koje nijesu bile sprovedene evo već 15 godina – dodao je on, uz komentar da su „međusobne rane teško premostive“.
I pored toga, nada se da će aktuelna polemika o izmjenama zakona, „konačno započeti konstruktivni dijalozi“.
- Svom snagom i ubjeđenjem pozivam glasove koji će tražiti ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja. Lično, mnogo više brinem o budućnosti Crne Gore nego o njenoj bolnoj prošlosti, koju, nažalost, ne možemo promijeniti – istakao je on, te zaključio da „ime Petrović-Njegoš treba da ujedinjuje Crnogorce, a ne da ih razdvaja“.
Stavove princa Nikole javno je podržao i jedan od predlagača izmjena zakona Gordan Stojović, koji smatra da nasljednik dinastije Petrović-Njegoš „pozdravlja zakon koji ispravlja nepravdu“.
- Njegove riječi podsjećaju sve nas da je revizija ovog zakona postala neophodna, jer prethodne vlasti nikada nijesu ispunile ono što su potpisale. Najvažnija obaveza, dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović-Njegoš, ostala je mrtvo slovo na papiru više od decenije – kazao je on.
Ambasador i vanjskopolitički komentator Pobjede Miodrag Vlahović, sa druge stane, izjavu princa Nikole vidi kao nerelevantnu u odnosu na ono što se dešavalo prije 107 godina.
- Princ treba (odavno) da ima rezidenciju. Ali, to ne može biti ni izgovor, ni cijena za istorijski revizionizam koji treba da eliminiše sjećanje na tragične događaje iz prošlosti – naveo je on, te zaključio da je Nikola II „posljednji čovjek koji može zagovarati budućnost izgrađenu na lažnoj i izbrisanoj istoriji“.
<h2>Predviđene izmjene</h2>
Aktuelni zakon kojim se uređuju pitanja od značaja za potomke dinastije Petrović-Njegoš donesen je 12. jula 2011. godine „radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović-Njegoš, koja je detronizovana aktom nasilne aneksije Kraljevine Crne Gore iz 1918. godine. Njima je utvrđeno da „tradiciju dinastije nastavljaju potomci kralja Nikole I po muškoj liniji i njihove supruge“, konkretno Nikola II Mihailov Petrović-Njegoš.
Takođe, ovlašćenjem od strane predsjednika države, Skupštine ili Vlade mogu obavljati pojedine protokolarne i nepolitičke poslove, potomci mogu steći crnogorsko državljanstvo bez obaveze otpusta iz državljanstva druge države i obratno. Za prvih sedam godina rada Fondacije Petrović-Njegoš predviđen je ukupan budžet od 4,3 miliona eura, dok „predstavnik dinastije ima pravo na mjesečna primanja u visini mjesečne bruto zarade predsjednika Crne Gore“.
Potomcima se daje na korišćenje kuća kralja Nikole u Njegušima, izgradiće im se i dati u svojinu kuća na Cetinju i stan u Podgorici. Za potrebe obavljanja poslova, imaće isključivo pravo korišćenja prvog sprata Dvorca na Kruševcu u Podgorici, a za protokolarne potrebe i prizemlja.
Izmijenjenim odredbama, tradiciju može da nastavi i najstarije žensko dijete. Za rad Fondacije predviđena je godišnja apanaža od 100.000 eura, počevši od 2027. godine. Ali, zato će Dvorac na Kruševcu u glavnom gradu u potpunosti pripasti dinastiji sa kompletnim pripadajućim zemljištem, dok će rekonstrukciju i opremanje finansirati država od naredne godine. Stan u Podgorici takođe će ostati naslednicima, dok će najavljeni plac i kuća na Cetinju ponovo biti državno vlasništvo.

