Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra biće jasna poruka svim medijskim radnicima u Crnoj Gori i test za vlasti koliko su spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost - ocijenjenili su sagovornici agencije MINA predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i izvršna direktokra Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić.
Anketa koju je agencija MINA uradila sa grupom crnogorskih novinara iz različitih medija, pokazala je da se ne osjećaju bezbjedno kada rade svoj posao i da postoje politički pritisci na rad medija.
<h2>RAD NA TERENU VELIKI PROBLEM</h2>
Kračković je rekao da je rad na terenu prepoznat kao jedan od velikih problema i da je bilo nekoliko težih incidenata, gdje su na meti bili novinari.&nbsp;
On je dodao i da su novinari ispravno prepoznali jake političke pritiske zbog toga što oni kasnije mogu da generišu druge vrste prijetniji i napada.
- Simpatizeri političkih partija nekritički prihvataju narative političara koji targetiraju novinare i onda oni upućuju prijetnje novinarima - naveo je Kračković.
<h2>NAJMANJE 120 INCIDENATA ZA PET GODINA</h2>
On je podsjetio da je u posljednjih pet godina Sindikat medija zabilježio najmanje 120 incidenata u kojima su mete napada ili žrtve bili novinari.
Kračković je istakao da broj napada i pritisaka na novinare nije smanjen i pored institucionalnih pomaka i usvajanja izmijenog Krvičnog zakonika, kojim su povećane kazne za napade na novinare, ali i uprkos tome što policija promptno reaguje na najveći broj slučajeva napada i nastoji da ih odmah procesuira.
I Nikolić je saglasna sa stavom novinara, ocjenujući da država ima dobar zakonski okvir da garantuje bezbjednost novinarima i medijima.
- Ti dobri zakoni i odlična rješenja, koja su vrlo često usaglašena sa najboljim evropskim i međunarodnim standardima, u Crnoj Gori se ne primjenuju najčešće. I tu je ključ problema, jer na političkom nivou imamo kontinuiran politički pritisak na novinare, medije - dodala je Nikolić.
<h2>PRITISCI</h2>
Ona je ukazala na to da već godinu nije obezbijeđeno da Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je jedna od najvažnijh medijskih institucija u državi, radi u punom kapacitetu.
- Zato što političari koji su na vlasti, parlamentarna većina, ne žele da puste u Savjet čovjeka koji je dugogodišnji novinar, instruktor novinarstva, koji uživa reputaciju i kredibilitet - istakla je Nikolić.
Ona je kazala da generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić i dalje obavlja tu funkciju, uprkos brojnim presudama da je nezakonito izabran.
- Imamo i presude protiv članova Savjeta RTCG, ali kao da su se stvari izvrnule i umjesto da Savjet kontroliše rad manadžmenta, menadžment kontroliše rad Savjeta. Tu imamo odstupanje od primjene zakona i pokušaj političke kontrole - smatra Nikolić.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo odbrane nedavno uskratilo akreditaciju za pojedine redakcije, što je, kako je navela, nezapamćeno.&nbsp;
Ukazala je i da pregovori u Javnom serivsu, oko potpisivanja kolektivnog ugovora idu teško.&nbsp;
- U prvih sto mjesta za zarade u Javnom servisu, nema novinara, nema medijskih radnika. Onda imamo osnivanje paralelnog sindikata. Odjednom vidite novinare iz prajm tajma kojih više nema ne vode emisije - istakla je Nikolić.
Ona smatra da su sve to vidovi jednog snažnog pritiska na sindikalni aktivizam i pokušaje ljudi da se izbore za pobojšanje svog standarda.
Nikolić je ukazala na slučaj napada na Steva Vasiljevića, Igora Pejovića i Balšu Rudovića u Zaostru kod Berana kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.&nbsp;
- Na jednom dijelu teritorije policija ne reaguje na brutalno maltretiranje ljudi - otimanje opreme, vađenje snimaka, prijetnje ubistvom - navela je Nikolić.
<h2>GRANSKI UGOVOR MOŽE POBOLJŠATI PRAVA NOVINARA</h2>
Kračković je rekao da još nema granskog koletivnog ugovora zbog toga što ne može da dođe do dogovora između sindikata, dva koji pregovaraju i poslodavaca, odnosno vlastnika medija.
On je kazao da će Sindikat i dalje pokušavati da dođe do dogovora, dodajući da posljednja dešavanja u pojedinačnim medijima mogu biti podstrek da dođe do dogovara oko granskog kolektivnog ugovora.
Kračković je dodao da je Radio Televizija Pljevlja potpisala svoj kolektivni ugovor poslije mnogo godina, kojim su poboljšani uslovi za rad i zarade zaposlenih u tom mediju.&nbsp;
On je kazao da je nakon pregovora o kolektivnom ugovoru u Javnom servisu, kada je bilo protesta Sindikata zaposlenih koji su se žalili na pritiske manadžmenta, na kraju došlo do kompromisa.
- Sada se očekuje samo da Ministarstvo finansija da saglasnost i taj kolektivni ugovor biće potpisan i njime će biti povećane zarade u Javnom servisu - istakao je Kračković.
On je ocijenio da su posjednja dešavanja u pojedinačnim medijima značajan podstrek da se uskoro proba dogovoriti granski kolektivni ugovor na nivou države, koji može poboljšati prava i novinara, i medijskih radnika, odnosno da se tim ugovorom obezbijedi minimum prava ispod kojih se ne može ići.&nbsp;
- Zbog čega je to značajno? Jer u Crnoj Gori danas imamo preko 200 medija. U preko polovine, ja sam siguran, da vi nemate poštovanje nekih osnovnih prava novinara - smatra Kračković.
<h2>NEZAINTERESOVANOST MLADIH</h2>
Nikolić je kazala da je dobra ilustracija o tome koliko je novinarstvo bezbjedna, popularna i atraktivna profesija Crnoj Gori, činjenica da mladi nijesu zaintersovani da se bave tim poslom.
Ona smarta da je država dužna da obezbijedi okvir za slobodan rad.&nbsp;
Nikolić je kazala da nigdje u zakonu ne piše da se ne smiju targitirati ili kriminalizovati novinari i da im se ne smiju davati neke generalne ocjene bez dokaza, ističući da se to vrlo često dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da policija treba da stoji i da mirno gleda kad novinare napada grupa bijesnih ljudi, ali to se dešava - navela je Nikolić.&nbsp;
