Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima nezadvoljni zbog najavljenog obračuna zarada najavljuju da će njihovi budući koraci zavisiti od daljih poteza Vlade Crne Gore.
Njihovo saopštenje prenosimo u cjelosti:
1. Obračunata zarada pripravnicima vrši se na osnovu Opšteg kolektivnog ugovora, novog. Jeste li preduzimali nešto po pitanju tog ugovora, tražili izmjene koje se odnose na vaše zarade, pošto je novi, koliko sam informisana OKU za vas lošiji nego onaj iz 2015. godine
Bliže informacije o načinu obračuna zarada pripravnicima nijesu dostupne, budući da ni samo Ministarstvo finansija prilikom dostavljanja obavezujućeg uputstva nije precizno definisalo razloge na kojima zasniva ovakvo opredeljenje.
Ono što jeste poznato je da Vlada namjerava da odstupi od sopstvenog programa, koji je u formi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu izglasala skupština. Iz našeg ugla, takvo postupanje je nedopustivo. Pripravnici imaju legitimna očekivanja da budu prepoznati kao zaposleni sa VII-1 stepenom školske spreme – jer upravo to i jesmo.
Cijenim da ovakvo postupanje Vlade Crne Gore predstavlja nastavak loše prakse, koja se ogleda u održavanju kontinuiteta u neprepoznavanju pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima kao kategorije zaposlenih.
Ukazujem da ovo nije prvi put da Vlada Crne Gore marginalizuje pripravnike u sudovima i državnim tužilaštvima, pa im je tako osnovna zarada, odnosno koeficijent složenosti poslova umanjen važećim Opštim kolektivnim ugovorom sa ranijih 80 odsto na sadašnjih 70 odsto u odnosu na osnovnu zaradu, odnosno koeficijent složenosti poslova koji pripada savjetnicima u sudovima i državnim tužilaštvima. Povodom navedenog, pripravnici su se ranije obraćali nadležnima ali je razumijevanje sa njihove strane izostalo.
2. Da li ste dobili neki odgovor od nadležnog Ministarstva u vezi ovog slučaja i šta generalno očekujete.
Povodom nastale situacije inicirali smo održavanje sastanaka sa premijerom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem, ministrom pravde, ljudskih i manjinskih prava Bojanom Božovićem i ministrom finansija Novicom Vukovićem. Za sada pozitivan signal, odnosno iskazano raspoloženje za obavljanje razgovora na ovu temu dobili smo samo od ministra Bojana Božovića, međutim očekujemo da se i drugi adresanti u što kraćem roku izjasne ovim povodom.
Nadamo se da će i drugi adresanti razumjeti hitnost i složenost situacije, te omogućiti aktivno učešće pripravnika u rješavanju nastalog problema. Vjerujemo da će iz ove inicijative prositeći pozitivan ishod, budući da su medijski nastupi prilikom prezentovanja programa Evropa sad 2 bili takvi da su u fokusu imali pobošljanje životnog standarda građana, sa akcentom da će minimalna zarada za visokoškolce iznositi 800,00 eura. U slučaju da se nadležni ogluše na ove inicijative, preduzećemo dalje korake o kojima ćemo blagovremeno informisati javnost.
3. Da li imate podršku kolega, sudija i tužilaca, sindikata po ovom pitanju?
Postoji podrška, ono što je ključno jeste činjenica da naši mentori, kao i rukovodioci, odnosno predsjednici, imaju razumijevanja za našu borbu za ostvarivanje i zaštitu naših prava. Ipak, rješenje ovog pitanja zavisi isključivo od nas samih, pa želim da poručim da ćemo istrajati na ovom putu.
Takođe, nećemo dozvoliti da Vlada Crne Gore na ovaj način guši našu budućnost i ambicije koje smo vezali sa pravosudnu oblast, na način što če dovoditi našu egzistenciju u zonu ugroženosti, niti ćemo dozvoliti da se prema nama postupa drugačije nego prema drugima. Praksama kao što je ova, demotivišu se sadašnji i budući pripravnici da svoj poziv vežu za pravosuđe. Biti pripravnik u pravosuđu, mladom čovjeku bi treblo biti pitanje prestiža gdje će se utrkivati najbolji. Ovakvim postupanjima, ka tim poslovima će ići mladi pravnici samo ako nemaju gdje drugdje, jer niko neće htjeti obezvrijeđeno radno mjesto na kom je diskriminisan.