Prekić: Nejasno zašto je princ Nikola pristao na brisanje termina "nasilna aneksija"

Danas se oglasio i princ Nikola Petrović Njegoš. Njegove riječi podsjećaju sve nas da je revizija ovog zakona postala neophodna jer prethodne vlasti nikada nijesu ispunile ono što su potpisale. Najvažnija obaveza — dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović Njegoš — ostala je mrtvo slovo na papiru više od decenije, kazao je nekadašnji ambasador Crne Gore u Argentini i poslanik Pokreta Evropa sad Gordan Stojović.
Stojović je u objavi na Iks mreži naveo podsjećanje princa Nikole u kojem kaže da je "proces koji je doveo do donošenja Zakona iz 2011. trajao sedam godina – sedam godina teških pregovora čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija dinastije Petrović-Njegoš“.
Prema riječima Stojovića, i tada, kao i danas, polemike o terminima pokušavaju da zasjene suštinu.&nbsp;
- A suština je jednostavna: pravda se ne mjeri riječima, već djelima. &nbsp;Za princa, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica – ona koja je Crnu Goru izbrisala sa mapa i njegovu porodicu bacila u izgnanstvo. Ali današnji zakon nije o brisanju istorije, već o vraćanju dostojanstva - poručuje Stojović.&nbsp;
Kako je dodao, dinastija Petrović Njegoš ne traži privilegije – već poštovanje.
- I zato je dobro da se princ oglasio - zaključuje Stojović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprinc-nikola-aneksija-ostaje-istorijska-cinjenica-mnogo-vise-brinem-o-buducnost-crne-gore-nego-o-njenoj-bolnoj-proslosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stojović: I princ pozdravlja zakon koji ispravlja nepravdu

Ako je aneksija kako kažete izazvala “bol izgnanstva” vašoj porodici kako nije bila nasilna, upitao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić povodom saopštenja Nikole Petrovića - nasljednika dinastije Petrović-Njegoš i praunuka kralja Nikole Petrovića.
- Očigledno je da se kako kaže, 35-ogodišnji angažman Nikole Petrovića praunuka kralja Nikole Petrovića na očuvanje mira i ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavija sveo na “ neispunjenje određenog broja obaveza, od kojih je za nas najvažnija – dodjeljivanje rezidencije našoj porodici”! - dodaje Nenezić. 
Nenezić ističe da se postavlja pitanje da li je Petrović u 35 godina pregalačkog rada na povraćaju rezidencije njihovoj porodici, posjetio porodice ljudi koji su do smrti ostali vijernik njegovom prađedu - mnogi od njih svoje živote završili van terotorije naše Crne Gore, mnogima neznajući groba, a ostalima kosti ostale na grobljima po Italiji. 
- Da li ste se angažovali da se obnovi neka od preko 5000 spaljenih “rezidencija” crnogorskih rodoljuba koji su platili cijenu jer su branili slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore - upitao je Nenezić. 
Očigledno je, kaže Nenezić da Petrović čita "verziju događaja" koja mu je dostavljena.
- Očigedno da čitate “verziju događaja” koja vam je dostavljena, a mi neki ćemo ipak ostati vijerni pričama i tradicijama naših porodica, neke rane ne mogu zaliječiti “rezidencije” - zaključuje Nenezić. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprinc-nikola-aneksija-ostaje-istorijska-cinjenica-mnogo-vise-brinem-o-buducnost-crne-gore-nego-o-njenoj-bolnoj-proslosti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić princu Petroviću: Neke rane ne mogu zaliječiti “rezidencije”

Hrvatski Jutarnji list piše da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će danas u Briselu imati važan sastanak sa liderima EU Ursulom fon der Lajen i Antoniom Koštom, dodajući da će im predložiti da cio Zapadni Balkan bude primljen u EU zajedno.
- Ako neko bude izostavljen, šta ćete sa tim zemljama? I znam da svi govore o harmonizaciji, ali ovo nije samo o budućnosti regiona, već i o budućnosti Evrope. Kada bismo svi bili primljeni zajedno, bez izuzetka, svi bi se osjećali bolje — i Albanci i Bosanci… Čujem samo dobre reakcije na ovu ideju i to ću reći Antoniju Košti i Ursuli fon der Lajen - rekao je Vučić na forumu Beltalks, Beogradski ekonomski razgovori, prenosi Jutarnji.
Kako se dodaje u tekstu, Vučić je rekao i da je Srbija “već mnogo toga napravila”, ali da “mora napredovati na svom putu prema EU”.