Dodala je da nigdje u zakonu ne piše da Ministarstvo odbrane smije da uskraćuju i akreditacije novinarima, ali da se to dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da generalni direktor javnog servisa ne smije da bude na toj dužnosti i ne može i da krši zakone ove države, a da i dalje obavlja tu dužnost, ali to se i dalje dešava. Nigdje ne piše da moraš da radiš ovako težek posao, a da imaš ispod prosječne plate. To nigdje ne piše. To su sve stvari koje zavise od ambijenta i nivoa političke kulture na koje političari utiču, ali isto tako postoji dio naše odgovornosti - medijskih organizacija, novinara - navela je Nikolić.
Ona je kazala da je to pitanje budućnosti novinarske profesije.
<h2>ONLAJN PRIJETNJE NAJČEŠĆE</h2>
Kračković je kazao da su prijetnje preko društvenih mreža najčešći vid napada na novinare proteklih godina koje je i Sindikat medija registrovao u svim istraživanjima.
- Ti napadi su specifični zbog toga što policija i tužilaštvo u dosta slučajeva ne mogu da ih riješe i zbog toga što su neke od tih stizale sa adresa iz drugih država. Međutim, u posljednje vrijeme neki od tih slučajeva su riješeni, nakon proteka određenog vremena, ali neki i dalje nijesu. To je veliki razlog za zabrinutost - rekao je Kračković.
On je objasnio da se radi o slučajevima onlajn prijetnji, ili preko društvenih mreža ili preko mejla.
- Imali smo čak i slučajeve prijetnji masovnim silovanjem čitavih redakcija. To su stvari koje moraju snažno da nas zabrinu i moraju do kraja biti riješeni - dodao je Kračković.
<h2>OHRABRUJE PRESUDA ZA PRIJETNJE NOVINARKI TV E</h2>
On je kazao da su nakon nekoliko godina, 2020. i 2021. godine imali i veliki broj fizičkih incidenata, što je bila posljedica oštre polarizacije u društvu nakon promjene vlasti.
- Ono što može da ohrabri jeste posljednja presuda, iako prvostepena, za slučaj prijetnje novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, kada je to dijelo kvalifikovano po novom, izmjenjenom Krivičnom zakoniku i počinilac dobio devet mjeseci zatvora - naveo je Kračković.
On je dodao da toga nije bilo u slučajevima napada na novinarku Pobjede Anu Rajčković i na fotoreportere i novinare u Gornjem Zaostru.&nbsp;
- Taj slučaj po nama ide dosta traljavo. Zbog toga što ste vi isprva imali optužnicu protiv jedne osobe. Sada su tu dodate još dvije koje se krivično terete i pet koje se prekršajno gone - naveo je Kračković.
On je poručio da Sindikat pomno prati dešavanja i kako će nadležni organi, prvenstveno sud, na kraju donijeti odluke u tom predmetu.&nbsp;
- Smatramo da će to biti jasna poruka svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga kakva bude presuda u tom najtežem slučaju napada na novinare Crnoj Gori u ovoj godini - kazao je Kračković.
<h2>DOŠAO VELIKI BROJ MEDIJA SA SRPSKIM KAPITALOM</h2>
Nikolić je kazala da se, nakon promjene vlasti 2020. godine, promijenila i medijska scena jer je došao veliki broj medija sa stranim kapitalom i to sa jedne adrese, a to je Srbija.&nbsp;
- Nijesam sigurna da smo dolaskom i osnivanjem tolikog broja medija dobili na kvalitetu, sklonija sam prije da se saglasim sa onima koji primećuju da smo dobili, u stvari, politički uticaj - ocijenila je Nikolić.
Ona je rekla da je dijaloška uloga medija u društvu veoma značajna da bi se obezbijedio prostor za razgovor različitih aktera.
<h2>POJEDINI NOVINARI RTCG NESTALI SA PRAJM TAJMA</h2>
Nikolić je rekla da su pojedini novinari na Javnom servisu, urednici od Vladana Mićunovića, Andrijane Kadije, Marijane Marković, Isidore Šoć, Dušanke Pejović, nestali sa prajm tajma u Javnom servisu.
- Zašto? Iz kog razloga? Zašto se kačim na javni servis? Zato što ne postoje nikakvi pisani i tragovi, zašto se ti ljudi miču. A to je par ekselans pritisak na novinare - kazala je Nikolić.
Kračković je kazao da je Crna Gora fenomen zbog toga što ima preko 200 medija na prostoru sa samo 630 hiljada stanovnika, a što logički može da zvuči da su mediji održivi.&nbsp;
- Naše posljedne istraživanje pokazalo je da profit, odnosno dobit medija, pada. Ona je prepolovljena u odnosu na 2023. godinu, prvenstveno zbog rasta troškova - kazao je Kračković.
On je ocijenio da je ogromna uloga države i da zbog ona može lako da kontroliše određene medije.&nbsp;
- Zbog toga što polovina ukupnog novca u crnogorskim medijima dolazi direktno od države, odnosno od lokalnih samuprava ili opština koje su osnivači lokalnih javnih emitera - naveo je Kračković.
<h2>TESTOVI ZA SLOBODU MEDIJA</h2>
On smatra da se ne pridaje dovoljna pažnja tome kako izvještavati sa rizičnih događaja, ali da u Sindikatu očekuju da se situacije u tom pogledu mijenjati.
- Sindikat medija je prije dvije godine izdao i prve smjernice, odnosno procjenu rizika u redakcijama za izvještavanje sa rizičnih događaja i slao ih novinarima i redakcijama sa molbom da se te pročitaju i primijenjuju kada dođe do situacije da se mora izvištavati sa nekih tako rizičnih skupova - rekao je Kračković.
Nikolić je kazala da će za nju test koliko su stvarno političari na vlasti spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost, biti presuda u slučaju Gornjeg Zaostra.
- Ishod te presude će biti vrlo znakovit kakav je odnos sudova u Crnoj Gori ili dijela sudova, prema onome što je bezbjednost novinara i sloboda medija i koji su autoriteti kojima se u ovom društvu ne smije ništa i koji su, da kažem, van kontrole pravnog sistema - navela je Nikolić.
On je istakla da je druga stvar hitno popunjavanje Savjeta AMU i raspisivanje konkursa za izbor preostalih članova tog tijela da se ta administrativna prepreka otkloni i da agencija može da funkcioniše u punom kapacitetu.&nbsp;
- Potpisivanje kolektivnog ugovora između rukovodstva RTCG i reprezentativnog sindikata i odobravanje tog kolektivnog uvora od Ministarstva finansija, kao i odstupanje Borisa Raonića sa mjesta čelne funkcija direktora jer su pravosnažne presude jasno stavile do znanja da je on tu nezakonito - navela je Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, to su testovi koji će da pokažu da li stvarno poštujemo slobodu medija ili su nam samo usta puna svega toga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra test za spremnost vlasti da garantuje novinarima bezbjednost

