Djelovi optužbe u kojima se pojedinim nezavisnim medijima na teret stavlja da su dio organizovane kriminalne grupe moraju izazvati sumnju - ocijenio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan komentarišući posljednju akciju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Naredba za istragu, kako je ustvrdio, uključuje isključivo medije koji nijesu bili medijska poluga litijaške revolucije i koji nijesu na linijama podrške politikama vlada od 2020, na način kako „avgustovci“ to žele.
- I uvaženi pravnici tvrde da je SDT ovim ušao na veoma klizav teren koji može negativno uticati na dalje procese demokratizacije crnogorskog društva, obezbjeđivanja slobode i nezavisnosti medija, slobode govora i ukupno ljudskih prava - naglasio je Belan.
Ustvrdio je da se privode takozvani mimeri samo sa opozicionog pola političke scene i podsjetio da su „mim grupe“ bile takođe jedna od važnih poluga litijaške revolucije i promjena 2020.&nbsp;
- Da SDT želi zaista da se obračuna sa kriminalnim uticajem na medije u Crnoj Gori, ako ga je identifikovao, kako to da se taj uticaj nalazi isključivo kod medija koji se kritički odnose prema „avgustovskim“ vladama, a ne i kod medija koji kontinuirano promovišu govor mržnje, šovinizam, fašizam, targetiraju građane i funkcionere građanske, proevropske i suverenističke orijentacije - naveo je Belan gostujući u emisiji Link na Radio Televiziji Crne Gore (RTCG).
Ako uzmemo matricu koju je SDT postavio, Belan je za primjer uzeo slučaj sa Belvedera iz 2022. godine kada je Javni servis objavio da je pucano na policiju.&nbsp;
- Zašto je već prošlo četiri godine da osoba ili grupa koja je pucala nije uhapšena, a ako takvih nema onda je vijest bila lažna i opravdano je da se pitamo ko iza takve vijesti stoji i da li je tu postojala određena grupa koja je informaciju izmislila, organizovano plasirala u etar na Javnom servisu i sa kojim ciljem - naveo je Belan.
<h2>Parlamentanoj većini voda došla do nosa</h2>
Vladajuća parlamentarna većina je, cijeni on, svjesno i sa namjerom dovela Ustavni sud u stanje nefunkcionalnosti.
- Sada im je pred dolazak predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen „voda došla do nosa“ i po ko zna koji put moraju se „prodati“ kao proevropski političari“ - rekao je Belan.
On je naglasio da kao „čisti politički bezobrazluk“ vidi optužbe da opozicija opstruira izvršenje obaveza iz EU agende time što ne želi glasati za kandidate za sudije Ustavnog suda koje nameće parlamentarna većina.
- Aktuelni momenat sa predlaganjem dva kandidata ne može posmatrati izolovano, već kao dio ukupne destrukcije koju proizvodi parlamentarna većina, a čiji su elementi i protiv ustavno penzionisanje sutkinje Đuranović, odugovlačenje izbora sudije nakon prestanka funkcije sudiji Gogiću, izbjegavanje da na dnevni red Skupštine uopšte i dođe glasanje o kandidatkinji koju je predložio predsjednik Milatović - rekao je Belan.
&nbsp;Opozicija je, podvlači on, upravo zarad EU agende u svemu tome bila i suviše konstruktivna i strpljiva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Belan: SDT ušlo na klizav teren koji može negativno uticati na dalje procese demokratizacije, slobode govora, nezavisnosti medija i ljudskih prava

