Dionice su ove sedmice na svjetskim berzama značajno pojeftinile, a pod najvećim pritiskom bio je tehnološki sektor, jer se ulagači plaše da su nakon snažnog rasta posljednjih mjeseci cijene u tom segmentu tržišta previsoke.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 1,2 odsto na 46.987 bodova, dok je S&amp;P 500 skliznuo 1,6 odsto na 6.728 poena, a Nasdaq tri odsto na 23.004 boda.
Pad indeksa najviše je posljedica strahovanja da su cijene dionica velikih tehnoloških kompanija došle do previsokih vrijednosti, pa su ulagači odlučili da povuku dio zarade s tržišta, prenosi Hina.
Već duže vrijeme cijene dionica tehnoloških kompanija snažno rastu, zahvaljujući euforiji u vezi sa razvojem vještačke inteligencije, pa je to glavni razlog rekordnih vrijednosti berzanskih indeksa.
Zbog toga neki analitičari upozoravaju da je tržište precijenjeno. Drugi, pak, smatraju da još ima prostora za dalji rast, jer i dalje ima volje za kupovinu.
- Pitanje visine cijena zabrinjava dugoročno, no tržište je i dalje optimistično. U utorak su cijene dionica pale između jedan i 1,5 odsto, no već narednog dana porasle su oko 0,8 odsto. To znači da su ulagači skloni kupovini dionica kada cijene padnu - objasnio je strateg u firmi Murphy &amp; Sylvest, Paul Nolte.
No, ima i onih koji smatraju da je tržište precijenjeno i da slijedi dalja korekcija cijena.
Na tržištu vlada nesigurnost i zbog toga što američke savezne službe i dalje ne rade, pa nema statističkih izvještaja o ekonomskim kretanjima.
Stoga ulagači prate manje obuhvatne izvještaje privatnih kompanija i instituta, koji ukazuju na slabljenje američkog tržišta rada i povećani broj otpuštanja, kako zbog smanjenja troškova, tako i uvođenja rješenja na osnovu vještačke inteligencije.
Podršku tržištu pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija i banaka.
Do sada je izvještaje objavilo više od 430 kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa, pri čemu ih je oko 83 odsto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.
Zbog toga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u trećem tromjesečju porasle 16,8 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok su na početku sezone objava finansijskih izvještaja očekivali rast od 8,8 odsto.
I na evropskim berzama cijene dionica su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,4 odsto na 9.682 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,6 odsto na 23.569 poena, a pariski CAC 2,1 odsto na 7.950 bodova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Svjetske berze pale zbog pritiska na tehnološki sektor

Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, poručili iz Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici.
Oni su Vijestima kazali da Unija izražava žaljenje zbog javnih izjava poslanika u crnogorskom parlamentu tokom rasprave o godišnjem izvještaju o radu Tužilaštva, tokom koje je, između ostalog, predsjednik parlamenta, Andrija Mandić, pozvao vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da podnese ostavku.
Iz Delegacije su naveli da EU snažno upozorava da bilo kakav oblik političkog uplitanja ili javnog pritiska na tužioce podriva vladavinu prava i povjerenje građana u institucije.
- Ovi događaji, uključujući i nedavni incident u vezi sa zahtjevom Skupštine da se održi kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca u predmetu "Telekom", izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg neprimjerenog političkog uticaja na autonomiju Državnog tužilaštva u Crnoj Gori - kazali su iz Delegacije EU.
Iz Delegacije EU su podsjetili da su podjela vlasti, nezavisnost pravosuđa i autonomija Državnog tužilaštva temeljni stubovi vladavine prava i ključni zahtjevi u poglavljima 23 i 24.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštvo, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - naglasili su iz Delegacije.
Oni su dodali da Tužilaštvo mora biti u mogućnosti da postupa autonomno i u potpunoj saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o državnom tužilaštvu.
- Napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU zavisi od kontinuiranog napretka u reformama vladavine prava i osiguranja da se prethodno ostvareni rezultati očuvaju - rekli su iz Delegacije EU.

