Peter Sorensen – specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog između Kosova i Srbije – boravi u Prištini u srijedu na sastancima s liderima zemlje, prije planiranog odlaska u Srbiju u nastojanju da postigne napredak u normalizaciji odnosa između dvije susjedne države.
Sorensen se najprije sastao s premijerom u ostavci, Albinom Kurtijem, u zgradi Vlade Kosova rano ujutro.
Kasnije ga je primila predsjednica zemlje, Vjosa Osmani, u svom kabinetu.
Nakon sastanaka nisu najavljene izjave za medije.
Sorensen bi se trebalo sastati i s kosovskom opozicijom kasnije tokom dana.
Nakon sastanaka u Prištini, Sorensen će otputovati u Beograd na razgovore s liderima Srbije.
Njegova posjeta Kosovu dolazi u trenutku kada zemlja očekuje formiranje novih državnih institucija nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 28. decembra – koje je uvjerljivo dobio pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija.
Ovo je njegova prva posjeta otkako mu je mandat produžen za još dvije godine kao izaslaniku za dijalog o normalizaciji odnosa između dvije susjedne zemlje.
Tokom prvog mandata održao je samo dva sastanka na nivou glavnih pregovarača, koji nisu dali rezultate.
Nedostatak napretka u dijalogu tada se uglavnom pripisivao unutrašnjim političkim dešavanjima u Kosovu i Srbiji, a ne nedostatku angažmana evropskog posrednika.
Malo ko u Briselu vjeruje da će Kosovo i Srbija uskoro biti spremne da se ozbiljno uključe u dijalog o normalizaciji odnosa.
Vjeruje se da će Kaja Kalas, koja još nije posredovala ni u jednoj rundi dijaloga na najvišem političkom nivou, pokušati postići napredak na Zapadnom Balkanu nakon teškog početka koji je imala kao glavna diplomatkinja EU.
Zbog činjenice da je Brisel često bio izostavljen iz procesa u pitanjima poput mirovnih pregovora za Ukrajinu, rata u Gazi i situacije u Iranu, zvaničnici EU-a u šali kažu da bi postizanje sporazuma između Kosova i Srbije moglo biti "najlakši plod" koji blok može ubrati u ovom trenutku.
Kosovo i Srbija su već postigle dogovor o putu ka normalizaciji, poznat kao Ohridski sporazum, 2023. godine, ali ga ne provode.
Iako sporazum nije potpisan, Evropska unija insistira da je obavezujući za obje strane.
Ovaj sporazum od 11 članova, između ostalog, predviđa određeni nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te zahtijeva od Prištine i Beograda da provedu sve ranije dogovore postignute tokom 15 godina dijaloga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kosovo: Sorensen sa Osmani i Kurtijem o napretku dijaloga sa Srbijom

Samo osam dana nakon što se Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, povukao sa projekta izgradnje luksuznog hotela i stambenog kompleksa u Beogradu na mjestu zgrade Generalštaba zbog, kako je naveo, poštovanja prema srpskom narodu, Prindon Sadriu, suprug kosovske predsjednice Vjose Osmani, pozvao je Kušnera da projekat realizuje na Kosovu, tačnije u Prištini, na mjestu hotela „Grand“.
Kako je naveo, realizacija ovog projekta u Prištini bi „ujedinila ljude“.
- Povlačenje iz projekta Tramp hotela u Beogradu potvrđuje važnu istinu: značajni projekti su namijenjeni ujedinjavanju, a ne razjedinjavanju. Premještanje ove vizije u Prištinu – i transformacija Grand hotela u Tramp hotel – revitalizovalo bi vrhunsku lokaciju i ujedinilo ljude - napisao je Sadriu na svom X nalogu.
Inače, Hotel „Grand“ se nalazi u samom centru Prištine, na Bulevaru Majke Tereze (nekadašnji Bulevar Maršala Tita, odnosno Vidovdanska posle raspada bivše SFRJ).
Hotel je bio A kategorije i sa 5 zvjezdica, što ga je do prije rata na Kosovu činilo centrom društvenog i poslovnog života Prištine. Takođe, hotel je gostio značajne državne zvaničnike, uključujući Josipa Broza Tita 1979. godine.
Nakon rata na Kosovu 1999. godine, prešao je u vlasništvo Kosovske povjerilačke agencije (AKM), koja je kasnije postala Kosovska agencija za privatizaciju (KAP).
Podsjetimo, 15. decembra Džared Kušner i njegova firma Affinity Partners odustali su od projekta luksuznog hotela i stambeno‑poslovnog kompleksa na mjestu zgrade Generalštaba u Beogradu, nakon višemjesečnih protesta i pravnih problema.
Projekat je obuhvatao izgradnju hotela Tramp na lokaciji bivšeg Generalštaba JNA, ali i više drugih zdanja starog Beograda kao što je stari Đeneralštab. Što se tiče Generalštaba, zgrada je oštećena u NATO bombardovanju 1999. i danas predstavlja dugogodišnji simbol kulturnog identiteta Beograda. Tokom 2024. i 2025. država je formirala zajedničku investicionu strukturu sa Kušnerovom firmom, a u novembru Skupština Srbije je donijela poseban zakon („lex specialis“) koji je omogućio nastavak projekta, uprkos protivljenju javnosti.