Jutarnji list o sastanku Vučića sa Fon der Lajen: Pazite na Vučićevu novu nadrealnu ideju

Hapšenje Predraga Dragojlovića, predsjednika borda direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ i ”uticajnog investitora” povezanog s političkim strukturama u Herceg Novom, otkrilo je složeni sistem finansijskih manipulacija, lažnih dugova i transfera novca između Srbije, Crne Gore i Slovenije. Istraga otkriva kako su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović izvukli milione iz stečaja, ulagali ih u hotele i imovinu u Crnoj Gori, dok se Dragojlović, poguran političkim vezama penjao u vrh Instituta. Velika akcija srpske policije i tamošnjeg Tužilaštva za organizovani kriminal rezultirala je hapšenjem sedam osoba osumnjičenih za udruživanje radi vršenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i pranje novca. Među uhapšenima su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović, koje istražni organi terete da su osmislili i sproveli složenu šemu izvlačenja novca iz firme „Bleecker“ d.o.o., zloupotrebom stečajnog postupka i kreiranjem lažnih dugovanja. MILIONSKA PREVARA Prema nalazima istrage, od decembra 2023. do novembra 2025. godine u poslovnu dokumentaciju firme „Bleecker“ unošeni su izmišljeni dugovi, kojima je stvoren privid da kompanija tone u finansijski kolaps. Na taj način omogućeno je otvaranje stečaja i uklanjanje stvarnih vlasnika i povjerilaca iz kontrole nad imovinom, posebno nad hotelom „Garni B“ u Beogradu, koji je u vlasništvu Bleecker-a, te da se novac prebaci na kompanije i račune pod kontrolom okrivljenih ili u inostranstvu. Nakon preuzimanja upravljanja stečajnom masom, osumnjičeni su organizovali prebacivanje novca na povezane račune. Ukupna protivpravna imovinska korist, kako se sumnja, iznosila je najmanje 264,8 miliona dinara i 545.487 eura. Dio tih sredstava preusmjeren je na račun firme „Lumia“ d.o.o., kojom rukovodi supruga Predraga Dragojlovića, Kristina Dragojlović. Prema podacima iz istrage, Kristinina firma korištena je kao ključna karika u prikrivanju tragova, budući da se na njen račun slivao dio izvučenog novca, nakon čega su sredstva dalje raspoređivana, uključujući i investicije u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74" data-rendition-name="original" width="850" height="544" loading="lazy" alt="novac Dragojlović"> </figure>  Pored toga, najmanje 208.300 eura prebačeno je u projekte na crnogorskom primorju, dok je oko 107.000 eura završilo na računu u Sloveniji. Time je, prema sumnjama tužilaštva, osigurano da se dio kapitala iznese iz Srbije i uloži na način koji otežava traganje za njegovim porijeklom. DRAGOJLOVIĆEVE VEZE SA CRNOM GOROM Važnu ulogu u ovom sistemu imale su dvije firme „Bleecker“, jedna registrovana u Beogradu, koja je sada u stečaju, i druga u Herceg Novom, koja i dalje aktivno posluje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c" data-rendition-name="original" width="969" height="328" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Ova paralelna struktura omogućila je da se transakcije s jedne jurisdikcije prelivaju u drugu, dok su investicije u Crnoj Gori formalno prikazivane kao dio legalnog poslovanja. Prema dostupnim podacima i sama Kristina Dragojlović je bila povezana sa poslovanjem „Bleecker“-a kroz prijave imovine, što dodatno potvrđuje supružničko zajedništvo u poslovnim operacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44" data-rendition-name="original" width="976" height="518" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Prema podacima sajta Company Wall, direktor i osnivač Bleecker firma registrovane u Herceg Novom je Predrag Dragojlović, a firma je osnovana 2021. godine. Za razliku od istoimene firme u Beogradu, ova u Herceg Novom posluje sa pozitivnim bilansom i iako 2022. godine nije ostvarila nikakav promet, u 2023 i 2024. bilježi profit. S obzirom da je istraga srpskih nadležnih organa malverzacije otkrila upravo u periodu od 2023. i 2025. godine, ovaj profit koji je u 2023. od 12.000 eura i u 2024. od 84.715 je predmet istražnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5" data-rendition-name="original" width="957" height="426" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  SUMNJIVIM NOVCEM PLANIRAO REKONSTRUKCIJU ZADUŽBINE MANASTIRA SAVINA Jedan od zanimljivijih i kontroverznijih segmenata istrage njegovog poslovanja tiče se investicija u Herceg Novom. Kako su mediji ranije pisali Predrag Dragojlović je s Manastirom Savina potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu nekadašnje zadužbine pomorskog kapetana Nikole Musića Pođanina. Ova trospratna zgrada iz 19. vijeka, smještena na Belavisti, decenijama je propadala nakon zemljotresa iz 1979. godine, a plan Dragojlovića je predviđao kompletnu rekonstrukciju i pretvaranje zadužbine u butik-hotel.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="Manastir Savina"> <figcaption>Manastir Savina(Photo: Manastir Savina)</figcaption> </figure>  Dragojlović je s Manastirom potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu, čime je dobio pravo da objekat obnovi i pretvori u hotelski kompleks. Prema navodima iz istrage, najmanje 200.000 eura sumnjivog porijekla usmjereno je upravo u rekonstrukciju ovog istorijskog objekta, a u aprilu 2023. započeli su radovi finansirani, kako sada sumnja istraga, novcem izvučenim iz firme „Bleecker“ kroz lažne dugove i stečaj. Procjene ulaganja u rekonverziju zadužbine iznosile su više stotina hiljada eura, a nakon isteka zakupa objekat se trebao vratiti manastiru. U INSTITUT ”SIMO MILOŠEVIĆ” GA DELEGIRALE DEMOKRATE? Istovremeno, dok su investicije tekle, Predrag Dragojlović je napredovao u institucionalnim strukturama. Početkom 2025., prema pisanju medija, Dragojlović je kao predstavnik Razvojne banke Crne Gore delegiran od strane Demokrata na mjesto predsjednika Odbora direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu. Mediji su isticali i njegove prijateljske odnose s predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe kadrom Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Institut ''Dr Simo Milošević''"> </figure>  Zanimljivo je i to da Dragojlović nema nijedan profil na društvenim mrežama, pa ni na LinkedIN-u. Hronologija slučaja pokazuje jasan tok događaja: Dragojlović je kreirao lažne dugove u Srbiji, pokretao je stečaj u firmi gdje mu odgovara, izvlačio je milionske iznose, a skriveni novac je ulagao u hotele u Crnoj Gori, sve to paralelno sa svojim ličnim karijernim usponom u vrh javnih institucija. Nakon izbijanja afere, u Crnoj Gori su odmah uslijedili pozivi da se ispita uloga Dragojlovića u Institutu u Igalu, da se pregledaju sve odluke koje je potpisivao, da se provjere investicije u Herceg Novom, kao i eventualne veze između lokalne politike, privatnog kapitala i državnih institucija. Povodom ove afere portal Standard je takođe poslao pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi saznali da li se i crnogorsko tužilaštvo bavi finansijskim malverzacijama Predraga Dragojlovića, odgovori se još čekaju.