500x500

1250x600

1084x550

Delegacija EU: Političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava

Stotine zaposlenih koji rade za institucije Evropske unije zatražile su u otvorenom pismu upućenom predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i visokoj predstavnici Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaji Kalas da izvrše pritisak na Izrael da dozvoli ulazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Više od 700 potpisnika traži otvaranje svih kopnenih prelaza za isporuku osnovne robe u Pojas Gaze, kao i dozvolu za pristajanje brodova koji prevoze humanitarnu pomoć, javila je Al Jazeera, koja je imala uvid u pismo.
- Izraelu se ne smije dozvoliti da pokaže prezir prema još jednom sporazumu i dalje nepoštovanje prema Evropskoj uniji - navodi se u pismu, čiji se potpisnici pozivaju na sporazum koji je EU postigla sa Izraelom sredinom jula kako bi se poboljšala situacija u Pojasu Gaze.
Ističe se da je EU najveći trgovinski partner Izraela i da zbog toga ima značajan uticaj pri insistiranju na poštovanju međunarodnog humanitarnog prava.
Potpisnici su predložili konkretne mjere koje bi mogle da budu preduzete protiv Izraela, kao što su ciljane sankcije prema entitetima odgovornim za ometanje pristupa humanitarne pomoći, uključujući izraelske lidere, i suspendovanje diplomatskih odnosa sa Izraelom, prenosi Tanjug.

Zaposleni u institucijama EU: Kalas i Fon der Lajen da izvrše pritisak na Izrael

Iranske vlasti su danas pozvale novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa &nbsp;da promijeni politiku „maksimalnog pritiska koju je sprovodio tokom svog prvog mandata“, prenijele su agencije.
- Tramp mora da pokaže da ne slijedi pogrešnu politiku iz prošlost - rekao je novinarima potpredsjednik Irana za strateška pitanja Mohamed Džavad Zarif.
Zarif, bivši ministar spoljnih poslova, bio je arhitekta na iranskoj strani nuklearnog sporazuma, zaključenog 2015. godine između Teherana i međunarodne zajednice, uključujući SAD.
Međutim, sporazuma je ugrožen tri godine kasnije, kada je tadašnji predsjednik SAD Donald Tramp povukao svoju zemlju iz tog dogovora i ponovo uveo teške sankcije kao dio politike „maksimalnog pritiska“ protiv Irana.
- Kao proračunat čovjek, on (Tramp) treba da vidi koje su prednosti i mane ove politike i da li želi da nastavi ili promijeni tu štetnu politiku - rekao je Zarif, misleći na karijeru Trampa kao biznismena.
Prvi mandat Donalda Trampa obilježila je i njegova odluka u januaru 2020. da u Iraku bude ubijen moćni iranski general Kasem Sulejmani, zagovornik iranske strategije regionalnog uticaja.
Iranske vlasti su u četvrtak izrazile nadu da će predstojeći povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću omogućiti da se „preispitaju pogrešni pristupi prošlosti“.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, koji ima konačnu reč o svim strateškim odlukama, nije pomenuo američke predsjedničke izbore u govoru u četvrtak.
Tramp je u utorak rekao da ne želi da naudi Iranu, već naprotiv želi da Iranci imaju „veoma prosperitetnu zemlju“.
Pobjeda Trampa dolazi u delikatnom trenutku za Iran, uhvaćen u ratu u Gazi između Izraela i palestinskog Hamasa i prelivanju sukoba u susjednom Libanu protiv Hezbolaha.
Ta dva pokreta Teheran finansijski i vojno podržava u njihovom ratu protiv države Izrael, koju Iran ne priznaje.

