Pristalice saveza „Za budućnost Budve“ i Demokrate-PES ušli su u prostorije Skupštine Opštine Budva, zauzeli odborničke klupe navodeći da neće dozvoliti održavanje današnje sjednice na kojoj bi trebalo da se konstituiše vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dts5MtV3obdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Održavanje sjednice, na kojoj bi Petar Odžić iz Evropskog saveza trebalo da bude izabran za predsjednika lokalnog parlamenta, odbornici saveza „Za budućnost Budve“, Demokratske Crne Gore i PES već su prije toga blokirali uz navode da je na djelu gruba zloupotreba procedure.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3019%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodzic-kandidat-za-predsjednika-budvanskog-parlamenta-odbornici-zbb-demokrata-i-pes-ne-dozvoljavaju-sjednicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovim povodom oglasio se potpredsjednik Opštine Budva i nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović poručujući da n<a href="https://etv.me/politika/pristalice-zbb-demokrata-i-pes-u-sali-so-budva-neizvjestan-nastavak-sjednice">asilan upad u salu Skupštine Opštine Budva</a> koji je organizovao NSD Budva ima punu logistiku Demokratske Crne Gore koja upravlja resorom Uprave policije i MUP.
- I pored podnešene krivične prijave Odeljenju bezbjednosti i dalje se ne reaguje iako se veći broj neidentifikovanoh lica nalazi u sali skupštine i vrše opstrukciju da sjednica ne može da se nastavi. Sprečavanjem rada lokalnog parlamenta i konstitutivne sjednice sprečava se uspostavljanje rada predstavničkog organa i klasičan je čin terorizma na organizovan način. Prisustvo državne sekretarke MUP Kažanegre-Stanišić koja je odbornica i koja je pozivala lica da uđu u salu jasan je dokaz da iza ovog napada na lokalnu skupštinu stoje politički diktati - kazao je Jovanović ukazujući na izostanak reakcije Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova - koji su, inače, pod rukovodstvom Demokrata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjovanovic-up-i-mup-ne-reaguju-na-terorizam-nasilan-upad-koji-je-organizovao-nsd-budva-ima-logistiku-demokrata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na prvoj sjednici Skupštine opštine (SO) Budva potvrđen je mandat novoizabranim odbornicima. Kandidata za predsjednika lokalnog parlamenta Petra Odžića je predložilo 11 odbornika iz grupacije Budva naš grad, te Evropskog saveza i GP URA.
Predstavnik liste „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj kazao je da će prekinuti sjednicu skupštine ako se bude nastavilo sa, kako je rekao, kršenjem procedure.
I ranije je bilo velikih tenzija - pošto je umalo izbila tuča između predstavnika liste „Za budućnost Budve“ i saveza „Budva naš grad“: u prvom redu Mladena Mikijelja i Nikole Jovanovića.Teži incident je spriječen.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3518%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fumalo-doslo-do-tuce-predstavnika-liste-za-buducnost-budve-i-saveza-budva-nas-grad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Služba obezbjeđenja Skupštine opštine (SO) Budva htjela je da onemogući funkcionerima i pristalicama saveza "Za budućnost Budve" da uđu u prostorije parlamenta. Kako javlja report RTCG, na ulazu je došlo do žestoke rasprave predstavnika ove koalicije i službe obezbjeđenja. Nakon kraće rasprave, ipak su ušli u hol lokalne skupštine.
Na današnjoj prvoj sjednici Skupštine opštine (SO) Budva potvrđen je mandat novoizabranim odbornicima.
Kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta biće Petar Odžić iz SDP/Evropski savez. Njega je predložilo 11 odbornika iz grupacije "Budva naš grad", Evropskog saveza i GP URA.
Predstavnik liste "Za budućnost Budve" Mladen Mikijelj kazao je da će prekinuti sjednicu skupštine ako se bude nastavilo sa, kako je rekao, kršenjem procedure.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

VIDEO: Pristalice ZBB, Demokrata i PES ušle u salu SO Budva kako bi spriječili održavanje sjednice

