Komunalna privreda suočava se s ozbiljnim izazovima – od nedostatka kadra i zastarjele opreme do problema s deponovanjem otpada i nedovoljnih ulaganja, zaključak je radnog sastanka posvećenog analizi stanja i unapređenja komunalnih usluga koji je, na inicijativu Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, organizovala Opština Bar u saradnji s Komunalnim djelatnostima d.o.o. i regionalnom deponijom Možura d.o.o.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, izrazio je zadovoljstvo što je domaćin sastanka i istakao dobru saradnju lokalne uprave sa lokalnim komunalnim privrednim društvima. Posebno je naglasio svakodnevne napore u održavanju čistoće grada i apelovao na komunalna privredna društva da iskoriste sredstva iz EU fondova za razvoj i nabavku opreme.
Podsjetio je da je Opština u prethodnom periodu značajno investirala u opremu komunalnog preduzeća, te da deponija Možura ima punu podršku Opštine kao osnivača u razvoju svojih projekata.
Izvršni direktor Komunalnih djelatnosti Bar, Stevo Pejović, govorio je o izazovima s kojima se lokalno komunalno privredno društvo suočava u održavanju higijene u gradu, ističući dobru međusobnu saradnju gradskih službi.
Direktor Možure, Senad Arabelović, upozorio je da postojeći kapaciteti deponije mogu zadovoljiti potrebe još najviše godinu dana. Iako su tehnička dokumentacija i lokacija za proširenje spremni, istakao je da je za realizaciju neophodna finansijska podrška Vlade Crne Gore. Apelovao je i na Privrednu komoru da podrži inicijativu prema Vladi, s obzirom na značaj problema za čitav primorski region.
Predsjednik Odbora udruženja, Radenko Vujošević, zahvalio se predsjedniku Opštine na prijemu i ukazao na ključne probleme sektora: zastarjelu mehanizaciju, manjak radne snage i izazove koji prate neusvajanje Granskog kolektivnog ugovora. Naglasio je potrebu zajedničkog djelovanja ka državnim institucijama te informisao prisutne o toku izrade nacrta novog Zakona o komunalnim djelatnostima, dok je zavrsena javna raspava Drzavnog plana upravljanja otpadom 2025-2029.
Vujošević je istakao da zarade zaposlenih direktno utiču na cijene usluga, te izrazio očekivanje da predsjednik Raičević kroz Zajednicu opština podrži zaključenje Granskog kolektivnog ugovora u što skorijem roku.
Usvojen je prijedlog da se uskoro organizuje sastanak Odbora udruženja s predstavnicima Zajednice opština kako bi se razmotrile mogućnosti za unapređenje saradnje u upravljanju komunalnim poslovima na nivou cijele države.
Sastanaku su prisustvovali članovi Odbora udruženja komunalne privrede, izvršni direktori komunalnih privrednih društva iz Podgorice, Plava, Ulcinja, Bijelog Polja, Žabljaka, Cetinja i sekretarka Odbora udružanja komunalne privrede PKCG.&nbsp;
Isti je bio prilika za razmjenu iskustava i jačanje saradnje, a slične aktivnosti planiraju se i u narednom periodu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izazovi komunalne privrede: Neodovoljno ulaganja, stara oprema, "Možura" ima kapacitet još za godinu

