Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lovćen nije prostor za „predosjećaje“ i neće biti poligon za tuđe političke projekte

Ako američki predsjednik Donald Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza, izjavila je danska premijerka Mete Frederiksen.
Trampa, koji je prošle nedjelje pojačao priiijetnje da će preuzeti samoupravnu dansku teritoriju na Arktiku, treba shvatiti „ozbiljno kada kaže da želi Grenland“, rekla je Frederiksen u intervjuu za televizijsku stanicu TV2.
- Ali ću jasno staviti do znanja da ako SAD odluče da vojno napadnu drugu članicu NATO, onda sve prestaje, uključujući NATO, a samim tim i bezbjednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - poručila je danska premijerka.
Tramp dugo insistira da se ostrvo bogato mineralima, koje je autonomno, ali je dio Danske i stoga pripada vojnom savezu NATO, pridruži SAD, nazivajući to strateškom nužnošću i odbijajući da isključi upotrebu sile ili ekonomske prisile.
- Bavićemo se Grenlandom za oko dva mjeseca, ali hajde da o tome razgovaramo za 20 dana - rekao je Tramp, ne dajući više informacija o tome šta će se tada desiti.
Tramp je to rekao nakon što su SAD pokrenule napade na Venecuelu i uhapsile njenog predsjednika Nikolasa Madura.
Dramatičan razvoj događaja izazvao je strah širom Evrope da bi Vašington sada mogao da anektira Grenland, zbog čega su uslijedile brojne izjave da mora da se poštuje međunarodno pravo i teritorijalni integritet država.

Danska premijerka: Ako Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina.
U višim planinskim predjelima na sjeveru, moguć snijeg ili susnježica, uglavnom tokom noći.
Vjetar, povremeno umjeren do jak, južni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od četiri do 16 stepeni.