Milijarder Ilon Mask obećao je da će svaki dan do američkih predsjedničkih izbora u novembru dati milion dolara nekome ko potpiše njegovu internetsku peticiju za podršku Ustavu SAD-a.
Ne gubeći vrijeme dodijelio je ček na milion dolara posjetiocu skupa u Pensilvaniji koji okuplja pristalice republikanca Donalda Trampa, prenosi Index.hr.
Pobjednik je bio čovjek po imenu Džon Dreher, prema osoblju koje je vodilo skup.
- Usput, Džon nije imao pojma. U svakom slučaju, nema na čemu - rekao je osnivač Tesle dok je Dreheru predavao ček.
Novac je najnoviji primjer kako Mask koristi svoje bogatstvo kako bi uticao na žestoku predsjedničku trku između Trampa i njegove demokratske suparnice Kamale Haris.
Mask je pokrenuo America PAC, organizaciju za političko djelovanje koju je osnovao kao potporu Trampovoj predsjedničkoj kampanji.
Grupa pomaže u mobilizaciji i registraciji birača u državama koje bi mogle biti presudne na izborima.
<h2>"To će biti posljednji izbori ako Kamala pobijedi"</h2>
Događaj u Harisburgu treći je u isto toliko dana u Pensilvaniji, na kojima Mask opisuje izbore u novembru oštrim riječima i podstiče pristalice da glasaju ranije i navedu druge da učine isto.
U subotu je rekao da će to biti "posljednji izbori", ako Kamala Haris pobijedi, sugerišući da SAD više neće postojati.
Takođe je rekao da dva pokušaja atentata na Trampa dokazuju da je važan i da mijenja postojeće stanje na načine na koje Kamala Haris neće. Rekao je da nju zato niko ne pokušava ubiti.
- Ubistvo marionete je beskorisno - rekao je Mask, ponavljajući argument koji je iznio u objavi na društvenim mrežama.
<h2>Što stoji u peticiji?</h2>
Peticija koju Mask traži od ljudi da potpišu glasi: "Prvi i drugi amandman garantuju slobodu govora i pravo na nošenje oružja. Potpisivanjem ispod, obećavam svoju podršku prvom i drugom amandmanu."
Učesnici subotnjeg događaja morali su da potpišu peticiju, koja omogućuje Maskovoj organizaciji America PAC da prikupi kontakte potencijalnih birača kako bi ih podstaknula da izađu na birališta i glasaju za Trampa.
Mask, kojeg je Forbes rangirao kao najbogatijeg čovjeka na svijetu, do sada je dao najmanje 75 miliona dolara organizaciji America PAC, čineći tu organizaciju ključnim dijelom Trampovih pokušaja da ponovo osvoji Bijelu kuću.
Preduzetnik koji je kreator proizvođača automobila Tesla i raketnog i satelitskog pothvata SpaceX sve je više podržavao republikanske ciljeve, a ove godine postao je otvoreni Trampov pristalica..
Tramp je pak rekao da će, ako bude izabran, imenovati Maska na čelo komisije za efikasnost vlade.