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojim je Vlada Crne Gore, bez javne rasprave i bilo kakvog oblika konsultacija ali i informisanja, iz temelja izmijenila poslovni ambijent za rad priređivača igara na sreću i uputila Skupštini, predstavlja još jedan korak ka birokratskoj paralizi privrede, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).
Umjesto da, kako kažu u PKCG-u, zadrže rješenja u postojećem zakonu a koja dokazano dobro funkcionišu već u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i drugim državama regiona i fokusiraju se na stvarno rizične transakcije i slučajeve potencijalnog pranja novca, Vlada i resorno ministarstvo, ističu, uvode besmislene obaveze koje će zatrpati i priređivače igara na sreću i finansijsko-obavještajnu jedinicu (FOJ), čineći ovaj sistem i provjere ovih djela neefikasnim i neupotrebljivim, ali dovesti i do značajnih smanjenja planiranih prihoda budžeta Crne Gore.
<h2>Saopštenje za javnost Privredne komore prenosimo u cjelosti:</h2>
BIROKRATSKI APSURD KOJI UNIŠTAVA POSLOVANJE
Najveći apsurd predloženih izmjena je obavezna identifikacija igrača već pri uplati od 20 eura, dok član 11 Direktive na koju se pozivaju u materijalu za Skupštinu i sa kojom navode da su u potpunosti usaglasili tekst jasno definiše prag od minimum 2.000 eura. Ovim potezom, Vlada Crne Gore:
- Kreira poslovni ambijent suprotno evropskim standardima (Direktiva EU 2015/849) o sprečavanju upotrebe finansijskog sistema za pranje novca ili finansiranje terorizma, koja propisuje minimalne standarde u vezi sa pragovima za sprovođenje mjera dubinske analize klijenata i njihovog poslovanja (2.000 eura)
- Zatrpava priređivače obavezom obrade stotina hiljada bespotrebnih podataka, koji nemaju nikakvu realnu vrijednost u borbi protiv pranja novca;
- Blokira FOJ hiperprodukcijom nevažnih informacija, čime se gubi mogućnost blagovremene reakcije na stvarno rizične transakcije;
Preusmjerava resurse na administraciju umjesto na efikasnu kontrolu, zbog čega će sistem postati nefunkcionalan.Umjesto da se nadležni organi bave praćenjem stvarnih prijetnji i visokorizičnih transakcija, biće zatrpani potpuno beskorisnim izvještajima o uplatama od 20 eura i targetirati svakog igrača koji uplati ovaj iznos kao potencijalno lice koje je osumnjičeno za pranje novca što predstavlja zaista ironičnu situaciju, dok će se stvarno sumnjive transakcije izgubiti u moru nepotrebnih podataka.
Ovakav birokratski pristup će priređivače igara na sreću natjerati na dodatna zapošljavanja samo kako bi pratili formalnosti koje nemaju nikakvog smisla. Istovremeno, FOJ će biti preplavljen izvještajima o malim transakcijama, umjesto da prati ključne aktere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Pitanja koja Vlada nije uzela u obzir:
- Kako će FOJ analizirati desetine hiljada dnevnih prijava za transakcije od 20 eura?
- Da li je neko uopšte procijenio koliko će administrativni trošak ovakvog sistema koštati državu i privredu?
- Zašto se donose zakoni koji potpuno ignorišu evropske standarde i dokazanu praksu drugih zemalja?
- Koji su negativni efekti na prihode budžeta i tržište rada?
- Zašto nadležne institucije nisu stvorile preduslove za sprovođenje postojeće zakonske regulative a već mijenjaju istu?
NEEFIKASAN SISTEM – PUT KA CRNOM TRŽIŠTU
Ovakva pravila neće donijeti veću kontrolu, već upravo suprotno – igrači će se okrenuti neregistrovanim, ilegalnim priređivačima gdje neće biti nikakve evidencije o transakcijama. Posljedice će biti jasne:
- Masovno prelivanje igrača ka crnom tržištu, što direktno smanjuje budžetske prihode;
- Drastično povećanje troškova poslovanja legalnih priređivača, zbog čega će mnogi biti primorani na gašenje;
- Pad efikasnosti FOJ-a, koji će biti zatrpan administrativnim obavezama umjesto da se fokusira na realne prijetnje.
ZAKLJUČAK: IZBRISATI SPORNE ODREDBE KOJE BLOKIRAJU SISTEM
Predložene izmjene su nepromišljene i direktno urušavaju funkcionalnost sistema. Umjesto stvaranja hiperprodukcije administracije koja guši privredu i blokira nadležne organe, neophodno je povući ovaj predlog i raditi na zakonodavnim rješenjima koja imaju smisla, uz poštovanje međunarodnih standarda i najboljih regulatornih praksi.
Rad na edukaciji privrede, sprovođenje postojeceg zakonske regulative koja uređuje sprečavanje pranja novca, izrada smjernica za analizu rizika, i sve ostale aktivnosti koje uređuju ovu oblast bi trebale biti prioritet.
Ukoliko se ovaj zakon usvoji, Crna Gora neće imati efikasniju borbu protiv pranja novca – imaće paralizovan sistem u kojem će se ključni rizici gubiti u moru birokratskih gluposti.
Samo neka od važnih pitanja koje se nameću i na koja neko treba dati odgovor su: 
- Ko će biti odgovoran za gubitak 600 – 800 radnih mjesta i pad dirketnih budžetskih prihod od 10 miliona eura u odnosu na projekciju koja je predviđena nacrtom budžeta CG? 
- Ko će biti odgovoran za pad prihoda po osnovu poreza na dobit od ove industrije, pad poreza i doprinosa, pad PDV-a?
- Kako se nadokanđuje gubitak prihoda lokalnih smouprava po osnovu nameta koje ostvaraju na osnovu poslovanja poslovnih jedinica priređivača?
- Koji su efekti na druge privredne subjekte koji direktno zavise od ove industrije kao sto su mediji, štamparije, sportski kolektivi..?
- Kako to utiče na preduzetnike i fizička lica koja generišu prihode od zakupnina?

PKCG: Prijedlog izmjena zakona o sprečavanju pranja novca parališe rad priređivača i državnih organa