Iran pozvao Trampa da ne slijedi „pogrešnu politiku pritiska iz prošlosti“

Tužilački savjet će na sjednici u četvrtak, 3. oktobra, odlučiti da li će preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je nedavno dnevnom listu Pobjeda tražio da mu se ,,u što kraćem roku“ dostave svi novinski tekstovi objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda, u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a odnose se na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
To je saopšteno Portalu ETV iz Tužilačkog savjeta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Glavni i odgovorni urednik Portala ETV Duško Mihailović se, nakon što je Šoškić uputio ultimativni dopis upravi najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori, obratio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, tražeći da se preispita postupanje specijalnog tužioca, odnosno zloupotreba moći i državnih resursa u cilju targetiranja i pokušaja zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića. Dopis slične sadržine Markoviću je poslalo i uredništvo Televizije E.
- Navedena tema će se razmatrati na sjednici Tužilačkog savjeta, koja je zakazana za 3. oktobar 2024. godine, u dijelu tekućih pitanja - odgovoreno je našem portalu iz Tužilačkog savjeta.
Podsjetili su da je članom 42a stav 1 Zakona o Državnom tužilaštvu propisano da rad Tužilačkog savjeta bude javan.&nbsp;
Međutim, dio sjedice posvećen Šoškiću neće biti moguće pratiti.
- Izuzetno od stava 1 ovog člana, javnost će biti isključena prilikom raspravljanja u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, razmatranja pritužbi na zakonitost rada rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, kao i u postupku ocjenjivanja i razmatranja konkretnih predmeta - kazali su nam iz Tužilačkog savjeta.
<h2>Nezabilježen pritisak</h2>
Zahtjev, do sada nezabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić je uputio Pobjedi 24. septembra, a u njemu traži da ga taj medij podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu Pobjeda koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede. Takođe, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Na besprizorni postupak Šoškića reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar....
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ocijenio je da je Šoškić kompromitovao cijeli SDT i urušio ugled tužilačke organizacije. Bilo bi, kako je rekao, interesantno da se vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjasni o ovom slučaju.
Da postupak Šoškića zahtijeva konkretnu reakciju nadležnih smatraju i u Sindikatu medija jer je po srijedi, kako ističu, institucionalni pritisak na rad novinara.
- Ukoliko Šoškić smatra da su mu prava povrijeđena pisanjem Đuranovića, zna se kako se traži zadovoljenje eventualne neke pravde. To sigurno nije korišćenjem institucije u kojoj radi da bi tražio određene stvari koje se lako mogu naći na internetu ili pretragom arhive Pobjede - kazao je ranije za TV E predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković.

Tamara Klikovac

Tužilački savjet u četvrtak o Šoškićevom pokušaju zastrašivanja i targetiranja Đuranovića

Tužilački savjet razmotriće pitanja i navode glavnog i odgovornog urednika Portala ETV Duška Mihailovića koji se jutros obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i članovima Savjeta povodom skandaloznog zahtjeva specijalnog tužioca za organizovani kriminal Miloša Šoškića dnevnom listu Pobjeda. Šoškić je tražio da mu se ,,u što kraćem roku“ dostave svi novinski tekstovi objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda, u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a odnose se na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Mihailović je pitanja uputio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Markoviću da li će preispitati postupanje specijalnog tužioca.
- Molim Vas da nam u kapacitetu VDT-a, ali i predsjednika i članova Tužilačkog savjeta, odgovorite na pitanje da li ćete pokrenuti disciplinski postupak, ili na neki drugi način preispitati djelovanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog zloupotrebe moći i državnih resursa koji se ogledaju u skandaloznom zahtjevu, do sada nezabilježenom tokom postojanja SDT-a prema nekom mediju ili novinaru - naveo je Mihailović u obraćanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakav ultimativni zahtjev Šoškića doživljavamo kao zloupotrebu državne pozicije, pokušaj institucionalnog pritiska, ali i kao targetiranje i pokušaj zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića - istakao je Mihailović u mejlu upućenom Tužilačkom savjetu i VDT-u.
Odgovor našem portalu stigao je nakon nekoliko sati iz Kabineta Markovića.
- Vaša pitanja i navodi biće razmotreni na sjednici Tužilačkog savjeta, nakon čega ćete biti informisani o donijetoj odluci - navedeno je u kratkom odgovoru koji potpisuje Kabinet vrhovnog državnog tužioca.
Zahtjev, do sada nezabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić je uputio pobjedi juče, a u njemu traži da ga taj medij podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu ,,Pobjeda“ koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“. Takodje, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Na besprizorni postupak Šoškića reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar.
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.