Mask obećao: Svaki dan milion dolara jednom potpisniku peticije za Trampa

Sindikat policije je zloupotrijebljen od partije koja upravlja ministarstvima sile, pa su primjer udžbenika uzeli kao povod čime su pokušali da ugroze autore kao profesionalce i pripadnike akademske zajednice - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, koautorka udžbenika za II razred Gimnazije i profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Jelena Šušanj.&nbsp;
U udžbeniku crnogorskog jezika za II razred Gimnazije našao se vic u kome policajci razmatraju kako napisati zapisnik i promišljaju o pravopisu. Prema autorima knjige prikazani su simpatično, snalažljivo i dovitljivo i taj primjer upotrijebljen je kao ilustracija pravopisnih pravila, ali je izazvalo reakciju Nezavisnog sindikata policije.
Udžbenik nije nov, podsjeća Šušanj, nije ni tek izašao iz štampe, već je u upotrebi u gimnazijama punih 15 godina, od 2011.godine.&nbsp;
- Taj vic u njemu stoji već toliko dugo i dosad se niko od djece nije žalio, niti je napravio neki problem koji bi policajca mogao dovesti u neprijatnu situaciju ili uniziti policajca zbog toga vica. Vicevi se izmišljaju, vicevi se prenose od usta do usta, vicevi žive u javnosti. Činjenica je da smo jedan benigni vid humora, koji ne derogira, koji ne ugrožava ni čast, ni dostojanstvo nijednoga policajca, uključili u udžbenik zapravo je značilo nama kao jedno pedagoško sredstvo kojim ćemo na simpatičan način učenicima predočiti da se jezičke dileme javljaju u posve neočekivanim situacijama, da se javljaju u svim profesijama i ja mislim da zapravo taj vic nikako nije mogao dovesti u pitanje dostojanstvo policajca - rekla je Šušanj.&nbsp;
Smatra da ne može preispitivati pravopisna pravila neko ko ne zna da pravopisna pravila postoje, a da bi neko znao, kako kaže, da pravopisna pravila postoje mora biti obrazovan.&nbsp;
- Činjenica da su nas prozvali kako smo policajce predstavili glupima i nepismenima i neobrazovanima je netačan stav i zbog toga smo mi odmah reagovali u smislu da je razlog, da je tajming, da je vrijeme kad se to desilo, ponavljam 15 godina od momenta početka upotrebe tog udžbenika, da je sve to bila jedna konstrukcija sa određenim ciljem da se izazove rasprava sa autorima udžbenika konkretno, a to je uslijedilo nakon druge reakcije Sindikata policije, rasprava je trebala biti upućena na mojega kolegu Adnana Čirgića - zaključila je Šušanj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8yahzh1pdPA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šušanj: Udžbenik u upotrebi u gimnazijama 15 godina, Sindikat policije zlouptrijebljen od partije koja upravlja ministarstvima sile