Danas kiša i pljuskovi, do 16 stepeni

Profesorica crnogorskog jezika i odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada mr Mirjana Radulović jedna je od onih prosvjetnih radnica čiji profesionalni put najbolje otkriva dubinu institucionalnog udara kojem je sektor obrazovanja bio izložen. U intervjuu za naš portal oštro kritikuje aktuelnu vlast zbog, kako kaže, selektivnih odluka, identitetskog inženjeringa, institucionalne samovolje i dvostrukih standarda. Govori o poklanjanju gradske zemlje SPC, diskriminaciji jotovane varijante jezika, Megatrend diplomama, alarmantnom rastu vršnjačkog nasilja, te podsjeća na nezakonitu smjenu 260 direktora koju je naložila Vesna Bratić.&nbsp; „Kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti“ Portal ETV: &nbsp;Skupština je podržala prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića da se zemljište na Koniku ustupi Srpskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju crkve Sv. Vasilija Ostroškog. Što takva odluka &nbsp;znači za lokalnu zajednicu, ako imamo u vidu da u Podgorici postoji 18 parohija SPC, u okviru kojih je devet hramova i par desetina manjih crkava? - Odluka da se još jedno gradsko zemljište na Koniku pokloni SPC za novu crkvu prije svega ima političko‑identitetski, a tek onda realni pastoralni i urbanistički značaj. U kontekstu već veoma razvijene mreže hramova SPC u Podgorici, takav potez šalje jasnu poruku o tome čije potrebe gradska vlast stavlja u prvi plan. Konik je jedno od najgušće naseljenih i socijalno najosjetljivijih područja Podgorice, sa izrazito mješovitom etničkom i vjerskom strukturom i velikim brojem Roma, Albanaca, Bošnjaka i drugih manjina.U takvom ambijentu poklanjanje atraktivne parcele dodatno narušava osjećaj ravnopravnosti kod zajednica koje već godinama ukazuju na infrastrukturne i socijalne probleme, od kanalizacije do stanovanja. Trenutno nedostaje najmanje 13 škola, vrtića, domova zdravlja i drugih javnih servisa što &nbsp;ukazuje na disbalans između duhovnih i osnovnih javnih potreba. Skupština treba da &nbsp;šalje poruku da je spremna da gradi neutralne, inkluzivne prostore od kojih koristi imaju svi građani, bez obzira na vjeru. Za većinu stanovnika Konika odluka ne rješava nijedan ključni problem svakodnevice – obrazovanje, zdravstvo, saobraćaj, kanalizaciju i socijalnu zaštitu već produbljuje osjećaj nejednakog tretmana umjesto da služi kao povod za &nbsp;razvoj Konika kao simbolično „najpodgoričkijeg“ i najraznovrsnijeg naselja u gradu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Portal ETV: Vlada je nedavno obustavila priznavanje diploma stečenih na Univerzitetu Megatrend, iako je nesporno da brojni vlasnici ovog sertifikata sjede i u skupštinskim klupama. Da li je to početak sistemskog sređivanja stanja ili samo privid? &nbsp;Da li ste učestvovali u nekoj raspravi ili inicijativi koja se tiče kontrole validnosti diploma nastavnog osoblja i nastavnih kadrova? - Obustava priznavanja diploma sa Megatrenda važan je, ali nedovoljan korak ako istovremeno izostaje ono što je ranije obećano – sistemska provjera svih diploma, uključujući i diploma javnih funkcionera. Kada se jedna visokoškolska ustanova „presiječe“ pod pritiskom skandala, a paralelno ćuti o desetinama sumnjivih sertifikata u vrhu vlasti i uprave, borba protiv lažnih diploma ostaje selektivna i više liči na politički manevar nego na ozbiljnu reformu. Upravo u tom raskoraku između najavljenog „čišćenja“ sistema i stvarnog stanja krije se loša poruka za mlade: šalje se signal da se znanje i rad ne vrednuju jednako za sve, već da za povlašćene postoje prečice i izuzeci. Umjesto da Megatrend bude početak