VDT: Tužilački savjet odlučivaće o eventualnom preispitivanju postupaka Šoškića

Danas će se nastaviti potraga za osobom, ili više njih, koja je preksinoć kod mosta Luča u Podgorici automobilom sletjela u nabujalu rijeku.
Kako je juče za TVCG kazao direktor Regionalnog centra Bijela Danilo Mijajlović ronioci djeluju u uslovima snažne struje, minimalne vidljivosti i ozbiljnih bezbjednosnih rizika.
On je naveo da poseban bezbjednosni izazov predstavlja i sama zona pretrage, područje oko mosta Luča, gdje se u podnožju konstrukcije nalazi armaturno željezo.

Danas nastavak potrage za nestalima u Morači

Siniša Karan, kandidat SNSD-a, pobjednik je ponovljenih izbora i novi predsjednik bh entiteta Republike Srpske.
Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije BiH, nakon svih obrađenih biračkih mjesta, Karan je ukupno osvojio 224.384 glasa, odnosno 50,54 odsto glasova. Kandidat SDS-a Branko Blanuša osvojio je 213.513 glasova, odnosno 48,09 odsto.
Na ponovljenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je 41.826 birača, što je 49,51 odsto od ukupnog broja građana sa pravom glasa.

Siniša Karan novi predsjednik Republike Srpske

Usljed obilnih padavina proteklih dana, došlo je do dodatnog aktiviranja klizišta na lokalitetu Krnjač, na saobraćajnici Andrijevica – Konjuhe, koje prijeti da u potpunosti prekine put i onemogući odvijanje saobraćaja, prenosi Portal<a href="https://www.dan.co.me/crna-gora/na-saobracajnici-andrijevica-konjuhe-kliziste-ugrozilo-put-5336668"> Dan.</a>
Inače, ovo klizište se pojavilo još prije desetak godina kada je došlo do velikog ulegnuća asfaltne podloge. Radnici Komunalnog preduzeća su u više navrata širili kolovoz i uklanjali zemlju i kamenje, ali to nije predstavljalo konačno rješenje.
– I pored toga što klizište učesnicima u saobraćaju zadaje ozbiljne probleme, još uvijek nije došlo do njegove detaljne sanacije, a u saznanju smo da su sredstva za te namjene davno obezbijeđena. Klizište sada prijeti da potpuno obustavi saobraćaj na putu koji vodi ka potkomovskim selima – navode mještani.