Nakon neuspjeha u formiranju vlasti u Budvi, istaknuti članovi bivšeg Demokratskog fronta uputili su ultimatum nosiocu liste ”Za budućnost Budve” na izborima u tom gradu i aktuelnom direktoru JP Morsko dobro Mladenu Mikijelju da raspiše tender za zakup plaža, kako bi dobili kompenzaciju za njihov ”aktivizam” tokom više izbornih ciklusa u Budvi, piše Portal Standard.
Kako ovaj portal nezvanično saznaje, Mikijelju je zaprijećeno da će koalicija ”Za budućnost Budve” morati da vrati novac, koji je od svojih ”aktivista” dobila za izborne kampanje, ukoliko im on ne izađe u susret.
Prema riječima izvora portal Standard iz Budve, Mikijelj je preko ministra za prostorno planiranje, urbanizam i državnu imovinu Slavena Radunovića na dnevni red sjednice Vlade uspio da ugura prijedlog da se raspišu tenderi za zakup plaža za 2025. godinu.
Plan, prema riječima izvora Standarda, podrazumjeva da se nakon raspisivanja tendera za zakup plaža, promjene uslovi za zakup, na način što će bodovni sistem biti snižen do minimuma, kako bi i oni koji do sad nijesu imali dodirnih tačaka sa turizmom i zakupom, mogli postati novi zakupci.
No, prvobitni plan direktora JP Morsko dobro Mladena Mikijelja nije uspio jer je na sjednici Vlade premijer Milojko Spajić odbio prijedlog da se raspišu novi tenderi, zbog, kako je naveo, kratkog vremenskog rok, koji bi uticao na to da plaže ne budu spremne za početak sezone.
Osim Spajića, na ideju o raspisivanju tendera za zakup plaža reagovao je i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, koji je rekao da je Zakon o Morskom 
dobru dio koalicionog sporazuma i da ne dolazi u obzir da Vlada raspisuje tender.
Zbog namjere Mikijelja reagovali su dugogodišnji zakupci plaža, koji su u slučaju da Mikijelj nastavi sa ovom inicijativom, zaprijetili protestima i to blokadom trajekta Kamenari-Lepetane i graničnog prelaza Sukobin.
<h2>Podrška zakupcima plaža stigla od Privredne komore Crne Gore i lokalnih samouprava</h2>
Zakupci plaža već imaju podršku lokalnih samouprava na primorju, kao i Privredne komore Crne Gore, iz koje se od Vlade traži aneksiranje postojećih ugovora, a ne raspisivanje tendera, koji bi ugrozio predstojeću ljetnju turističku sezonu.
Privredna komora (PKCG) tražila je od premijera Milojka Spajića da se aneksiraju postojeći ugovori o zakupu plaža, jer u slučaju promjene zakupca dovodi se u pitanje ljetnja turistička sezona zbog brojnih obaveza koje bi novi zakupci imali da sprovedu.
PKCG predlaže i da se se za rješavanje ovog važnog pitanja za turističku privredu formira radna grupa od strane ministarstva prostornog planiranja, turizma i drugih institucija za koje Spajić smatra da mogu da daju doprinos.
Oglasila se i Zajednica opština koja traži da se prvo Skupština Crne Gore izjasni o njihovom predlogu u vezi izmjena i dopuna Zakona o morskom dobru, prije nego što Vlada donese bilo kakvu odluku u vezi upravljanja morskim dobrom, kao i da se do tada aneksiraju ugovori sa postojećim zakupcima.
U PKCG u pismu navode da su lani u decembru imali sjednicu odbora za turizam na temu izazova u realizaciji budućeg javnog poziva za zakup plaža i djelova obale u 2025.godini
- Sprovođenje tenderskih postupaka za ustupanje -zakup djelova morskog dobra prema Programu objekata privremenog karaktera je važno pitanja za turističku privredu i uspješno obavljanje ljetnje sezone,a zaključci sa sjednice su blagovremeno dostavljeni Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom i nadležnim ministarstvima. U toku diskusije zakupci su istakli neizvjesnost koja oprati cijeli postupak davanja u zakup plaža i privremenih objekata jer još uvijek nemaju informaciju da li će ove sezone obavljati djelatnost, a samim tim ne mogu blagovremeno da otpočnu procedure obezbjeđivanje radne snage, ne znaju koliko će trajati cijeli tenderski postupak, rok za žalbe i prijavljivanje svih neophodnih saglasnosti - navodi se u pismu.
S obzirom da se usvaja novi Plan privremnih objekata u zoni morskog dobra, zakupci su u obavezi da, kako se navodi, izrade nove projekte, pribave nove neophodne saglasnosti nadležni institucija (glavnih gradskih arhitekata, ministarstva ekologije …).
- Zbog svega što je navedeno izrazili su zabrinutost da je gotovo izvjesno da plaže neće biti spremne za početak ljetnje turističe sezone, a u slučaju promjene zakupca zbog brojnih procedura, ni do kraja sezone. Smatraju da bi donošenje odluke o aneksiranju ugovora do 1. novembra 2025. riješilo ovaj evidentni izazov za uspješnju realizaciju započete predstojeće ljetnje turističke sezone - navode u PKCG.
<h2>JEDINO NE DIRAJU CAREVIĆEV ZAKUP PLAŽE PLOČE</h2>
Prema riječim izvora Standarda, jedina plaža za koju nijesu ni predvidjeli tender je plaža Ploče, koja nema ugovor od 2017. godine, jer raznim mahinacijama i dobrim odnosima sa ljudima iz DF-a Marko Bato Carević bez ugovora koristi plažu.
Kako kaže naš izvor, na zvaničnom sajtu plaže Ploče navodi se da je plaža na preko 10.000 m2, dok se u papirima JP Morsko dobro vodi kao plaža sa skoro upola manje kvadrata.
Prostom pretragom sajta JP Morsko dobro, moguće je vidjeti da u ugovorima ne postoji plaža Ploče, što jasno ukazuje da je ona i daje nelegalno zakupljena.
Kako kaže izvor Standarda, zanimljivo je i to, da je JP Morsko dobro retroaktivno naplaćivalo mnogo veću kvadraturu, dok je za Carevića važila obrnuta logika, više kvadrature, a manja naplata.

1250x600

1084x550

Standard: Nezadovoljni članovi Za budućnost Budve pritiskaju Mladena Mikijelja da im omogući preuzimanje zakupa plaža?

