Skoro 2.200 visokoškolaca, od 2.385 koliko ih se prijavilo za Program stručnog osposobljavanja, dobilo je poslodavca, dok će ostali imati priliku za to u drugom krugu koji će uskoro biti organizovan, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). 
 
Navodi se da je za Program stručnog osposobljavanja, koji se realizuje 13. godinu zaredom, korisnicima na raspolaganju bilo 15.671 radno mjesto, od čega 11.227 u privatnom i 4.444 u javnom sektoru. 
 
Iz MPNI su rekli da su visokoškolci, koji nemaju radnog iskustva i nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, mogli da se prijave za učešće u Programu od 18. oktobra do 18. novembra. 
 
- Nakon elektronski sprovedenog povezivanja poslodavaca i korisnika, na osnovu prosječne ocjene potencijalnih korisnika i izabranih preferenci, ukupno 2.195 osoba je dobilo mogućnost da se stručno osposobljava kod izabranog poslodavca, dok 190 nije dobilo poslodavca - navedeno je u saopštenju. 
 
Navodi se da će, zbog velikog broja preostalih slobodnih radnih mjesta, Koordinacioni tim za praćenje i implementaciju Programa organizovati drugi krug izbora poslodavaca za korisnike koji su ostali bez željenog poslodavca. 
 
Pravo učešća u drugom krugu, kako su rekli iz Ministarstva, ima samo 190 visokoškolaca koji u prvom krugu nijesu dobili poslodavca. 
 
U drugom krugu, koji će biti organizovan od 25. do 27. novembra, ti visokoškolci će moći da biraju neko od preostalih 13.476 slobodnih radnih mjesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stručno osposobljavanje za skoro 2.200 visokoškolaca

