Evropska komisija poručila je da bi EU trebalo da razvije zalihe ljekova, generatora i sirovina kako bi se bolje pripremila za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu.
Izlažući prvu strategiju o gomilanju zaliha, rekli su da bi zemlje članice takođe trebalo da razmotre hitne zalihe proizvoda za prečišćavanje vode, opreme za popravku podmorskih kablova, dronova i mobilnih mostova za korištenje u sukobima.
Ranije ove godine, evropska javnost je pozvana da napravi zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata kako bi se izborila sa vojnim napadom, prirodnom katastrofom, nestankom struje ili velikom industrijskom nesrećom.
Kao dio strategije spremnosti EU, zvaničnici rade na tome što bi vlade trebalo da skladište i kako pojačati spremnost za vanredne zdravstvene situacije, kao što su pandemija, otpornost na antimikrobne ljekove, hemijske, nuklearne ili biološke prijetnje.
To je takođe inspirisano nekoliko vlada EU, koje je komisija imenovala kao Finska, Estonija i Češka, za koje se zna da prave zalihe robe.
<h2>Centar za sirovine</h2>
EU namjerava do 2026. godine uspostaviti centar za kritične sirovine za zajedničku kupovinu takve robe u ime zainteresiranih kompanija, koje bi takođe mogle imati zadatak da organiziraju zalihe. EU će imati listu ljekova i medicinskih tehnologija do iste godine kojima će se dati prioritet za skladištenje ili zajedničku nabavku.
- Znamo s kakvim se prijetnjama suočavamo - hibridnim napadima, nestankom struje, ekstremnim vremenskim prilikama i širenjem bolesti. To više nisu daleki rizici. Zato spremnost pomjeramo sa strane na prvu liniju naše odbrane - poručila je komesarka EU za upravljanje krizama Hadja Lahbib.
Najnovija strategija dolazi nakon što je danska premijerka Mete Frederiksen ponovila svoj stav da bi EU trebalo da bude spremna da se brani do 2030. godine.
- Rusko vojno naoružavanje znači da bi ono moglo, u roku od dvije do pet godina, predstavljati vjerodostojnu vojnu prijetnju Evropi i NATO-u - rekla je ona u Evropskom parlamentu u utorak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EK: Pripremiti zalihe za invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu

Četiri su godine otkako je u Cetinjskom manastiru, septembra 2021. godine, Joanikije ustoličen za mitropolita Crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.
Ustoličenje, koje je obavio patrijarh srpski Porfirije, izazvalo je masovne proteste koje je vlast ugušila jakom policijskom intervencijom, piše Radio Slobodna Evropa.
Porfirije i Joanikije u manastir su doveženi helikopterom Vojske Crne Gore, dok su demonstranti poručivali da Cetinje - kao istorijska prijestonica i simbol državnosti - nije mjesto za inauguraciju mitropolita srpske crkve.
Godinu ranije, na vlast u Crnoj Gori došla je prosrpska koalicija bliska SPC-u, a tadašnji premijer Zdravko Krivokapić je ustoličenje opisao kao odbranu države.
SPC, koja je bila u sukobu sa bivšom vlašću Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, presudno je uticala na rezultat izbora i tijesnu pobjedu proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i URA.
U njenoj režiji je dogovarana prva Vlada nakon izbora 2020. Njen ogroman uticaj doveo je do klerikalizacije društva i države, koja je po Ustavu sekularna.
Joanikije je na to mjesto izabran nakon smrti mitropolita Amfilohija, koji je preminuo oktobra 2020.
Šta je obilježilo Joanikijevu službu u Crnoj Gori protekle četiri godine ?
<h2>Spoljna politika sa oltara – o Ukrajini i Rusiji</h2>
Mjesec nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuo vojnu invaziju na Ukrajinu, Joanikije je marta 2022. izjavio da su "događaji u Ukrajini posledice bezbožništva koje se bilo ukorijenilo" kao i da je i Crna Gora projektovana da bude "mala Ukrajina".
Sa druge strane, za Rusiju je imao riječi hvale.
- Crna Gora i Mitropolija opstale su zahvaljujući vezama s Rusijom… zahvalio sam se ruskom narodu za ljubav i otvoreno srce koje su nam pokazali… - poručio je Joanikija iz Moskve, oktobra 2022.
Tada je rekao da se moli "za mir i pravedno rešenje u iskušenjima kojima je zahvaćena Ruska pravoslavna crkva i ruski narod i ruska država".
Poručivao je da se SPC moli za "kanonsku crkvu" u Ukrajini, koja je pod kontrolom Kremlja.
Moskva je uputila čestitku povodom njegovog ustoličenja. 
 
Joanikije je protivnik i NATO članstva Crne Gore, koje je formalizovano 2017.
Godinu prije prijema on je ocijenio da je Crnoj Gori "data sramna uloga da postane antisrpska i antiruska država" , da NATO nije dobrodošao i da "može doći samo kao okupator". 
 