Da bi neko bio optužen da je uticao na uređivačku politiku medija mora se dokazati da je koncepcija tog medija promijenjena - ukazao je bivši potpredsjednik Vlade Srbije i psiholog Žarko Korać.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ustvrdio da novinari imaju moć upravo zato što je njihov zadatak da obavještavaju javnost.
- Tako su srušili i američkog predsjednika Niksona - jer su obavijestili javnost da lagao. Crnogorske vlasti optužuju za odavanje podataka, a ne zna se po kom je to propisu i zakonu - rekao je on.
Korać smatra da su crnogorske vlasti optužile medije jer su imali toliko saznanja da nijesu smjeli na ličnoj ravni da se obračunavaju sa novinarima.
- Vi hoćete da sudite ljude koji su možda dali informacije, tako tvrdi tužilaštvo, koje ne bi smjeli da znaju, na koje propise i koje zakone se tačno pozivaju, šta ne smije - a šta smije?! Drugo je kada to date novinaru - kako se to zove uticaj na medije, vi morate da dokažete da je to promijenilo koncepciju medija kome su ti podaci dati. Znate li kako je to teško dokazati? Govorim o normalnoj državi i normalnom sudu, mi nemamo normalne sudove, ni državu. Milivoje Katnić sjedi u zatvoru godinu i po. To nije zatvor nego pritvor, to služi da ne bi uticao na svjedoke?! Godinu i po dana?! Koliko će da bude, još pet godina?! To je besmisleno - jasan je Korać.&nbsp;
Sam je bio iznenađen, kaže Korać, brzinom kojom su se studenti organizovali i pokrenuli najveće proteste po cijeloj Srbiji, inostranstvu, pješačili, vozili bicikla do Strazbura... Srbija je, cijeni on, promijenjena - a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se služi svime da bi ostao na vlasti, uključujući pokušaj da ućutka N1 i Novu koje su jedini nezavisni mediji u Srbiji.
- Oni su vratili nadu da se u Srbiji nešto može promijeniti. Problem je bio što su njihovi protesti kako su rekli ne politički, iako su po meni eminentno politički protesti. Oni su imali dva skupa u Beogradu, na Trgu Slavije i po nekim procjenama bilo je bar 200 000 do 300 000 ljudi. Ogroman broj ljudi se tu skupio. Sada su to građansko studentski procesi, ali je nešto opao intenzitet, promijenila se atmosfera, Vučić koji je autokrata, koji je daleko od demokratskih čovjeka u defanzivi je svo ovo vrijeme, on ne može da vrati svoju popularnost, on je nešto zaustavio pad svoje podrške, ali je još uvijek ona ispod 50 posto i zato on ne raspisuje izbore, studentski osnovni zahtjevi su da raspise izbore, on ih ne raspisuje, što pokazuje da on odlično zna da više nema nadpolovičnu većinu - rekao je Korać.&nbsp;
Predsjednik Srbije, kaže Korać, za sve što ne valja optužuje bivšu vlast punih 12 godina, kao što i u Crnoj Gori kad god ponestane podrške vlasti - okrive onu od prije 2020. godine.
- Neka mi neko kaže, ko podržava vlast u Crnoj Gori, gdje to još formirana vlast u crkvi? Uključujući vrlo katoličke zemlje kao što je Irska, Poljska, Španija... To je nezamislivo, da vidimo da se formira u manastiru vlada - tamo bi svi pali u nesvijest, kao da je srednji vijek - istakao je Korać.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDl0xElQIiAU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Korać: Morate dokazati da je koncepcija medija promijenjena da bi neko bio optužen da je uticao na uređivačku politiku

Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore, niti Zakon o unutrašnjim poslovima ne poznaju institut - zahtjev za izjašnjenje, kako je dopis urednici M portala Danici Nikolić formulisao vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Velimir Furtula. Skandalozni dopis juče je uruče Nikolić, a od nje se zahtijeva izjašnjenje o tekstu Portala ETV, koji je prenio M portal, objavljenom 10. januara pod naslovom „<a href="https://etv.me/drustvo/spiskove-nepodobnih-napravili-scepanovic-i-saranovic">Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“</a> autorke, jedne od urednica u Portalu ETV, Kaćuše Krsmanović. Kako su nam objasnili naši sagovornici iz sektora bezbjednosti, ne postoji formulacija - zahtjev za dostavljanje izjašnjenja na osnovu koga bi se bilo koji građanin, ni kao fizičko lice, a ni kao odgovorno lice u pravnom licu izjašnjavao. Postavlja se pitanje što znači da se neko izjasni? Da odgovori na dopis policije? Što ako to ne bude dovoljno, pa policija ponovo šalje dopis za novo ili dopunsko izjašnjenje? Naši sagovornici ukazuju da bi jedino bilo ispravno da je policija po Zakoniku o krivičnom postupku uputila poziv da se od osobe prikupe obavještenja.&nbsp; - To bi podrazumijevalo da policija, na propisanom obrascu gdje je precizno naznačeno ko se poziva, zašto, što je pravni osnov za poziv, naznačeno mjesto i vrijeme kad treba da se odazove pozivu i što je cilj prikupljanja obavještenja, i da obavijesti građanina o pojedinostima poziva. Takođe, taj poziv bi morao imati pravnu pouku da je građanin dužan da se odazove pozivu, ali isto tako da nije dužan da pruži obavještenje shodno odredbama ZKP – a i sa obaveznim potpisom obrađivača predmeta, odnosno inspektora koji je zadužen da prikupi obavještenja u konkretnom slučaju – objašnjavaju naši sagovornici. Nejasno je, takođe, kažu oni, što će na „zahtjevu“ potpis pomoćnika direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6" data-rendition-name="original" width="1222" height="1632" loading="lazy" alt="Dopis Uprave policije"> </figure>  Zahtjev naslovljen na urednicu M Portala i novinarku Krsmanović obiluje brojnim netačnim i nepreciznim informacijama, a jedino što je tačno navedeno je adresa na kojoj se nalazi M Portal. - Dana 10. januara na web sajtu www.portal.me objavljen je tekst pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“ sa navedenim izvorom Portal ETV/ foto Portal ETV u kojem je objavljena posljednja stranica akta Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije koji je označen stepenom tajnosti „interno“ – navodi se u dopisu Furtule dostavljenom Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115170116_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250115170116_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Velimir Furtula"> <figcaption>Velimir Furtula(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  Furtula čak „objašnjava“ zbog čega nije trebalo objavljivati tekst koji je za Upravu policije sporan. - S obzirom da se radi o aktu koji je označen stepenom tajnosti i čiji se sadržaj u skladu sa Zakonom o tajnim podacima ne smije objavljivati, neophodno nam je da nam po nalogu tužioca ODT u Podgorici Ivana Bojanića u cilju identifikacije svih počinilaca krivičnog djela iz člana 369 KZCG – odavanje tajnih podataka, dostavite izjašnjenje na okolnosti ko je novinarki Vašeg portala Kaćuši Krsmanović omogućio uvid i fotografisanje naznačenog akta, te da li ste prilikom donošenje odluke o objavljivanju internog akta konsultovali službenike nadležnih državnih organa, te ukoliko jeste kojeg službenika – piše u dopisu koji potpisuje Furtula. Da je cilj Furtulinog zahtjeva pritisak na urednice Krsmanović i Nikolić kategoričan je i advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.6402%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvolkov-pritiskom-pokusavaju-da-zaustave-pisanje-o-rasulu-u-bezbjednosnom-sektoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Ne želim da vjerujem da je ovo tražio tužilac, već da je ovo neki pritisak Uprave policije ka novinarskoj profesiji. I ono što je meni posebno zabrinjavajuće, a što sam mogao da pročitam jeste da je Kaćuša Krsmanović u tekstu objavila samo posljednju stranu nekog navodno internog dokumenta. Ako ona treba da da izjavu na okolnosti iz člana 369 KZCG, a uvidom u to što je objavljeno lako se da utvrditi da nije objavljen nijedan tajni podatak – istako je Volkov juče za Portal ETV. Dodao je da se na toj strani što je objavljena vidi metodologija odnosno reperi i kriterijumi na osnovu kojih se određuju da li neka osoba može imati bezbjednosne smetnje za rad u policiji. Uzdrmani bezbjednosni sektor Crne Gore kojim upravljaju Demokrate, čija je jedina preokupacija grčevita borba za fotelje koje im neumitno izmiču, pokazuje nedopustivu dozu nekompetentnosti u svim kadrovskim rješenjima kojim pokušavaju da se izvuku iz situacije u koju su zapali. Naravno, u sistemu u kojem je tužuilaštvo tek puko političko oruđe ne bi trebalo da iznenadi pojačavanje pritiska na medije od čelnika „ministarstava sile“ – od Alekse Bečića, koji je potpredsjendik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, do ministara Danila Šaranovića i Dragana Krapovića, te njihove ekipe.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Izjašnjenje – formulacija koje nema u zakonima