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, shodno neutemljenom stavu Ministarstvu finansija, biti jedina kategorija zapošljenih sa visokom stručnom spremom koja neće primati minimalnu zaradu od 800 za visokoškolce, kako je predviđeno programom Evropa sad 2 - kazao je predstavnik pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima Luka Jovićević. Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, prema njegovim riječima, biti jedina kategorija zapošljenih kojima će izdaci koji opterećuju zaradu a tiču se doprinosa biti umanjeni, dok će sa druge strane primati umjesto dosadašnjih 600 eura (kao visokoškolci sa završenim VII-1/VII-2 stepenom stručne kvalifikacije), svega 480 eura. - Pozdravljamo razumijevanje na koje smo naišli od Udruženja pravnika Crne Gore, kao i njihovu spremnost da se aktivno uključe u rješavanju aktuelne situacije. Takav stav nas dodatno ohrabruje i daje vjetar u leđa da istrajemo na putu ostvarivanja i zaštite naših prava, sa kojima ćemo u petak održati sastanak u njihovim prostorijama. Ovo reagovanje upućujemo radi razjašnjenja onih činjenica, za koje nijesmo ni slutili da će Ministarstvo finansija učiniti spornim u ovolikoj mjeri - navodi Jovićević. Ukazaće, kako dodaje, na aktuelne propise kojima je napravljena jasna linija razdvajanja između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane, te korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960" data-rendition-name="original" width="781" height="783" loading="lazy" alt="Platni list"> <figcaption>Obračunski list za 10/2024(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Osnovna i ujedno najvažnija razlika ogleda u činjenici da pripravnici u sudovima i državnim tužilštvima rješenjem zasnivaju radni odnos u svojstvu pripravnika na određeno vrijeme, u trajanju od tri godine, sa punim radnim vremenom, kako to proizilazi iz čl. 21 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu. Ovo omogućava pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima da uživaju sva prava iz radnog odnosa, odnosno da preuzimaju obaveze, a u konačnom pretpostavlja i obavezu poslodavca da im uplaćuje sve vidove osiguranja i doprinosa - ističe Jovićević.&nbsp; Nasuprot tome, kako je rekao, stručno osposobljavanje korisnika se obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, po programu osposobljavanja za određenu oblast (član 2 stav. 2 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem u trajanju od devet mjeseci. - Ono što predstavlja krucijalnu razliku propisuje čl. 10 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem a odnosi se na to da korisnik za vrijeme stručnog osposobljavanja ima pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu od 600 eura, na koju se shodno čl. 11 st. 3 istog zakona ne plaćaju porezi, doprinosi i druge dažbine propisane zakonom. Uz to, razlika se ogleda i u tome posebnom uslovu koji pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima moraju ostvariti, a koji prije zasnivanja radnog odnosa moraju položiti provjeru kvalifikovanosti za obavljanje prakse u sudu, odnosno državnom tužilaštvo, što nije slučaj sa korisnicima programa stručnog osposobljavanja - naveo je Jovićević.&nbsp; Strožiji su, kako je dodao, i opšti uslovi, pa tako kako bi neka osoba stekla mogućnost da se prijavi za pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima mora imati stepen stručne kvalifikacije od VII-1, odnosno, s obzirom na to da je primijenjen novi model studiranja, minimum u pogledu ovog uslova predstavlja VII-2 stepen stručne kvalifikacije. - Nasuprot tome, korisnik programa stručnog osposobljavanja može postati osoba koja je završila tri godine osnovnih studija, odnosno steklo zvanje “bečelor” - ističe Jovićević. U konačnom, kako navodi, pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima za vrijeme trajanja radnog odnosa teče radni staž s obzirom na to da su po tom osnovu bili obavezno osigurani i da su nam uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. - Sa druge strane, pripravnicima – korisnicima programa stručnog osposobljavanja se po okončanju programa izdaje potvrda o radnom iskustvu - kazao je Jovićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2" data-rendition-name="original" width="3264" height="1863" loading="lazy" alt="Ugovor o radu"> <figcaption>Rješenje o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sve navedeno, prema njegovim riječima, čini nespornom činjenicu da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koje su zasnovala radne odnose sa svojim poslodavcima, koja po osnovu rada ostvaruju zaradu, koja u krajnjem podliježe svim obavezama prema državi.&nbsp; - Između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane i pripravnika – korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane - nikako ne može stajati znak jednakosti, a na kojoj tezi insistira Ministarstvo finansija, već je nasuprot tome, zakonodavac u tom dijelu načinio jasnu distinkciju. Što je činjenica koja je morala biti poznata Ministarstvu finansija - ističe Jovićević. Smatraju da su se stekli svi uslovi za primjenu Zakona o radu u odnosu na pripravnike u sudovima i državnim tužilaštvima shodno čl. 2 istog zakona, što implicira da se u odnosu na nas jedino ima primijeniti čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, kojim je predviđena minimalna zarada za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800 eura, odnosno primijeniti program Evropa sad 2, na čemu insistiramo od samog početka.&nbsp; - Ovim je anulirana svaka mogućnost primjene drugih zakonskih propisa, s obzirom na to da bi isti u konkretnoj situaciji pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima pružali manji obim prava i nepovoljnije uslove rada u odnosu na one uslove koje predviđa krovni zakon u ovoj oblasti – Zakon o radu. Ostaju nejasni razlozi zbog kojih Ministarstvo finansija uporno zatvara oči pred svim ovim činjenicama, te u kontinuitetu ispoljava upornost u odbrani zauzetog stava, koji ne samo da je neutemeljen u važećim propisima, nego je samim tim i neodbranjiv. Koristimo priliku da još jednom pozovemo Ministarstvo finansija da spozna greške načinjene u vlastitom postupanju, iste revidira i u konačnom postupi na jedini ispravan način – primjeni čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, odnosno program Evropa sad 2 - naglasio je Jovićević. Prozreli su, prema njegovim riječima, poruku koja im se pozivanjem na Zakon o zaradama u javnom sektoru htjela poslati. - Znamo i koji je njen cilj. Međutim, ostaćemo dostojni u borbi za ostvarivanje i zaštitu vlastitih prava, samim tim i imuni na ovakve “anomalije”. Pozivamo premijera Milojka Spajića i ministra pravde Bojana Božovića da se hitno uključe u rješavanju nastale situacije i to direktnom korespondencijom sa Ministarstvom finansija - poručio je Jovićević.&nbsp; &nbsp;Ukoliko ipak, kako dodaju, Ministarstvo finansija ostane pri zauzetom stavu za koji misle da je pogršen i u zakonu neutemeljen, "koji predstavlja produkt proizvoljnog tumačenja zakonskih propisa", biće prinuđeni da svoja prava ostvare i zaštite iniciranjem sudskih postupaka.&nbsp; - Pozivamo predvodioce ovakvog postupanja Ministarstva finansija da sjutra nakon okončanja eventualnih sudskih postupaka, čiji ishod cijenimo da će biti pozitivan za potencijalne tužioce, preuzmu odgovornost za ovakvo činjenje. U prilog činjenici da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koja su zasnovale radni odnos, koja po osnovu svog rada ostvaruju zaradu, koja ostvarena zarada podliježe svim doprinosima, javnosti stavljamo na uvid rješenja o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i obračunski list za 10/2024. Nasuprot tome, priložićemo ugovor o stručnom osposobljavanju preuzet sa zvaničnog sajta Vlade Crne Gore - rekao je Jovićević.