Prethodni vikend obilježio je diplomatski salto mortale Francuske u odnosu na pristupanje Crne Gore. Iz, za sada do kraja nepoznatih razloga, nastupila je privremena blokada zatvaranja dva od pet predviđenih poglavlja. Sve to je pratila neviđena diplomatska šarada i sumnja u bilateralne aranžmane o kojima vlada tajno pregovara.
Na koncu, Crna Gora je uspjela da zatvori svih pet predviđenih pregovaračkih poglavlja i time nastavila, sad već de facto, tzv. fast-track režim učlanjivanja. Teško je u praksi pronaći sličan nalet optimizma kada je riječ o samom proširenju. Međutim, bez obzira na to da li će Crna Gora ući u Evropsku uniju u željenoj 2028. godini, kako to pompezno najavljuju briselske birokrate ili nekoliko godina kasnije, logika međunarodnih odnosa i realpolitike ostaje neumoljiva.
Onog trenutka kada Crna Gora postane članica Unije, sva pažnja i fokus koji, uzgred budi rečeno, ni sada nisu na zavidnom nivou – pašće u drugi plan. U postintegracionom periodu Crna Gora će biti dominantno prepuštena tehnokratama trećeg ešalona koji će se baviti sinhronizacijom članstva i detaljima koji su daleko od nivoa visoke politike. Konsekventno, ključna i krupna politička pitanja biće stavljena ad acta i smatraće se zatvorenim.
U takvom razvoju događaja sva identitetska pitanja koja opterećuju crnogorsku političku zajednicu neće imati prostora da budu artikulisana ili da zavređuju pažnju.
To dalje znači da bi, nakon pristupanja, čak i na nivou hipoteze, moglo lako doći do dodatnog derogiranja svih nerazriješenih nacionalnih i entitetskih pitanja, naročito ukoliko ne dođe do suštinskih promjena u regionu. Primjer za to je Estonija, koja u prvim godinama članstva u Uniji nije mogla da aktuelizuje pitanja zaštite svog nacionalnog i državnog identiteta u odnosu na Rusiju i rusku manjinu. Tek će sa usložnjavanjem geopolitičke situacije na istoku Ukrajine ta pitanja ponovo postati relevantna.
Na sličan način mogla bi proći i Crna Gora, u kojoj sadašnja vlast nominalno ne pokazuje razumijevanje – ili, preciznije, nema ni namjeru da ga pokaže – za ono što su ključne odrednice državnog i nacionalnog pitanja. Naprotiv, njihova misija je suštinski destruktivna u odnosu na ta pitanja, što je teza koju ne treba dodatno dokazivati.
Zbog toga je ključno da crnogorska opozicija, ne samo parlamentarna već i u širem društvenom smislu, zajedno s nevladinim sektorom, intelektualnom i akademskom zajednicom, kao i aktivistima, iskoristi preostalo vrijeme kako bi u očima međunarodne zajednice aktuelizovala crnogorsko pitanje. Prije svega, to se odnosi na pitanje zaštite nacionalnog identiteta Crnogoraca u odnosu na velikosrpski nacionalizam – pitanje koje nesporno pripada korpusu ljudskih prava.
Ovo je vjerovatno posljednja prilika da se o tim temama govori jasno, argumentovano i dosljedno. U suprotnom, Crna Gora bi mogla ponoviti iskustva nekih drugih država i ostati prepuštena na milost i nemilost geopolitičkoj realnosti koja joj trenutno ne ide u prilog. Istorijsko iskustvo pokazuje da smo, kad god smo se našli pred sličnim izazovima, najčešće popuštali.
Nesporno je da će 2026. godina biti period u kojem će eksponenti velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori, kroz izvršnu vlast, pokušati da postignu sve što su izgubili kako 1997, tako i 2006. Među tim pitanjima je i jezičko pitanje, ne samo u kontekstu Crne Gore, već i kao potencijalno pitanje službenog jezika Evropske unije. Uz to idu i drugi, folklorni i manje folklorni elementi identiteta, kao i nezaobilazni istorijski revizionizam.
Crnogorsko pitanje mora počivati na jasno definisanom nacionalnom ključu, ali istovremeno i na državnom pitanju. Emancipacija nacionalne svijesti Crnogoraca mora pratiti konstituciju državne svijesti – svijesti koje su međusobno komplementarne, ali ne nužno i identične. U tom drugom segmentu saveznike treba tražiti među političkim predstavnicima manje brojnih naroda u Crnoj Gori koji nisu pod kontrolom Beograda.
Sve drugo bi Crnu Goru u Evropskoj uniji pretvorilo u državu u kojoj se o ovim pitanjima više ne govori i koja bi bila trajno prepuštena na milost i nemilost geopolitičkoj realnosti. Opozicija, paralelno finalizaciji pristupnih pregovora, elementarno treba da počne da razmišlja o ovom pitanju, a potom da ostatku opozicione javnosti ponudi mapu puta.
Iskustvo učlanjenja u NATO ponudilo je tadašnjoj vladajućoj eliti svojevrsno utočište i otupilo refleks na ono što su žilave konstante velikodržavne politike. Takav scenario se sada mora izbjeći, jer nove prilike za popravni neće biti.

Crnogorsko pitanje i EU

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima i vidljivost je smanjena po kotlinama zbog magle, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
&nbsp;Oni su upozorili da na dionicama u usijecima ima odrona i savjetovali vozače da voze pažljivo.
&nbsp;Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu Pljevlja-Gradac-Šula, biće za sve vrste vozila obustavljen od deset do 14 &nbsp;sati i od 15 do 16 sati zbog asfaltiranja.
&nbsp;Na regionalnom putu R-14 Danilovgrad-Čevo, na dionici Donji Zagarač-Markovina saobraćaj će biti obustavljen od devet do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-17 na dionici Čevo - Ridjani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 17 sati zbog radova.