sveobuhvatnog „češljanja“ diploma, djeluje kao alibi mjera – simbolička žrtva koja zadržava postojeću hijerarhiju moći i štiti one koji su svoje karijere gradili na upitnim zvanjima da bi danas pokrivali važne državne funkcije. &nbsp;Ako se za nastavnike uvode striktnije kontrole, a za funkcionere one ostaju mrtvo slovo na papiru, šalje se poruka da su standardi dvostruki: jedni moraju dokazivati svaku stranicu svog obrazovanja, dok se nad diplomama drugih prećutno zažmuri. &nbsp;U takvom ambijentu lažne i sumnjive diplome ne nestaju, već se samo povlače u sjenku, dok mladi vide da se „snalažljivost“ i politička lojalnost često više isplate od rada i učenja, što direktno urušava povjerenje u obrazovni sistem i motivaciju da se u njega ulaže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2" data-rendition-name="original" width="1292" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  Portal ETV: Nedavno je Narodna biblioteka odbila da štampa knjigu Danila Burzana na jotovanoj verziji crnogorskog jezika. Reagovali ste pozivom da se poštuje odredba jezičke ravnopravnosti i podrži objava knjige na obje varijante nakon čega ste bili meta ličnih napada i "otrovnih strelica" direktorice. Kako vidite taj incident? - Odbijanje jotovane verzije knjige i naknadne prijetnje doživljavam kao zabrinjavajući spoj institucionalne samovolje i ličnog obračuna, a ne kao argumentovanu stručnu polemiku. U tom smislu, to je pitanje sistema i vrijednosti, a ne mog ličnog animoziteta prema bilo kome. Ovdje se ne radi samo o jednoj knjizi Danila Burzana, nego o stavu gradske biblioteke prema Ustavom i Zakonom priznatim elementima crnogorskog jezičkog standarda, među kojima su i jotovani oblici i posebna slova. Ako javna ustanova kulture poručuje da joj je „neprihvatljiva“ jedna legalna varijanta crnogorskog jezika, to je već oblik institucionalne diskriminacije, bez obzira kako se to retorički umotava u priču o „estetskim kriterijumima“.&nbsp; Kao odbornica i kao osoba koja se profesionalno bavi jezikom i književnošću, obavezna sam da reagujem kada javna ustanova, koju finansiraju svi građani, de facto relativizuje jezičku ravnopravnost i pluralizam crnogorske norme. Umjesto da se vodi stručna i argumentovana rasprava o ulozi biblioteke i standarda crnogorskog jezika, uslijedili su lični napadi, etiketiranja i pokušaji diskreditacije mene kao „crnogorske tetke“, „nacionalistkinje“ i slično, i to preko društvenih mreža i medija bliskih trenutnoj vlasti u gradu. Takav rječnik i način komunikacije govori o osobi koja vodi &nbsp;gradsku biblioteku i šalje poruku da je svako ko traži poštovanje crnogorskog jezika i identiteta, legitimna meta uvreda.&nbsp; Kada se dopusti da se „nepoželjnom“ proglasi jedna normativno utemeljena varijanta crnogorskog jezika, sjutra može biti „suvišan“ i sam crnogorski jezik. Prijetnje i „otrovne strelice“ doživljavam kao potvrdu da je tema pogodila živac onih koji bi da javni prostor ostane bez crnogorskog jezika u njegovom punom kapacitetu, ali me takve reakcije neće odvratiti od toga da tražim poštovanje ustavnih načela i profesionalnih standarda u kulturi. U krajnjoj liniji, ako gradska biblioteka u Podgorici nema snage da stane u zaštitu jezičke ravnopravnosti, onda je na nama – odbornicima, autorima, javnosti – da je na to jasno i uporno podsjećamo. Portal ETV: - Prema podacima UP u posljednja četiri mjeseca u Crnoj Gori je registrovano 47 slučajeva vršnjačkog nasilja. To je jasno upozorenje da za ovaj problem ne postoji adekvatan tretman u državi. Koliko je ozbiljna situacija i koje su posljedice? - Fenomen nasilja u crnogorskim školama sve više zaokuplja pažnju stručne