Jovićević: Pripravnici u sudovima i tužilaštvima jedina kategorija zapošljenih visokoškolaca koja neće primati minimalnih 800 eura

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, tvrde da su diskriminisani po osnovu radnog mjesta u odnosu na sve zaposlene sa VII-1 stepenom stručne kvalifikacije. U saopštenju koje u ime pripravnika potpisuje Luka Jovićević, objašnjavaju da ih diskriminiše Ministarstvo finansija, što smatraju nedopustivim. - I to u pogledu primjene Zakona o radu, preciznije Izmjenama i dopuni Zakona o radu (Službeni list CG br. 86/2024) kojim je u odredbi čl. 2 regulisana minimalna zarada za zaposlene na radnim mjestima do V nivoa stručne kvalifikacije koja iznosi 600,00 eura i minimalna zarada za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800,00 eura – navode oni. Kako ističu, predstavnici ovog Ministarstva su „u komunikaciji sa predstavnicima sudova i državnih tužilaštava, ocijenili da u odnosu pripravnika ne stoji dosljedna primjena prednje citirane odredbe Zakona o radu“. - Za ovakav stav, nadležni utemljenje „nalaze“ u odredbi čl. 13 Opšteg kolektivnog ugovora, kojom je propisano da se zarada pripravnicima utvrđuje u visini koja ne može biti manja od 70% zarade odgovarajuće grupe poslova iz čl. 11 i čl. 12 tog kolektivnog ugovora (kojim članovima su definisane grupe poslova sa koeficijentima za utvrđivanje zarada po osnovu složenosti postignutih ishoda učenja). Što bi u konkretnom slučaju značilo da koeficijent složenosti poslova za pripravnike iznosi 7.14 – piše u saopštenju. Ovakav stav Ministarstva, kategporični su, predstavlja proizvoljno tumačenje zakonskih odredbi, koji bi bio u direktnoj suprotnosti sa odredbama važećeg Zakona o radu. - Ovo iz razloga što Zakon o radu predstavlja krovni zakon, te samim tim predstavlja i izvor radnog prava, što implicira da se hijararhijski posmatrano Zakon o radu nalazi na vrhu, a potom se nižu Opšti kolektivni ugovor, kolektivni ugovori i ugovori o radu. Shodno hijararhijskom nizu, pretpostavlja se obaveza usklađivanja svih drugih akata sa Zakonom o radu, što bi značilo da se tim aktima zapošljenima ne smije predviđeti manji obim prava u odnosu na Zakon o radu, kao ni nepovoljniji uslovi rada – naglašavaju sudski i tužilaki pripravnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Viši sud Apelacioni sud zgrada"> <figcaption>Zgrada sudova u Njegoševoj ulici u Podgorici(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Kako objašnjavaju, pod povoljnijim uslovima rada podrazumijevaju se, između ostalog, uslovi za ostvarivanje prava iz radnog odnosa. - Sve navedeno, jasno ukazuje da nema mjesta prioritetnoj primjeni Opšteg kolektivnog ugovora u odnosu na Zakon o radu, odnosno da je mogućnost ovakvog derogiranja isključena, a kako to nalazi nadležno Ministarstvo, jer bi se u tom slučaju pripravnicima pružio manji obim rada i nepovoljniji uslovi rada, što po automatizmu povlači primjenu odredbi Zakona o radu. Na osnovu navedenog, ističemo da su se stekli svi uslovi za primjenu minimalne zarada iz odredbe čl. 2 važećeg Zakon o radu, te da na tom putu ne postoje pravne, niti druge prepreke – ističu oni. Da je tako, kako tvrde, potvrđuje i samo Ministarstvo u Uputstvu za obračun minimalnih zarada u sistemu za Centralizovani obračun zarada dostavljenom sudovima i državnim tužilaštvima. - ...iz kojeg proizilazi sljedeće: „...iz navedenog proističe da je pogramskom kolektivnom ugovoru za oblast uprave i pravosuđa, minimalna zarada: do koeficijenta 6.80 u iznosu od 600,00 eura i od koeficijenta 7.00 u iznosu od 800,00 eura“. Iz navedenog se da zaključiti da i stav Ministarstva isključuje svaku mogućnost neprimjenjivanja minimalne zarade u odnosu na pripravnike, ali ostaje nejasno i sporno zašto nadležno Ministarstvo odbija da postupi u skladu sa vlastitim Uputstvom – dodaju u saopštenju. Ukazuju da bi „usljed ovakvog postupanja nadležnog Ministarstva, zarada pripravnicima ostala na dosadašnjem nivou uz određene oscilacije u rasponu od 593,00 do 625,00 eura, koja zarada bi bila ispod ili u rangu zarade za zapošljene do V nivoa stručne kvalifikacije koja iznosi 600,00 eura, a u bitnom niža od minimalne zarade za zapošljene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800,00 eura, čime bi se“, ističu oni, obezvrijedio sav prethodno uloženi trud koji ih je doveo do radnih mjesta koja sada obavljaju. - Takođe, valja istaći i činjenicu da većina pripravnika živi upravo od zarada koju ostvaruju po osnovu rada, da među nama ima porodičnih ljudi, a da je veliki broj pripravnika izložen preseljenju u druge opštine ili svakodnevnim dugotrajnim putovanjima do mjesta obavljanja rada, pa bi ovakav potez nadležnog Ministarstva bio direktan udar na našu egzistenciju. Sve navedeno, ne odgovara ni stanju u kojem se pravosuđe nalazi, a koje se odnosi na ogroman postojeći deficit u broju zapošljenih, a što će za konačnu posljedicu imati smanjenje i ovako mizerne zainteresovanosti za ovu oblast, čime će se u konačnom anulirati mogućnost da mi, pripravnici koji su se odvažili da pristupe ovako odgovornom pozivu, budemo kamen temeljac budućnosti pravosuđa i svojim trudom doprinesemo otklanjanju navedenog stanja. Ono što ostaje sigurno, jeste činjenica da bi se ovakvim postupanjem koje sada već predstavlja kontinuirani odnos vlasti prema nama, jedino „derogirala“ naša budućnost koju smo vezali za oblast pravosuđa, te u konačnom isto je u suprotnosti sa ciljem programa Evropa sad 2, a koji se zasniva na poboljšanju životnog standarda građana – poručuju oni. Ističu da su uputili zahtjeve za sastanak sa predstavnicima nadležnih ministarstava i očekuju hitno postupanje, kako bi i oni bili aktivno uključeni u proces rješavanja ove situacije.