U ratnim zonama i pod političkim pritiskom novinari se suočavaju sa prijetnjama, cenzurom i nasiljem, ali uprkos opasnostima nastavljaju poštovati profesionalne standarde i etiku.
To je poručeno sa sesije „Mediji i samoregulacija u uslovima rata i političkog pritiska“, održane u okviru dvodnevne godišnje konferencije Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE) u Budvi, čiji je domaćin Medijski savjet za samoregulaciju.
Konferencija „Imaju li savjeti za štampu budućnost?” počela je u četvrtak, 25. septembra, a održana je i godišnja skupština Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE). Medijski savjet za samoregulaciju je ovogodišnji domaćin AIPCE konferencije, i ovo je prvi put za 30 godina, koliko Alijansa djeluje, da se konferencija održava u nekoj od zemalja Zapadnog Balkana. Ove godine učestvovalo je 30 država, sa preko 60 učesnika, sa tri kontinenta.
Dopisnica Al Jazeere iz Gaze, Youmna El Sayed , u onlajn obraćanju, kazala je da je u ratu prva žrtva istina.
- Ali u Gazi, za palestinske novinare, istina je postala i naša dužnost i naša kazna - poručila je El Sayed, opisujući realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju njene kolege.
Tokom dvije godine, kako je navela, palestinski novinari nosili su teret koji nijedan drugi u svijetu nije bio primoran da ponese.
- Za razliku od stranih novinara koji nakratko dođu u ratnu zonu pa odu, mi nismo imali predaha niti osjećaj sigurnosti. Mi smo živjeli priču o kojoj izvještavamo i dalje jesmo ta priča - navela je El Sayed.
Kazala je da su izvještavali o razaranju sopstvenih domova, ubistvu svojih porodica i raseljavanju vlastitom i onom svojih komšija, prijatelja i kolega, navodeći da su uprkos tome ostali posvećeni profesionalnim standardima: tačnosti, pravičnosti, odgovornosti i humanosti.
El Sayed smatra da svijet palestinske novinare ne tretira jednako kao kolege u drugim državama.
- Palestinski novinari nijesu dobili istu pravdu, solidarnost, vjerodostojnost niti zaštitu. Svijet od nas traži da budemo neutralni dok izvještavamo o genocidu. Ali neutralnost, pred licem ugnjetavanja, nije novinarstvo, to je nepravda - rekla je El Sayed.
Kazala je da se od njih očekuje da potisnu emocije dok govore o ubijanju vlastite djece, sahranama kolega i razaranju čitavih kvartova.
- To očekivanje je i dehumanizujuće i nerealno. Da, mi smo novinari, ali smo i ljudska bića - istakla je El Sayed.
On je naglasila da su palestinski novinari suočeni sa kampanjama diskreditacije.
- Izrael je vodio sistematske kampanje da nas prikaže kao aktiviste, operativce, lažove. Te optužbe nikada nijesu bile odbijene, već su ih mainstream mediji ponavljali, čime su podrili našu vjerodostojnost i učestvovali u našem ućutkivanju - rekla je El Sayed.
Ukazala je da je tokom protekle dvije godine u Gazi ubijeno više novinara nego u bilo kojem drugom ratu u modernoj istoriji.
- To nije rečenica koju treba olako shvatiti. Ako se dešava nama danas, šta garantuje da se sjutra neće desiti drugim novinarima širom svijeta? - upozorila je El Sayed.
Smatra da su dvostruki standardi očigledni, navodeći kad su novinari sa Zapada napadnuti da svijet zahtijeva zaštitu.
- Kada smo mi ubijeni, to se brzo zaboravlja. I nastavlja da se dešava - upozorila je El Sayed.
Predstavnik Komisije za novinarsku etiku iz Ukrajine Oleksij Pogorelov kazao je da je od početka sukoba, tržište oglašavanja gotovo potpuno nestalo.
- Nakon početnog pada do nule, djelimično se oporavilo. Najveći TV kanali i medijske kuće povratile su do 40 odsto tržišta, dok lokalni mediji bilježe oporavak od samo deset odsto - naveo je Pogorelov.
Istakao je da je rat izazvao masovna preseljenja, navodeći da je oko 50 odsto Ukrajinaca napustilo svoja uobičajena mjesta stanovanja, što je direktno uticalo na pretplate, distribuciju i dostupnost medijskih sadržaja.
- Kad je riječ o konzumiranju vijesti, istraživanja pokazuju da 75 odsto Ukrajinaca vijesti prati preko društvenih mreža, pri čemu je Telegram najpopularniji kanal za komunikaciju i informisanje - rekao je Pogorelov.
Istakao je da to znači da ljudi konzumiraju vijesti kako oni to smatraju, što ne mora biti primarni izvor provjerenih informacija.
- Situacija među novinarima je dramatična. Neki su poginuli, nestali ili služe u vojsci, uključujući mnoge iskusne urednike. To znači da sada novinske redakcije često vode novajlije i mladi novinari, pa je nivo iskustva i stručnosti niži - pojasnio je Pogorelov.
Ekonomija lokalnih medija je dodatno pogođena, a kako je istakao 40 - 50 odsto lokalnih medija zatvoreno je zbog ekonomskih faktora, a ne političkog pritiska.
- Prije rata, Ukrajina je imala oko 700 lokalnih medija; danas ih je ostalo između 200 i 300 - dodao je Pogorelov.
Predstavnica Komore za novinarku etiku iz Gruzije Lija Čahunashvili, kazala je da se mediji u toj državi suočavaju se sa ozbiljnim pritiscima i napadima od kada je vlast preuzela partija „Georgian Dream“.
Prema njenim riječima, partija je tokom posljednje godine, nakon navodne krađe parlamentarnih izbora, preuzela kontrolu nad ključnim državnim institucijama, uključujući parlament, sudove i regulatorne organe.
U tom periodu doneseno je 25 zakona koji, kako smatra Čahunashvili, stvaraju represivno okruženje za medije.
- U posljednje dvije godine zabilježeni su nezakoniti pritvori i fizički napadi na novinare, uključujući prvi slučaj u 35 godina nezavisnosti Gruzije u kojem je ženska novinarka pritvorena kao zatvorenik. Novinari su pretrpjeli stotine fizičkih napada, uključujući ozbiljne povrede glave i facijalnih kostiju, a nijedan od tih slučajeva nije istražen - navela je Čahunashvili.