i šire javnosti, jer prevazilazi okvire pojedinačnih incidenata i upućuje, na dublje društvene disfunkcije. Dosadašnje institucionalne mjere, poput uvođenja školskih zaštitara, pokazale su se kao parcijalna i nedovoljno efikasna rješenja. &nbsp;Nasilje nije samo bezbjednosno, već i duboko društveno pitanje. Ono nije samo fizičko, već i izrazito socijalno, verbalno, psihološko i sajber, te je stoga neophodna snažnija sistemska reakcija kroz jačanje stručnih službi, psihološke podrške i jasne protokole odgovornosti.Pristup njegovom rješavanju mora biti interdisciplinaran, uključujući ne samo sektor obrazovanja, već i socijalne službe, zdravstvene ustanove, lokalne zajednice i medije. Ključni izazov leži u izgradnji školskog okruženja koje afirmiše emocionalnu pismenost, empatiju i međusobno poštovanje. Dugoročno samo takvi modeli doprinose smanjenju nasilnih obrazaca ponašanja. Portal ETV: Skupština Glavnog grada odlučivala je i o imenovanju novih ulica u Podgorici. Kako vidite poruke koje ta odluka šalje i što smatrate najvažnijim? - Odluka o novom imenovanju ulica u Podgorici nosi snažnu simboličku i identitetsku poruku, jer kroz izbor imena pokazujemo &nbsp;kako vidimo prošlost, sadašnjost i budućnost glavnog grada. Ulice će nositi imena Šarla Bodlera, Aristotela, Josefa Holočeka... kao i imena &nbsp;crnogorskih i jugoslovenskih aktera kao što su Jovo Bećir, Mašo Vrbica, Borо Begović, Nikola Raičević, Pero Ivanović, Koča Popović.&nbsp; Poruka je da Podgorica želi da se predstavi kao grad koji pripada evropskom kulturnom kanonu, ali da istovremeno reafirmiše sopstvenu istoriju i lokalne zaslužne pojedince. Pozitivno je što se konačno rješava status brojnih ulica koje godinama nijesu imale ime ili su imale privremene nazive, što je i administrativni i identitetski problem grada. Takođe, ovo je način da očuvamo crnogorsku istoriju i afirmišemo vrijednosti antifašističke &nbsp;baštine u srcu našeg glavnog grada.Svaka ulica postaje živi spomenik generacijama koje su se borile za našu slobodu gradeći most &nbsp;između prošlosti i budućnosti. Portal ETV: Vašu profesionalnu biografiju obilježila je i nezakonita smjena direktora &nbsp;iz vremena ministarke Vesne Bratić. Da li je, po vašem mišljenju, taj model političke čistke i danas prisutan u sistemu? - U roku od dva dana, bez analize, kriterijuma ili trunke stida, poslato je tipsko – copy-paste rješenje – na adrese oko 260 direktora škola, vrtića i studentskih domova širom Crne Gore. Jedini kriterijum bio je: ‘Nisi naš’. Niko nije pitao za rezultate, posvećenost, obrazovanje, niti da li su ti ljudi uopšte živi – pojedina rješenja bila su upućena i preminulima. Država je, voljom jedne žene kojoj je moć postala važnija od zakona, sebi proizvela štetu od pola miliona eura, a te presude su plaćene iz džepa građana, umjesto da odgovaraju oni koji su ih izazvali. I sama sam bila među onima koji su se usudili da tu nepravdu nazovu pravim imenom: tužila sam Ministarstvo prosvjete i dobila spor, jer kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti. Nisam tužila iz inata, već zbog pravde – da dokažem da zakon postoji i da ga ničiji ego ne može pregaziti. Danas se, iz opozicionih klupa, borim za istu vrijednost koju sam uvijek zagovarala – funkcionalnu i pravednu Podgoricu. Ne vidim svoju ulogu kroz podjele, već kroz odgovornost. Kao rođena Podgoričanka, želim grad u kojem rukovodeće pozicije pripadaju ljudima od znanja, ugleda i integriteta, a ne nepotizmu, populizmu primitivizmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60" data-rendition-name="original" width="697" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  &nbsp;

