Dionice su ove sedmice na svjetskim berzama značajno pojeftinile, a pod najvećim pritiskom bio je tehnološki sektor, jer se ulagači plaše da su nakon snažnog rasta posljednjih mjeseci cijene u tom segmentu tržišta previsoke.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 1,2 odsto na 46.987 bodova, dok je S&amp;P 500 skliznuo 1,6 odsto na 6.728 poena, a Nasdaq tri odsto na 23.004 boda.
Pad indeksa najviše je posljedica strahovanja da su cijene dionica velikih tehnoloških kompanija došle do previsokih vrijednosti, pa su ulagači odlučili da povuku dio zarade s tržišta, prenosi Hina.
Već duže vrijeme cijene dionica tehnoloških kompanija snažno rastu, zahvaljujući euforiji u vezi sa razvojem vještačke inteligencije, pa je to glavni razlog rekordnih vrijednosti berzanskih indeksa.
Zbog toga neki analitičari upozoravaju da je tržište precijenjeno. Drugi, pak, smatraju da još ima prostora za dalji rast, jer i dalje ima volje za kupovinu.
- Pitanje visine cijena zabrinjava dugoročno, no tržište je i dalje optimistično. U utorak su cijene dionica pale između jedan i 1,5 odsto, no već narednog dana porasle su oko 0,8 odsto. To znači da su ulagači skloni kupovini dionica kada cijene padnu - objasnio je strateg u firmi Murphy &amp; Sylvest, Paul Nolte.
No, ima i onih koji smatraju da je tržište precijenjeno i da slijedi dalja korekcija cijena.
Na tržištu vlada nesigurnost i zbog toga što američke savezne službe i dalje ne rade, pa nema statističkih izvještaja o ekonomskim kretanjima.
Stoga ulagači prate manje obuhvatne izvještaje privatnih kompanija i instituta, koji ukazuju na slabljenje američkog tržišta rada i povećani broj otpuštanja, kako zbog smanjenja troškova, tako i uvođenja rješenja na osnovu vještačke inteligencije.
Podršku tržištu pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija i banaka.
Do sada je izvještaje objavilo više od 430 kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa, pri čemu ih je oko 83 odsto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.
Zbog toga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u trećem tromjesečju porasle 16,8 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok su na početku sezone objava finansijskih izvještaja očekivali rast od 8,8 odsto.
I na evropskim berzama cijene dionica su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,4 odsto na 9.682 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,6 odsto na 23.569 poena, a pariski CAC 2,1 odsto na 7.950 bodova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Svjetske berze pale zbog pritiska na tehnološki sektor

Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, poručili iz Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici.
Oni su Vijestima kazali da Unija izražava žaljenje zbog javnih izjava poslanika u crnogorskom parlamentu tokom rasprave o godišnjem izvještaju o radu Tužilaštva, tokom koje je, između ostalog, predsjednik parlamenta, Andrija Mandić, pozvao vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da podnese ostavku.
Iz Delegacije su naveli da EU snažno upozorava da bilo kakav oblik političkog uplitanja ili javnog pritiska na tužioce podriva vladavinu prava i povjerenje građana u institucije.
- Ovi događaji, uključujući i nedavni incident u vezi sa zahtjevom Skupštine da se održi kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca u predmetu "Telekom", izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg neprimjerenog političkog uticaja na autonomiju Državnog tužilaštva u Crnoj Gori - kazali su iz Delegacije EU.
Iz Delegacije EU su podsjetili da su podjela vlasti, nezavisnost pravosuđa i autonomija Državnog tužilaštva temeljni stubovi vladavine prava i ključni zahtjevi u poglavljima 23 i 24.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštvo, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - naglasili su iz Delegacije.
Oni su dodali da Tužilaštvo mora biti u mogućnosti da postupa autonomno i u potpunoj saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o državnom tužilaštvu.
- Napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU zavisi od kontinuiranog napretka u reformama vladavine prava i osiguranja da se prethodno ostvareni rezultati očuvaju - rekli su iz Delegacije EU.