- Ali su zato protiv narodne volje priznali Kosovo i Srbiji zadali duboku ranu - kazao je Joanikije 2016. godine o odluci vlasti Mila Đukanovića da 2008. prizna nezavisnost Kosova.
<h2>Unutrašnja politika– od zločinaca do kapele na Lovćenu</h2>
- Pavle Đurišić je bio veliki junak nepobjedivog karaktera - kazao je Joanikije 3. maja 2025. na liturgiji u selu Razboj kod Srpca, u Bosni i Hercegovini.
Pavle Đurišić je zločinac iz Drugog svjetskog rata, čije su jedinice ubile 8.000 muslimana. Sarađivao je i sa nacistima, za šta je nagrađen Hitlerovim gvozdenim krstom.
Statua u prirodnoj veličini Đurišića čuva se u manastiru Đurđevi stupovi u Beranama, na sjeveru Crne Gore. 
 
Joanikije u besjedama često govori i o daljoj prošlosti.
Tako je u manastiru Ćelija piperska jula 2023. kazao da su Crnogorci bili "lakomi na sječenje turskih glava" i da je "to negdje i danas prisutno u nama".
Često pokreće još jednu temu koja duboko dijeli crnogorsko društvo. 
 
SPC se, naime, zalaže da se na mjesto Njegoševog mauzoleja na Lovćenu kod Cetinja podigne - obnovi kapela koju je 1925. izgradio srpski kralj Aleksandar Karađorđević.
Za suveriniste je kapela simbol okupacije Crne Gore iz 1918. Poručuju da će Lovćen braniti životima.
Prognozirajući kada će se to desiti, Joanikije je rekao je da će se kapela obnoviti tek kada dođe do "opšeg pokajanja" i čišćenja od "ustašluka" i komunističkog kulta ličnosti.
Joanikije je izjavio da je "srpski jezik treba da bude službeni".
Po njemu moguć je dualni identitet - može biti i Crnogorac i Srbin istovremeno, kao što se, kako kaže, može biti stric i ujak. Uz to smatra da mladi treba da se vaspitavaju u duhu srpske kulture.
Joanikije je u obračunu sa neistomišljenicima koristio i kletve.
Uoči usvajanja za SPC spornog Zakona o slobodi vjeroispovjesti, Joanikije je upozorio donosioce Zakona da će kletva Svetog Vasilija Ostroškog stići svakoga ko "udari na hramove".
- Upozoravamo ih da to zlo ne čine, da ne navlače prokletstvo na svoje domove, porodice i na svoje potomstvo - poručio je Joanikije ispred Sabornog hrama u Nikšiću decembra 2019.
<h2>Ugovor koji je temeljno potresao Crnu Goru</h2>
Joanikije je nedavno odlikovao Milorada Gogića, nekadašnjeg predsjednika i sudiju Ustavnog suda, a sada savjetnika predsjednika Skupštine Andriju Mandića, najvećim crkvenim Ordenom- Svetog Petra Drugog.
Gogić je bio na čelu Ustavnog suda kada se odlučivalo o žalbama na Temeljni ugovor potpisan između Crne Gore i SPC-a. Sve žalbe su odbačene, što je išlo u korist SPC-a.
Temeljni ugovor, kojim se regulišu odnosi Crne Gore i SPC-a, potpisali su avgusta 2022. - uz prisustvo Joanikija - tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović i patrijarh SPC-a Porfirije.
Ugovor, između ostalog, SPC-u priznaje pravni subjektivitet šest vjekova duži nego što ga ima u matičnoj Srbiji, obavezuje državu da uknjiži nepokretnosti na eparhije SPC-a bez dokaza o vlasništvu, zabranjuje državnim organima preduzimanje bezbjednosnih mjera u crkvenim objektima bez prethodnog odobrenja crkvenih organa.
Ugovor je urađen bez stručne rasprave a potpisan bez najave. Abazovićevoj Vladi je zbog njega izglasano nepovjerenje.
<h2>Optužbe za zataškavanje pedofilije</h2>
Kao episkop, Joanikije je bio na čelu komisije SPC koja je 2012. godine razmatrala navode o pedofiliji među sveštenstvom.
Prema tvrdnjama bivšeg đakona Bojana Jovanovića, koji je napisao knjigu o tim dešavanjima, i nevladinih organizacija, istraga nije dala rezultate.
Na osnovu prijave da je Mitropolija prikrivala slučajeve seksualnog zlostavljanja, crnogorsko tužilaštvo je 2022. otvorilo izviđaj
Advokat Aleksandar Olenik, koji zastupa monaha Jovanovića, potvrdio je da je tužilaštvu dostavio dokaze za navodnu pedofiliju u SPC (od 1978. do 2015.)
Joanikije je pred tužilaštvom, negirao odgovornost. Postupak još uvijek nije okončan.
<h2>Veza sa Beogradom: Komplikovana</h2>
Mitropolija u Crnoj Gori je dio SPC sa sjedištem u Beogradu.
Iako ga je Sabor SPC prije četiri godine izabrao za mitropolita a patrijah Porfirije bio čest gost ovdašnje mitropolije, stvari su se zakomplikovale zbog studentskih protesta u Srbiji.
U martu 2025. Joanikije je sa grupom mitropolita SPC potpisao pismo u kojem se odbacuju parole o studentima koji protestuju kao o "srpskim ustašama".
Mediji bliski vlastima u Beogradu protumačili su ga kao udar na jedinstvo SPC, napad na patrijarha Porfirija i otklon od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Gotovo svi srbijanski mediji bliski Vučiću, prenijeli su tekst malo poznatog portala Sunčanik, bliskog SPC-u, u kojem se tvrdi da se Joanikije priključio "onima koji ne žele dobro srpskom narodu i Srbiji".
U tekstu Joanikija podsjećaju i na Porfirijeve zasluge u dva slučaja - da se njegova inauguracija obavi na Cetinju i doprinos potpisivanju Temeljnog ugovora.
<h2>Ko je vjerski vladar u Crnoj Gori</h2>
Reakcija crkve uslijedila je dva mjeseca kasnije.
Sabor SPC u maju 2025. unaprijedio je episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija u rang mitropolita, iako njegova eparhija nije formalno uzdignuta na taj nivo.
Time je Crna Gora prvi put u istoriji dobila dva mitropolita SPC. Zvanično objašnjenje glasi da je riječ o ličnom unapređenju.
Jula ove godine Metodije je odlikovao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića a priznanje je u njegovo ime primio njegov specijalni izaslanik, bivši premijer Miloš Vučević.
I dok Metodije trenutno ima bolji odnos sa zvaničnim Beogradom, Joanikije je blizak sa funkcionerima dijela crnogorskih vlasti – posebno sa Andrijom Mandićem, predsjednikom Skupštine, koji je više puta primao u parlamentu i darivao simboličnim poklonima.