Ukazala je da su pored fizičkog nasilja, novinari izloženi i negativnim kampanjama, prijetećim pozivima, prijetnjama porodicama i vandalizmu.
- Mediji koji nisu bliski vladi suočeni su i sa ekonomskim pritiscima, dok su dugovi medija povezanih sa vladom često oprošteni - rekla je Čahunashvili, navodeći da nove zakonodavne promjene dodatno otežavaju rad medija.
Predstavnik Pres savjeta iz Turske, Murat Onok, naveo je da Turska, prema izvještaju Reportera bez granica, zauzima 159. mjesto od 180 država po slobodi medija.
Broj zatvorenih novinara, prema Turskom sindikatu novinara, u julu je iznosio 17, što je, kako je Onok rekao, „dobro po našim standardima“.
Međutim, kako je ukazao, mnogi novinari suočavaju se sa optužbama za terorizam zbog članaka koje su napisali ili riječi koje su izgovorili. Onok je objasnio da Turska nikada nije bila potpuni uspješna po pitanju slobode izražavanja i da trenutna vladajuća partija kontroliše sve državne institucije.
- Promijenjeno je vlasništvo nad medijima, a zakoni koji ograničavaju slobodu medija primjenjuju se selektivno i proizvoljno - naveo je Onok.
On je takođe istakao da Turska ima drugi najveći broj zahtjeva za uklanjanje sadržaja na internetu u svijetu, navodeći da je pristup blokiran za 1,3 miliona veb sajtova.
Tokom sesije „Najnovija dešavanja u medijskom sektoru“, predstavnik Evropske komisije Carlos Perez Maestro, u online obraćanju, istakao je važnost slobodnih i nezavisnih medija za demokratiju i vladavinu prava, naglašavajući dosadašnje i buduće inicijative EU u ovom sektoru.
Podsjetio je na ključne regulative u digitalnoj sferi, uključujući Zakon o vještačkoj inteligenciji, Zakon o digitalnim tržištima i Zakon o digitalnim uslugama, ali je posebno ukazao i na Zakon o slobodi medija (EMFA) kao prvi evropski zakon koji garantuje nezavisnost medija i zaštitu novinarskih izvora od političkog uticaja.
- Zakon se primjenjuje od 8. avgusta i Evropska komisija aktivno prati implementaciju u državama članicama - dodao je Maestro.
On je naglasio i značaj novih mehanizama samoregulacije i ko-regulacije u sektoru medija.
- Konkretno, član 18 EMFA predviđa da veoma velike online platforme moraju omogućiti funkcionalnosti koje štite uređivačku nezavisnost medijskih pružalaca, uključujući priznavanje članstva u savjetima za štampu ili drugim regulatornim tijelima. Slično, članovi 4, 7 i 17 Zakona osiguravaju zaštitu izvora, uključivanje samoregulativnih tijela u konsultacije i postavljanje profesionalnih standard - naveo je Perez.
Predstavnica Savjeta Evrope Lejla Dervišagić je podsjetila da Savjet Evrope, od 1970. godine, razvija pravne standarde i mehanizme podrške za sigurnost novinara, pluralizam medija i slobodu izražavanja.
Ona je istakla Izvještaj Generalnog sekretara Savjeta Evrope za 2025. godinu, u kojem se mediji i sloboda izražavanja predstavljaju kao centralni dio demokratskih vrijednosti.
- Izvještaj razmatra izazove digitalnog okruženja, uključujući uticaj vještačke inteligencije, dezinformacije i opadanje povjerenja u institucije i medije, te naglašava potrebu za transparentnim vlasništvom medija i zaštitom novinara od prijetnji - navela je Dervišagić.
Ukazala je da se samoregulacija u izvještaju prepoznaje kao važan alat, ali se upozorava na njena ograničenja ukoliko organi nisu kredibilni ili akteri medija ne djeluju transparentno.
Dervišagić je podsjetila i na ključne preporuke Savjeta Evrope: zaštitu novinara od tužbi, uticaj digitalnih tehnologija na slobodu izražavanja, promociju kvalitetnog novinarstva i borbu protiv govora mržnje.
- Sve ove inicijative potvrđuju ulogu samoregulacije u jačanju etičkih standarda, kredibiliteta medija i demokratskih vrijednosti - navela je Dervišagić.
Predstavnik Reportera bez granica Bertrand Mossiat istakao je značaj tehničkih standarda i ISO certifikata za medijske kuće, objašnjavajući kako oni doprinose transparentnosti i profesionalizaciji novinarstva.
Mossiat je naglasio da kriterijumi za dobijanje ovog ISO standarda uključuju osnovne zahtjeve transparentnosti, vlasničku strukturu, izvore prihoda i profesionalne procese, poput upravljanja ispravkama i komunikacije sa publikom.
- Transparentnost uključuje otkrivanje ko su vlasnici i vlasnici vlasnika, kao i izvore prihoda. Profesionalni procesi uključuju, između ostalog, kako se obrađuju zahtjevi za ispravke i kako se komunicira sa publikom. Sve je detaljnije od toga, i može biti bolno za neke, ali je pokazalo efikasnost u protekle četiri godine - pojasnio je Mossiat.
Naveo je da oko 2.000 medijskih kuća širom svijeta pokušava da se uskladi sa ovim zahtjevima, uključujući države u Africi, Latinskoj Americi i Aziji.
Posebno je naglasio tehnički aspekt standarda.
- Lobirali smo kod EU institucija da ovaj standard bude priznat kao tehnička referenca za regulative i medijske servise. Iako standard nije zakon, pruža legitiman okvir i parametre koje mediji i platforme mogu koristiti - naveo je Mossiat.
Pojasnio je da standard predstavlja univerzalni mehanizam za saradnju i poboljšanje profesionalnih praksi u medijima.
- Ovo možda nije najsjajniji ili najuzbudljiviji dio novinarstva, ali pruža priliku da svi zajedno podižemo profesionalni nivo medija i olakšamo međunarodno priznavanje - kazao je Mossiat.
Tokom dvodnevnog programa učesnici su kroz različite teme razgovarali o brojnim problemima koji opterećuju rad samoregulatornih tijela, uključujući političke i ekonomske pritiske, širenje dezinformacija, polarizaciju u društvu, kao i sve veću prisutnost neprofesionalnih medijskih aktera u javnom prostoru.