Krovni zakon podredili nižim aktima, kako bi pripravnike uskratili za povećanje zarada

Dok se američke snage gomilaju u blizini Irana, a Teheran upozorava na velike posljedice ako izbije rat, u toku su diplomatski napori s visokim ulozima kako bi se spriječio regionalni požar, pošto je Vašington zaprijetio vojnom akcijom zbog smrtonosnog gušenja protesta u Iranu.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u nedjelju je naznačio mogući pomak, izjavivši da je moguć „fer i pravedan“ sporazum koji bi osigurao da Islamska Republika ne stekne nuklearno oružje – svesno ponavljajući frazu američkog predsjednika Donalda Trampa. Sam Tramp je potvrdio ovu promjenu, rekavši novinarima da Iran „ozbiljno razgovara“ sa SAD.
To je uslijedilo nakon intenzivne nedjelje šatl diplomatije: iranski šef bezbjednosti Ali Laridžani sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi 30. januara, dok je Arakči otputovao u Tursku na konsultacije s predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom i ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.
Zamah se nastavio i sledećeg dana u Teheranu, gdje su se oba zvaničnika sastala s katarskim premijerom šeikom Muhamedom bin Abdulrahmanom el Tanijem, za koga se spekulisalo da nosi poruku iz Vašingtona.
Poslije tih sastanaka, Laridžani je na X naveo da je postignut „napredak u formiranju okvira“ za razgovore. Izvještaji iranskih medija sada sugerišu da bi se direktni sastanak u Ankari između specijalnog izaslanika Bele kuće Stiva Vitkofa i visokih iranskih diplomata mogao održati „u narednim danima“.
Iran je u previranju od 28. decembra, kada su mirni demonstranti počeli da izlaze na ulice u Teheranu, zahtijevajući od vlasti da djeluju kako bi zaustavili spiralnu inflaciju i pad valute.
Zbog prekida internet usluga u Iranu, teško je procijeniti koliko je demonstranata ubijeno tokom masovnih protesta, koji su se, čini se, smanjili posljednjih dana.
Američka organizacija za ljudska prava HRANA, čije podatke RSE redovno citira od početka nasilnog gušenja protesta, kaže da je potvrđeni broj žrtava, uključujući snage bezbjednosti, sada 6.842, dok se još istražuje 11.280 slučaja. Više od 49.000 ljudi je uhapšeno.
Neke procjene zvaničnika, koje su nezvanično citirali različiti mediji, govore da je broj žrtava nekoliko puta veći.
Krajem prošlog mjeseca, Tramp je objavio da se „masivna armada“ kreće ka Iranu, upozoravajući da bi mogla da djeluje „brzo i žestoko“ ako bude potrebno, izražavajući nadu u „fer dogovor“ kojim Iran ne bi imao nuklearno oružje.
Američka vojska je rasporedila pomorsku udarnu grupu, predvođenu nosačem aviona USS „Abraham Linkoln“, kod obale Irana. Neki u Iranu su takođe sugerisali da bi potencijalni dogovor podrazumijevao da se iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma – navodno zakopane pod zemljom poslije američkih udara prošlog juna – prebace u drugu zemlju.
Uprkos javnom optimizmu, analitičari upozoravaju da je put ka sporazumu za Teheran pun unutrašnjih rizika.
Analitičar koji živi u Španiji, Ata Mohamed-Tabriz, rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) da, dok Ministarstvo spoljnih poslova signalizira fleksibilnost, tvrdokorni elementi unutar Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) ove pregovore vide kao „obmanjujuću igru“ i „smrtonosni otrov“.
<h3>Mimo nuklearnog pitanja</h3>
Centralno pitanje ostaje kako zapravo izgleda „fer“ sporazum. Iako Tramp tvrdi da su junski napadi SAD „uništili“ iranski nuklearni program, njegovi zahtjevi su i ranije išli izvan obogaćivanja uranijumom.
Opozicioni aktivista Mehdi Fatapur, koji živi u Njemačkoj, rekao je da bi, da bi bilo koji sporazum zaista zadovoljio Trampovu administraciju i spriječio rat, vjerovatno zahtijevao nešto što bi se svelo na „stratešku predaju“.
Fatapur je za Radio Farda rekao da Vašington može zahtijevati potpuni zaokret u regionalnom identitetu Irana, uključujući kraj njegovog neprijateljstva prema Izraelu i napuštanje njegovih regionalnih saveznika.
Za Islamsku Republiku, to nisu samo političke stvari, već stubovi države, a iranske vlasti su isključile pregovore o bilo čemu mimo nuklearnog programa. Čak i ako se u Ankari postigne dogovor o okviru, on može poslužiti samo kao privremeno olakšanje. Mohamed-Tabriz je sugerisao da bi „minimalni sporazum“ mogao da kupi vrijeme, ali ne može da riješi „masovno nagomilavanje društvenih zahtjeva“ i unutrašnje nezadovoljstvo koje trenutno ključa u Iranu.
Analitičari tvrde da pretnja „regionalnim ratom“ ostaje glavni pregovarački adut Teherana. Predstavljajući sukob kao egzistencijalnu katastrofu koja bi zahvatila cijeli Bliski istok, Teheran je uspješno izvršio pritisak na regionalne posrednike poput Katara i Turske da intervenišu.
Međutim, prema Fatapuru, ako Islamska Republika izabere put „postepenih“ reformi i manjih diplomatskih ustupaka, i dalje bi se mogla suočiti sa žestokom reakcijom javnosti, koja je sve više umorna od sankcija i prijetnji ratom.