4. Koji su eventualno neki vaši budući koraci
Naši budući koraci zavisiće u zavisnosti od daljih poteza Vlade Crne Gore. Spremni smo na svaki ishod. Ako Vlada ne postupi po sopstvenom progoramu i Zakonu o radu pored ostalih naših potencijalnih koraka, rizikuje da državu izloži eventulnim sudskim postupcima, po čijem bi, držim pozitivnom ishodu po pripravnike osim predmetnog potraživanja bespotrebno bila dužna platiti i zakonske kamate kao i sudske troškove. Ali se nadamo da do toga neće doći.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Pripravnici u sudovima i tužilaštvima: Naši budući koraci zavisiće od daljih poteza Vlade

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, tvrde da su diskriminisani po osnovu radnog mjesta u odnosu na sve zaposlene sa VII-1 stepenom stručne kvalifikacije. U saopštenju koje u ime pripravnika potpisuje Luka Jovićević, objašnjavaju da ih diskriminiše Ministarstvo finansija, što smatraju nedopustivim. - I to u pogledu primjene Zakona o radu, preciznije Izmjenama i dopuni Zakona o radu (Službeni list CG br. 86/2024) kojim je u odredbi čl. 2 regulisana minimalna zarada za zaposlene na radnim mjestima do V nivoa stručne kvalifikacije koja iznosi 600,00 eura i minimalna zarada za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800,00 eura – navode oni. Kako ističu, predstavnici ovog Ministarstva su „u komunikaciji sa predstavnicima sudova i državnih tužilaštava, ocijenili da u odnosu pripravnika ne stoji dosljedna primjena prednje citirane odredbe Zakona o radu“. - Za ovakav stav, nadležni utemljenje „nalaze“ u odredbi čl. 13 Opšteg kolektivnog ugovora, kojom je propisano da se zarada pripravnicima utvrđuje u visini koja ne može biti manja od 70% zarade odgovarajuće grupe poslova iz čl. 11 i čl. 12 tog kolektivnog ugovora (kojim članovima su definisane grupe poslova sa koeficijentima za utvrđivanje zarada po osnovu složenosti postignutih ishoda učenja). Što bi u konkretnom slučaju značilo da koeficijent složenosti poslova za pripravnike iznosi 7.14 – piše u saopštenju. Ovakav stav Ministarstva, kategporični su, predstavlja proizvoljno tumačenje zakonskih odredbi, koji bi bio u direktnoj suprotnosti sa odredbama važećeg Zakona o radu. - Ovo iz razloga što Zakon o radu predstavlja krovni zakon, te samim tim predstavlja i izvor radnog prava, što implicira da se hijararhijski posmatrano Zakon o radu nalazi na vrhu, a potom se nižu Opšti kolektivni ugovor, kolektivni ugovori i ugovori o radu. Shodno hijararhijskom nizu, pretpostavlja se obaveza usklađivanja svih drugih akata sa Zakonom o radu, što bi značilo da se tim aktima zapošljenima ne smije predviđeti manji obim prava u odnosu na Zakon o radu, kao ni nepovoljniji uslovi rada – naglašavaju sudski i tužilaki pripravnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Viši sud Apelacioni sud zgrada"> <figcaption>Zgrada sudova u Njegoševoj ulici u Podgorici(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Kako objašnjavaju, pod povoljnijim uslovima rada podrazumijevaju se, između ostalog, uslovi za ostvarivanje prava iz radnog odnosa. - Sve navedeno, jasno ukazuje da nema mjesta prioritetnoj primjeni Opšteg kolektivnog ugovora u odnosu na Zakon o radu, odnosno da je mogućnost ovakvog derogiranja isključena, a kako to nalazi nadležno