Novinari poštuju etiku i standarde uprkos političkim pritiscima i ratnim okolnostima

Odlična je vijest da se približavamo početku gradnje druge dionice auto-puta. Naravno, važno je da nadležni daju jasne i nedvosmislene odgovore na par pitanja, navodi poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša u objavi na mreži Iks.
Cijena oko 700 miliona eura za 23,5 kilometra je, navodi on, značajno porasla u prethodnih par godina i sada je skoro 30 miliona po kilometru.
- Zbog čega treba dati precizan odgovor o razlozima takvog povećanja. Ne pada mi na pamet da o ovome diskutujem kao nekadašnja opozicija kod izgradnje prve faze, jer paušalna i dnevnopolitička tumačenja nisu moj manir. Svi znamo koliko je konfiguracija terena i sama trasa prve faze bila kompleksnija - kaže Mugoša.
Mugoša je upitao i da li se i druga faza morala raditi po žutom FIDIC-u, odnosno idejnom projektu i što je razlog da se preko deset godina od potpisivanja ugovora za prvu fazu nije uradio glavni projekat druge faze.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fmugosa-nadlezni-da-odgovore-zbog-cega-je-znacajno-porasla-cijena-kilometra-auto-puta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Nadležni da odgovore zbog čega je značajno porasla cijena izgradnje auto-puta