Privredna komora Crne Gore ne podržava bilo koju vrstu bojkota njenih članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatra ga neopravdanim, jer direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti, kazali su iz PKCG.
- Prije svega, moramo imati u vidu specifičnost crnogorske ekonomije, koja je uvozno zavisna i kao takva u velikoj mjeri podložna uticaju gobalnih i regionalnih ekonomskih kretanja. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou je od svega 14 odsto što dodatno usložnjava situaciju i povećava osjetljivost naše privrede. Stoga pri upoređivanju našeg tržišta i tržišta zemalja u regionu i šire, treba sagledati cjelokupni ekonomski ambijent- navodi se u saopštenju Privredne komore.
Kako poručuju iz Privredne komore, sektor trgovine na veliko i malo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora crnogorske privrede, jer ima najveće pojedinačno učešće u bruto dodatnoj vrijednost od 13,7% u 2023. godini, a zapošljava više od 1/3 svih zaposlenih u privatnom sektoru.&nbsp;
- Stoga, ne treba iznositi paušalne ocjene o poslovanju kompanija iz ovog sektora. Naime, sve kompanije predaju finansijske iskaze Poreskoj upravi i iz njih se lako može utvrditi, između ostalog, da je bruto marža u Crnoj Gori manja nego u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj- kazali su iz PKCG.
Podsjećaju da je “Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića” koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta pokazala da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče. Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti, na što je Komora i ranije ukazivala. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike.
- Takođe, administrativni aparat je znatno uvećan, i uz rast zarada koji se desio u prethodnom periodu, a koji nije praćen povećanjem produktivnosti rada, došli smo do paradoksalne situacije da su lična primanja u javnom veća od primanja u realnom sektoru tj. privredi, koja puni budžet i finansira javni sektor. Naša ukazivanja da se dugoročni održivi rast ne može temeljiti isključivo na podsticanju lične potrošnje, potvrđuje stopa rasta od 2,6% u trećem kvartalu 2024. godine koja je najniža kvartalna stopa u proteklih nekoliko godina- ističu z Privredne komore.
Kako kažu, razumiju i namjeru Vlade da poboljša životni standard građana, poveća budžetske prihode kako bi se moglo više ulagati u infrastrukturu, što privrednici okupljeni u Komori apsolutno podržavaju.&nbsp;
- Ipak, smatramo da naš dijalog po ovim pitanjima mora da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu smanjiti privrednu aktivnost i usporiti privredu kroz otežavanje poslovanja- zaključili su iz Privredne komore.

PKCG: Smatramo bojkot neopravdanim jer direktno pogađa privredu, treba analizirati inflacije