Ministarstvo, jer bi se u tom slučaju pripravnicima pružio manji obim rada i nepovoljniji uslovi rada, što po automatizmu povlači primjenu odredbi Zakona o radu. Na osnovu navedenog, ističemo da su se stekli svi uslovi za primjenu minimalne zarada iz odredbe čl. 2 važećeg Zakon o radu, te da na tom putu ne postoje pravne, niti druge prepreke – ističu oni. Da je tako, kako tvrde, potvrđuje i samo Ministarstvo u Uputstvu za obračun minimalnih zarada u sistemu za Centralizovani obračun zarada dostavljenom sudovima i državnim tužilaštvima. - ...iz kojeg proizilazi sljedeće: „...iz navedenog proističe da je pogramskom kolektivnom ugovoru za oblast uprave i pravosuđa, minimalna zarada: do koeficijenta 6.80 u iznosu od 600,00 eura i od koeficijenta 7.00 u iznosu od 800,00 eura“. Iz navedenog se da zaključiti da i stav Ministarstva isključuje svaku mogućnost neprimjenjivanja minimalne zarade u odnosu na pripravnike, ali ostaje nejasno i sporno zašto nadležno Ministarstvo odbija da postupi u skladu sa vlastitim Uputstvom – dodaju u saopštenju. Ukazuju da bi „usljed ovakvog postupanja nadležnog Ministarstva, zarada pripravnicima ostala na dosadašnjem nivou uz određene oscilacije u rasponu od 593,00 do 625,00 eura, koja zarada bi bila ispod ili u rangu zarade za zapošljene do V nivoa stručne kvalifikacije koja iznosi 600,00 eura, a u bitnom niža od minimalne zarade za zapošljene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800,00 eura, čime bi se“, ističu oni, obezvrijedio sav prethodno uloženi trud koji ih je doveo do radnih mjesta koja sada obavljaju. - Takođe, valja istaći i činjenicu da većina pripravnika živi upravo od zarada koju ostvaruju po osnovu rada, da među nama ima porodičnih ljudi, a da je veliki broj pripravnika izložen preseljenju u druge opštine ili svakodnevnim dugotrajnim putovanjima do mjesta obavljanja rada, pa bi ovakav potez nadležnog Ministarstva bio direktan udar na našu egzistenciju. Sve navedeno, ne odgovara ni stanju u kojem se pravosuđe nalazi, a koje se odnosi na ogroman postojeći deficit u broju zapošljenih, a što će za konačnu posljedicu imati smanjenje i ovako mizerne zainteresovanosti za ovu oblast, čime će se u konačnom anulirati mogućnost da mi, pripravnici koji su se odvažili da pristupe ovako odgovornom pozivu, budemo kamen temeljac budućnosti pravosuđa i svojim trudom doprinesemo otklanjanju navedenog stanja. Ono što ostaje sigurno, jeste činjenica da bi se ovakvim postupanjem koje sada već predstavlja kontinuirani odnos vlasti prema nama, jedino „derogirala“ naša budućnost koju smo vezali za oblast pravosuđa, te u konačnom isto je u suprotnosti sa ciljem programa Evropa sad 2, a koji se zasniva na poboljšanju životnog standarda građana – poručuju oni. Ističu da su uputili zahtjeve za sastanak sa predstavnicima nadležnih ministarstava i očekuju hitno postupanje, kako bi i oni bili aktivno uključeni u proces rješavanja ove situacije.

Krovni zakon podredili nižim aktima, kako bi pripravnike uskratili za povećanje zarada

Amnestiji i pomilovanju se do sad nije pristupalo dovoljno ozbiljno i sistemski, iako ti instituti imaju snažnu političku konotaciju. Uprkos čestim obećanjima u izbornim godinama, izostaje jasna i dosljedna politička volja da se započne suštinska reforma sistema amnestije i pomilovanja.