Na saobraćajnici Andrijevica – Konjuhe: Klizište ugrozilo put

Evropska komisija odgodila je predstavljanje novog paketa sankcija protiv Moskve dok ne obavi konsultacije s partnerima iz skupine G7 o budućnosti gornje granice cijena ruske nafte.
Prijedlog je ambasadorima trebalo da bude predstavljen u petak, ali je to odgođeno za početak sljedeće sedmice, potvrdilo je za Euronews nekoliko zvaničnika i diplomata.
Među idejama koje se razmatraju je i potpuna zabrana pomorskih usluga, što bi drastično promijenilo dosadašnji pristup, piše Euronews.
Potpuna zabrana pomorskih usluga
Plan, koji najglasnije zagovaraju Finska i Švedska, zabranio bi kompanijama iz Evropske unije pružanje bilo kakvih usluga, poput osiguranja, prevoza ili pristupa lukama, plovilima koja prevoze rusku sirovu naftu ili naftne derivate. Do sada je EU dopuštao takve usluge, ali isključivo za tankere koji su poštovali gornju granicu cijena skupine G7, mehanizam koji je na snazi od decembra 2022. godine. Ta je gornja granica nedavno prilagođena na 44,10 dolara po barelu kako bi odražavala tržišne trendove i pojačala pritisak na rusku ratnu ekonomiju. Dinamičnu granicu cijena primjenjuju EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Japan, dok su Sjedinjene Američke Države zadržale izvornu razinu od 60 dolara po barelu.
Posljedice napuštanja mehanizma
Ako bi EU uvela potpunu zabranu pomorskih usluga, gornja granica cijena praktično bi prestala da važi na području Unije. Kompanijama bi bilo zabranjeno servisiranje svih ruskih plovila bez izuzetka, bez obzira na to prodaju li naftu iznad ili ispod cjenovnog limita. Finska i Švedska smatraju da bi takva zabrana donijela višestruke koristi: značajno bi povećala troškove ruskom naftnom sektoru, bila bi jednostavnija za sprovođenje i suzbila bi korišćenje falsifikovanih dokumenata, kojima se Moskva često služi za zaobilaženje sankcija.
Ipak, napuštanje mehanizma ograničenja cijena moglo bi biti problematično za neke države članice, naročito ako druge zemlje skupine G7 ne prihvate tu inicijativu. Za svaku odluku o sankcijama potrebna je jednoglasnost svih 27 članica.
Čeka se stav Vašingtona
Brisel nastoji da uskladi svoje poteze s Bijelom kućom, koja je u oktobru sankcionisala dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosnjeft i Lukoil, nakon neuspjeha planiranog sastanka predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina. Zbog dominacije američkog dolara u globalnoj trgovini, sankcije Vašingtona imale su eksteritorijalni efekat i primorale Moskvu da svoju naftu tipa Ural prodaje uz veći popust. Potencijalna zabrana pomorskih usluga zadala bi novi udarac ruskim prihodima od energenata.
Međutim, Trampova administracija oklijeva s izmjenama gornje granice cijena. Prošle godine bila je jedina članica G7 koja je odbila prelazak na dinamički mehanizam. Dodatni faktor su i pregovori o mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije koje vodi Vašington, a koji su dosad postigli ograničen napredak. Nakon dvodnevnih trilateralnih razgovora u Abu Dabiju, Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu 314 ratnih zarobljenika, dok su SAD i Rusija odlučile ponovo da uspostave vojni dijalog na visokom nivou, prvi put u više od četiri godine.
- Vidjećemo u kojem će smjeru ići mirovni pregovori- rekao je američki ministar finansija Skot Besent, napominjući kako Vašington „razmatra“ dodatne kaznene mjere.
Što još donosi novi paket sankcija?
Osim mjera vezanih za pomorske usluge, očekuje se da će sljedeći paket sankcija EU proširiti crnu listu plovila takozvane „flote u sjeni“ i subjekata za koje se sumnja da pomažu Moskvi u nabavci zabranjenih proizvoda, s posebnim naglaskom na Kinu. Prema pisanju Blumberga, paket bi mogao uključivati i zabranu uvoza ruskog iridijuma, rodijuma, platine i bakra.
Brisel želi da odobri dvadeseti paket sankcija do 24. februara, na četvrtu godišnjicu početka rata. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta trebalo bi tog dana da otputuju u Ukrajinu kako bi potvrdili dalju podršku Evropske unije.
- Vidjećemo kada će tačno biti ispunjeni svi uslovi za usvajanje, ali mogu potvrditi da se posljednjih dana intenzivno radilo na dvadesetom paketu sankcija. Mogli bismo ga očekivati vrlo brzo- izjavio je u petak poslijepodne portparol Komisije.&nbsp;

Tag: pritisak