Inteziviranje diplomatskih napora dok rastu tenzije između SAD i Irana

Izlazak DNP-a iz vlasti strateška je odluka s jasnim političkim namjerama i projekacijama, smatra profesor Miloš Bešić, ali smatra da Vlada ipak zbog toga neće pasti, već da će doći do novih političkih preslaganja.
- Sa stanovišta DNP-a ne vidim ništa drugo nego namjeru za dugoročnom destabilizacijom države i društva i ostvarivanje određenih političkih ciljeva na duge staze ili političkih ciljeva koje treba da budu usmjerene na ugrožavanje evropskog puta Crne Gore- navodi Bešić.
Jasno je kaže Bešić šta je. Prvo, udar na predsjednika Skupštine Andriju Mandića i drugo pokušaj unifikacije i uspostavlanja kontrole nad srpskim biračkim tijelom pod kapom DNP-a.
- To će biti jedna veoma, čini mi se, pripremljena, agresivna nacionalno-politička kampanja gospodina Kneževića i DNP-a. Pokušaj unifikacije. Dakle, da bukvalno Knežević na srpskom nacionalnom pitanju ili podvede Mandića pod svoju kontrolu, da on bude druga violina, ili da uzme njegov biračko telo i dolazi do unifikacije. To je plan, naravno. Koliko će to da bude u praksi efikasno, ja mislim da prije svega zavisi od načina na koji će politički da djeluje &nbsp;Mandić- ističe on.&nbsp;
Pred Mandićem je više strategija, smatra Bešić. Vjeruje da će ostati u Vladi, ali da više nema govora o opstanku u koaliciji s DNP-om. Raskol se, kaže, već desio.
- Mandić i Knežević da su zajedno ovo bi uradili zajedno ne bi to uradio Knežević nezavisno od Mandića prosto ne bi, jel? Prema tome tu već postoji vrlo očit, 12 mi svjedočemo, tako da kažem, tom raskolu već neko vrijeme, 14 ali ovo je sad, kako da kažem, korpus delikt, dakle, nema nikakve sumnje, te raskol veoma očigledan- ističe Bešić.&nbsp;
A upražnjena mjesta u Vladi, koja su pripadala DNP-u, ne mora značiti da će sada preuzeti NSD.
- Ne mislim da će pripasti NSD-u nužno, moguće ali nije nužno, mislim da će Spajić da i na ugovori neku vrstu meritokratskog principa čak mogu da budu neke nepartijske ličnosti, moguće da po nekom koalicijalnom sporazumu oni naprave preraspodelu u onim njihovim procentima- kaže on.
Komentarišući situaciju u Podgorici, gdje više nema većine, Bešić smatra da do izbora neće doći. Vlast neće pasti, a otvorene su mogućnosti za prinudnu upravu.