Radulović: Gradska vlast produbljuje nejednakost, u obrazovanju i dalje vlada logika ‘nisi naš’

Na adresu Podgoričanke koja od februara prošle godine odbija da preda kćerku ocu, jer je, kako tvrdi djevojčica, fizički zlostavljao dok je boravila kod njega, zbog čega dijete odbija kontakt sa njim, stigao je izvještaj Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, prema kojem komisija ovoga resora nije ustanovila bilo kakve propuste u radnjama Centra za socijalni rad, čiji je tim u oktobru prošle godine sudu preporučio da starateljstvo preuzme otac, nakon čega je majka zahtijevala hitno preispitivanje rada ovog tima. - Riječ je o sistemskom ignorisanju nasilja nad djetetom. Ovo je novi pokušaj institucionalnog prikrivanja činjenica i svjesno prećutkivanje ključnih dokaza koji jasno ukazuju na nasilje nad djetetom - kategorična je ova Podgoričanka u izjavi za Portal ETV. <h2> ADMINISTRATIVNE MANIPULACIJE</h2> Posebno, ističe ona, zabrinjava činjenica da je u potpunosti ignorisano sudsko vještačenje od 10. novembra prošle godine, sačinjeno po nalogu Osnovnog suda u Podgorici. - U tom nalazu se izričito navodi da dijete pokazuje visok nivo straha i anksioznosti na pomen kontakta sa ocem, da ga doživljava kao izvor prijetnje i da odbija svaki kontakt zbog konkretno opisanih oblika nasilja. Izostavljanje ovog vještačenja nije propust – to je svjesna odluka – smatra ona. Ističe da „dijete nije saslušano, nije obavljena stručna procjena njenog emocionalnog stanja u skladu sa zakonom, a njen glas je u potpunosti ignorisan, čime su grubo prekršeni domaći propisi i međunarodne obaveze države“. - Umjesto zaštite djeteta, institucije pokušavaju da administrativnim manipulacijama stvore privid „saradnje“ i „najboljeg interesa djeteta“, dok se u stvarnosti legitimiše nasilje. Ovo nije pojedinačni slučaj neznanja ili greške. Ovo je obrazac institucionalnog ponašanja kojim se nasilnik štiti, a dijete izlaže dodatnoj traumi. Odgovornost za ovakvo postupanje snose konkretna imena i funkcije, i ta odgovornost više ne može biti skrivena iza kolektivnih potpisa i fraza, u konkretnom ministra Damira Gutića kao nadležnog ovom organu – izričita je ona. Ogorčena je što sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Jelena Anđelić, iako, kako kaže, raspolaže nalazom sudskog vještaka od 19. novembra prošle godine, angažovanog po nalogu suda u drugom predmetu, nije donijela nijednu privremenu mjeru zaštite djeteta, zanemarujući, kako kaže, zakon i međunarodne propise koji to izričito zahtijevaju u ovakvim situacijama. - U nalazu se jasno navodi da dijete odbija kontakt sa ocem, pokazuje izražen strah i anksioznost pri njegovom pomenu, nema razvijen osjećaj sigurnosti niti emocionalnu vezu sa ocem i navodi konkretne oblike nasilja. Umjesto zaštite djeteta, sud, odnosno sutkinja Anđelic u konkretnom je promptno reagovala isključivo po zahtjevu oca, donoseći mjeru zabrane napuštanja Crne Gore za dijete, i to je na snazi, čime je brutalno prekršen princip najboljeg interesa djeteta – naglašava naša sagovornica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608014_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010608014_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"><figcaption>Tim Centra za socijalni rad istrajava da preda ocu dijete koje ne želi kontakt sa njim</figcaption></figure>  <h2>ZANEMARIVANJE ZAKONA</h2> Uvjerena je da se ne može govoriti o propustima, već da se radi o „institucionalnom skandalu sa direktnim posljedicama po bezbjednost djeteta“. - Nečuveno je da jedna sudija Osnovnog suda ne reaguje u porodičnom predmetu sa ciljem zaštite djeteta, nego štite konstantno korist i interes oca, uprkos jasnim dokazima o nasilju, gdje kako sam i ranije navela - imamo nalaze vještaka, fotografije povreda, nalaze, izjave njegovog strica i majke u video-audio formi koji govore o tome na koji način je tuče, a sve to je dostavljeno i ODT i Osnovnom sudu Podgorica i nalazi se u spisima svih predmeta – dodaje ona. Ministar Gutić, smatra naša sagovornica, s obzirom na to da je potpisao izvještaj Ministarstva, „snosi direktnu