Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić donijela je Plan potrebnog broja pripravnika u sudovima na nivou Crne Gore za period od tri godine.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, Planom se utvrđuje ukupan broj pripravnika koji se mogu primiti na stručno osposobljavanje u sudovima tokom 2026, 2027. i 2028. godine, u cilju obezbjeđivanja kontinuiteta u stručnom osposobljavanju mladih pravnika i jačanja kadrovskih kapaciteta sudova.
Prema usvojenom Planu, broj pripravnika koji se mogu primiti u sudove na nivou Crne Gore u navedenom trogodišnjem periodu iznosi 110, raspoređenih po sudovima u skladu sa njihovim kadrovskim potrebama i organizacionim kapacitetima.
- Broj pripravnika određen je na osnovu broja sudija u sudovima za prekršaje, osnovnim, višim, Privrednom i Upravnom sudu Crne Gore, po pravilu jedan pripravnik na troje sudija, u skladu sa važećom Odlukom o broju sudija u sudovima, kao i sistematizacijom radnih mjesta u sudovima - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Naglašeno je da Plan ne predstavlja podatak o trenutnom nedostatku pripravnika u sudovima, već okvirni i planski broj pripravnika koji se mogu sukcesivno primati u sudove tokom naredne tri godine, putem javnih oglasa, shodno zakonu i potrebama sudova.
- Plan je donijet u skladu sa članom 6 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu, a u periodu njegovog važenja biće raspisivani javni oglasi za prijem pripravnika u sudovima na nivou Crne Gore. Plan ostaje podložan izmjenama u slučaju promjene okolnosti koje su bile osnov za procjenu potrebnog broja pripravnika - poručuju iz Vrhovnog suda.
Donošenjem ovog Plana, kako je rečeno, Vrhovni sud nastavlja da doprinosi unapređenju sistema stručnog osposobljavanja i jačanju efikasnosti i kvaliteta rada sudova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vrhovni sud: Planiran prijem do 110 pripravnika u sudove u naredne tri godine

Vrhovno državno tužilaštvo objavilo je javni oglas za pripravnike u sedam državnih tužilaštava, za kandidate koji imaju završen Pravni fakultet i položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu.
Javni oglas je raspisan za deset pripravničkih mjesta. Dva mjesta su za potrebe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, jedno za Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, tri za Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, kao i po jedno za potrebe osnovnih državnih tužilaštava u Kotoru, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
- Kandidati koji su Pravni fakultet završili po Bolonjskom procesu obavezni su da dostave diplomu ili uvjerenje o završenim osnovnim i specijalističkim akademskim studijama, dok kandidati koji su visoko obrazovanje stekli u inostranstvu, pored ostale dokumentacije, treba da prilože i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave - navedeno je u saopštenju VDT-a.
Istaknuto je da Vrhovno državno tužilaštvo u postupku izbora kandidata vodi računa o ostvarivanju prava na srazmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, zbog čega se zainteresovani kandidati o ovom pitanju mogu izjasniti u samoj prijavi na oglas.
Rok za dostavljanje kompletne dokumentacije na adresu Vrhovnog državnog tužilaštva je 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.
Detaljan spisak potrebne dokumentacije mogu se naći <a href="https://tuzilastvo.me/wp-content/uploads/2025/12/Javni-oglas-za-pripravnike.pdf">OVDJE</a>.

Oglas za deset pripravnike u sedam državnih tužilaštava

Vrhovni sud Crne Gore raspisao je javni oglas za prijem 31 pripravnika u 15 sudova na određeno vrijeme, do tri godine.
- Višem sudu u Podgorici potrebno je šest pripravnika/ce, Privrednom sudu Crne Gore, Upravnom sudu Crne Gore, Osnovnom sudu u Kotoru i Sudu za prekršaje u Podgorici po tri, osnovnim sudovima u Nikšiću i Cetinju, kao i Višem sudu za prekršaje Crne Gore po dva, osnovnim sudovima u Danilovgradu, Kolašinu, Ulcinju, Herceg Novom, Beranama, kao i sudovima za prekršaje u Bijelom Polju u Budvi potreban je po jedan pripravnik/ca - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Javni oglas traje do 1. februara ove godine, a o uslovima i potrebnoj dokumentaciji kandidati se mogu informisati na sajtu Vrhovnog suda Crne Gore ili na pozivom na broj telefona 020/665-388.
Vrhovni sud pozvao je zainteresovane kandidate, koji ispunjavaju uslove, da se prijave na oglas i započnu karijeru pravnika u sudstvu, koje, kako kažu, omogućava kvalitetnu obuku i kasniju mogućnost rada u sudovima.