Sa crnogorsko-češkog biznis foruma koji je okupio najviše državne zvaničnike i brojne predstavnike kompanija, a kojeg je organizovala Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom i Konfederacijom industrije Češke Republike te partnerstvu sa Agencijom za investicije, &nbsp;poručeno je da će Crna Gora i Češka ojačati i intenzivirati saradnju, produbiti ekonomske odnose i ostvariti dugoročna partnerstva, kao i da ekonomski uspjesi Češke inspirišu Crnu Goru da uloži dodatne napore u reforme i iskoristi sopstvene resurse i potencijale, prenijeli su iz PKCG.
Ovom prilikom predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić zahvalila je predsjednicima država Petru Pavelu i Jakovu Milatoviću na podršci poslovnoj zajednici i što prisustvom dodatno doprinose značaju foruma. Ona je kazala da se Crna Gora na evropskom putu ugleda na Češku, te da ta država predstavlja primjer pune i dinamične valorizacije potencijala kroz maksimalno korišćenje benefita EU.
Drakić je istakla da je crnogorski investicioni ambijent posebno atraktivan u: turizmu – kroz dodatnu promociju Crne Gore kao izuzetne turističke destinacije za češko tržište; poljoprivredi – uparivanjem kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore sa češkom tehnologijom prerade i pakovanja; saobraćaju – kroz partnersko uključivanje čeških kompanija u modernizaciju saobraćajne infrastrukture uz zajedničko povlačenje sredstava iz evropskih razvojnih fondova, i energetici – primjenom visokotehnoloških rješenja čeških kompanija u projekte valorizacije našeg energetskog potencijala.
Potpredsjednica Konfederacije Industrije Češke Katerina Kupkova poručila je da se dvije države fokusiraju na turizam, obnovljive izvore energije i podsticanje stranih investicija.&nbsp;
- Stoga mi je veliko zadovoljstvo što u Podgoricu dovodim predstavnike skoro 20 kompanija i institucija i naša poslovna delegacija obuhvata kompanije koje predstavljaju ključne sektore kao što su energetika, odbrana i bezbjednost, industrija aviona, infrastruktura i transport, rudarstvo, IT rješenja i inženjering. Ovo su oblasti u kojima smo pokazali izvrsnost- rekla je Kupkova.&nbsp;
Obje zemlje naglašavaju inovacije, digitalnu transformaciju i razvoj infrastrukture u cilju povećanja konkurentnosti uz napore da daju podršku malim i srednjim preduzećima, kao pokretačima ekonomske otpornosti i inovacija, zaključila je Kupkova.&nbsp;
&nbsp;U okviru bilateralnih susreta privrednika dvije zemlje, razgovarano je &nbsp;o mogućnostima uspostavljanja potencijalne saradnje na konkretnim projektima.&nbsp;
- Naša privreda ima veliku priliku da kroz bilateralnu saradnju sa češkim kompanijama ostvari proizvodnju u oblastima energetike, putne infrastrukture, namjenske industrije, metalopreradu- smatra Slobodan Stanić, iz kompanije Remid vis.&nbsp;
On je naveo da su uoči Foruma sa češkim privrednicima posjetili kompaniju Tara gdje su gosti iskazali zainteresovanost za saradnju i razvoj proizvoda koji će biti na obostranu korist. Tokom razgovora bilo je riječi i o pitanju obrazovanja i kadrova, gdje, smatra Stanić, mora doći do velikog zaokreta, većeg ulaganja u ljude, a naročito mlade kako bi se zainteresovali za proizvodne djelatnosti.&nbsp;
Stanislav Bobek, predstavnik Češke Zbrojevke, već je četvrti put u Crnoj Gori gdje uvijek uživa u prijateljskom pristupu predstavnika lokalnih kompanija.&nbsp;
- Zato mi je zadovoljstvo što danas sa crnogorskim privrednicima razgovaram o mogućnostima za poslovnu saradnju. Posjetili smo kompaniju Tara gdje smo imali uvid u tehnologiju koja se može iskoristiti za proizvodnju djelova koji su potrebni Češkoj Zbrojevki- rekao je Bobek.
&nbsp;Darko Krivokapić, ispred EPCG, kazao je da forumi ovog tipa omogućavaju uspostavljanje bilateralnih odnosa i saradnje sa kompanijama sličnog portfolija. Prema njegovim riječima, ovaj forum je bio je prilika da se uspostavi saradnja sa kompanijama iz Češke, posebno iz energetskog sektora. Kako je istakao, osim trgovine električnom energijom, uspostavljeni su i kontakti sa kompanijama koje se bave drugim djelatnostima iz oblasti energetike.&nbsp;
- Smatram da će naročito interesantna saradnja biti u vezi sa Rudnikom uglja i Termoelektranom Pljevlja, gdje češke kompanije imaju veliko iskustvo- istakao je Krivokapić.
&nbsp;Takođe je kazao da postoji i mogućnost saradnje u oblasti obnovljivih izvora energije, poput solarne proizvodnje i vjetroparkova, naročito u segmentu prognoze proizvodnje i optimizacije portfolija EPCG.
Predstavnica kompanije Škoda Transportation Olesea Laki iskazala je zainteresovanost za projekte iz oblasti željezničke infrastrukture, koji su u Crnoj Gori u pripremi.&nbsp;
- Vjerujemo da naš portfolio korespondira sa infrastrukturnim potrebama Crne Gore. Imamo uspješan projekat u Bugarskoj, koja je blizu ovom kraju Evrope i spremni smo da asistiramo sa svojim znanjem i tehnologijom u razvoju održive mobilnosti. Ova vrsta foruma podstiče uspostavljanje direktnih kontakata sa stejkholderima i cijenimo ovaj vid saradnje između Češke Republike i Crne Gore- rekla je Laki.
Lazar Đurović, predstavnik kompanije Maljat Stone, istakao je značaj saradnje sa firmama iz Češke u cilju unapređenja tehnološkog razvoja u oblasti ekstrakcije i proizvodnje kamena. Đurović je naglasio da je fokus na prirodnom kamenu, poput arhitektonskog i tehničkog čija je proizvodnja u Crnoj Gori trenutno nedovoljno razvijena, te da postoji značajan prostor za napredak
- Jedan od ključnih aspekata ove saradnje jeste rešavanje problema koji se tiču vodnih rezervi, ekologije, prečišćavanja vode i smanjenja otpada nastalog u rudnicima. Sve ovo su izazovi s kojima se suočavamo, ali su istovremeno i vrlo rješivi uz odgovarajuću podršku i razmjenu znanja sa inostranim partnerima- izjavio je Đurović.
Daniel Vacek, komercijalni direktor ENELEX-A i potpredsjednik Češkog udruženja za tehnologiju ekstrakcije i rudarstva, pojasnio je da okupljaju 19 proizvođača tehnologija za rudarstvo i energetiku.
- Fokusiramo se na povećanje efikasnosti u rudarstvu i termoelektranama kao i smanjenju zagađenja u termoelektranama. U Crnoj Gori vidimo veliki potencijal za nas i zato nam je značajna. Imali smo i našu prvu instalaciju u termoelektrani u Pljevljima i nadamo se da će ovaj posao pomoći da podijelimo svoja iskustva sa lokalnim partnerima- rekao je Vacek.
U susret poslovnom forumu, delegacija čeških privrednika iz sektora energetike učestvovala je i na prezentaciji energetskih potencijala Crne Gore uz osvrt na već realizovane projekte mini hidro, solarnih i vjetro elektrana, organizovanoj u Komori. Kompanija Sistem MNE je predstavila projekte koje su realizovali u partnerstvu sa češkim kompanijama i koje namjeravaju da realizuju, uputivši otvoreni poziv privrednicima Češke i raspoloživost partnerske saradnje na tim projektima.

PKCG: Crna Gora i Češka ostvaraju snažno ekonomsko partnerstvo, preko dvadeset kompanija iz Češke učestvuje na Biznis forumu