To su poruke sa panela koji je organizovan u okviru konferencije Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) „Od masovnih oprosta do ciljanih intervencija - amnestija i pomilovanje u Crnoj Gori“.&nbsp;
Profesorica krivičnog prava prof. dr Vesna Ratković, ukazala je da informacioni sistemi u oblasti pravosuđa imaju ozbiljan problem kada je riječ o izdvajanju i dostupnosti podataka.
- Što nije samo metodološka poteškoća, već ustaljena praksa u kojoj statistički podaci i njihova dostupnost faktički ne postoje, uprkos procesu digitalizacije - rekla je Ratković.
Govoreći o amnestiji, Ratković je istakla da je riječ o kolektivnoj mjeri sa ekstenzivnim dejstvom, koja po pravilu obuhvata veliki broj lica.&nbsp;
- Nasuprot tome, akt pomilovanja je pojedinačni, rekonstruktivni upravni akt, koji ne djeluje samo prema licu koje je pomilovano, već ima šire društvene implikacije - jasna je Ratković.
Ona je naglasila da postupak pomilovanja nije sudski, već upravni, te da u tom procesu ne učestvuju sudovi, već Ministarstvo pravde.&nbsp;
Prema njenom mišljenju "sudovi su svoju ulogu završili donošenjem pravosnažne presude, te bi njihovo dodatno uključivanje u postupak pomilovanja predstavljalo nepotrebno administrativno opterećenje".
- To je po mom mišljenju posao za Ministarstvo pravde - jasna je ona.
Ratković je podsjetila da je pomilovanje diskreciono pravo predsjednika države, zasnovano na načelu oportuniteta, odnosno na procjeni svrsishodnosti i postojanja uslova za pomilovanje, te da se pravni i politički aspekti tog instituta ne mogu posmatrati odvojeno.
- I amnestija i pomilovanje imaju snažnu političku konotaciju, pri čemu „dobitnici“ nijesu samo oni koji dobiju amnestiju ili pomilovanje, već i oni koji te odluke donose - jasna je Ratković.
Ona je ocijenila da oba instituta treba primjenjivati veoma restriktivno.&nbsp;
Ukazala je da se u javnosti već pojavljuju očekivanja i podsjećanja osuđenih lica na ranija obećanja, te da, iako aktuelni predlog amnestije nije usvojen, nije isključeno da će uskoro uslijediti priprema novog.
Savjetnik za pravna pitanja Predsjednika Crne Gore Ivan Šikmanović kazao je da je predsjednik Crne Gore, u skladu sa Ustavom, nadležan za davanje pomilovanja.
- U izvještajnom periodu ono što je uočljivo jeste da dolazi do porasta broja molbi za pomilovanje - rekao je Šikmanović i podsjetio da je predsjednik Milatović preuzeo dužnost 21. maja 2023. godine.
Ukazao je da su u protekle dvije i po godine podnijete ukupno 134 molbe za pomilovanje, od kojih 124 nijesu uvažene, dok je deset molbi usvojeno, a trenutno se u radu nalazi još šest molbi za pomilovanje.
- Ministarstvo pravde u prvoj fazi zaprima i obrađuje molbe, u skladu sa članom 11 Zakona o pomilovanju i obavezno je da pribavi sve relevantne informacije koje mogu biti od značaja za donošenje odluke - podjsetio je Šikmanović.
To, kako je pojasnio, uključuje podatke o počinjenim krivičnim djelima, izrečenim kaznama, pravosnažnim presudama, kao i socijalnim i drugim okolnostima koje se odnose na podnosioce molbi.
- Nakon analize i ocjene svih prikupljenih informacija, ministar pravde predsjedniku Crne Gore dostavlja prijedlog odluke, zajedno sa kompletnom dokumentacijom, koja zatim dolazi na razmatranje u kabinet predsjednik - kazao je Šikmanović.
Kako je objasnio, po prijemu molbe u kabinet predsjednika Crne Gore, ovlašćeni službenik provjerava njenu potpunost i urednost, a po potrebi se, kroz službenu komunikaciju sa Ministarstvom pravde, traže se dodatna pojašnjenja ili dopuna dokumentacije.
Šikmanović je istakao da je naredni korak razmatranje molbe pred komisijom koja je nedavno i formalno formirana u okviru kabineta predsjednika.