MILIONSKA MREŽA PREVARA: Kako je Predrag Dragojlović sa suprugom gradio imperiju od lažnih dugova, stečaja i zadužbine Manastira Savina

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) sjutra će organizovati konferenciju za medije u sati povodom <a href="https://etv.me/hronika/procesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica">odluke Uprave policije da prekršajno procesuira 35 građanki i građana koji su učestvovali u protestu ispred Vile Gorica </a>zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji.
Na konferenciji će, ističu oni, biti riječ o selektivnom i represivnom postupanju policije prema učesnicima mirnog protesta, pokušajima da se građanski protest kriminalizuje i obesmisli, poruci zastrašivanja koja se ovakvim postupanjem šalje javnosti i budućim građanskim inicijativama, kao i o institucionalnim i pravnim koracima koji stoje na raspolaganju građanima.
- Poseban akcenat biće stavljen na činjenicu da je, uprkos velikom broju učesnika protesta, policija odlučila da personalizuje i procesuira manji broj ljudi, među kojima su i javno prepoznatljivi građani, čime se protest pokušava obojiti partijski, a pojedinci diskreditovati - istakli su u STEGA.
Na konferenciji će govoriti reditelj Danilo Marunović, arhitekta Veselin Bato Radulović, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) prof. dr Aleksandar Radoman, politikolog Alek Barović, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović, generalna sekretarka STEGA Dragana Sekulić, slobodna umjetnica Iva Nešić i glumac i reditelj Davor Dragojević.
Konferencija će biti održana kod glavne kapije na ulazu Gorice.