Privredna komora Crne Gore organizovala je 31. oktobra konsultativni sastanak privrednika sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalog dijaloga Naidom Nišić u susret slanju u dalju proceduru teksta Nacrta zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima.&nbsp;
U radu sastanka, koji je vodio generalni sekretar Privredne komore Mitar Bajčeta, učestvovao je i konsultant na izradi teksta Đorđe Vukotić, NALED.
U uvodnom izlaganju,Bajčeta izrazio je zahvalnost ministarki Nišić i svim privrednicima na prisustvu i interesu za ovako važnu temu, naglasivši da je njihov doprinos ključan za uspješnu implementaciju ovog zakona. – Privredna komora je svjesna specifičnih izazova kada je u pitanju sezonska radna snaga i već duže vrijeme radimo na pronalasku rješenja, prije svega kroz saradnju sa Ministarstvom rada i socijanog staranja, kao i GIZ-om – istakao je Bajčeta.
Ministarka Naida Nišić posebno je zahvalila Privrednoj komori, GIZ-u i kolegama iz NALED-a na podršci tokom čitavog procesa.&nbsp;
– Cilj da svi narednu sezonu dočekamo spremni, što znači da već od marta moramo imati pripremljene sezonske radnike - rekla je Nišić.
Kako je navela, plan je da se ovaj zakon usvoji do januara 2025. godine, a kao njegove osnovne ciljeve ističe stvaranje digitalnog sistema za prijavu sezonskih radnika, fleksibilnost u angažovanju radne snage, te mogućnost angažovanja povremenih sezonskih radnika kroz mobilnu aplikaciju koja bi generisala svu neophodnu dokumentaciju, uključujući platne naloge i PPD obrasce.&nbsp;
– Jedan od ključnih aspekata zakona je fleksibilnost u broju dana tokom kojih sezonski radnici mogu raditi. Takođe, ugovor o radu može biti zaključen i pismenim i usmenim dogovorom, što dodatno doprinosi jednostavnosti – poručila je ministarka.
Pozvala je sve prisutne da otvoreno iznesu svoje stavove i nedoumice u vezi sa implementacijom zakona.&nbsp;
– Vaše mišljenje o ovim rješenjima i svaka vaša sugestija izuzetno su nam važni kako bismo zakon prilagodili potrebama crnogorskog tržišta rada i osigurali njegovu efikasnu primjenu u praksi – zaključila je Nišić.
Privrednici su između ostalog istakli potrebu da se precizno diferencira pojam stalnog sezonskog radnika od privremenog i povremenog rada. Smatraju da angažman stalnih sezonskih radnika ne treba ograničavati na 180 dana, već da je potreba turizma da taj period bude devet mjeseci, s obzirom na sve duže trajanje turističke sezone u Crnoj Gori.&nbsp;
Ovakvo rješenje, smatraju oni, treba već u ovoj fazi da bude unijeto u tekst, kako bi se izbjegle inicijative za njegovim brzim izmjenama i dopunama. Takođe treba razmisliti o mogućem subvencioniranju kategorije stalnih sezonaca, po uzoru na rješenja u Hrvatskoj.&nbsp;
Za crnogorski turizam kasno je da implementacija ovog zakona počne od 1. maja naredne godine, već privreda smatra primjerenijim da to bude 1. marta, kako bi se pravovremeno obezbjedio nedostajući kadar. Predstavnici trgovine ukazuju na to da ovo zakonsko rješenje treba da obuhvati i ovaj sektor koji ima značajno povećanje obima posla tokom turističke sezone.&nbsp;
Predlažu da regulativa precizno riješi pitanje tehnološkog viška, uzme u obzir česte fluktuacije zaposlenih u trgovini, kao i da zaštiti poslodavce od refundacija ukoliko stalni sezonac odbije angažman u narednoj godini. Potreba za angažovanjem stranih radnika je sve više izražena, smatraju privrednici, pa je potrebno primjenom ovog zakona liberalizovati proceduru vezanu za radne dozvole.&nbsp;
Predstavnici sektora poljoprivrede i prehrambene industrije (uključujući pekare) takođe traže da budu obuhvaćeni ovih zakonom kako bi mogli zapošljavati sezonske radnike, kao i da njihovo prijavljivanje bude elektronskim putem uz uvezivanje svih institucija koje su nadležne u ovom procesu.
Konsultant Đorđe Vukotić istakao je značaj dijaloga sa privrednicima i ukazao na važnost praktičnih iskustava regiona u razvoju sličnih zakonskih propisa.&nbsp;
– Nacrt ovog zakona izrađen je kao kompilacija uspješnih modela drugih zemalja, posebno hrvatskog i srpskog, gdje se kroz različite pristupe odgovara na problem sezonske radne snage, ali i nezaposlenosti – kazao je on.
Vukotić se takođe osvrnuo na potrebnu fleksibilnost zakona i tehnička rješenja koja bi mogla omogućiti lakše praćenje i evidentiranje radnika.&nbsp;
– Za povremene poslove ključno je da postoji funkcionalan informativni sistem, jer su tu najveće fluktuacije radne snage – istakao je on, dodajući da je bi ovaj sistem, kako je predloženo, omogućio evidenciju i sezonskih radnika iz inostranstva kroz dodjelu posebnog evidencionog broja.
Vukotić je naglasio važnost dodatnih analiza ključnih sektora u kojima će sezonsko zapošljavanje biti omogućeno, naglašavajući važnost preciziranja pravila kako bi se spriječile moguće zloupotrebe.&nbsp;
Navodi da bi u oblasti turizma, poslodavcima trebalo omogućiti povremeno radno angažovanje koje može prerasti u stalni sezonski posao (preko 120 dana) uz stimulaciju države za one koji ispune uslove kao što su pribavljanje radne dozvole i uspešan probni rad. Takođe, poslodavcima u građevinarstvu treba omogućiti povremeno angažovanje pomoćne radne snage, poput čišćenja gradilišta i prenošenja tereta, do 90 dana, čime bi se legalizovali poslovi koji su trenutno neprijavljeni.
Vukotić je istakao da se ovim zakonom želi omogućiti povremeno angažovanim radnicima da budu prijavljeni, zdravstveno osigurani i da im teče radni staž, uz mogućnost prelaska u stalni radni odnos kada se steknu uslovi.&nbsp;
- Državi želimo da pružimo efikasan način kontrole povremenog rada u cilju suzbijanja sive ekonomije, zloupotrebe povremenih angažovanja i ugovora o djelu, te planiranja politike zapošljavanja i podsticaja. Cilj je da se zakonom ne smanji broj stalno zaposlenih, već da se pronađe prava mjera za sezonsko i povremeno angažovanje – zaključio je on.