- Komisiju čine rukovodilac službe predsjednika Crne Gore i više savjetnika iz oblasti koje mogu biti relevantne za odlučivanje u konkretnim slučajevima. Komisija razmatra sve aspekte molbe na osnovu informacija koje je dostavilo Ministarstvo pravde i daje svoje mišljenje predsjedniku, koji u završnoj fazi donosi konačnu odluku - pojasnio je Šikmanović
Predstavnik CEGAS-a Boris Marić je rekao da ima utisak da se sistemima amnestije i pomilovanja „nijesmo bavili dovoljno ozbiljno i sistemski i da ne vidi jasnu političku volju da se uđe u reformu tog procesa“.
Marić ocjenjuje da se u praksi zakoni o amnestiji donose prečesto i bez strateškog pristupa, dok je postupak pomilovanja oslabljen izostavljanjem uloge sudova, čime je narušen ustavni balans i dodatno opterećena percepcija nezavisnosti pravosuđa.
- Kada se uđe u postupak amnestije ili pomilovanja, gotovo da ne postoje adekvatna obrazloženja zašto se pokreće taj proces, bilo sistemski ili u pojedinačnim slučajevima, što ozbiljno ugrožava povjerenje javnosti - kazao je Marić.
Prema njegovim riječima, veća transparentnost postupaka, posebno kroz jasna i dostupna obrazloženja odluka, mogla bi značajno doprinijeti jačanju povjerenja građana u institucije.
- Jedna od prvih mjera koja bi mogla biti uvedena, iako trenutno nije predviđena zakonom, jeste da zahtjevi za pomilovanje budu dostupni javnosti. To bi značajno doprinijelo transparentnosti postupka - rekao je Marić.
On upozorava da se uoči izbornih ciklusa bilježi porast zahtjeva za pomilovanje, što ukazuje na uvjerenje da politički kontekst može uticati na ishod takvih postupaka i da je neophodno preventivno reagovati.
- Vezivanje pravnih instituta mora biti jasno i dosljedno. Preinačenje kratke zatvorske kazne u uslovnu može biti prihvatljivo rješenje, ali isključivo uz potpuno, precizno i javno dostupno obrazloženje - zaključio je Marić.
Advokat Veselin Radulović je podsjetio da se instituti amnestije i pomilovanja najčešće posmatraju kao izraz milosti države prema osuđenim ili okrivljenim licima, ali je upozorio da takva „korekcija prava“, koja dolazi iz drugih grana vlasti, neminovno ostavlja posljedice na rad onih koji su donosili presude u tim predmetima, kako sudija, tako i tužilaca.
- U situaciji u kojoj postoji izuzetno blaga kaznena politika, uz često donošenje zakona o amnestiji i značajan broj odluka o pomilovanju, stvara se utisak da reakcija države na kriminalitet nije onakva kakva bi trebalo da bude - rekao je Radulović.
On je ocijenio da je takav ambijent rezultat političkih odluka, te da odgovornost leži prije svega na donosiocima odluka, jer "osuđena lica već u trenutku izricanja presude računaju da kazna neće biti konačna i da je neće u potpunosti izdržati".
Kako je naveo, polazi se od pretpostavke da će kazna biti preinačena u uslovni otpust, da će biti skraćena za jednu trećinu zbog korektnog vladanja u zatvoru, što se, prema njegovim riječima, u praksi gotovo redovno dešava, a zatim i od očekivanja da će Skupština donijeti novi zakon o amnestiji, kojim bi se kazna dodatno umanjila za 20 do 25 odsto.
- Kada se svi ti faktori saberu, naročito u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, dolazi se do zaključka da ni formalno blaga kaznena politika zapravo nije izvršena u punom obimu, već da su kazne značajno umanjene i ublažene, što, kako je ocijenio, nikada ne daje dobar efekat - jasan je Radulović
Takva praksa, zaključio je on, ostavlja snažan utisak u javnosti da se napori pravosuđa obesmišljavaju i da se poruka borbe protiv kriminala relativizuje.