Dobre i poštene Demokrate kao i uvijek... "Zaštitnici" prostora i građana, kao onomad kod slučaja "Ramaj" kao i onda kad se skupljala peticija protiv DUP-a Budva Centar i Petrovac centar, kao kod zgrade "WOW" i "MIA". Jaki na riječima, ali slabi u realizaciji, kazao je predsjednik SO Budva i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.&nbsp;
Odžić je, radi objektivnog informisanja javnosti kazao da je podnosilac inicijative, dr Božidar Vujičić u desetini navrata za vrijeme praznika pitao da li će zakazati sjednicu Skupštine i kad će to uraditi...&nbsp;
- Prvog radnog dana sam primio njega i predstavnika sindikata HG Budvanska rivijera i obećao im da ću u najskorijem roku zakazati sjednicu, te da bilo kakve opstrukcije sa moje strane neće biti. Dogovorili smo da čak &nbsp;ne čekamo izjašnjenja o tome da li su ove odluke u nadležnosti lokalnih uprava. Prije samog zakazivanja, konsultovali smo se sa podnosiocem inicijative i saopštili mu da će sjednica biti zakazana po hitnom postupku za subotu 17. januar sa početkom u 12h. Na to je podnosilac inicijative izrazio duboku zahvalnost i zadovoljstvo, &nbsp;a naša služba preduzela sve radnje kako bi se sjednica pripremila - dodaje Odžić.
Dakle, kako pojašnjava, Odžić je komunikaciju obavio sa predlagačem odluka, a ne sa političkim subjektima.&nbsp;
- Skupština, gospodo iz Demokrata, nije turistička agencija, da možete da birate da dođete na glasanje između skijanja! &nbsp;Nadam se da ćete biti ovako agilni kada vaši &nbsp;članovi u Savjetu za privatizaciju budu odlučivali o sudbini HG Budvanska rivijera, kao i na Vladi kada to dođe na dnevni red. Da vas napomenem gospodo draga, da je upravo SDP glasao protiv DUP-a Budva Centar, &nbsp;a da je predsjednik GO SDP-a Mirko Stanić u doba Svetozara Marovića spriječio "segmentaciju". Nastavite vi da branite prostor kao sto ste branili sa zgradom Porto Budva (Naser Ramaj), objektom "WOW" preko puta TQ, i objektom kod sajma poznatim pod nazivom "MIA". Pošto upravljate sektorom bezbjednosti, &nbsp;ako mi nađete jedan euro od tog krupnog kapitala, dođite po mene, neću čak ni iznositi odbranu, kako bi rekao vaš šef... "ČASTI MI"! - zaključio je Odžić.&nbsp;