Lakše zapošljavanje sezonaca od naredne godine

Umjesto ograničavanja marži potrebno je stvoriti uslove za rast produktivnosti, ocijenio je potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović, koji je juče i danas učestvovao u radu 31. sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u cilju predstavljanja stavova privrede na set predloga zakona kojima su planirane reforme definisane Nacrtom fiskalne strategije Crne Gore 2024-2027.&nbsp;
Na današnjem zasijedanju, uz afirmativnu ocjenu snižavanja troškova rada za privrednike, Vujović je podsjetio na nekoliko vrlo značajnih činjenica: da rast zarada koji je veći od rasta produktivnosti neminovno dovodi do povećanja cijena, odnosno inflacije, da će indirektni efekti ipak dovesti do povećanja budžeta za zarade kod poslodavaca jer će se, po osnovu hijerarhije i sistematizacije radnih mjesta, zarade morati svima procentualno povećati, kako bi se zadržao dobar kadar.&nbsp;
- Predviđenim mjerama utiče se na tržište rada, a privrednici upravo kao glavnu biznis barijeru navode nedostatak radne snage. Ovim mjerama povećaće se i zarade u javnom sektoru, koje su veće nego u privredi, što dovodi do odlivanja kadrova iz privatnog u javni sektor. Paradoksalno, ali je tako i privreda mora da obezbijedi zarade i sebi i javnom sektoru - saopšteno je iz Privredne komore.
Napominje se da je primjena kreiranih politika prije nekoliko godina dovela do inflacije, ali da se tada krene u stigmatizaciju privrednika.&nbsp;
- Pa se protiv njih Vlada bori ograničavanjem marži, dok analiza koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici pokazuje da ograničavanje marži ne kreira deflaciju. To je dokazano i u sličnim akcijama u regionu. Analiza je dostupna Vladi, treba da se prouči i razmotre njeni nalazi - navedeno je u saopštenju.
Ključno je, kažu u PKCG, razvijati sistem koji će omogućiti veću produktivnost rada, navodeći da administrativni potezi bez rasta produktivnosti neće dati očekivane rezultate.
&nbsp;Razlog inflacije u prethodnom periodu Vujović je potkrijepio egzaktnim podacima. Naime, u 2023. rast zarada u trgovini u odnosu na 2021. bio je 30 odsto, u istom periodu rast uvoznih cijena je bio 29,1 odsto a rast produktivnosti svega četiri odsto.

Vujović: Umjesto ograničavanja marži stvoriti uslove za rast produktivnosti

Privredna komora Crne Gore postala je partner na projektu “SKYLA”, koji se implementira u programu INTERREG EUROPE na kojem su prvi put pravo učešća imale institucije i organizacije iz Crne Gore. Projekat "SKYLA" – ekosistemi vještina pametne specijalizacije za dvostruku tranziciju”, za cilj ima sprovođenje promjena u profilima vještina stanovnika evropskih država koje se suočavaju sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Evropska komisija je za SKYLA aktivnosti izdvojila budžet od 1,61 miliona eura dok je ukupan budžet projekta 2,255 miliona eura.
Navode da donosioci politika moraju predvidjeti trendove na tržištu rada i naći rješenja za nepodudarnosti u vještinama u odnosu na zelenu tranziciju, uz prilagođavanje strategijama pametne specijalizacije. Aktivnostima projekta nastojaće se prevazići trenutna ograničenja u ulozi stručnog obrazovanja i obuke u inovacionim ekosistemima.
-Crna Gora se u posljednjih nekoliko godina suočava sa konstantnim promjenama na tržištu &nbsp;rada , &nbsp;a potreba za kvalifikovanom radnom snagom sve je veća. Zbog brzih promjena na našem tržištu rada, postalo je izazovno adekvatno predvidjeti trend vještina, kao i obezbijediti neophodnu radnu snagu koja je dobro obučena i sa potrebnim vještinama da odgovori na zahtjeve tržišta. Zbog toga kontinuirano radimo na unapređivanjusaradnje i veza između privrede i pružalaca stručnog obrazovanja. SKYLA projekat ima ova pitanja u srži svojih ciljeva i kao takav je odlična prilika za nas da razmijenimo iskustva i prikupimo znanja koja bi nam mogla pomoći u daljem razvoju i poboljšanju mehanizama za suočavanje sa ovim izazovima - naglašava Vuko Jovanović, iz Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore koji je član projektnog tima ovog projekta.&nbsp;
SKYLA partnerstvo, zastupljeno je u Toskani, Podlaskom vojvodstvu, Skani, Sofiji, Fingalu, Provansi-Alpi-Azurnoj obali i Litvaniji, te Crnoj Gori i Lavovskoj oblasti u Ukrajini.&nbsp;
&nbsp;
 
&nbsp;