500x500

1250x600

1084x550

Delegacija EU: Političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava

Stotine zaposlenih koji rade za institucije Evropske unije zatražile su u otvorenom pismu upućenom predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i visokoj predstavnici Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaji Kalas da izvrše pritisak na Izrael da dozvoli ulazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Više od 700 potpisnika traži otvaranje svih kopnenih prelaza za isporuku osnovne robe u Pojas Gaze, kao i dozvolu za pristajanje brodova koji prevoze humanitarnu pomoć, javila je Al Jazeera, koja je imala uvid u pismo.
- Izraelu se ne smije dozvoliti da pokaže prezir prema još jednom sporazumu i dalje nepoštovanje prema Evropskoj uniji - navodi se u pismu, čiji se potpisnici pozivaju na sporazum koji je EU postigla sa Izraelom sredinom jula kako bi se poboljšala situacija u Pojasu Gaze.
Ističe se da je EU najveći trgovinski partner Izraela i da zbog toga ima značajan uticaj pri insistiranju na poštovanju međunarodnog humanitarnog prava.
Potpisnici su predložili konkretne mjere koje bi mogle da budu preduzete protiv Izraela, kao što su ciljane sankcije prema entitetima odgovornim za ometanje pristupa humanitarne pomoći, uključujući izraelske lidere, i suspendovanje diplomatskih odnosa sa Izraelom, prenosi Tanjug.

Zaposleni u institucijama EU: Kalas i Fon der Lajen da izvrše pritisak na Izrael

Iranske vlasti su danas pozvale novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa &nbsp;da promijeni politiku „maksimalnog pritiska koju je sprovodio tokom svog prvog mandata“, prenijele su agencije.
- Tramp mora da pokaže da ne slijedi pogrešnu politiku iz prošlost - rekao je novinarima potpredsjednik Irana za strateška pitanja Mohamed Džavad Zarif.
Zarif, bivši ministar spoljnih poslova, bio je arhitekta na iranskoj strani nuklearnog sporazuma, zaključenog 2015. godine između Teherana i međunarodne zajednice, uključujući SAD.
Međutim, sporazuma je ugrožen tri godine kasnije, kada je tadašnji predsjednik SAD Donald Tramp povukao svoju zemlju iz tog dogovora i ponovo uveo teške sankcije kao dio politike „maksimalnog pritiska“ protiv Irana.
- Kao proračunat čovjek, on (Tramp) treba da vidi koje su prednosti i mane ove politike i da li želi da nastavi ili promijeni tu štetnu politiku - rekao je Zarif, misleći na karijeru Trampa kao biznismena.
Prvi mandat Donalda Trampa obilježila je i njegova odluka u januaru 2020. da u Iraku bude ubijen moćni iranski general Kasem Sulejmani, zagovornik iranske strategije regionalnog uticaja.
Iranske vlasti su u četvrtak izrazile nadu da će predstojeći povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću omogućiti da se „preispitaju pogrešni pristupi prošlosti“.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, koji ima konačnu reč o svim strateškim odlukama, nije pomenuo američke predsjedničke izbore u govoru u četvrtak.
Tramp je u utorak rekao da ne želi da naudi Iranu, već naprotiv želi da Iranci imaju „veoma prosperitetnu zemlju“.
Pobjeda Trampa dolazi u delikatnom trenutku za Iran, uhvaćen u ratu u Gazi između Izraela i palestinskog Hamasa i prelivanju sukoba u susjednom Libanu protiv Hezbolaha.
Ta dva pokreta Teheran finansijski i vojno podržava u njihovom ratu protiv države Izrael, koju Iran ne priznaje.

Iran pozvao Trampa da ne slijedi „pogrešnu politiku pritiska iz prošlosti“

Tužilački savjet će na sjednici u četvrtak, 3. oktobra, odlučiti da li će preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je nedavno dnevnom listu Pobjeda tražio da mu se ,,u što kraćem roku“ dostave svi novinski tekstovi objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda, u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a odnose se na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
To je saopšteno Portalu ETV iz Tužilačkog savjeta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Glavni i odgovorni urednik Portala ETV Duško Mihailović se, nakon što je Šoškić uputio ultimativni dopis upravi najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori, obratio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, tražeći da se preispita postupanje specijalnog tužioca, odnosno zloupotreba moći i državnih resursa u cilju targetiranja i pokušaja zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića. Dopis slične sadržine Markoviću je poslalo i uredništvo Televizije E.
- Navedena tema će se razmatrati na sjednici Tužilačkog savjeta, koja je zakazana za 3. oktobar 2024. godine, u dijelu tekućih pitanja - odgovoreno je našem portalu iz Tužilačkog savjeta.
Podsjetili su da je članom 42a stav 1 Zakona o Državnom tužilaštvu propisano da rad Tužilačkog savjeta bude javan.&nbsp;
Međutim, dio sjedice posvećen Šoškiću neće biti moguće pratiti.
- Izuzetno od stava 1 ovog člana, javnost će biti isključena prilikom raspravljanja u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, razmatranja pritužbi na zakonitost rada rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, kao i u postupku ocjenjivanja i razmatranja konkretnih predmeta - kazali su nam iz Tužilačkog savjeta.
<h2>Nezabilježen pritisak</h2>
Zahtjev, do sada nezabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić je uputio Pobjedi 24. septembra, a u njemu traži da ga taj medij podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu Pobjeda koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede. Takođe, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Na besprizorni postupak Šoškića reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar....
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ocijenio je da je Šoškić kompromitovao cijeli SDT i urušio ugled tužilačke organizacije. Bilo bi, kako je rekao, interesantno da se vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjasni o ovom slučaju.
Da postupak Šoškića zahtijeva konkretnu reakciju nadležnih smatraju i u Sindikatu medija jer je po srijedi, kako ističu, institucionalni pritisak na rad novinara.
- Ukoliko Šoškić smatra da su mu prava povrijeđena pisanjem Đuranovića, zna se kako se traži zadovoljenje eventualne neke pravde. To sigurno nije korišćenjem institucije u kojoj radi da bi tražio određene stvari koje se lako mogu naći na internetu ili pretragom arhive Pobjede - kazao je ranije za TV E predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković.

Tamara Klikovac

Tužilački savjet u četvrtak o Šoškićevom pokušaju zastrašivanja i targetiranja Đuranovića

Tužilački savjet razmotriće pitanja i navode glavnog i odgovornog urednika Portala ETV Duška Mihailovića koji se jutros obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i članovima Savjeta povodom skandaloznog zahtjeva specijalnog tužioca za organizovani kriminal Miloša Šoškića dnevnom listu Pobjeda. Šoškić je tražio da mu se ,,u što kraćem roku“ dostave svi novinski tekstovi objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda, u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a odnose se na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Mihailović je pitanja uputio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Markoviću da li će preispitati postupanje specijalnog tužioca.
- Molim Vas da nam u kapacitetu VDT-a, ali i predsjednika i članova Tužilačkog savjeta, odgovorite na pitanje da li ćete pokrenuti disciplinski postupak, ili na neki drugi način preispitati djelovanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog zloupotrebe moći i državnih resursa koji se ogledaju u skandaloznom zahtjevu, do sada nezabilježenom tokom postojanja SDT-a prema nekom mediju ili novinaru - naveo je Mihailović u obraćanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakav ultimativni zahtjev Šoškića doživljavamo kao zloupotrebu državne pozicije, pokušaj institucionalnog pritiska, ali i kao targetiranje i pokušaj zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića - istakao je Mihailović u mejlu upućenom Tužilačkom savjetu i VDT-u.
Odgovor našem portalu stigao je nakon nekoliko sati iz Kabineta Markovića.
- Vaša pitanja i navodi biće razmotreni na sjednici Tužilačkog savjeta, nakon čega ćete biti informisani o donijetoj odluci - navedeno je u kratkom odgovoru koji potpisuje Kabinet vrhovnog državnog tužioca.
Zahtjev, do sada nezabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić je uputio pobjedi juče, a u njemu traži da ga taj medij podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu ,,Pobjeda“ koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“. Takodje, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Na besprizorni postupak Šoškića reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar.
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.

VDT: Tužilački savjet odlučivaće o eventualnom preispitivanju postupaka Šoškića

Još 2009. godine, kada je donešen i sada važeći Zakonik o krivičnom postupku (ZKP), napisao sam dvije kolumne sa nazivom „ZKP se piše radi nevinih“. Ovu izreku prvi put sam čuo kao student, od sjajnog profesora, pokojnog Milorada Perovića. To nije bila moja nostalgija za studentskim danima i sjećanje na najboljeg profesora koga sam ikada slušao, već pokušaj upozorenja. Isti profesor učio je studente da je za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, poslije Ustava, ZKP najvažniji propis u pravnom poretku države. Zato ova izreka važi i za sve druge propise čija primjena utiče na ljudska prava.
U javnosti je krajem prošle godine predstavljen predlog izmjena zakona o unutrašnjim poslovima kojim se, između ostalog, predviđa da se obustavljaju svi disciplinski postupci koji se već vode zbog postojanja tzv. bezbjednosnih smetnji i da svim okrivljenim policijskim službenicima po sili zakona prestaje radni odnos. Takvo rješenje njegovi tvorci javno predstavljaju kao odlučnu borbu protiv kriminala i korupcije.
Međutim, iza te populističke parole krije se duboko problematično i opasno odstupanje od osnovnih principa pravne države. Ovo jer zakoni postoje ne samo da bi se sankcionisali krivi, već prije toga da bi nevine štitili od samovolje, greške, zloupotrebe i političkog pritiska.
Predloženo zakonsko rješenje uvodi upravo ono što je zabranjeno i Ustavom i evropskim standardima – pretpostavku krivice. Policijskom službeniku ne prestaje radni odnos zato što je kriv, zato što je odgovornost dokazana i zato što su utvrđene činjenice. Njemu radni odnos prestaje zato što su protiv njega pokrenuli postupak oni koji sada zakonom hoće da ga proglase krivim. I to na osnovu neprovjerenih operativnih informacija, koje same po sebi nijesu dokaz, nijesu sudski provjerene i čak nijesu ni konkretizovane.
Drugim riječima: dovoljna je sumnja, bez dokaza, da bi posljedica bila najteža moguća. Izostanak javne rasprave i mišljenja Evropske komisije potvrđuje i loše namjere predlagača.
Ako ovaj predlog bude usvojen, šta bi spriječilo njegove tvorce da u nekom narednom periodu predlože izmjene ZKP-a kojim bi se propisalo da se svi krivični postupci koji se vode za neka krivična djela obustavljaju i da se svi okrivljeni po sili zakona oglase krivim i kazne najtežom propisanom kaznom zatvora?
U javnim istupima, direktor policije energično brani predloženo zakonsko rješenje porukama da u policiji „nema mjesta onima koji sarađuju sa kriminalom“, „piju kafe sa kriminalcima“ ili „rade protiv interesa države“, uz tvrdnju da je to „standard u razvijenim državama“. Oko toga ne postoji spor jer niko razuman i dobronamjeran ne tvrdi da policajci koji su korumpirani, koji svjesno sarađuju sa kriminalnim strukturama ili zloupotrebljavaju službeni položaj, treba da ostanu u službi.
Međutim, to nije tema rasprave o predloženim izmjenama zakona. Tema te rasprave je ko, na koji način i uz koje garancije utvrđuje da je neko „korumpiran“, „saradnik kriminala“ ili „nedostojan službe“. Zato kada se u javnosti govori o „standardima razvijenih država“, mora se reći cijela istina, koju direktor policije ili ne zna, ili je svjesno prećutkuje.
Ako se direktor policije poziva na „evropske standarde“, onda se mora pozivati na cijeli standard, a ne samo na njegovu represivnu polovinu. U razvijenim pravnim državama optužba nije dokaz, operativna informacija nije činjenica, sumnja nije krivica, a procedura je jednako važna kao i rezultat.
Nijedna ozbiljna država ne zasniva prestanak radnog odnosa policijskim službenicima isključivo na neprovjerenim, tajnim, operativnim podacima, bez jasne procedure, bez prava na uvid, bez mogućnosti osporavanja i odbrane i bez nezavisne kontrole.
Najopasnija obmana u ovakvim raspravama od strane zagovornika predloženog rješenja je predstavljanje procesnih garancija kao „zaštitu kriminalaca“. To nije tačno jer procesne garancije postoje da bi se razlikovali krivi od nevinih. One ne štite kriminalce — one štite sistem od greške. One štite sistem od kriminalaca koji imaju političku moć. Prava nevinih nikada nijesu bila prepreka borbi protiv kriminala.
Sve što je do sada rečeno vodi ka jednom dubljem i neugodnijem pitanju za tvorce i aplogete ovog predloga: kakvo shvatanje prava stoji iza ovakvog zakonskog rješenja i gdje su oni i od koga učili pravo? Jer predloženi model ne odaje utisak da su njegovi tvorci i najglasniji branitelji vođeni onom pravnom logikom kojoj su generacije pravnika učene — logikom po kojoj je pravo štit od samovolje, a ne njeno oruđe.
Nekada su profesori poput Milorada Perovića studentima govorili izreke, poput „ZKP se piše radi nevinih.“ To nije bila akademska dosjetka, već lekcija o suštini pravne države. Ko je razumio ovu izreku, zna da postupak ne postoji da bi potvrdio već donijetu odluku, zna da sumnja ne može zamijeniti dokaz i zna da represija bez garancija ne proizvodi pravdu, već strah.
Generacije pravnika u regionu učile su krivičnopravne predmete iz knjiga profesora poput Zorana Stojanovića, Milana Škulića, Đorđa Ignjatovića. Svi oni su, svako na svoj način, upozoravali studente na isto: najveća opasnost za pravni sistem nije krivac koji izbjegne kaznu, već nevin čovjek kojeg sistem slomi. To su profesori kod kojih se učilo da sumnja nije dokaz, da operativna informacija nije činjenica i da postupak nije smetnja, već jedini legitimni put do istine.
Međutim, tvorci predloženog rješenja nijesu učili pravo od profesora poput Milorada Perovića, Zorana Stojanovića, Milana Škulića, Đorđa Ignjatovića i sličnih. Oni su bili studenti profesora sa sumnjivim diplomama i doktoratima, koji su ih naučili da je dovoljno „znati“ ko je kriv, da je postupak prepreka, da su garancije luksuz, a ljudska prava potencijalna smetnja. Takvo shvatanje nije evropski standard.Ako se zaboravi da se zakon piše radi nevinih, onda se on neminovno piše protiv nekoga.
Danas ga Demokrate pišu protiv „sumnjivih policajaca“, sjutra protiv nekih drugih, a preksjutra protiv svakoga ko se nađe na pogrešnoj strani njihove operativne procjene, odnosno ko ne pripada toj partiji koja kontroliše policiju. Pravni sistem koji ne polazi od zaštite nevinih ne jača državu — on je slabi, jer država nije jaka kada može brzo da kazni, već kada može pouzdano da razlikuje krivicu od sumnje.
Borba protiv kriminala i korupcije je neophodna, ali ona mora biti vođena zakonom, a ne na račun ljudskih prava. Jer država koja unaprijed kažnjava, prije nego što dokaže, na kraju ostaje bez onoga što bi trebalo da joj bude temelj – ostaje bez pravde. Ko god je ozbiljno učio pravo, zna da zakon koji nije pisan radi nevinih, prije ili kasnije postaje oružje protiv njih. A tada više niko nije bezbjedan, ni policajac, ni sudija, ni tužilac, ni bilo koji građanin.
Zakone koji zadiru u osnovna ljudska prava i slobode ne smiju pisati oni koji nijesu naučili čemu pravo služi. Društvo koje dozvoli da loši studenti loših profesora kreiraju i brane norme o odgovornosti, krivici i sankciji, ne rizikuje samo da ima loše zakone, već rizikuje gubitak pravne države. Jer pravo ipak ne postoji radi moći, već radi zaštite — naročito onda kada je najteže razlikovati krivicu od sumnje.

Kad sumnja postane zakon

U emisiji Srećan dan na Televizija E bavimo se temama koje su bliske svakodnevici, ali često ostaju neizgovorene.
Govorimo o tome koliko nas perfekcionizam udaljava od istinskog uživanja u praznicima i zašto takozvani „idealni praznici“ nerijetko postaju izvor stresa. O pritisku savršenstva, realnim očekivanjima i načinima da se opustimo i budemo nježniji prema sebi govori psihološkinja Stela Burzanović.
U nastavku emisije osvrćemo se na trendove na društvenim mrežama u 2025. godini – šta se mijenja, šta ostaje isto i na koji način digitalni svijet oblikuje naše navike, ponašanja i očekivanja.
Za muzički dio emisije zadužena je Mirjana Vukanović Mike, koja donosi dobar ritam, pozitivnu energiju i lagan ulazak u novi dan.
„Srećan dan“ pratite od 9 do 11 sati.

„Srećan dan“: Kako se osloboditi perfekcionizma i koji trendovi nas očekuju u 2025.

Na putnom pravcu Bijelo Polje – Mojkovac danas je došlo do saobraćajne nezgode u mjestu Krstac, u kojoj su učestvovala dva vozila.
Kako prenosi Standard, u sudaru su povrijeđene više osoba. Nezgoda se dogodila oko 12.30 časova, a učestvovali su džip i putničko vozilo marke „Volkswagen Golf“.
Više detalja o stepenu povreda i uzrocima nezgode biće poznato nakon uviđaja.

Saobraćajna nezgoda na putu Bijelo Polje–Mojkovac: Više osoba povrijeđeno

U emisiji "Budilnik" na Televizija E, podsjećamo na ključne događaje i izazove koji su obilježili 2025. godinu u Crnoj Gori.
Gledaoci će imati priliku da čuju analizu bezbjednosnih pitanja i odgovora institucija na aktuelne izazove, kao i osvrt na društveno-politička kretanja u Bijelom Polju. Poseban fokus biće stavljen na povjerenje kao najslabiju kariku krizne komunikacije u prethodnoj godini.
U emisiji donosimo i odgovore na pitanja koji su najveći ekonomski izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti u 2026. godini, kao i koliki je bio napredak države u tehnološkom smislu tokom 2025.
Pratite „Budilnik“ na Televiziji E.

„Budilnik“: Šta je obilježilo 2025. i koji izazovi čekaju Crnu Goru u 2026.

Predsjednik Brazila Luis Inasio Lula da Silva osudio je vojni napad SAD na susjednu Venecuelu i hapšenje svog venecuelanskog kolege Nikolasa Madura, nazvavši to prelaskom "neprihvatljive granice".
- Ovi postupci predstavljaju teško narušavanje suvereniteta Venecuele i još jedan izuzetno opasan presedan za cijelu međunarodnu zajednicu - poručio je Lula u objavi na mreži Iks.
Lula je ranije upozoravao da bi oružana intervencija u Venecueli bila "humanitarna katastrofa" i ponudio da Brazil posreduje u rješavanju sporova između država.

Lula da Silva: SAD prešle neprihvatljivu granicu

Ovaj rat je nezakonit, napisao je na mreži Iks demokratski senator Ruben Galjego iz Arizone ubrzo nakon što su Sjedinjene Američke Države pokrenule udare u Venecueli.
Senator, veteran Korpusa marinaca SAD-a koji je bio raspoređen u Iraku, nazvao je ovo „drugi neopravdani rat u mom životu“.
Republikanski senator Majk Li iz Jute takođe je izrazio skepsu, rekavši u objavi na mreži X: „Radujem se da ću saznati šta, ako išta, može ustavno opravdati ovu akciju u odsustvu objave rata ili odobrenja za upotrebu vojne sile.“
Tokom prethodnih mjeseci, kongresni demokrati i pojedini republikanci protivili su se vojnim pripremama Trampove administracije u regionu, forsirajući glasanja u Predstavničkom domu i Senatu o mjerama koje bi zabranile SAD-u da napadne Venecuelu bez odobrenja Kongresa. Te mjere su odbijene.
Odbor za oružane snage Senata SAD-a nije prethodno bio obaviješten o mogućim vojnim akcijama u Venecueli, kazao je u subotu ujutro za CNN izvor upoznat sa situacijom.
Zvaničnici Trampove administracije nijesu se obavezali da će obavještavati kongresne odbore prije potencijalnih kopnenih udara u Venecueli, iako su neki zakonodavci insistirali da budu informisani prije nego što bi vojna akcija bila sprovedena.
Venecuela je optužila američku vojsku za „vojnu agresiju“ nakon što su u ranim jutarnjim satima subote zabilježene eksplozije u zemlji. Donald Tramp je objavio da su američke snage zarobile Nikolasa Madura i odvele ga van države.

Američki senator nazvao napad na Venecuelu "nezakonitim ratom", Senat nije obaviješten

Vlasnik noćnog kluba u kojem je izbio požar, Žak Moreti, koga je policija saslušala u petak, od ranije je poznat francuskim vlastima, prenosi Parizijen.
Nakon požara, koji je u novogodišnjoj noći progutao noćni klub, istraga je fokus usmjerila na Moretija, prenosi RTS.
On i njegova supruga Džesika juče su saslušani u vezi sa razornim požarom, saopšteno je iz tužilaštva kantona Vale.
Medijima je rekao da je u njegovom lokalu u posljednjih deset godina tri puta izvršena inspekcija, kao i da je sve u klubu bilo u skladu sa propisima.
Moreti je od ranije poznat francuskoj policiji zbog slučajeva podvođenja prije tridesetak godina, a takođe je bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog ozbiljnih krivičnih djela u regionu Savoja zbog prevare i otmice prije 20 godina.
U istragu su uključeni i dokazi da je Moreti veliki dio renoviranja navodno obavljao sam.
Na društvenim mrežama pronađene su njegove objave iz 2015. godine na kojima se hvali radovima, a na fotografijama se vidi da je ugrađivao jeftinu, ali izuzetno zapaljivu izolaciju čija je upotreba u podzemnim javnim prostorima u Švajcarskoj strogo zabranjena.
Preživjeli svjedoče i da je jedino stepenište koje je vodilo iz podruma bilo izrazito usko. Postoje indicije da je Moreti tokom renoviranja dodatno suzio stepenište kako bi dobio više prostora u lokalu, što je tokom panike postalo smrtonosna zamka.
<h2>Identifikovane prve četiri žrtve</h2>
Švajcarska policija saopštila je da je identifikovala četiri žrtve požara u diskoteci u švajcarskom skijalištu Kran-Montani.
Prve četiri žrtve su identifikovane kao dvije Švajcarkinje starosti 21 i 16 godina i dva Švajcarca starosti 18 i 16 godina, prenosi BBC.
Njihova tijela su vraćena porodicama, saopštila je švajcarska policija.
Više detalja, uključujući njihova imena, još nije objavljeno.
Kako je navedeno, rad na identifikaciji preostalih žrtava se nastavlja.

Vlasnik noćnog kluba u Kran-Montani od ranije poznat francuskoj policiji

Nikolas Maduro je rođen u radničkoj porodici 23. novembra 1962. godine. Otac mu je bio sindikalni vođa. Radio je kao vozač autobusa kada je vojni oficir Ugo Čavez predvodio neuspjeli državni udar 1992. godine.
Zalagao se da Čavez bude pušten iz zatvora i bio je žestok pristalica njegove ljevičarske agende. Nakon što je Čavez izabran za predsjednika 1998. godine, Maduro je postao poslanik u parlamentu, a kasnije i predsjednik parlamenta te ministar vanjskih poslova.
<h2>Amerika mu uvela teške sankcije</h2>
Čavez ga je imenovao svojim nasljednikom i nakon njegove smrti Maduro tijesno pobjeđuje na predsjedničkim izborima 2013. godine.
Uslijedio je ekonomski kolaps zemlje, uz hiperinflaciju i nestašice osnovnih proizvoda. Optuživan je za namještanje izbora i kršenje ljudskih prava, uključujući nasilne obračune s demonstrantima 2014. i 2017. godine, kada su milioni Venecuelanaca emigrirali u inostranstvo.
SAD je vladi Nikolasa Madura uveo teške sankcije, optužujući ga za korupciju, što je on uporno odbacivao. Na treći predsjednički mandat položio je zakletvu u januaru 2025. godine, nakon izbora 2024. koje su opozicija i međunarodni posmatrači ocijenili nepoštenim. Hiljade ljudi koji su protestovali nakon proglašenja izborne pobjede bili su uhapšeni.
Na represivni karakter Madurove vlasti ukazala je i dodjela Nobelove nagrade za mir 2025. godine liderki venecuelanske opozicije Mariji Corini Mačado.

Tag: pritisak