Odžić Demokratama: Skupština nije turistička agencija da možete da birate da dođete na glasanje između skijanja

Upravi policije, u subotu, 10. januara, poslali smo pitanja povodom prijave Cetinjanina kojem je brutalne prijetnje, putem društvene mreže Fejsbuk, dan ranije, uputila njemu nepoznata žena, ali resor kojim rukovodi Lazar Šćepanović na naša pitanja nije odgovorio, dok su Portalu Analitika juče saopštili da je žena identifikovana i da je za njom raspisana lokalna potjernica.
Neprihvatljiva diskriminacija medija i uskraćivanje informacija.
Šćepanović drsko i bahato uskraćuje naše pravo na pristup informacijama samo zato što su Televizija E i Portal ETV na „crnoj listi“ njegovih poslodavaca - Demokrata. Partije kojoj se stavio u službu i koja „pod šapom“ drži sektor bezbjednosti.
Od kada je zaposjeo fotelju prvog čovjeka Uprave policije u decembru 2024. autorka ovoga teksta dobila je samo jednom odgovor na pitanja - 3. februara prošle godine. Nakon toga, svaki upit je ignorisan.
Uskraćivanje novinara za informacije je pritisak na slobodu medija, pokušaj onemogućavanja rada, a diskriminacija je svjesna namjera uništavanja kredibiliteta i konkurentnosti.
Ali, ne shvata Šćepanović da mu je uzalud. Da vodi izgubljenu bitku. Da će informacije doći do nas. Neće otupiti našu kritičku oštricu, neće nas zaustaviti da istražujemo i rasvjetljavamo njegovo loše, politikantsko, pod dirigentskom palicom Demokrata, a ne Ustava i zakona, rukovođenje policijiom i kontinuirano urušavanje sektora bezbjednosti.
Zanio se i uzvisio (pre)ambiciozni direktor Uprave policije zaboravljajući da funkcije nijesu vječne. Jer, kaže izreka - možeš koliko hoćeš, al' ne možeš dokle hoćeš.
A mi ćemo nastaviti da izvještavamo, istražujemo, pitamo. I upozoravamo na uništavanje sektora bezbjednosti. Bez straha i bez zadrške. I neće nas zaustaviti ni Šćepanović, niti Demokrate. Koliko god nas diskriminisali, prijetili i zastrašivali.