institucionalnu odgovornost za postupanje organa koji su, uprkos jasnim i nedvosmislenim nalazima sudskog vještaka, stali na stranu nasilnika, a ne djeteta“. - Uprkos dokumentovanom strahu djeteta, odbijanju kontakta sa ocem, povišenoj anksioznosti i navodima o konkretnim oblicima nasilja, Ministarstvo kojim rukovodi Gutić dalo je mišljenje kojim se faktički legitimiše oduzimanje djeteta majci, ignorišući osnovne principe zaštite djece, Konvenciju o pravima djeteta i Istanbulsku konvenciju, a posebno ignorišući i bez ikakvog pominjanja nalaze vještaka i ostale relevantne dokaze. Time je Ministarstvo postalo aktivni saučesnik u institucionalnom nasilju, a ne organ zaštite, čime je dijete dodatno izloženo riziku, strahu i retraumatizaciji. Ovo više nije pitanje stručne greške – ovo je svjesno preuzimanje odgovornosti za posljedice koje mogu nastati po dijete, uz potpuno zanemarivanje zakona i međunarodnih obaveza Crne Gore – kategorična je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608018_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010608018_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>Pred Osnovim sudom u Podgorici pokrenuto više postupaka</figcaption></figure>  <h2> ZAVRŠILA U ZATVORU </h2> Portal ETV prati slučaj ove mlade žene, koja je, čak, 24. oktobra prošle godine, završila i u zatvoru u Spužu, u sedmom mjesecu rizične trudnoće. Uhapšna je po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković. U zatvoru je trebalo da provede 15 dana, ali je Ministarstvo pravde, 3. novembra, postupajući po zahtjevu njenog advokata Stefana Jovanovića, naložilo da bude puštena na slobodu zbog trudnoće. Sutkinja Hrković je u maju prošle godine donijela odluku da mora predati kćerku ocu, u vremenskim periodima kako je to precizirano sudskom presudom i naložila zatvorsku kaznu u slučaju da ne postupi po odluci. Dok je bila u zatvoru sud je u dva navrata pokušao da prisili djevojčicu da ide kod oca, što je ona odbijala, uz plač. Podgoričanka je po izlasku iz zatvora podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Hrković zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz čl. 25 Ustava Crne Gore i čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ugrožavanja zdravlja, jer je bila u rizičnoj trudnoći sa dokumentovanim krvarenjem, te kršenja prava djeteta na zaštitu i stabilnost iz čl. 3 Konvencije o pravima djeteta (UN). U prijavi je upozorila na nehumano postupanje institucija prema njenoj djevojčici. - Tokom i nakon lišenja slobode, nastavljeno je izvršenje nad djetetom iako dijete kategorično odbija kontakt sa ocem uz težak emocionalni i fiziološki odgovor (plač, drhtavica, uriniranje), što potvrđuju dopisi CSR (Centar za socijalni rad) od 28.10, 30.10. i 31.10. 2025 – piše u prijavi. Osim protiv sutkinje Hrković i policijskih funkcionera i službenika, krivčnu prijavu podnijela je i protiv bivšeg supruga i njegove advokatice, kao i službenika Centra za socijalni rad. <h2> SOCIJALNO IGNORIŠE ALARMANTNO UPOZORENJE</h2> A Centar za socijalni rad u aktu kojim sudu predlaže ograničenje roditeljskog prava Podgoričanki, konstatuje činjenicu da djevojčica iskazuje strah i odbijanje kontakta s ocem – „dijete pokriva oči rukama“, „odbija komunikaciju“, „plače i ponavlja da ne želi“. Tim Centra, međutim, ocjenjuje da je majka odgovorna za to što dijete odbija kontakt sa ocem?! S druge strane, psihologica Radmila Stupar Đurišić, dostavila je 10. novembra prošle godine, nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju. Ona je izvještaj uradila po nalogu sutkinje Hrković. U mišljenju je precizirano da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“. Piše i da djevojčica „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, te da „pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“. Psihološkinja je konstatovala i da djevojčica „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“. Psihološkinja je u nalazu decidirana i da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106080112_76a261047d6391884b4f7ebc9ea8cf307cc37f3f17f1f9c4e220784500032e65.