Raspisan oglas za prijem 31 pripravnika u 15 sudova

Podaci sa sajta vazduh.me pokazuju da je u Bijelom Polju, u periodu od 7 do 8 sati, kvalitet vazduha bio veoma loš.
Ista situacija zabilježena je i u Pljevljima, dok je u Nikšiću vazduh ocijenjen kao dobar, a u Baru i Kotoru kao veoma dobar.
Za Podgoricu, u ovom trenutku, na sajtu nema novih podataka – posljednja objava je od 3. januara za period između 11 i 12 sati, kada je kvalitet vazduha bio prihvatljiv.

U Bijelom Polju i Pljevljima jutros veoma loš kvalitet vazduha

Službenici granične policije pronašli su kod S. A. iz Ulcinja 20 kilograma rezanog duvana sakrivenog u prtljažniku automobila, zbog čega će protiv njega biti podnijeta krivična prijava za nedozvoljenu trgovinu.
Kako je saopšteno iz Regionalnog centra granične policije „Jug“ – Stanice granične policije Ulcinj, kontrola je izvršena juče u mjestu Kravari, gdje je zaustavljeno putničko vozilo marke „Toyota“ kojim je upravljao osumnjičeni.
Prilikom pregleda vozila, policijski službenici su ispod tapacira u prtljažniku pronašli 20 pakovanja rezanog duvana, ukupne težine 20 kilograma.
S. A. nije posjedovao nikakvu dokumentaciju o porijeklu i vlasništvu nad duvanom, niti dozvolu za njegovu prodaju.
O slučaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji je ocijenio da se u radnjama osumnjičenog stiču elementi krivičnog djela nedozvoljena trgovina. Po njegovom nalogu, duvan je oduzet, a protiv S. A. biće podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Krivična prijava protiv Ulcinjanina: Pronađeno 20 kilograma rezanog duvana