Novinar Zoran Radulović ukazao je da se pitanjem amnestije danas bavi manje nego ranije, te da sama statistika pokazuje određeni zastoj, ali bez jasnih objašnjenja.
- Da li zbog nedostatka kandidata ili nepostojanja potpune evidencije. Upravo zbog toga nije moguće uporediti ko je pomilovan, a ko nije, koliko je povratnika među amnestiranima, niti sagledati stvarne efekte takvih odluka - rekao je Radulović.
Posebno je, kaže, problematično što su u Crnoj Gori pomilovani i pojedinci osuđeni za teška krivična djela, od primanja mita i policijskog nasilja, preko organizovanja šverca cigareta, do nasilja nad ženama.
- I to u periodima kada su institucije javno deklarisale borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i rodno zasnovanog nasilja - rekao je on.
Kada se, kaže, sagledaju pojedinačni slučajevi, postaje jasno da je tema amnestije mnogo složenija i sadržajnija nego što to pokazuje puka statistika. Dodao je da su upravo ti slučajevi otvarali prostor za ozbiljne novinarske priče, ali bez vidljivog društvenog efekta.
Govoreći o ulozi medija, Radulović je zaključio da oni mogu imati značajnu ulogu, ali i negativan efekat ukoliko se ove teme zloupotrebljavaju, svodeći ih na dnevno-politički, umjesto na javni interes, što je, kako je ocijenio, česta praksa.
Konferencija je dio projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore - &nbsp;za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“ koji sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN- CG) i Centrom za građanske slobode (CEGAS) a finansiran je od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Izostaje politička volja da se započne suštinska reforma sistema amnestije i pomilovanja

15.12.
19:23h
Kada sam mladjem kolegi Nikoli Ivanoviću kazao da preda žalbu Vrhovnom sudu Crne Gore izjavljenu protiv rješenja Apelacionog suda koje nije imalo pravnu pouku, dodao sam "biće odbačena kao nedozvoljena, ali mi treba nešto drugo...".
I to drugo sam dobio.
A dobio sam stav toga suda da ništa nije sporno u odluci Apelacionog kada on dodaje pritvorske osnove na pravosnažna rješenja Višeg suda o određivanju pritvora - u kojem tih osnova nema.
Ok, iako nije ok, ali:&nbsp;
Zašto se pozivaju u obrazloženju rješenja o odbačaju žalbe na neke odredbe ZKP-a koje se uopšte ne odnose na ovu procesnu situaciju?
Nema odredbi koja normira (predviđa) sve to jer je nemoguće normirati stvari koje se pretpostavljaju kao nemoguće. Zbog duha zakona i abecede krivično procesne nauke.
Da pojasnim.&nbsp;
Kada Apelacioni sud kao žalbeni i sud koji, kada treba, produžava pritvor, produži isti, i kada to uradi doda, naglašavam, doda pritvorski osnov, da li on produžava ili ga odredjuje po novoj tački ZKP-a.
Nova tačka za pritvorski osnov je njegovo određivanje po tom osnovu.
Gdje piše da može i na koji član treba da se pozove Apelacioni sud da to uradi?
Kada produžava pritvor po već pravosnažnom rješenju pa onda doda tačku 1 ili 4, da li ga je produžio ili ga odredio po novim tačkama, a koji je prethodno već bio određen bez njih?
Može li to.
Pitanje je prosto i odgovor jasan.
Zašto sad može ono što nikada nije moglo.
P.S: Tužilac traži pritvor. Sudija odbije predlog, pa se tužilac žali vijeću Višeg suda.
I on odbije predlog za određivanje pritvora.
Pitanje za milion dolara: može li tužilac da traži žalbom da apelacioni sud odredi pritvor?
Po zakonu ne može, u praksi, vidimo, mogao bi.
P.S.2: Sjećam se kako mi je tetka sa Zlatice svojevremeno govorila: znanje i slijepo crijevo nijesu nužno potrebno.
Pametna je tetka bila.
P.S.3: Pravna sigurnost je kod pritvora zašla za brdom.