Putevi mokri, vidljivost smanjena po kotlinama

Slučaj koji je u novembru uznemirio crnogorsku javnost i otvorio ozbiljna pitanja o zaštiti životinja i institucionalnoj odgovornosti i dalje je bez jasnog epiloga. Ruski državljanin A. V. (37), osumnjičen za seksualno zlostavljanje psa u Podgorici, pušten je da se brani sa slobode, dok nadležni organi nemaju precizan odgovor da li će, kako je ranije najavljeno, biti protjeran iz Crne Gore nakon okončanja postupka. 
U međuvremenu, organizacije za zaštitu životinja i građanski aktivisti najavljuju izlazak na ulicu, upozoravajući da tišina i odugovlačenje institucija dodatno produbljuju osjećaj nepovjerenja u sistem.
Oni su pozvali javnost na protest „Zaštitimo životinje, zaštitimo društvo“ u subotu 20. decembra u 17 sati ispred zgrade Vlade u Podgorici. 
Okupljanje organizuju NVO „Kuća životinja“ Daliborka Rešetar, Milica Leković i građanski aktivista Nikola Jočić, a protest je uredno prijavljen nadležnim institucijama i biće miran, dostojanstven i u skladu sa zakonom.
<h2>Prijava, hapšenje, puštanje na slobodu</h2>
Upravo Jočić i udruženje „Kuća životinja“ u novembru su prijavili seksualno zlostavljanje psa u Podgorici, za koje se sumnjiči ruski državljanin. Protiv njega je tada podnijeta krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu i Upravi policije, nakon čega je uhapšen, ali je potom pušten da se brani sa slobode.
Iako je iz Uprave policije bilo najavljeno da će, nakon okončanja krivičnog postupka, strani državljanin biti udaljen sa teritorije Crne Gore, više od mjesec od prijave postupak još traje. 
U međuvremenu, građani tvrde da osumnjičenog i dalje srijeću na ulicama Podgorice, zbog čega se postavlja pitanje toka i ishoda ovog slučaja.
<h2>Milanovć: Ako bude kriv prvo će morati izdržati kaznu</h2>
Tim povodom, Portal Analitika obratio se tužilaštvu koje je preuzelo vođenje slučaja, radi detaljnijeg i preciznijeg informisanja javnosti.
- Nije deportovan, ukinut mu je pritvor, ali se protiv njega i dalje vodi postupak - kazao je za Analitiku Duško Milanović iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
Na pitanje da li će nakon završetka postupka ovo lice biti protjerano iz Crne Gore, kako je ranije i najavljeno, iz ODT-a nijesu mogli dati precizan odgovor.
- To ne znam, ali ukoliko nakon okončanja postupka bude oglašen krivim, prvo će morati izdržati kaznu - rekao je Milanović Analitici.
<h2>Pas oduzet i smješten u azil, sudbina drugih nepoznata</h2>
U međuvremenu i veterinarska inspekcija je izvršila kontrolu na adresi na kojoj je bio prijavljen A. V. i tom prilikom je pas, koji je zatečen u tom stanu, oduzet. 
Kako je za Portal Analitika kazala Marta Darmanović iz podgoričkog skloništa za napuštene životinje, pas je nakon toga smješten u azil.
Međutim, Daramanović posebno ističe da nije poznato gdje se nalaze ostali psi koji se vide na eksplicitnim fotografijama i snimcima koje je osumnjičeni dijelio putem mreže Telegram i da je upravo to ono što posebno zabrinjava, te da se postavlja pitanje – da li se nadležni organi uopšte bave njihovim nalaženjem.
<h2>Policija ranije najavila deportaciju</h2>
Podsjetimo, nakon prijave slučaja i hapšenja osumnjičenog, iz Uprave policije je saopšteno da će ovo lice biti udaljeno sa teritorije Crne Gore.
- Nakon okončanja krivičnog postupka u vezi sa navedenim krivičnim djelom, Policija će prema A. V. preduzeti mjere i radnje shodno Zakonu o strancima u cilju udaljenja lica sa teritorije Crne Gore, odnosno njegovog protjerivanja - saopštili su tada iz policije.
<h2>Organizatori protesta: Nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano</h2>
S druge strane, inicijatori ističu da protest organizuju upravo zbog, kako navode, sporog i neadekvatnog institucionalnog odgovora.
 - Naš zahtjev je jasan: hitna i odgovorna reakcija institucija, odgovornost za počinjeno nasilje nad životinjama i adekvatno procesuiranje ruskog državljanina koji je pušten da se brani sa slobode - poručili su organizatori.
Oni su pozvali građane da se pridruže skupu i, kako su naveli, zajedno pokažu da nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano u crnogorskom društvu.
- Tišina je saučesništvo - poručili su.

ODT ne zna da li će Rus koji je seksualno zlostavljao psa u Podgorici biti protjeran: Organizacije i aktivisti u subotu izlaze na ulicu

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.