Bešić: Izlazak DNP-a strateška odluka, raskol unutar koalicije ZBCG nepovratan

Istina i naučno utvrđene činjenice osnova su konstruktivnog međugeneracijskog dijaloga i izgradnje kulture sjećanja, koja društvu omogućava kritičko sagledavanje prošlosti, empatiju prema žrtvama i odgovorno djelovanje u budućnosti, poruka je prvog međugeneracijskog dijaloga koji je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao danas u Evropskoj kući u Podgorici.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju CGO, učesnici mlađe generacije istakli su da im nedostaje sistematsko znanje o periodu devedesetih godina, te da se njihove percepcije često oblikuju kroz razgovore s porodicom, medijske sadržaje i popularnu kulturu, a ne kroz formalni obrazovni sistem. Pripadnici starijih generacija ukazali su na snažan uticaj propagande i političkih interesa tokom devedesetih, naglašavajući važnost provjere informacija, kritičkog učenja i izgradnje kulture sjećanja koja treba da služi kao opomena i lekcija za sprječavanje ponavljanja sličnih grešaka u budućnosti.
Dijalog je, kako navode, okupio mlade rođene nakon 2000. godine, koji ratne sukobe nijesu lično doživjeli, ali žive sa njihovim dugoročnim posljedicama, kao i pripadnike generacija koje su bile svjedoci ili učesnici društvenih i političkih procesa tokom devedesetih godina. Kroz veoma dinamičnu diskusiju, učesnici i učesnice imali su priliku da razmijene lična iskustva, stavove i percepcije, ali i da zajednički preispitaju dominantne narative, mitove i predrasude vezane za ovaj period.
- Tokom razgovora posebno je problematizovana činjenica da se tema devedesetih u obrazovnom sistemu često izbjegava ili obrađuje površno, uglavnom na samom kraju školske godine. Pripadnici starije generacije iz oblasti obrazovanja naglasili su da problem nije u obimu gradiva, već u pristupu i spremnosti da se o ovoj temi govori kritički i odgovorno. Ukazali su da se zbog nedostatka sistematskog obrazovanja mladi prečesto oslanjaju na lične narative i interpretacije koje dobijaju iz porodice ili okruženja. Oni su, takođe, izrazili uvjerenje da veliko interesovanje mlađih za ovakve razgovore daje nadu da proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori ima perspektivu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Apostrofirano je da obrazovanje o ovom periodu mora biti zasnovano na proučavanju izvora utemeljenih na sudski i naučno utvrđenim činjenicama, te usmjereno ka razvoju kritičkog mišljenja. Istaknuta je i potreba za izgradnjom održive kulture sjećanja koja bi javni prostor transformisala u pravcu empatije prema žrtvama i razumijevanja različitih iskustava.
Posebna dio je bio fokusiran na ulogu medija tokom devedesetih godina. Učesnici ovog međugeneracijskog dijaloga su podsjetili da je veliki dio tadašnje medijske scene bio uključen u propagandni aparat, dok su profesionalni i kritički glasovi ostajali marginalizovani. Poručeno je i da odgovornost za posljedice takvog djelovanja i danas postoji, te da se ona ne smije prebacivati na mlađe generacije.
Tokom diskusije, kako se navodi, ukazano je i na važnost razlikovanja činjenica od manipulativnih poruka koje ciljaju emocije i strahove građana. Predstavnici starije generacije podsjetili su da su mnogi tokom devedesetih donosili odluke pod uticajem propagande i nedostatka informacija, te da je zato danas bitno da mladi razvijaju kritičko mišljenje i spremnost da preispituju nametnute narative.
Učesnici su se saglasili da mladi danas imaju znatno više dostupnih informacija nego generacije devedesetih, ali da to sa sobom nosi i veću odgovornost provjere izvora, jer se informacije ne smiju prihvatati bez provjere, a etičke norme moraju biti temelj javnog djelovanja, posebno u borbi protiv manipulacija i narativa koji proizvode mržnju i podjele.
- Mlađi učesnici su ocijenili da se percepcije o devedesetima često nasljeđuju unutar porodice i šireg okruženja, što utiče na način na koji se danas doživljavaju „drugi“ i „neprijatelji“. Naveli su i da se nerijetko osjećaju zarobljenima između naslijeđenih stavova i savremenih društvenih izazova, bez dovoljno prostora za otvoren razgovor i kritičko preispitivanje. Dodatno je ukazano da se aktivizam i kritičko mišljenje i dalje često doživljavaju kao nepoželjni, te da oni koji se društveno angažuju bivaju i etiketirani. Istaklis su i da su nacionalno obojeni narativi i dalje dominantni, dok je malo prostora za otvoren razgovor o odgovornosti svih strana. Mladi su se saglasili da istorija ne smije biti zaboravljena, ali i da nove generacije ne smiju nositi teret mržnje i konflikata koje nijesu same proizvele, a što otvara potrebu za otvorenim razgovorima između generacija, bez straha i idealizacije prošlosti. Posebno je istaknut ozbiljan nedostatak sistematskog znanja o devedesetim godinama. Učesnici mlađe generacije naveli su da o tom periodu najčešće uče kroz serije, muzičke sadržaje i popularnu kulturu, dok obrazovni sistem ostaje nedovoljno prisutan. Takvi sadržaji, kako su pojasnili, često pojednostavljuju ili iskrivljuju sliku o događajima i akterima, zanemarujući širi društveni kontekst i stvarne posljedice ratova - dodaje se.&nbsp;
Cilj ovog susreta bio je, kako pojašnjavaju, doprinos kritičkom razumijevanju prošlosti, jasnijem razlikovanju istorijskih činjenica od politički instrumentalizovanih narativa, kao i jačanju međugeneracijske komunikacije i povjerenja. Učesnici i učesnice saglasili su se da neposredan dijalog između generacija omogućava bolje razumijevanje različitih iskustava, razotkrivanje nejasnoća vezanih za prošlost i izgradnju znanja kao osnove za odgovornije društveno djelovanje.
Prvi međugneracijski dijalog okupio je preko 40 učesnika i učesnica starosti od 17 do 75 godina.
- Međugeneracijski dijalog realizovan je u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“. Taj projekta je se sprovodi kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji finansira Evropska unija, a implementira od Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CGO: Naslijeđeni narativi o devedesetim i dalje drže uticaj na mlade i starije