Crnogorski turizam, kao najvažnija privredna grana zemlje, već godinama funkcioniše na ivici izdržljivosti sistema. Umjesto jasne vizije, strateškog planiranja i institucionalnog dijaloga sa privredom, sektor je, kako tvrde turistički poslenici, prepušten improvizaciji, ignorisanju i kratkoročnim odlukama. O stanju u turizmu, ulozi Ministarstva turizma, propuštenim šansama i pravcima u kojima bi Crna Gora morala da ide, za Portal ETV govori Dragan Purko Ivančević, turistički poslenik i član Odbora za turizam Privredne komore. <h2>Upravljanje turizmom</h2> Portal ETV: Kako se upravlja turističkim sistemom iz ugla Ministarstva turizma? Da li ministarka turizma, Simonida Kordić, u potpunosti razumije strateški značaj turizma kao ključne grane crnogorske privrede? IVANČEVIĆ: Teško je odgovoriti na to pitanje. Ono što je nerazumljivo, a nažalost tačno, jeste da resorno ministarstvo permanentno izbjegava saradnju sa turističkom privredom, a pri tome ne donosi zakone i akte koji pomažu i pospješuju razvoj turističke djelatnosti. U takvoj situaciji, bez strateških dokumenata koji opredjeljuju dalje tokove održivosti i upravljanja turizmom, nemoguće je izbjeći stihiju u kojoj, nažalost, trenutno funkcioniše naš turizam. <h2>Ključne greške koje dolaze na naplatu</h2> Portal ETV: Šta smo u prethodnim godinama uradili kritično pogrešno u razvoju turizma, a što nam se danas jasno „obija o glavu“? IVANČEVIĆ: Kritično pogrešno je to što praktično nijesmo uradili ništa. I ono dobro što se desilo, desilo se slučajno, jer planiranog razvoja nema. Od Ministarstva turizma smo očekivali makar realnu procjenu stanja i želju da se o problemima razgovara, a dobili smo ćutanje, ignorisanje i permanentno izbjegavanje da zajedno radimo u korist turizma. Portal ETV: Da li država danas vodi razvoj turizma na ispravan način ili se i dalje krećemo u pogrešnom pravcu? IVANČEVIĆ: Razvoj niko ne vodi i to kod turističkih radnika stvara očaj, jer su ostavljeni da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strateškog upravljanja destinacijom. Portal ETV: Koja emitivna tržišta moraju biti strateški prioritet za Crnu Goru i zašto? IVANČEVIĆ: Zapadnoevropska tržišta, jer su to tržišta bez kojih nije moguće planirati šestomjesečnu sezonu na Mediteranu. <h2>Koji model turizma je realan za Crnu Goru?</h2> Portal ETV: Kakav turizam treba da razvija Crna Gora: masovni, elitni, održivi ili neki hibridni model prilagođen našim kapacitetima? IVANČEVIĆ: U prioritetu treba da poboljšamo kvalitet onoga što sada u turizmu imamo i da to bude održivo, pa tek onda možemo razmišljati o elitnom ili bilo kojem drugom modelu. Ono što sada imamo, posmatrano iz ugla turističke privrede i domaćeg stanovništva, može se nazvati „neizdrživim turizmom“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="plaža"><figcaption>Foto: Miraš Dušević, Portal ETV</figcaption></figure>  <h2>Aerodromi kao prva slika destinacije</h2> Portal ETV: Možemo li sa neuređenim aerodromskim zgradama, posebno na aerodromu Tivat, govoriti o prvoj slici prestižne turističke destinacije kakvom želimo da se predstavimo? IVANČEVIĆ: Aerodromi su saobraćajna i turistička recepcija naše zemlje. Tu naši gosti stiču prvi i posljednji utisak o destinaciji. Aktuelni menadžment, u nemogućim uslovima, pokušava da obezbijedi nekakav kvalitet usluga i postiže porast prometa, kao i da uvodi nove prevoznike i tržišta. Smatram da im država pod hitno treba pokloniti povjerenje i dati odriješene ruke da pristupe rekonstrukciji naših aerodroma i prilagode ih međunarodnim standardima. <h2>Odnos cijene i kvaliteta </h2> Portal ETV: Da li smo preskupi u odnosu na ono što nudimo kada su u pitanju piće, hrana, ležaljke, smještaj i ukupna usluga? IVANČEVIĆ: Organizovani turizam je u permanentnom padu upravo zato što nam posljednjih godina, zbog svega poznatog, opada kvalitet destinacije, a cijene rastu. Razlog su nepromišljene, antiturističke odluke naše Vlade da povećava poreze i uvodi nove namete turističkoj privredi. Tako, u nedostatku strategije i upravljanja održivim turizmom, gubimo utakmicu sa konkurencijom na dva polja – kvalitetu i konkurentnosti. <h2>Mali porodični hoteli ili luksuzni kompleksi?</h2> Portal ETV: Šta nam je trenutno veći prioritet: razvoj malih i porodičnih hotela ili izgradnja velikih hotela sa pet zvjezdica? IVANČEVIĆ: U ovom momentu najvažnije je da zaustavimo aktuelni haos i saniramo probleme vezane za infrastrukturu, pa tek onda da pravimo planove za razvoj destinacije. U ovakvoj situaciji svaki novi hotel, veliki ili mali, zbog okruženja gubi na tržištu jednu ili dvije zvjezdice, jer je logično da svaki pojedinačni objekat u hotelijerstvu i ugostiteljstvu dijeli sudbinu destinacije. Od njenog kvaliteta zavisi i kvalitet usluge. Nijedan davalac usluga ne može funkcionisati kao ostrvo, pa je neminovno da se kvalitet pojedinačnih učesnika u turističkom prometu ne može odvojiti od ukupnog kvaliteta destinacije.