Četiri Joanikijeve godine

Suđenje Vasu Uliću, zatim Radoju Zviceru i Slobodanu Kašćelanu i još sedamnaestorici okrivljenih za šverc skoro 2, 5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, počinje 14. oktobra.
Njima će suditi sutkinja Višeg suda Nada Rabrenović.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Ivan Delić, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Leon Drešaj i Dragan Pavličević.
Ivan Delić bio je u bjekstvu i on je uhapšen sredinom maja u Dubaiu. Krajem maja je izručen našim vlastima.
Ranije su uhapšeni predsjednik Opštine Budva Milo Božović, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Prema navodima optužnice, kriminalnu organizaciju su organizovali Zvicer, Kašćelan i stariji Ulić.
Kašćelan i Zvicer, prema evidenciji bezbjednosnih službi, slove za vođe kavačke kriminalne grupe.
Dio dokaza tokom istrage, kako su naveli iz SDT prikupljen je, u saradnji sa nadležnim pravosudnim organima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Francuske.

Ulić, Božović, Delić i ostali pred sutkinjom Rabrenović 14. oktobra

Pritvorenik Aleksandar Prelević, koji služi kaznu u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zbog imovinskoh delikata, uhapšen je nakon današnjeg bjekstva iz Kliničkog centra Crne Gore, potvrđeno je Portalu ETV iz UIKS-a.
Prelević je pobjegao jutros sa Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore, gdje je bio smješten na bolničkom liječenju.
On je uhapšen na Zabjelu.

Uhapšen Aleksandar Prelević nakon bjekstva iz KCCG

Predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša &nbsp;potvrdio je da su danas na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet odlučili da se Kontrolno saslušanje povodom duplog negativnog mišljenja iz Izvještaja o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja DOO „EPCG - Solar gradnja“ održi 22. septembra 2025. godine.
- Na kontrolno saslušanje smo pozvali Admira Šahmanovića, ministra energetike i rudarstva, Marinu Jočić, predsjednicu Upravnog odbora EPCG – Solar gradnja, Milutina Đukanovića, predsjednika Odbora direktora EPCG, i Milana Dabovića, člana Senata Državne revizorske institucije (u svojstvu člana nadležnog Kolegijuma Državne revizorske institucije)- objavio je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1965075212090937441%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965068456489017628%7Ctwgr%5E80e330d5d04ead55a29784856a3a1bf6469ba5d3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Mugoša: Zakazano kontrolno saslušanje povodom duplog negativnog mišljenja Izvještaja o reviziji EPCG - Solar gradnja

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: prirodna-katastrofa

EK: Pripremiti zalihe za invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu

Četiri Joanikijeve godine

Ulić, Božović, Delić i ostali pred sutkinjom Rabrenović 14. oktobra

Uhapšen Aleksandar Prelević nakon bjekstva iz KCCG

Mugoša: Zakazano kontrolno saslušanje povodom duplog negativnog mišljenja Izvještaja o reviziji EPCG - Solar gradnja

PRATITE TVe UŽIVO