Više pravnosnažnosti nema. Ne znači ništa.
Samo se dohvatite jednog vanraspravnog vijeća u Apelacionom i sve odluke sudije za istragu i Vijeća Višeg suda nestanu kao rukom odnešrne.
Uz blagoslov najviše sudske instance.
Sve je u rukama jedne žene i njenih koleginica.
Kada se odlučuje po kojem ti je pritvorskom osnovu određen pritvor.
Pa, ko izdrži.

Vrhovni i odluka

Vojni analitičar Aleksandar Radić ocijenio je da Ukrajina neće formalno biti dio NATO saveza - ali da će se, i kada se potpiše primirje, nastaviti mehanizmi saradnje, odluke, razmjene obavještajnih podataka, snabdijevanje naoružanjem i vojnom opremom, te da će tako Ukrajina faktički imati Alijansu iza sebe.
Rat u Ukrajini, kako je rekao Radić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, &nbsp;je mogao odavno da se završi jer su obje strane definisale minimum ili maksimum svojih ciljeva koji bi mogli dovesti do primirja.
On podsjeća na čvrst stav Rusije da Ukrajina ne može biti članica NATO saveza, što je bio i jedan od razloga napada te zemlje na Ukrajinu.
- NATO je sada u Skandinaviji, članice su postale Finska i Švedska, NATO je zapravo pomjeren prema istoku i politički minimum zahtjeva Moskve je očigledno da Ukrajina ne može biti član NATO-a da bi mogli svom javnom mnijenju mogli da kažu da su postigli neki cilj u ratu i sve silne posjete Zelenskog i njegovih savjetnika Briselu i članicama NATO-a, komunikacija u svim formatima u proteklih nekoliko godina sada mora da se stavi na stranu i da Zelenski prihvati da je cijena primirja i kasnije održivog mira - ne u NATO - rekao je Radić.
Smatra da ni u NATO-u ne postoji jedinstven stav oko Ukrajine, jer, kako kaže, član 5 visi u vazduhu (napad na jednu članicu NATO saveza je napad na savez), a to je obaveza koja bi morala da slijedi.
- U politici uvijek želite da imate prostora za manevar, sasvim je prirodno i ne treba mnogo moralisati oko te teme, želite da imate prostora da u datom trenutku učinite ono što vam je oportuno, a ne ono što morate. Član 5 bi bio obaveza koja bi podrazumijevala intervenciju NATO-a u podršci Ukrajini u slučaju da se u budućnosti nađe ponovo izložena ruskom vojnom udaru, to je zapravo jednako globalnom sukobu. Ovako se postiže kompromis da Ukrajina neće formalno biti dio NATO, a NATO je odavno prisutan u Ukrajini. Bez podrške većine članica NATO-a ukrajinska vojska ne bi mogla zadržati liniju fronta, milioni projektila raznih kalibara iz različitog oružja ukrajinske vojske, borbeni avioni, tenkovi, ogromne količine borbenih vozila, transportera, sve do automatskih pušaka dolazilo je iz članica NATO-a tokom rata u Ukrajini - &nbsp;naveo je vojni analitičar.
Nesporno je, podvlači on, da i kad se potpiše primirje - iako Ukrajina neće biti punopravna članica NATO-a, ostaju mehanizmi saradnje.
- Odluke, razmjena obavještajnih podataka, do snabdijevanja naoružanjem i vojnom opremom, koji su dosad uhodani, nastaviće se i Ukrajina će imati faktički NATO iza sebe - dodao je on.