1084x550

Suprug Vjose Osmani pozvao Kušnera da izgradi Tramp hotel u Prištini

Njemački vojni avion nije mogao da sleti na aerodrom "Adem Jašari" u Prištini zbog toga što nije imao sertifikovano osoblje za slijetanje u uslovima smanjene vidljivosti, izjavio je Driton Ujkani iz Agencije za vazdušnu navigaciju (AVNK).
- Ostali letovi odvijaju se normalno - rekao je Ujkani za koha.net.
Erbas zatražio softversko ažuriranje na svim avionima tipa A320, Er Srbija kaže da su svi njeni avioni operativni
Praćenje letova "Flightradar24" pokazalo je da je avion, koji je poleteo iz Berlina u 8.40 ujutru, sletio u Skoplje.

Njemačkom vojnom avionu nije dozvoljeno slijetanje na aerodrom u Prištini

U Prištini se danas desio pokušaj oružane pljačke, a portparol Policije Kosova za region Prištine Enis Plana rekao je da, na osnovu trenutnih informacija koje ima policija, niko nije povrijeđen.
Istražitelji, ističe on, rade na identifikaciji.
- Nije prijavljeno da je neko povrijeđen, istražitelji policije u koordinaciji sa Tužilaštvom preduzimaju sve neophodne mjere za identifikaciju i hapšenje osumnjičenih, kao i za potpuno rasvetljavanje okolnosti slučaja - rekao je Plana.

1250x600

Pokušaj oružane pljačke u Prištini, nema povrijeđenih

Policija Kosova je saopštila da su njene jedinice, u koordinaciji s Institutom za sudsku medicinu i Vladinim komisijom za nestala lica, 20. oktobra izvršile iskopavanja na groblju u selu Hajvali kod Prištine, gdje su pronađeni ljudski koštani ostaci za koje se sumnja da pripadaju najmanje trojici nestalih osoba tokom rata na Kosovu 1998–1999.
Policija je navela da je nalog za iskopavanja izdao Osnovni sud u Prištini.
Prema navodima nadležnih institucija, posmrtni ostaci su preuzeti od strane Instituta za sudsku medicinu radi daljih ispitivanja, a radovi će se nastaviti i narednih dana.
Tokom rata 1998/99. na Kosovu je ubijeno oko 13.000 ljudi, dok se više od 1.500 i dalje vodi kao nestalo. Većina ubijenih bili su albanski civili.
Kosovo i Srbija su 2023. godine postigle zajednički dogovor o nestalim osobama, u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije.
Među preuzetim obavezama bile su: potpuni pristup pouzdanim informacijama, uključujući i one sa statusom povjerljivih; stavljanje na raspolaganje svih važnih dokumenata za utvrđivanje sudbine nestalih osoba; te zajednički rad putem komisije kojom predsjedava Evropska unija.
Ipak, sve je ostalo samo na papiru, jer nijedna od tih tačaka nije sprovedena.&nbsp;

Kod Prištine pronađeni ostaci osoba za koje se sumnja da pripadaju nestalima tokom rata

Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je prisustvo vojnoj paradi u Pekingu iskoristio da sagleda "šta bi bilo zanimljivo da se nabavi za potrebe Vojske Srbije kako bi ona bila odvraćajući faktor za svakog eventualnog agresora iz susjedstva".
- Nijesu slučajno Priština, Zagreb i Tirana formirali vojnu alijansu. I nijesu je pravili zbog Austrije, Mađarske ili Slovenije nego zbog Srbije. Pravili su je protiv Srbije - rekao je Vučić novinarima u Pekingu.
On je rekao da Srbija nikoga neće dirati već da jača svoju vojsku da bi "čuvala svoj teritorijalni integritet".
Kosovo, Hrvatska i Albanija potpisali su 18. marta u Tirani zajedničku deklaraciju kojom se, kako je navedeno, osnažuje saradnja i ističe važnost zajedničkih odgovora na bezbjednosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.
Iz Vlade Hrvatske je za Radio Slobodna Evropa tada saopšteno da deklaracija tri države ne stremi ka osnivanju nikakvog vojnog saveza.
Govoreći o kineskoj vojnoj paradi i eventualnoj nabavci naoružanja iz te zemlje, Vučić je rekao da Srbija nije zainteresovana za kineske balističke i hipersonične rakete, ali da Kina ima vrhunske višenamjenske avione i savremene helikoptere.
Srpski mediji prenose da je &nbsp;Vučić saopštio da je u Kini razgovarao sa 11 ili 12 svjetskih lidera i da su skup u Pekingu i Bledski strateški forum neuporedivi.&nbsp;
- Nijesam budala da gubim vrijeme na Bledu - poručio je Vučić.
On je izjavio da ne može porediti sastanak sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenković sa razgovorima sa predsjednikom Kine Sijem Đinpingom, šefom ruske države Vladimirom Putinom ili slovačkim premijerom Robertom Ficom.
- Zemlje iz regiona mogu da sanjaju da na razglednici vide Sija. Kada je aktuelni predsjednik Kine posjetio bilo koju zemlju regiona? - upitao je Vučić.

Vučić optužuje susjede da prave vojni savez protiv Srbije: „Nijesu slučajno Priština, Zagreb i Tirana formirali alijansu“

U Osnovnom sudu u Prištini danas je danas je održano prvo ročište na suđenju grupi od 53 bivša pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP*s Srbije za ubistvo 370 kosovskih Albanaca u Meji i drugim selima u regionu Đakovice aprila 1999, čija su tijela kasnije pronađena u osam masovnih grobnica u Batajnici kod Beograda.
Suđenje u ovom slučaju održava se u odsustvu, a optužene zastupaju njihovi advokati.
Sudija Violeta Namani-Hajra je rekla da sud nema informacije o tome gdje se nalaze optuženi, dok je tužilac Iljir Morina rekao da je za njima izdata međunarodna potjernica.
Nakon prvog ročišta, odbrana optuženih ima 30 dana da se žali na tvrdnje tužilaštva, prenio je Radio Slobodna Evropa (RSE).
&nbsp;Optužnica, koja je podignuta decembra 2023. godine a dopunjena aprila 2024. godine, obuhvata 53 osobe među kojima je glavnoosumnjičeni tadašnji načelnik odeljenja za bezbjednost komande u Prištinskom korpusu Momir Stojanović, koji je bio i direktor Vojno-bezbjednosne agencije.
Među optuženima su Franko Simatović Frenki – komandat Jedinice za specijalne operacije, Sreten Čamović – bivši načelnik odeljenja za bezbednost, Veroljub Živković – bivši načelnik štaba Prištinskog korpusa, Ilija Todorov – bivši komandant 63. padobranske brigade, Dragan Živanović – bivši komandant 52. artiljerijske raketne brigade.
Među optuženima za zločine u Meji i drugim selima kod Đakovice su i drugi zvaničnici državne bezbjednosti Srbije i MUP,-a koji se terete za planiranje i sprovođenje operacije „Zla Reka“, tokom koje je ubijeno 370 civila albanske nacionalnosti. Na teret im se stavljaju i ubistva, fizičko i seksualno zlostavljanje, mučenja, pljačka i etničko protjerivanje Albanaca.
Suđenje u Prištini će se održavati u odsustvu optuženih jer su nedostupni kosovskim pravosudnim organima.
&nbsp;U izvještaju Euleksa o nadgledanju vladavine prava, koji je objavljen novembra 2024. godine, navodi se da je optužnica u slučaju zločina u Meji predmet visokog prioriteta, te da obuhvata složenu pravnu doktrinu komandne odgovornosti, navodi RSE.

U Prištini počelo suđenje bivšim pripadnicima VJ i MUP-a Srbije za ubistvo 370 kosovskih Albanaca 1999. u okolini Đakovice

Tijelo novorođenčeta pronađeno je u crnoj kesi pored deponije smeća u jednoj ulici u Prištini.
Kosovski mediji su objavili da je slučaj prijavljen jutros oko 11 sati.
Ljekari hitne pomoći su potom konstatovali da je novorođenče pronađeno bez znakova života.
- Danas oko 11 sati policija je primila informaciju o sumnji na napušteno novorođenče u blizini deponije smeća u jednoj ulici u Prištini. Sve relevantne policijske jedinice su odmah izašle na lice mjesta, kao i hitna pomoć koja je konstatovala da je novorođenče bez znakova života - naveli su iz KP za Koha.
Tijelo je prebačeno u Institut za sudsku medicinu, dok je policija pokrenula istragu.

Priština: Tijelo novorođenčeta pronađeno u kesi pored deponije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je pozvao Evropsku uniju i države njene članice da se hitno i kroz konkretan angažman suprotstave „samovolji Prištine koja ugrožava bezbjednost srpskog naroda i stabilnost cijelog regiona“.
Vučić je na svom Instagram nalogu naveo da je sa ambasadorom EU u Srbiji Emanuelom Žiofrem razgovarao o situaciji na Kosovu, odnosima Srbije i EU, kao i o koracima koje Beograd preduzima u cilju napretka na svom evropskom putu.
- Pozvao sam EU i zemlje članice da se hitno i kroz konkretan angažman suprotstave samovolji Prištine, koja ugrožava bezbjednost srpskog naroda i stabilnost cijelog regiona - istakao je Vučić.
Dodao je da je ambasadoru Žiofreu zahvalio na svemu što EU radi, posebno u oblasti investicija, ekonomskih i društvenih integracija i podrške reformama u Srbiji.
- U fokusu razgovora bila je realizacija projekata predviđenih evropskim Planom rasta za Zapadni Balkan, koji bi trebalo da u mnogome doprinese približavanju regiona i EU i boljem životu svih naših građana – zaključio je Vučić.

Vučić: Pozvao sam EU da se hitno suprostavi samovolji Prištine

Najviši američki izaslanici koji su se danas sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pozvali su njegovu vladu da pređe na drugu fazu mirovnog plana za prekid vatre u Gazi, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
U saopštenju se navodi da se Netanjahu danas sastao sa izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i savjetnikom Bijele kuće Džaredom Kušnerom, ali nijesu dati detalji razgovora, prenosi AP.
Sjedinjene Američke Države žele da počne druga faza mirovnog sporazuma, koji je postignut u oktobru prošle godine na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa, između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Ipak se Netanjahu suočava sa pritiskom da sačeka dok Hamas vrati ostatke tijela poslednjih &nbsp;talaca koje još drži u Gazi.

Američki izaslanici pozvali Netanjahua da pređe na drugu fazu prekida vatre u Gazi

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

Velika zimska oluja će u narednim danima proširiti obilne snježne padavine i razoran led na veliki dio Sjedinjenih Američkih Država. Veoma niske temperature će samo pogoršati oluju i povećati njenu opasnost, piše CNN.
Očekuje se da će se doseg oluje protezati stotinama kilometara, donoseći višestruke vremenske opasnosti različitim regijama dok se bude razvijala od petka ove sedmice do početka sljedeće sedmice.
Današnja prividna temperatura u Dalasu, koja uzima u obzir vjetar kako bi se odredio "osjećaj" napolju, mogla bi biti 40 stepeni hladnija nego u četvrtak.
Ukupne sniježne padavine od 15 do 30 cm moguće su na širokom području zemlje, od južnih ravnica preko doline Ohio do srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, s lokalnim ukupnim padavinama većim od 30 cm.
Nekoliko velikih gradova nalazi se unutar predviđenog snježnog pojasa, a snježne padavine povremeno bi mogle padati brzinom od 2,5 cm ili više na sat.
Hladnoća koja prati oluju vjerovatno će pojačati njene efekte, ubrzavajući nakupljanje snijega i leda na putevima, komplikujući napore čišćenja i izazivajući zabrinutost kod stanovnika koji bi mogli ostati bez grijanja ako nestane struje.
Na mjestima sa značajnim nakupljanjem snijega i leda, problemi sa putovanjem i nestanci struje mogli bi se produžiti do početka sljedeće sedmice.
Najmanje 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija proglasili su vanredno stanje zbog olujnog vremena od petka ujutro, a glavne američke avionske kompanije upozorile su putnike na moguće nagle promjene te otkazivanja letova.
Vladina upozorenja i preporuke zbog zimskih oluja, poledice i ekstremne hladnoće objavljeni su od južnog dijela Stjenjaka na istoku do srednjoatlantske obale i Nove Engleske, obuhvaćajući više od 200 miliona Amerikanaca.
Zbog ovih prognoza CNN piše da bi u SAD mogla doći istorijska zimska oluja u narednim danima.

Tag: pristina