Povodom interesovanja medija za postupanja tužilaca u konkretnim predmetima Tužilački savjet je ocijenio da svako lice koje smatra da je potrebno preispitati postupanje tužilaca može da pokrene postupak u skladu sa zakonom - saopšteno je iz Tužilačkog savjeta nakon sjednice na kojoj su članovi tog tijela iza zatvorenih vrata raspravljali hoće li preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je tražio da mu dnevni list Pobjeda ,,u što kraćem roku“ dostavi svi novinske tekstove koji su objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Dodali su da je od razmatranih devet pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada sedam pritužbi ocijenjeno kao neosnovano, a dvije kao osnovane.
Oni u saopštenju nijesu precizirali da se ova poruka odnosi na slučaj Šoškića, te hoće li dalje raspravljati o pokušaju da se zastraši novinar Draško Đuranović, kao i na ugrožavanje novinarskih sloboda i gušenje slobodne riječi.
Odgovore na ta pitanja Tužilački savjet bi sjutra trebalo da dostavi našem portalu.
Podsjećamo, u zahtjevu kakav do sada nije zabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić naređio je da ga Pobjeda podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik. Takođe, Šoškić je zatražio da mu se dostave svi tekstovi i nakon što je Đuranoviću prestala funkcija?!&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu ,,Pobjeda“ koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“. Takodje, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Nije jasno zbog čega naredbodavno traži da mu Pobjeda zvanično - ,,u što kraćem roku“ - dostavi tekstove u periodu kada je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, kada su svi ti tekstovi već objavljeni u dnevnoj novini?! &nbsp;
Urednik Portala ETV Duško Mihailović uputio je ovim povodom pitanja vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću ukazujući na pritiske specijalnog tužioca na bivšeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.&nbsp;
- Molim Vas da nam u kapacitetu VDT-a, ali i predsjednika i članova Tužilačkog savjeta, odgovorite na pitanje da li ćete pokrenuti disciplinski postupak, ili na neki drugi način preispitati djelovanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog zloupotrebe moći i državnih resursa koji se ogledaju u skandaloznom zahtjevu, do sada nezabilježenom tokom postojanja SDT-a prema nekom mediju ili novinaru. Ovakav ultimativni zahtjev Šoškića doživljavamo kao zloupotrebu državne pozicije, pokušaj institucionalnog pritiska, ali i kao targetiranje i pokušaj zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića - istakao je Mihailović u mejlu upućenom Tužilačkom savjetu i VDT-u.
Odgovor našem portalu stigao je nakon nekoliko sati iz Kabineta Markovića.
- Vaša pitanja i navodi biće razmotreni na sjednici Tužilačkog savjeta, nakon čega ćete biti informisani o donijetoj odluci - navedeno je u kratkom odgovoru koji potpisuje Kabinet vrhovnog državnog tužioca.
&nbsp;I uredništvo Televizije E uputilo je Markoviću zahtjev da odgovori na ova pitanja.
Na besprizorni postupak Šoškića i pokušaj da zastraši Đuranovića i naređuje jednom mediju, reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar, predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković...
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ukazao je da potez Šoškića nije samo kompromitacija tužilaštva - već pokušaj urušavanja osnovnih medijskih sloboda i izražavanja. Podvukao je i da su upravo te slobode u poglavlju 23 za pristupanje Evropskoj uniji implicirajući da ovakvi postupci, između ostalog, ugrožavaju i napredak naše države.

Anja Ivanović

Tužilački savjet nakon sjednice iza zatvorenih vrata: Svako ko smatra da je potrebno preispitati postupanje tužilaca može da pokrene postupak

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje najnoviji pokušaj zastrašivanja novinara i medija od strane specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp;
- Svega par mjeseci nakon što je označio ugledne novinare i pisca Milorada Popovića da su pod uticajem kriminalne organizacije, tužilac Šoškić ponovo vrši direktan atak na Pobjedu i novinara Draška Đuranovića. Naredbodavni i ultimativni ton dopisa koji je poslat Pobjedi svjedoči o namjeri tužioca da se i taj medij, kao i novinar Đuranović, zastraše i zaustavi pisanje o ovom tužiocu – piše se u reagovanju MSS-a.
Kako navode, iz svega što se dešava poslednjih mjeseci na relaciji specijalno tužilaštvo - mediji i novinari, jasno je da postoji očigledna namjera da se novinari i pojedini mediji kriminalizuju kako bi se zastrašili i spriječili u obavljanju svoje djelatnosti.&nbsp;
- Možda ne u potpunosti, ali bar toliko da se zaustavi pisanje o tužiocu Šoškiću koji na ovaj način, silom, pokušava da odgovori na pisanje medija o njemu. Nije poznato da je neka državna institucija u poslednjih dvadeset godina ovako direktno i otvoreno prijetila novinarima i medijima. Možda je krajnje vrijeme da neko zaustavi ovako opasane namjere prije nego što sloboda medija i sloboda izražavanja bude gurnuta u blato i zgažena od strane lokalnih državnih moćnika – zaključuje se u saopštenju MSS-a

Medijski savjet za samoregulaciju osudio ponašanje tužioca Šoškića

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji, a odluku o ograničavanju komunikacija donijele su bezbjednosne agencije nakon protesta koji su izbili posljednjih dana, saopštilo je danas iransko Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija.
U saopštenju objavljenom na Telegram kanalu iranske vlade navodi se da ministarstvo radi na uspostavljanju komunikacije i obnavljanju internet usluga, prenose mediji.
U Iranu su 8. januara održani protesti nakon poziva Reze Pahlavija, sina šaha Irana koji je svrgnut 1979. godine, prenose agencije.
Video snimci na društvenim mrežama prikazivali su proteste velikih razmjera, a internet usluge u Iranu su odmah bile prekinute.
Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog iranskog rijala.
Protesti u nekoliko iranskih gradova kasnije su se pretvorili u sukobe sa policijom, a ima žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima.
Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael za orkestriranje nemira u Islamskoj Republici.

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Tag: pritisak-na-medije