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106080112_76a261047d6391884b4f7ebc9ea8cf307cc37f3f17f1f9c4e220784500032e65" data-rendition-name="original" width="1196" height="1650" loading="lazy" alt="Unicef u izvještaju upozorava da i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta"><figcaption>Unicef u izvještaju upozorava da i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta</figcaption></figure>  <h2>INTERES ĐECE SAMO „NA PAPIRU“</h2> U izvještaj UNICEF-a za 2024. o stanju dječijih prava u Crnoj Gori piše da „i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta (engl. skr. CRC), prvenstveno zbog slabog okvira odgovornosti, nedostatka sistematskog praćenja postojećih zakona i strategija, kao i nedovoljnih tehničkih kapaciteta i finansija u oblasti prava djeteta“. U poglavlju Zaštita djece od svih oblika nasilja upozorava se da „nekoliko uzastopnih izvještaja EU za Crnu Goru naglašava zabrinutost u vezi s rodno zasnovanim nasiljem i nasiljem nad djecom i ukazuje na sveukupno slab institucionalni odgovor i dostupnost usluga“. Vladina Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025 – 2029 precizno definiše da je „nasilno disciplinovanje: Metoda disciplinovanja djece koja počiva na fizičkom (tjelesnom) kažnjavanju i/ili psihološkoj agresiji“. Fizičko kažnjavanje se, piše u tom dokumentu, definiše kao „protresanje, udaranje ili pljuskanje djeteta po šakama/rukama/nogama, udaranje po zadnjici ili drugim djelovima tijela čvrstim predmetom, pljeskanje ili udaranje šakom po zadnjici, udaranje ili šamaranje po licu, glavi ili ušima, te ponavljano batinanje što je moguće veće jačine“. Tjelesno kažnjavanje, precizira se u Strategiji je, „svako kažnjavanje u kojem se primjenjuje fizička sila i namjerava nanijeti neki stepen bola ili neprijatnosti, koliko god lakog“. Precizira se i institucionalno zlostavljanje koje se definiše kao „maltretiranje djece od strane sistema moći i dešava se u ustanovama gdje se djeca nalaze ili se mogu naći“. U Vladinom dokumentu se ističe i da je značajan novitet u izmijenjenom i dopunjenom Porodičnom zakonu „bliže definisanje i propisivanje upotrebe najboljeg interesa djeteta u svim postupcima koji ga se tiču, definisanje obaveze da se djetetu omogući da izrazi svoje mišljenje i učestvuje u postupcima na način primjeren djetetu i bez rizika od viktimizacije u pravosudnom sistemu, što se, između ostalog, omogućava uvođenjem lica za podršku tokom trajanja postupka, te propisivanje definicije djeteta koja je usklađena s definicijom iz Konvencije o pravima djeteta i uvođenje eksplicitne zabrane tjelesnog kažnjavanja djece, kao i mogućnost da dijete podnese tužbu za zaštitu svojih prava“. U Strategiji se ukazuje i da „postoje društvene i rodne norme kojima se nasilno ponašanje prihvata kao prirodno i odvraćaju od traženja pomoći“, a citiraju se i izvodi iz Izvještaja GREVIO za Crnu Goru 2018, pored ostalog da „društvene norme u pogledu fizičkog kažnjavanja djece u porodicama i dalje opstaju“. - Postoji snažno poštovanje prema tradicionalnoj porodici, između ostalog, i kod stručnih radnika zaduženih za intervencije u porodici – konstatovano je u izvještaju GREVIO. U Strategiji Vlade se upozorava da „sektor socijalne i dječje zaštite, i pored brojnih obuka, još uvijek ima poteškoća u reagovanju na pojavu nasilja nad djecom“.

Majka uvjerena da je namjerno ignorisan nalaz da dijete oca doživljava kao prijetnju

Kolumne

Buna u Botunu i druge bajke

Svijet

U toku hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN: ''SAD ne može biti svjetski policajac''

Politika

Zenović za Portal ETV: Suverena Crna Gora bira EU, Rusija zbog agresije na Ukrajinu van evropskog vrijednosnog kruga

Tag: prioriteti-u-2026

Lovćen nije prostor za „predosjećaje“ i neće biti poligon za tuđe političke projekte

Danska premijerka: Ako Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza

Danas kiša i pljuskovi, do 16 stepeni

Radulović: Gradska vlast produbljuje nejednakost, u obrazovanju i dalje vlada logika ‘nisi naš’

Majka uvjerena da je namjerno ignorisan nalaz da dijete oca doživljava kao prijetnju

PRATITE TVe UŽIVO