Neprihvatljiva diskriminacija Portala ETV

Pravni tim bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića oglasio se povodom odluke Osnovnog suda u Podgorici kojom je kao preuranjen odbijen tužbeni zahtjev Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije.
Regovanje prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Presuda Osnovnog suda u Podgorici, P.br. 912/25 od dana 12.01.2026. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtjev Mila Đukanovića za naknadu štete zbog povrede prava na čast, ugled i povrede prava na dostojanstvo, predstavlja najnoviji i najeklatantniji primjer neznanja i bjekstva od odgovornosti u odnosu na pravnu stvar koja je i činjenično i pravno potpuno čista i razriješena.
Što god da je od ovoga, a jeste sve osim odluke donesene po zakonu, govore sljedeće činjenice:
Dakle, tužbeni zahtjev koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava na čast, povrede prava na ugled i povrede prava na dostojanstvo je odbijen jer je preuranjen. Preuranjen je, kako tvrdi prvostepeni sud, jer još uvijek nije odlučeno pred Upravnim sudom Crne Gore, pred kojim se ispituje zakonitost odluke ASK-a o tome da li je Milo Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije, jer u 2019. godini nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 EUR kao uvećanje imovine, koji iznos je njegov sin uplatio na ime navodnog duga u Atlas banci. Pa kako još nije odlučeno o zakonitosti te odluke, sudija Valentina Vuković nalazi da ne može odlučiti o povredi časti, dostojanstva i ugleda, jer to zavisi od sudbine odluke Agencije za sprječavanje korupcije. Ona dalje elaborira da parnični sud ne može samostalno cijeniti zakonitost upravne odluke, zbog čega potraživanje tužioca nije dospjelo.
Da je sudija pročitala tužbu, pa Zakon o obligacionim odnosima, te naučila šta je dospjelost, utvrdila bi sljedeće:
– U samoj tužbi stoji da je predmet konkretne pravne stvari nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti. Te radnje koje je preduzela Agencija za sprječavanje korupcije su radnje preduzete sa lošim namjerama i omalovažavanjem ličnosti tužioca, jer je obavještavala javnost suprotno članu 107 stav 2 Zakona o sprječavanju korupcije, pošto nije shodno tom članu obezbijedila zaštitu tajnih podataka i podataka o ličnosti.
Način na koji je ta odluka objavljena, njen sadržaj i njeno obrazloženje suprotni su navedenom članu Zakona. A jasno je da je to urađeno sa jednim jedinim ciljem, a to je – diskreditacija ugleda, časti i dostojanstva Mila Đukanovića. Pobrojavanje podataka o korišćenju revolving kartice u periodu od 2007. do 2015. godine, u pojedinačnim iznosima i datumima, suprotno je članu 203 Zakona o kreditnim institucijama, koji propisuje da se bankarskom tajnom smatraju podaci o stanju i prometu na pojedinačnim računima klijenata. Ovi podaci se, shodno članu 204 tog Zakona, ne smiju učiniti dostupnim trećim licima, osim nadležnom pravosudnom organu.
Dalje, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti u članu 2 stav 1 i 2 propisuje da se lični podaci ne mogu obrađivati u obimu većem nego što je potrebno za ostvarivanje svrhe obrade, čime se štite osnovna prava i slobode pojedinca.
Postojanje dvije verzije odluke ASK-a, njihovo javno objavljivanje, kao i intervju u dnevnom listu „Vijesti“, dat od strane Mladena Tomovića, gdje javno iznosi detalje odluke, a sve to prije propisnog dostavljanja i upoznavanja tužioca sa spornim upravnim aktom, predstavlja prekoračenje ovlašćenja i kršenje odredbi člana 92 stav 1 tačka 4 Zakona o sprječavanju korupcije.
Nijednom odredbom Zakona o sprječavanju korupcije nije propisano da je u nadležnosti Savjeta pravo na iznošenje bankarske tajne i komentarisanje pojedinačnih odluka Agencije.
Na osnovu svih navoda iz tužbe, jasno je da sudija ili nije pročitala tužbu ili je svjesno izmišljala razloge da odbije tužbeni zahtjev. Jer iz svega iznijetog se nije mogao izvući zaključak koji stoji u obrazloženju Presude na strani 6 stav 4, gdje se navodi:
„Imajući u vidu citirane zakonske odredbe i nesporno utvrđenu činjenicu da je tužilac podnio tužbu protiv tužene radi naknade nematerijalne štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva, navodeći da je tužena donijela nezakonitu odluku kojom je tužilac, kao nekadašnji predsjednik države i Vlade, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori, zasnivajući tužbeni zahtjev na nezakonitosti upravnog akta i nezakonitom postupanju tužene u vezi sa donijetom odlukom, a pri činjenici da se zakonitost odluke tužene na koju se tužilac poziva kao osnov svog zahtjeva ispituje u upravnom sporu koji je u toku pred Upravnim sudom Crne Gore, ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev preuranjen, jer dok odluka tužene ne bude pravosnažno poništena nema osnova za ocjenu nezakonitosti, budući da parnični sud ne može samostalno cijeniti zakonitost upravne odluke.“
Nemoguće je, ili bi bilo logično da je nemoguće, da sudija Vuković ne zna kada je dospjelo potraživanje za naknadu nematerijalne štete za povredu časti, ugleda i dostojanstva.
Dostojanstvo, čast i ugled ne zavise od odluke čija se zakonitost ispituje pred Upravnim sudom Crne Gore. Jer tužilac apsolutno svoju povredu ne vezuje za zakonitost te odluke, već za zlonamjerno i politikantsko ponašanje odgovornih lica Agencije za sprječavanje korupcije, sa namjerom da mu se nanese šteta.
Sve i da se utvrdi da je ta odluka nezakonita, ona ne bi u ovom slučaju i po ovoj tužbi mogla biti prethodno pitanje od kojeg bi zavisio predmetni spor.
Da je sudija pokazala makar malo integriteta i pokušala da malo bolje „upakuje“ svoju namjeru da odbije tužbeni zahtjev, ne bi se pozivala na dospjelost. Naime, shodno članu 193 Zakona o obligacionim odnosima, obaveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.
Zakon ne ostavlja prostor za diskreciono tumačenje, niti vezuje dospjelost potraživanja za pravosnažnost odluke u upravnoj stvari ili ishod upravnog spora, niti za prethodno utvrđenje nezakonitog postupanja organa u drugom postupku.
Kod potraživanja naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti – prava na čast, prava na ugled i prava na dostojanstvo, šteta nastaje u trenutku kada je povreda učinjena, odnosno kada je sporni sadržaj učinjen dostupnim javnosti, kada je ličnost diskreditovana i kada su lični i bankarski podaci nezakonito iznijeti i interpretirani u javnom prostoru. U tom trenutku nastaje i obaveza naknade štete, koja je – shodno članu 193 ZOO – dospjela.
Sve i da je sudija, formalistički i krajnje restriktivno, željela da uporište nađe u članu 210d Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisano da obaveza naknade nematerijalne štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, nesporno je da se i tada potraživanje smatra očigledno dospjelim, i to počev od dana kada je Milo Đukanović podnio tužbu Osnovnom sudu u Podgorici.
Sud je, dakle, suprotno Zakonu, vještački konstruisao zavisnost parničnog postupka od upravnog spora, iako parnični sud ne odlučuje o zakonitosti upravnog akta, već o posljedicama ponašanja tuženog po prava ličnosti tužioca. Upravo te posljedice – povreda časti, ugleda i dostojanstva – nastupaju nezavisno od toga da li će upravni akt biti poništen, izmijenjen ili potvrđen.&nbsp;

Tag: pritisci-na-medije

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra test za spremnost vlasti da garantuje novinarima bezbjednost

Novinari poštuju etiku i standarde uprkos političkim pritiscima i ratnim okolnostima

Mugoša: Nadležni da odgovore zbog čega je značajno porasla cijena izgradnje auto-puta

Odžić Demokratama: Skupština nije turistička agencija da možete da birate da dođete na glasanje između skijanja

Neprihvatljiva diskriminacija Portala ETV

Đukanovićev pravni tim: Najnoviji i najeklatantniji primjer neznanja i bjekstva od odgovornosti

PRATITE TVe UŽIVO