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović prosto nije mogao da izdrži, da se suočava sa podacima; vrpoljio se na stolici dok je Petar Komnenić, urednik emisije ,,Načisto” na Televiziji ,,Vijesti” pobrojavao sve propuste policije u slučaju bijega Miloša Medenice. I vidjelo se da teško može da izdrži... ,,Da se ne igramo ovđe žmurke i tutumiše, nego da radimo svoj posao iz svoje nadležnosti”, odbrusio je Šćepanović, pun hvale za sebe i svoj rad. &nbsp; Znate li za igru zvanu ,,tutumiš“, koju pominje usplahireni direktor Uprave policije? &nbsp; To je ono kad se jednom dječaku stavi povez na oči, pa onda on mora, poput šišmiša, uz pomoć drugih čula, prije svega sluha, pokreta, pipanja, da pronađe i identifikuje druge vršnjake, koji se moraju kretati u tačno omeđenom prostoru. &nbsp; I, kad se đeca igraju, zna da bude zabavno. Ali, kad se u državi Crnoj Gori, u državnim institucijama počne igrati ta igra, onda stvari postaju ozbiljne i govore o raspadu državnog sistema. &nbsp;&nbsp; ODGOVORNOST - NEPOZNATA RIJEČ ZA ŠĆEPANOVIĆA Direktor Uprave policije je svojevoljno, zaigrao igru tutumiša! &nbsp; Jer, Šćepanović pipa u mraku, od svih drugih traži odgovornost, traga za odgovornima, a preskače sebe i Upravu policije, koja je, po zakonu jedina bila ovlašćena da nadzire Miloša Medenicu. &nbsp; Pri tom, Šćepanović sam priznaje da je - samo dan prije nego što će Medenica pobjeći - naredio postavljanje alarma na graničnim prelazima. &nbsp; I tako je direktor Uprave policije upao u zamku vlastite bahatosti: ako je zaista &nbsp;predvidio da optuženik može pobjeći, kako je to previdio da naredi nadzor Miloša Medenice? &nbsp; I to je mučna crnogorska realnost: Kada odgovorni u državi počnu da se manipulativno bave izbjegavanjem vlastite odgovornosti, onda se - nekako zakonomjerno - desio novi slučaj Medenica. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260202190256_f444d62f47b3b159c1d93915e24ec2d1e99d93f9d3ab4d9a9260583c18a27422.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260202190256_f444d62f47b3b159c1d93915e24ec2d1e99d93f9d3ab4d9a9260583c18a27422" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="REALNA STVARNOST ILI REALNI AI: Slika sa navodnog video zapisa Miloša Medenice"> <figcaption>REALNA STVARNOST ILI REALNI AI: Slika sa navodnog video zapisa Miloša Medenice(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  ,,UKAZANIJE” MILOŠA MEDENICE Mislim na ona dva video zapisa đe se bjegunac Medenica, prekriven kapuljačom, uz osmjeh zahvaljuje ministru policije Danilu Šaranoviću i direktoru policije Lazaru Šćepanoviću na velikoj pomoći i razumijevanju zbog, kako reče, sramne presude kojom je nevin osuđen na veliku kaznu zatvora. &nbsp; Nekoliko sati nakon što se sinoć pojavio ovaj snimak, Uprava policija je objasnila da je riječ o manipulativnom video-zapisu koji je, citiram, sintetički generisan korišćenjem alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, takozvani AI-generisani ili „deepfake“ sadržaj. &nbsp; I dobro je što je Uprava policije brzo reagovala, naravno ako se dokaže da su to bili lažni snimci Medenice... Međutim, problem za Šćepanovića, Šaranovića i ostale je - što mnogi građani i dalje vjeruju da &nbsp;video zapisi otkrivaju užasnu istinu: Medenica ne bi pobjegao, da nije bilo malo bratske pomoći iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Ta pecepcija o radu vrha bezbjednosnog sektora je poražavajuća. I za čelnike policije, a još više za državu Crnu Goru – očito je da običan čovjek ne može povjeruje da su baš svi oni toliko nesposobni. &nbsp; I otuda sumnja da se iza svih skandaloznih propusta krije neki interes - finansijski, lični, grupni ili partijski. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260202190256_b964bc604bdaa21984f89c0f9d74e9de2cbc9fb3775243687cee37e1d9121ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260202190256_b964bc604bdaa21984f89c0f9d74e9de2cbc9fb3775243687cee37e1d9121ea7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="SKANDAL DRŽAVNIH SLUŽBENIKA: Mirjana Pajković i Dejan Vukšić"> <figcaption>SKANDAL DRŽAVNIH SLUŽBENIKA: Mirjana Pajković i Dejan Vukšić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,SEKS AFERA” I POLICIJSKA MANIPULACIJA A istovremeno se otkriva – sramotni bijeg od bilo kakve odgovornosti. Baš kao nakon masakra u Medovini, baš kao nakon prošlogodišnjeg januarskog masovnog ubistva na Cetinju – osim brige o famoznom odsjaju naočara u kamerama - Šaranović, Šćepanović i ostali nijesu čak ni punudili ostavke. &nbsp; Ili, makar kao lični čin, pošli na Cetinje da izjave saučešća porodicama... To pokazuje i slučaj seks afere u koju su uključeni Dejan Vukšić, bivši čelnik ANB-a, bivši savjetnik predsjednika, i Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava. &nbsp; U subotu 31. januara policija je slavodobitno saopštila da su podnijeli krivičnu prijavu protiv Mirjane Pajković zbog sumnje da je, kako se to kaže u saopštenju, otuđila mobilni telefon Dejanu Vukšiću. &nbsp; Nakon toga je, navodno, počela sa njegovog telefona da šalje više uvredljivih fotografija i poruka. Zato je Vukšić, krajem marta prošle godine podnio prijavu protiv Pajković. &nbsp; Dakle: januara 2026. krivična policijska prijava, koja se nadovezala na Vukšićevu prijavu iz marta 2025, i to za navodno djelo - koje se desilo oktobra 2024?! Petnaest mjeseci od navodnog djela do policijeskog djelovanja – ne djeluje baš kao briljantna akcija. &nbsp; Ali, ni pametno sročeno saopštenje. Jer, ako je Pajković iz Vukšićevog telefona slala, kako to policija kaže, uvredljive fotografije i poruke, to znači da je bivši direktor ANB-a u svom telefonu imao riznicu fotografija i snimaka kojima su se mogli ucjenjivati ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026020220020_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026020220020_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI RAD: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKI RAD: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DRŽAVNO ĆUTANJE Da li je zloupotrijebio položaj dok je bio čelnik ANB-a - to izgleda Šaranovićevu i Šćepanovićevu policiju ne interesuje. Niti ih je zanimalo da provjere kako je to Vukšić znao za materijal kojim mogu da se ucjenjuju ljudi. &nbsp; &nbsp;,,Prikupljao sam taj takozvani kompromitujući materijal, koji nije bio materijal kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela. Prosto, neki ljudi ne žela da im se znaju neke lične stvari, shvatate...” &nbsp;Tako se u iskrenom istupu na A+ televiziji razotkrio bivši načelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost. Ali, ta njegova priča državu izgleda nije interesovala. Baš kao onda kada je, kao čelnik ANB-a, na Odboru za bezbjednost bezobzirno razotkrio identitete agenata CIA u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;Kao što je država ćutala juče, tako i danas ćute o Vukšićevim potezima. &nbsp; Da li je povjerljivi materijal Vukšić iznio iz prostorija Agencije za nacionalnu bezbjednost? Je li, kako piše u jednoj krivičnoj prijavi, načelnik ANB-a krajem 2021. godine samovoljno, a nezakonito, &nbsp;prisvojio sistem za prisluškivanje i koristio ga za praćenje političkih protivnika? &nbsp;

Tag: pripravnicki-staz

Stručno osposobljavanje za skoro 2.200 visokoškolaca

Jovićević: Pripravnici u sudovima i tužilaštvima jedina kategorija zapošljenih visokoškolaca koja neće primati minimalnih 800 eura

Krovni zakon podredili nižim aktima, kako bi pripravnike uskratili za povećanje zarada

Inteziviranje diplomatskih napora dok rastu tenzije između SAD i Irana

Bešić: Izlazak DNP-a strateška odluka, raskol unutar koalicije ZBCG nepovratan

CGO: Naslijeđeni narativi o devedesetim i dalje drže uticaj na mlade i starije

Državna igra ,,tutumiša”

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO