Dionice su ove sedmice na svjetskim berzama značajno pojeftinile, a pod najvećim pritiskom bio je tehnološki sektor, jer se ulagači plaše da su nakon snažnog rasta posljednjih mjeseci cijene u tom segmentu tržišta previsoke.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 1,2 odsto na 46.987 bodova, dok je S&amp;P 500 skliznuo 1,6 odsto na 6.728 poena, a Nasdaq tri odsto na 23.004 boda.
Pad indeksa najviše je posljedica strahovanja da su cijene dionica velikih tehnoloških kompanija došle do previsokih vrijednosti, pa su ulagači odlučili da povuku dio zarade s tržišta, prenosi Hina.
Već duže vrijeme cijene dionica tehnoloških kompanija snažno rastu, zahvaljujući euforiji u vezi sa razvojem vještačke inteligencije, pa je to glavni razlog rekordnih vrijednosti berzanskih indeksa.
Zbog toga neki analitičari upozoravaju da je tržište precijenjeno. Drugi, pak, smatraju da još ima prostora za dalji rast, jer i dalje ima volje za kupovinu.
- Pitanje visine cijena zabrinjava dugoročno, no tržište je i dalje optimistično. U utorak su cijene dionica pale između jedan i 1,5 odsto, no već narednog dana porasle su oko 0,8 odsto. To znači da su ulagači skloni kupovini dionica kada cijene padnu - objasnio je strateg u firmi Murphy &amp; Sylvest, Paul Nolte.
No, ima i onih koji smatraju da je tržište precijenjeno i da slijedi dalja korekcija cijena.
Na tržištu vlada nesigurnost i zbog toga što američke savezne službe i dalje ne rade, pa nema statističkih izvještaja o ekonomskim kretanjima.
Stoga ulagači prate manje obuhvatne izvještaje privatnih kompanija i instituta, koji ukazuju na slabljenje američkog tržišta rada i povećani broj otpuštanja, kako zbog smanjenja troškova, tako i uvođenja rješenja na osnovu vještačke inteligencije.
Podršku tržištu pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija i banaka.
Do sada je izvještaje objavilo više od 430 kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa, pri čemu ih je oko 83 odsto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.
Zbog toga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u trećem tromjesečju porasle 16,8 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok su na početku sezone objava finansijskih izvještaja očekivali rast od 8,8 odsto.
I na evropskim berzama cijene dionica su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,4 odsto na 9.682 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,6 odsto na 23.569 poena, a pariski CAC 2,1 odsto na 7.950 bodova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Svjetske berze pale zbog pritiska na tehnološki sektor

Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, poručili iz Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici.
Oni su Vijestima kazali da Unija izražava žaljenje zbog javnih izjava poslanika u crnogorskom parlamentu tokom rasprave o godišnjem izvještaju o radu Tužilaštva, tokom koje je, između ostalog, predsjednik parlamenta, Andrija Mandić, pozvao vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da podnese ostavku.
Iz Delegacije su naveli da EU snažno upozorava da bilo kakav oblik političkog uplitanja ili javnog pritiska na tužioce podriva vladavinu prava i povjerenje građana u institucije.
- Ovi događaji, uključujući i nedavni incident u vezi sa zahtjevom Skupštine da se održi kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca u predmetu "Telekom", izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg neprimjerenog političkog uticaja na autonomiju Državnog tužilaštva u Crnoj Gori - kazali su iz Delegacije EU.
Iz Delegacije EU su podsjetili da su podjela vlasti, nezavisnost pravosuđa i autonomija Državnog tužilaštva temeljni stubovi vladavine prava i ključni zahtjevi u poglavljima 23 i 24.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštvo, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - naglasili su iz Delegacije.
Oni su dodali da Tužilaštvo mora biti u mogućnosti da postupa autonomno i u potpunoj saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o državnom tužilaštvu.
- Napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU zavisi od kontinuiranog napretka u reformama vladavine prava i osiguranja da se prethodno ostvareni rezultati očuvaju - rekli su iz Delegacije EU.

500x500

1250x600

1084x550

Delegacija EU: Političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava

Stotine zaposlenih koji rade za institucije Evropske unije zatražile su u otvorenom pismu upućenom predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i visokoj predstavnici Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaji Kalas da izvrše pritisak na Izrael da dozvoli ulazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Više od 700 potpisnika traži otvaranje svih kopnenih prelaza za isporuku osnovne robe u Pojas Gaze, kao i dozvolu za pristajanje brodova koji prevoze humanitarnu pomoć, javila je Al Jazeera, koja je imala uvid u pismo.
- Izraelu se ne smije dozvoliti da pokaže prezir prema još jednom sporazumu i dalje nepoštovanje prema Evropskoj uniji - navodi se u pismu, čiji se potpisnici pozivaju na sporazum koji je EU postigla sa Izraelom sredinom jula kako bi se poboljšala situacija u Pojasu Gaze.
Ističe se da je EU najveći trgovinski partner Izraela i da zbog toga ima značajan uticaj pri insistiranju na poštovanju međunarodnog humanitarnog prava.
Potpisnici su predložili konkretne mjere koje bi mogle da budu preduzete protiv Izraela, kao što su ciljane sankcije prema entitetima odgovornim za ometanje pristupa humanitarne pomoći, uključujući izraelske lidere, i suspendovanje diplomatskih odnosa sa Izraelom, prenosi Tanjug.

Zaposleni u institucijama EU: Kalas i Fon der Lajen da izvrše pritisak na Izrael

Iranske vlasti su danas pozvale novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa &nbsp;da promijeni politiku „maksimalnog pritiska koju je sprovodio tokom svog prvog mandata“, prenijele su agencije.
- Tramp mora da pokaže da ne slijedi pogrešnu politiku iz prošlost - rekao je novinarima potpredsjednik Irana za strateška pitanja Mohamed Džavad Zarif.
Zarif, bivši ministar spoljnih poslova, bio je arhitekta na iranskoj strani nuklearnog sporazuma, zaključenog 2015. godine između Teherana i međunarodne zajednice, uključujući SAD.
Međutim, sporazuma je ugrožen tri godine kasnije, kada je tadašnji predsjednik SAD Donald Tramp povukao svoju zemlju iz tog dogovora i ponovo uveo teške sankcije kao dio politike „maksimalnog pritiska“ protiv Irana.
- Kao proračunat čovjek, on (Tramp) treba da vidi koje su prednosti i mane ove politike i da li želi da nastavi ili promijeni tu štetnu politiku - rekao je Zarif, misleći na karijeru Trampa kao biznismena.
Prvi mandat Donalda Trampa obilježila je i njegova odluka u januaru 2020. da u Iraku bude ubijen moćni iranski general Kasem Sulejmani, zagovornik iranske strategije regionalnog uticaja.
Iranske vlasti su u četvrtak izrazile nadu da će predstojeći povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću omogućiti da se „preispitaju pogrešni pristupi prošlosti“.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, koji ima konačnu reč o svim strateškim odlukama, nije pomenuo američke predsjedničke izbore u govoru u četvrtak.
Tramp je u utorak rekao da ne želi da naudi Iranu, već naprotiv želi da Iranci imaju „veoma prosperitetnu zemlju“.
Pobjeda Trampa dolazi u delikatnom trenutku za Iran, uhvaćen u ratu u Gazi između Izraela i palestinskog Hamasa i prelivanju sukoba u susjednom Libanu protiv Hezbolaha.
Ta dva pokreta Teheran finansijski i vojno podržava u njihovom ratu protiv države Izrael, koju Iran ne priznaje.

Iran pozvao Trampa da ne slijedi „pogrešnu politiku pritiska iz prošlosti“

Tužilački savjet će na sjednici u četvrtak, 3. oktobra, odlučiti da li će preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je nedavno dnevnom listu Pobjeda tražio da mu se ,,u što kraćem roku“ dostave svi novinski tekstovi objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda, u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a odnose se na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
To je saopšteno Portalu ETV iz Tužilačkog savjeta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Glavni i odgovorni urednik Portala ETV Duško Mihailović se, nakon što je Šoškić uputio ultimativni dopis upravi najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori, obratio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, tražeći da se preispita postupanje specijalnog tužioca, odnosno zloupotreba moći i državnih resursa u cilju targetiranja i pokušaja zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića. Dopis slične sadržine Markoviću je poslalo i uredništvo Televizije E.
- Navedena tema će se razmatrati na sjednici Tužilačkog savjeta, koja je zakazana za 3. oktobar 2024. godine, u dijelu tekućih pitanja - odgovoreno je našem portalu iz Tužilačkog savjeta.
Podsjetili su da je članom 42a stav 1 Zakona o Državnom tužilaštvu propisano da rad Tužilačkog savjeta bude javan.&nbsp;
Međutim, dio sjedice posvećen Šoškiću neće biti moguće pratiti.
- Izuzetno od stava 1 ovog člana, javnost će biti isključena prilikom raspravljanja u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, razmatranja pritužbi na zakonitost rada rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, kao i u postupku ocjenjivanja i razmatranja konkretnih predmeta - kazali su nam iz Tužilačkog savjeta.
<h2>Nezabilježen pritisak</h2>
Zahtjev, do sada nezabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić je uputio Pobjedi 24. septembra, a u njemu traži da ga taj medij podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu Pobjeda koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede. Takođe, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Na besprizorni postupak Šoškića reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar....
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ocijenio je da je Šoškić kompromitovao cijeli SDT i urušio ugled tužilačke organizacije. Bilo bi, kako je rekao, interesantno da se vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjasni o ovom slučaju.
Da postupak Šoškića zahtijeva konkretnu reakciju nadležnih smatraju i u Sindikatu medija jer je po srijedi, kako ističu, institucionalni pritisak na rad novinara.
- Ukoliko Šoškić smatra da su mu prava povrijeđena pisanjem Đuranovića, zna se kako se traži zadovoljenje eventualne neke pravde. To sigurno nije korišćenjem institucije u kojoj radi da bi tražio određene stvari koje se lako mogu naći na internetu ili pretragom arhive Pobjede - kazao je ranije za TV E predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković.

Tamara Klikovac

Tužilački savjet u četvrtak o Šoškićevom pokušaju zastrašivanja i targetiranja Đuranovića

Tužilački savjet razmotriće pitanja i navode glavnog i odgovornog urednika Portala ETV Duška Mihailovića koji se jutros obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i članovima Savjeta povodom skandaloznog zahtjeva specijalnog tužioca za organizovani kriminal Miloša Šoškića dnevnom listu Pobjeda. Šoškić je tražio da mu se ,,u što kraćem roku“ dostave svi novinski tekstovi objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda, u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a odnose se na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Mihailović je pitanja uputio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Markoviću da li će preispitati postupanje specijalnog tužioca.
- Molim Vas da nam u kapacitetu VDT-a, ali i predsjednika i članova Tužilačkog savjeta, odgovorite na pitanje da li ćete pokrenuti disciplinski postupak, ili na neki drugi način preispitati djelovanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog zloupotrebe moći i državnih resursa koji se ogledaju u skandaloznom zahtjevu, do sada nezabilježenom tokom postojanja SDT-a prema nekom mediju ili novinaru - naveo je Mihailović u obraćanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakav ultimativni zahtjev Šoškića doživljavamo kao zloupotrebu državne pozicije, pokušaj institucionalnog pritiska, ali i kao targetiranje i pokušaj zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića - istakao je Mihailović u mejlu upućenom Tužilačkom savjetu i VDT-u.
Odgovor našem portalu stigao je nakon nekoliko sati iz Kabineta Markovića.
- Vaša pitanja i navodi biće razmotreni na sjednici Tužilačkog savjeta, nakon čega ćete biti informisani o donijetoj odluci - navedeno je u kratkom odgovoru koji potpisuje Kabinet vrhovnog državnog tužioca.
Zahtjev, do sada nezabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić je uputio pobjedi juče, a u njemu traži da ga taj medij podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu ,,Pobjeda“ koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“. Takodje, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Na besprizorni postupak Šoškića reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar.
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.

VDT: Tužilački savjet odlučivaće o eventualnom preispitivanju postupaka Šoškića

Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu na startu zonskog BVA turnira kvalifikacija za Evropsko prvenstvo za igrače do 18 godina.
Crnogorski odbojkaši savladali su danas u Podgorici, u A grupi, jednog &nbsp;od favorita, selekciju Turske 3:0 (25:17, 25:19 i 25:17).
Fantastična igra na premijernom meču na turniru u Podgorici, kojom su igrači rođeni 2009. godine i mlađi napravili veliki korak ka polufinalu turnira, sa kojeg samo pobjednik ide direktno na Evropsko prvenstvo.
&nbsp;Prvi set Turska je počela silovito, rano stekla opipljivu prednost (6:1), ali to nije uplašilo tim Miljana Boškovića.
Brzo su Vuk Stanojević i saigrači uhvatili priključak, izjednačili na 9:9, a potom raznovrsnim napadima stekli prednost koju su održavali do kraja.&nbsp;
Značio je mnogo prvi set našim momcima, pa su u dobrom ritmu nastavili u drugom. Rival se držao samo do rezultata 4:4 kada je krenula nova rapsodija.
Vuk Stanojević je odigrao maestralan set, osvojio je čak 12 poena, a strane su promijenjene nakon 25:19.
Slično kao i na startu meča, grč u igri mladog crnogorskog tima bio je prisutan i na startu trećeg seta. Nakon 5:1 za Tursku selektor Bošković je reagovao tajm-autom, a na odličan servis Miloševića crnogorska selekcija se vratila i ponovo se pitala za sve.
Prvi put je povela 9:8, poenom Milosavljevića, i od tada je držala konce igre u rukama, a meč zaključila najvećom razlikom u trećem setu, &nbsp;25:17.
"Većinom sada rade emocije - jako, jako velika pobjeda za nas. Vjerujem ovim momcima, vjerujem u dobar rad koji smo imali u proteklom periodu, znamo se dugo. Prošli smo, međutim, samo prvu stepenicu, idemo polako", kazao je selektor Milan Bošković.
Fantastičnu partiju odigrao je kapiten Stanojević - utakmicu je završio sa 24 poena, ali timska igra i povratak iz minusa su nešto što posebno raduje.
"Možda nismo ušli u ovu utakmicu kao favoriti, ali smo pokazali kvalitet i mnogo veću želju za pobjedom. Nadam se da ćemo već sjutra protiv Kosova osigurati plasman u polufinale", kazao je Stanojević.
Uz mladog primača Budve dvocifren je bio i drugi član šampiona, Filip Milosavljević, sa 12 poena.
Igrač Budve, srednji bloker Vukota Čelebić, bio je meč je završio sa devet poena.
Kod Turske najuspješniji je bio Čifči sa šest poena.
Crna Gora će sjutra, drugog dana turnira, igrati sa Kosovom.
Turnir je otvorila Srbija pobjedom nad Grčkom 3:0, u meču B grupe.

Crnogorski odbojkaši pobijedili Tursku

Avion u kom je bio uhapšeni predsjednik Venecuele Nikolas Maduro sletio je u Njujork, javlja CNN.
Avion sa uhapšenim venecuelanskim predsjednikom Nikolasom Madurom i njegovom suprugom Silijom Flores stigao je u vazduhoplovnu bazu Nacionalne garde Strujart u Njujorku, prema riječima federalnog zvaničnika, javlja CNN.
Očekuje se da će Maduro sljedeće sedmice biti suočen s optužbama za drogu i oružje pred saveznim sudom na Menhetnu.
Bračni par je tokom noći izvučen iz svoje spavaće sobe u sklopu velike operacije američke vojske u Karakasu.
Američko ministarstvo pravosuđa danas je objavilo novu optužnicu protiv Madura, kao i protiv njegove supruge i sina.

Avion sa uhapšenim Madurom sletio u Njujork

Dok svijet bruji o najnovijoj vojnoj operaciji SAD u Venecueli, tokom koje je zarobljen predsjednika te zemlje Nikolas Madura i njegova supruga, njegovi bliski politički saveznici – Milorad Dodik i Aleksandar Vučić – ostali su upadljivo nijemi.
Ne tako davno, Vučić je Madura nazivao „velikim prijateljem Srbije", a Vlada Srbije je čak u Karakas poslala tadašnju premijerku Anu Brnabić na inauguraciju. Tada su razmjenjivane poruke o „mostovima saradnje", prijateljstvu i solidarnosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDNoLCRrMYdA%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ni Milorad Dodik nije krio bliskost sa venecuelanskim predsjednikom. Iako se često predstavljao kao vatreni pristalica Donalda Trampa, Dodik je godinama isticao prijateljstvo sa Madurom, poznatim antiglobalistom i saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Fotografije njihovih susreta i dalje se mogu naći na zvaničnim stranicama SNSD-a, kao podsjetnik na nekadašnje političke poruke.
Međutim, nakon što je Tramp naredio, kako je nazvao, „briljantnu operaciju" u kojoj je Maduro zarobljen, Dodik i Vučić iznenada su nestali iz javnosti. Nema objava na društvenim mrežama, nema saopštenja, niti jasnog stava – iako su do juče imali mišljenje o gotovo svakom Trampovom potezu.
Vučićev današnji komentar, tokom posjete kasarni „Vasa Čarapić", bio je krajnje uzdržan: „Nadam se da će se situacija u Južnoj Americi smiriti i da će prestati napadi na Venecuelu."
Bez osude, ali i bez podrške. Samo opšta poruka o smirivanju tenzija. Dodik, koji je ranije javno hvalio Madura, u ovom trenutku potpuno je nevidljiv – kako na društvenim mrežama, tako i u medijima.
Ovakav razvoj događaja nameće pitanje: šta će sada Dodik i Vučić reći o Trampovoj akciji protiv političara kojeg su javno slavili? Hoće li i dalje braniti svoje „prijatelje", ili će se uzdržati od bilo kakve kritike Sjedinjenih Država i Trampa, strahujući od posljedica najavljenih američkih zakona usmjerenih protiv korumpiranih političara i saradnika narko-kartela?
Maduro i Rusija nijesu jedini saveznici koji su se našli pod pojačanom pažnjom Vašingtona. Dok američka moć demonstrira spremnost da sankcioniše one koji se nađu na suprotnoj strani, Vučić i Dodik – nekadašnji simpatizeri Trampove politike – danas biraju tišinu.

Maduro – veliki prijatelj Dodika i Vučića: Ili je to bio do trenutka kada ga je Tramp uhapsio?

Venecuela je bogata prirodnim resursima. Posjeduje najviše nafte na svijetu, ali i značajne količine gasa, željeza, boksita, čelika, mangana, zlata i dijamanata. Bogata je i vodom i šumama. Tu je i ugalj, ali ne u količini u kojoj ima ostale pomenute resurse.
Procjena je da ova država, sa površinom od 916.445 kvadratnih kilometara i 30 miliona stanovnika, ima 303 milijarde barela nafte. Radi poređenja, Sjedinjene Američke Države imaju 55 milijardi barela nafte, čime su devete u svijetu po zalihama. Dakle, Venecuela ima pet puta više „crnog zlata“ od SAD-a.
<h3>Gdje se nalaze venecuelanska naftna polja</h3>
Venecuelanske naftne rezerve se prvenstveno nalaze u Pojasu Orinoko, prostranom području na istoku zemlje površine 55 hiljada kvadratnih kilometara. Na tom prostoru nalazi se ekstra teška sirova nafta, koja je vrlo viskozna i gusta, zbog čega je znatno teža i skuplja za eksploataciju od konvencionalne sirove nafte.
Za eksploataciju ove nafte potrebna je napredna tehnologija, poput ubrizgavanja pare i miješanja sa lakšom sirovom naftom kako bi bila tržišno prihvatljiva. Zbog svoje gustine i sumpora, ekstra teška sirova nafta se obično prodaje uz popust u odnosu na lakšu.
U eksploataciji dominira državna naftna kompanija Petroleos de Venezuela S.A. (PDVSA). Riječ je o kompaniji koja se suočava sa brojnim izazovima, uključujući zastarjelu infrastrukturu, nedovoljna ulaganja, loše upravljanje i međunarodne sankcije. Sve to ograničava Venecuelu da u potpunosti iskoristi svoje ogromne rezerve nafte.
Venecuela je među državama sa najnižim cijenama goriva, prvenstveno zbog širokih vladinih subvencija. Benzin od 95 oktana košta 0,84 bolivara (0,06 KM) po litru. Gorivo je jeftinije jedino u Libiji i Iranu. Radi poređenja, prosječna cijena benzina u svijetu iznosi 1,29 dolara (2,17 KM) po litru.
<h3>Koliki je izvoz nafte</h3>
Prema podacima Opservatorija ekonomske složenosti (OEC), Venecuela je 2023. godine izvezla naftu u vrijednosti od 4,05 milijardi dolara (6,8 milijardi KM), što je znatno manje od Saudijske Arabije (181 milijarda dolara), Sjedinjenih Američkih Država (125 milijardi dolara) i Rusije (122 milijarde dolara). Venecuela izvozi i relativno male količine rafiniranih derivata, poput benzina i dizela.
<h3>Zašto je izvoz smanjen</h3>
Ova država je bila jedna od osnivačica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Nekada je bila jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte, posebno nakon osnivanja PDVSA-e i nacionalizacije stranih naftnih kompanija. Krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih samo je Sjedinjenim Državama dnevno isporučivala između 1,5 i 2 miliona barela nafte, a američko tržište je bilo jedno od najznačajnijih.
Međutim, izvoz je počeo naglo da opada 1998. godine, kada je Ugo Čaves izabran za predsjednika. Čaves je preoblikovao naftni sektor, nacionalizovao imovinu, restrukturirao PDVSA-u i prioritet dao domaćim političkim ciljevima u odnosu na izvozna tržišta.
Politička nestabilnost, loše upravljanje PDVSA-om i nedovoljna ulaganja u infrastrukturu doveli su do pada proizvodnje. Situacija se dodatno pogoršala nakon što je Nikolas Maduro naslijedio Čavesa. Administracija Donalda Trampa je 2017. godine uvela sankcije Venecueli, koje su 2019. dodatno pooštrene.
Time je ograničena mogućnost Venecuele da prodaje sirovu naftu SAD-u i pristupi međunarodnim finansijskim tržištima. U takvim okolnostima, Venecuela se okrenula Kini, koja je postala njen najveći kupac nafte, dok su značajni kupci i Indija i Kuba.
<h3>Trampove namjere</h3>
Sjedinjene Američke Države su danas, dva sata poslije ponoći, izvele vojnu operaciju u Venecueli tokom koje su uhapšeni Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores. Donald Tramp je najavio da će američko pravosuđe procesuirati bračni par zbog saradnje sa narkokartelima, čime su, kako tvrdi, nanijeli štetu SAD-u.
Američki predsjednik i drugi visoki zvaničnici više puta su istakli nezadovoljstvo venecuelanskom politikom prema naftnim resursima, posebno nacionalizacijom nalazišta koja su eksploatisale američke kompanije. Zbog toga američki zvaničnici tvrde da je Venecuela „uzela ono što je pripadalo SAD-u“.
Tramp je u obraćanju medijima nakon napada najavio da će američke kompanije investirati milijarde dolara u venecuelansku naftnu industriju, tvrdeći da će time obogatiti Venecuelu.
<h3>Ostali resursi</h3>
Venecuela je bogata i gasom – posjeduje 5,6 triliona kubnih metara, čime je druga u Latinskoj Americi i među 10 država svijeta po rezervama. Najveća nalazišta se nalaze na istoku zemlje, u saveznoj državi Anzoategi. Međutim, značajan dio tog gasa se ne koristi na domaćem tržištu, već u rafinerijama ili za izvoz. Gas je, kao i nafta, u potpunosti pod državnom kontrolom, preko PDVSA-e.
Većinom se izvozi u latinoameričke i karipske države, a prije sankcija najveći kupac su bile Sjedinjene Države. Manji dio se izvozio i u Evropu.
Venecuela ima između 15 i 20 milijardi tona željeza, čime je među deset latinoameričkih zemalja s najvećim rezervama, iako nije vodeći globalni izvoznik poput Brazila ili Australije. Takođe posjeduje: dvije milijarde tona boksita, što je umjerena količina za ovaj region; stotine miliona tona mangana, što nije mnogo u poređenju s Afrikom i Australijom; stotine tona potencijalnog zlata, što je manje u poređenju s Kinom, Australijom ili Rusijom, ali je značajno u latinoameričkom kontekstu; dijamante u količini koja nije presudna globalno, ali je strateški važna.
Ne treba zanemariti ni venecuelanske hidroenergetske i šumske resurse.