Sjutra konferencija STEGA zbog pokušaja da se građanski protest kriminalizuje i obesmisli

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) pripremila je i lokalnim samoupravama stavila na raspolaganje sveobuhvatan Model odluke o kategorizaciji, obilježavanju i razvrstavanju opštinskih i nekategorisanih puteva – dokument koji bi trebalo da postane osnova za ujednačeno i zakonito upravljanje lokalnom putnom infrastrukturom u svim crnogorskim opštinama.
Model je izrađen u skladu sa Zakonom o putevima, uz primjenu savremenih standarda i dobre prakse u oblasti upravljanja saobraćajnom mrežom. Njegova primjena, navode iz ZOCG, treba da doprinese većoj bezbjednosti u saobraćaju, ažurnoj evidenciji, kao i efikasnijem praćenju i održavanju lokalnih puteva.
Dvije osnovne kategorije puteva
Prema usvojenom Modelu, putevi se razvrstavaju na dvije osnovne kategorije:
- opštinske puteve – što obuhvata lokalne puteve i ulice u naseljima
- nekategorisane puteve u opštoj upotrebi
Na ovaj način uvodi se jedinstveni sistem koji omogućava jasno razlikovanje putnih pravaca prema njihovoj namjeni, značaju i funkciji u okviru lokalne mreže.
Precizni kriterijumi za kategorizaciju
Dokument definiše i kriterijume za utvrđivanje kategorije puta. Primarni kriterijumi odnose se na društveni, privredni, kulturni, turistički i istorijski značaj, dok se sekundarni tiču saobraćajnog opterećenja, povezanosti sa drugim putnim pravcima i opštinama, te pristupa većim naseljima i objektima od javnog interesa.
Ovakav pristup, navodi se, osigurava da kategorizacija ne bude formalna odluka, već rezultat objektivnog sagledavanja uloge puta u razvoju zajednice.
Uslovi za prekategorizaciju i pravna sigurnost
Model jasno propisuje i postupak prekategorizacije, odnosno uslove pod kojima nekategorisani put može biti uvršten u opštinsku putnu mrežu. Put mora ispunjavati minimalne tehničke standarde – prije svega širinu kolovoza i tehničku ispravnost – te imati urednu dokumentaciju, uključujući elaborat i riješene imovinsko-pravne odnose.
Takvo rješenje, naglašavaju iz ZOCG, sprečava nesporazume oko nadležnosti i omogućava da dio mreže postanu samo putni pravci koji ispunjavaju standarde bezbjednosti.
Uređeno obilježavanje i vođenje evidencije
Model uvodi i sistem označavanja puteva, pri čemu će svaka saobraćajnica imati oznaku koja definiše njen status:
„L“ – lokalni putevi
„U“ – ulice u naseljima
„N“ – nekategorisani putevi
Oznake treba da sadrže i dužinu puta, što doprinosi boljem snalaženju korisnika, ali i većoj transparentnosti pri upravljanju infrastrukturom.
Uspostavlja se i obaveza detaljne evidencije svih puteva, u elektronskoj i papirnoj formi, uključujući podatke o nazivu, dužini, vrsti kolovoza, datumu kategorizacije i svim naknadnim izmjenama. Ovo će, kako se ističe, biti ključni alat za planiranje investicija i održavanja, te za budžetsko upravljanje.
Jasno definisane obaveze opština
Nakon prekategorizacije puta u lokalni, opština preuzima punu odgovornost za njegovo redovno i investiciono održavanje, čime se jasno definišu finansijske obaveze i izbjegava nejasnoća u nadležnostima.
Zajednica opština pozvala je lokalne vlasti da primjenjuju Model odluke kao referentni dokument i da ga, u skladu sa specifičnostima područja, prilagode svojim potrebama. Kako poručuju, dosljedna primjena standarda može biti jedan od ključnih koraka ka modernijem, sigurnijem i efikasnijem upravljanju lokalnim putevima u Crnoj Gori.

Zajednica opština usvojila Model odluke o kategorizaciji puteva: Put ka jedinstvenom uređenju lokalne mreže u Crnoj Gori

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: princ-nikola-petrovic-njegos