Vjeruje da Moskva neće lako odustati od želje da prisvoji četiri ukrajinske oblasti, odnosno da Ukrajina napusti dio svojih teritorija koje kontroliše, to je, podsjeća on, četvrtina Donjecke oblasti, Zaporoške i Hersonske.&nbsp;
- To će biti sporna tema, a Moskva očigledno budno prati razvoje zbivanja i reaguje. Onoga trenutka kada procijene da je potrebno dodati pritisak da podsjete Kijev da zapravo ne može da odlaže neke odluke kao što je odustajanje od &nbsp;članstva u NATO, polete dronovi, polete krstareće rakete i to jeste sila pritiska. Sila se koristi za to da stavi do znanja da rat što Rusije može da se produži koliko je god potrebno, dok Ukrajina i njeni saveznici prihvate neki paket uslova koji se postavlja na sto kao zahtjev bez koga se ne može otići dalje u pregovorima o primirju - ocijenio je Radić.&nbsp;
Dodaje da je Evropska unija ujedinjena u odnosu na Ukrajinu , ali u različitim nivoima zainteresovanosti, jer postoje zemlje koje bezrezervno pružaju svaku vrstu pomoći Ukrajini, političku, ekonomsku i direktnu vojnu pomoć.
- Postoje zemlje koje su imale velike ograde, recimo na širem području jugoistoka Evrope i istoka Mađarska i Slovačka su primjeri zemalja koje su pružale podršku, ali uslovno, ograničenu, jer Mađarska na primjer ims stav da vojno podržava Ukrajinu ali ne smrtonosnom sredstvima, kroz neka znanja i neka sredstva koja ne nanose generalno protivniku, čitajte Rusiji, gubitke - naglasio je Radić.
Smatra da su i EU i NATO ostali dosljedni u pružanju podrške Ukrajini i vjeruje da će se to i nastaviti.&nbsp;
Naglašava da je uspostavljeno mnogo mehanizama kroz koje se podržava Ukrajina i direktno u vojnom domenu, kako tvrdi, finansiraju se dugoročne nabavke naoružanja.&nbsp;
- To je bitno za Ukrajinu jer to su obavezujući ugovori koji stvaraju jasnu projekciju modernizacije ukrajinske vojske u godinama koje slijede kada se rat završi - istakao &nbsp;je Radić.
Osvrnuvši se na stanje u Srbiji Radić je rekao da tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić kupuje održavanje na političkoj sceni sa podrškom stranog faktora i plaćanjem poslova koji se odnose primarno na državne domene, poput naoružanja, vojne opreme, velikih strategijskih poduhvata i kapitalne gradnje. Podsjeća da ne postoje tenderi, da je sve vrlo zatvoreno, a kada je vojska u pitanju, ističe on, ne postoje dokumenti koji bi ukazivali da postoji plan o nabavci aviona, već je javnost upoznata nakon susreta dva predsjednika, Srbije i Francuske.&nbsp;
Vjeruje da je pitanje pregovaranja Crne Gore sa EU i blokiranje poglavlja od strane Francuske plaćeno milijardama eura.&nbsp;
- To se prepoznaje kao međudržavna saradnja i tako je naoružanje kupovano i od Francuza, od Kineza, to su poslovi u toku i mnogo je veća suma koja se daje Francuskoj u odnosu na onu koja je vidljiva, mi smo čuli za sumu od 2,7 milijardi eura koje se odnose samo na avione koji će stići za nekoliko godina, ali kasnije su zaključeni ugovori velike vrijednosti i mnogo će to biti novca potrošeno - zaključio je Radić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

Samo dan nakon što je Crna Gora dobila podršku da zatvori još pet poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, predsjednik Skupštine pokreće pitanje ustavnih promjena - kontraverznih i duboko podjeljujućih, usmjerenih na stvaranje političkih tenzija upravo u trenutku kada sebi takvo nešto ne možemo priuštiti.
To je ustvrdio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković nakon što je Andrija Mandić, na svečanosti povodom 120 godina od Ustava Knjaževine Crne Gore, pozvao da se aktuelni najviši pravni akt „upodobi sadašnjosti“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.6305%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-veliki-broj-elemenata-ustava-ne-oslikava-stvarnost-medu-njima-i-status-srpskog-jezika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Mandić je ocijenio da veliki broj elemenata Ustava ne oslikava stvarnost - a među njima je posebno naglasio status srpskog jezika.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000632146751623237&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Mandić pokreće pitanje kontraverznih ustavnih promjena u trenutku kad to ne možemo sebi priuštiti

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.