Venecuela ima najviše nafte na svijetu, ali tu su i plin, zlato, dijamanti i još mnogo toga

Službenici Uprava policije, odnosno Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, u nastavku aktivnosti u okviru akcije „Petarda“, pronašli su i oduzeli 7.115 komada različitih vrsta petardi i 30 komada vatrometa kod jednog lica u ciljanoj kontroli.
Kako je saopšteno, policijski službenici su, na osnovu operativnih saznanja da S.F. (26) iz Nikšića posjeduje veću količinu pirotehničkih sredstava radi ilegalne prodaje, izvršili kontrolu vozila kojim je upravljao. Tom prilikom u vozilu je pronađena pomenuta količina pirotehnike, koja je od lica i oduzeta.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
Akcija „Petarda“, usmjerena na suzbijanje nedozvoljene trgovine pirotehničkim sredstvima i sprečavanje njihove zloupotrebe, sprovodi se na nacionalnom nivou.

Nikšić: U akciji „Petarda“ oduzeto više od 7.000 petardi i 30 komada vatrometa

Službenici Uprava policije, Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane, podnijeli su krivične prijave protiv tri lica zbog sumnje da su izvršila nelegalnu gradnju u zoni Nacionalni park Biogradska gora.
Kako je saopšteno, krivične prijave su podnijete državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama protiv M.Š., M.P. i R.V. iz Berana, zbog sumnje da su počinili krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje. Prijave su uslijedile nakon što su policijski službenici, tokom aktivnosti usmjerenih na borbu protiv ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine, identifikovali slučajeve nelegalne gradnje u zaštićenoj zoni nacionalnog parka.
Sumnja se da je M.Š. u julu 2022. godine u zoni NP Biogradska gora izgradio dva objekta – vikendice dimenzija 5×4 i 5×3 metra. M.P. je, prema navodima policije, u junu 2023. godine na istom lokalitetu izgradio objekat dimenzija 2,5×3 metra, dok je R.V. na tom području podigao objekat dimenzija 7×6,4 metra.
O svim utvrđenim činjenicama obaviještene su i nadležne inspekcijske službe, kako bi, u okviru svojih ovlašćenja, preduzele dalje aktivnosti u cilju uklanjanja nelegalno izgrađenih objekata.
Iz Uprave policije poručuju da će službenici nastaviti sa planskim i kontinuiranim aktivnostima u skladu sa nacionalnim prioritetima u borbi protiv ekološkog kriminala, naglašavajući da je zaštita prirode i životne sredine jedno od strateških opredjeljenja države i ključnih oblasti djelovanja nadležnih organa.

Nelegalna gradnja u NP Biogradska gora: Krivične prijave protiv tri Beranca

Službenici Uprava policije, Regionalnog centra granične policije „Centar“ – Stanice granične policije Podgorica, lišili su slobode državljanina Republike Albanije B.M. (41) zbog sumnje da je koristio falsifikovanu vozačku i falsifikovanu saobraćajnu dozvolu.
Kako je saopšteno, policijski službenici su danas, 3. januara 2026. godine, oko 00.20 časova, na Granični prelaz Božaj, prilikom ulaska u Crnu Goru, kontrolisali B.M., koji je upravljao vozilom marke „Audi“, model A6 Avant, italijanskih registarskih oznaka. On je policijskim službenicima na uvid dao pasoš Republike Albanije, kao i vozačku i saobraćajnu dozvolu navodno izdate od strane Republike Italije.
Tokom graničnih provjera, policijski službenici su posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost priloženih dokumenata, nakon čega je, u saradnji sa službenicima FRONTEX-a, izvršena detaljna kontrola na drugoj liniji graničnih provjera. Tom prilikom uočena su odstupanja u odnosu na originalne dokumente, te je utvrđeno da su vozačka i saobraćajna dozvola falsifikati.
O događaju je obaviještena državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koja je naložila prikupljanje obavještenja od B.M. Nakon toga, tužiteljka je donijela odluku da se B.M. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
Od osumnjičenog su oduzeti falsifikovani dokumenti – vozačka i saobraćajna dozvola, kao i vozilo „Audi A6 Avant“. B.M. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnoj državnoj tužiteljki radi daljeg postupanja.

GP Božaj: Državljanin Albanije uhapšen zbog falsifikovanih dokumenata, oduzet „Audi A6 Avant“

Svečana dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ biće upriličena u Vladinom domu, u subotu, 4. januara, sa početkom u 12 časova, povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.
Najviše priznanje Prijestonice tom prilikom biće uručeno docentu dr Mihailu Vukmiroviću i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, za doprinos razvoju nauke, kulture i afirmaciji crnogorskog identiteta.

Tag: pritisak