Ivančević: Imamo “neizdrživi turizam”, hitno da zaustavimo haos

Ministarstvo zdravlja Crne Gore je tokom protekle godine nastavilo snažna ulaganja u modernizaciju zdravstvenog sistema, s ciljem da se građanima obezbijedi brža, kvalitetnija i savremenija zdravstvena zaštita, saopštio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
– To je ulaganje ne samo u zdravstvo, već i u život, nadu i dostojanstvo građana i građanki. Crna Gora je spremna da i ove godine nastavi transformaciju zdravstvenog sistema, podižući standarde na evropski nivo – poručio je Šimun.
Među najznačajnijim projektima realizovanim tokom prošle godine izdvaja se puštanje u rad novog linearnog akceleratora na Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, vrijednog gotovo 3,9 miliona eura, čime je napravljen značajan iskorak u liječenju malignih bolesti.
Kako je naveo Šimun, taj projekat simbolizuje odlučnu i sistemsku borbu države protiv karcinoma, zasnovanu na razvoju savremene dijagnostike i terapije i unapređenju onkološke zdravstvene zaštite.
Zdravstvena infrastruktura širom Crne Gore dodatno je unaprijeđena kroz adaptacije i modernizaciju brojnih objekata, među kojima su prijemno-urgentni blok Specijalne bolnice u Risnu, vrijedan više od dva miliona eura, kao i jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru, Beranama, Nikšiću i Budvi, čime se povećava efikasnost hitnog odgovora i bezbjednost pacijenata.
– Adaptacija ključnih bolničkih prostora, uz proširenje, nove ambulante i savremeno opremljene prijemne sale u Specijalnoj bolnici u Risnu, omogućava osoblju rad u uslovima koji zadovoljavaju najviše standarde, a pacijentima bržu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, po čemu je ova ustanova prepoznatljiva – kazao je Šimun.
Nabavkom novog reanimobila za Zavod za transfuziju krvi, vrijednog oko 350.000 eura, dodatno je obezbijeđena brza i sigurna isporuka krvi i krvnih derivata širom države, čime se smanjuje rizik od prekida u lancu snabdijevanja i unapređuje pouzdanost zdravstvenog sistema.
Važni koraci u razvoju zdravstvene infrastrukture uključuju i reviziju glavnih projekata novih bolničkih i dijagnostičkih objekata, među kojima su Klinika za hematologiju sa PET/CT centrom, nova Opšta bolnica u Pljevljima i Dom zdravlja u podgoričkom Siti kvartu. Ove investicije, kako navode iz Ministarstva, doprinose modernizaciji primarne i specijalističke zdravstvene zaštite, smanjenju lista čekanja i većoj dostupnosti usluga u svim regionima.
Izgradnjom Klinike za hematologiju i PET/CT centra unaprijediće se dijagnostika i terapija hematoloških i onkoloških pacijenata, smanjiti liste čekanja i troškovi liječenja u inostranstvu, te ojačati samostalnost zdravstvenog sistema.
Nova Opšta bolnica u Pljevljima, kako je saopšteno, predstavlja značajan iskorak ka dostizanju savremenih evropskih standarda i jačanju zdravstvene sigurnosti sjevera Crne Gore, dok će izgradnja Doma zdravlja u Siti kvartu rasteretiti postojeće podgoričke zdravstvene ustanove i unaprijediti dostupnost usluga u jednom od najbrže rastućih urbanih područja.
– Gradimo ustanove i modernizujemo opremu, ali istovremeno ulažemo i u medicinski kadar kroz povećan broj specijalizacija i subspecijalizacija i kontinuiranu edukaciju, kako bismo unaprijedili zdravstvene usluge od prijema pacijenata do najsloženijih medicinskih procedura. Zdravstvo mora biti sigurno, dostupno i jednako za sve građane i građanke – poručio je Šimun.
Tokom prošle godine realizovana je ukupno 221 specijalizacija i 27 užih specijalizacija.

Tag: pripravnici