Evropska komisija izdvojila 1, 61 milion eura

U sklopu kontinuiranog procesa vetinga suspendovana su još dva visoko pozicionirana policijska službenika - kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić.
- Dinamičan proces vetinga u prethodnim mjesecima jasno pokazuje da nema nedodirljivih i da nijedna funkcija u ovoj državi ne može biti zaklon za korupciju, kriminal ili bilo koju vrstu nedozvoljenog uticaja i nezakonitog djelovanja. Svjesni smo da nervoza raste, kako u redovima onih koji su bili direktni akteri, tako i u dijelu društveno-političke scene koja je godinama bila pokrovitelj i štit organizovanog kriminala - naveo je Bečić u saopštenju.
Dodao je da je "ta nervoza dokaz da se pogađa pravo u metu".
- Očekujemo da će mafija pokušati da uzvrati udarac. Ali treba da znaju, država je spremila i svoje šake. I ovaj put, za razliku od prošlih vremena, šake pravde su jače od šaka mafije. I neće stati dok svi oni koji su podrivali državu ne budu izvedeni ispred kapija i vrata svake institucije - kazao je Bečić.

Bečić: Suspendovana još dva visoko pozicionirana policijska službenika

Vlada je danas na telefonskoj sjednici odlučila o preusmjeravanje sredstava u iznosu od 300 hiljada eura Ministarstvu unutrašnjih poslova, za rješavanje najhitnijih nabavki rezervnih djelova i popravkama na helikopterima avio-helikopterske jedinice MUP-a i obezbjeđenje finansijskih sredstava za pogonska sredstva za helikoptere ove jedinice i helikopterske jedinice Vazduhoplovstva VCG.&nbsp;
Odluka je donijeta, kako je saopšteno iz Vlade, i o informaciji o značaju unapređenja kvaliteta unutrašnjeg vazduha u Crnoj Gori i preuzimanju obaveze koorganizacije visokorangiranog pratećeg događaja posvećenog kvalitetu unutrašnjeg vazduha tokom 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru 2025. godine s Pismom namjere.

MUP-u 300 hiljada eura za popravku helikoptera i nabavku rezervnih djelova

Student Vladimir Đorđević iz Valjeva pretučen je i uhapšen tokom protesta u svom gradu, a danas je poslao video poruku iz bolnice, opisujući detalje brutalnog napada.
- Ovako prođete kada izađete na protest da podržite studente i njihove zahtjeve. Krvnički su me tukli, grupa od pet Pribojaca u mom rođenom gradu. Ja sam i tužiocu rekao da sam odrastao sa samohranom majkom i od 13. godine radio za nadnicu, a od 18. godine sam radio dva posla. Niti sam imao vremena, niti društva, niti para da učestvujem u tučama bilo kakvim. Ti momci su me izvrijeđali, pa dva minuta tukli kao strvinu dok nije došao neki inspektor da me podigne - ispričao je Đorđević.
Nakon incidenta, dodaje, prebačen je u policijsku stanicu, gdje je zbog zdravstvenog stanja povraćao i tražio pomoć.
- Dali su mi je, ne mogu da griješim dušu, ali su me poslije prebacili u zatvor. Na teret mi stavljaju napad na službeno lice, kao i ko zna koliko drugih ljudi koje su po pekarama i taksijima izvlačili - rekao je student.
Đorđević je posebno naglasio brutalnost koju je vidio tokom hapšenja.

Pretučeni student iz Valjeva: Njih pet me tuklo kao strvinu dok nije došao inspektor i podigao me

Strah od stomatologa nije prisutan samo kod djece, već prati i veliki broj odraslih pacijenata, kod nekih slučajeva može prerasti u fobiju - rekla je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, stomatološkinja dr Milica Radulović.
Strah od zubara, kaže Radulović, se uvijek provlači kroz stomatološku profesiju i nije vezan samo za dječji uzrast, već, kako kaže, i za veliki broj odraslih ljudi koji se plaše stomatologa, a u nekim slučajevima i razviju pravu fobiju.
- Osnovne metode su pažljiv, strpljiv razgovor sa pacijentom i uvod u intervencije tako što se kreće od nekih jednostavnijih intervencija koje će za pacijenta biti manje traumatične. Međutim, kako se razvija medicina, pa i sama stomatologija uvode se neke druge metode koje mogu olakšati pa sem onih nemedikamentoznih koje podrazumijevaju razgovor sa pacijentom, sve više pacijenata shvata da imaju potrebu i za tom medikamentoznom terapijom. Nešto što je nekad bilo tabu, a to je upotreba nekih ljekova koji će malo smiriti pacijenta pred intervenciju, vidim da veći broj pacijenata sada razumije i tu potrebu - rekla je Radulović.
Smatra da je dobar početni nivo za pacijente koji imaju strah od stomatoloških intervencija da pola sata do sat prije intervencije popiju nešto od ljekova koji pripadaju grupi anksiolitika, kako bi, objašnjava ona, kako bi se opustili.
- U svijetu su dosta zastupljene i metode sedacije kod pacijenata, dakle ukoliko se planira neki možda malo veći, obimniji i kompleksniji zahvat u svijetu se rutinski koriste kako inhalaciona, tako i intravenska sedacija i ja se nadam da će nekako sa zakonskim regulativama, ukoliko to bude moguće, zaživjeti i kod nas, jer bi značajno olakšalo pacijentima - poručila je Radulović.
Podsjeća da stamotolozi svakodnevno od pacijenata čuju da ih je strah, nekad, dodaje ona, to bude jedan od najvećih strahova koje imaju.
- Svakako je bolje da kažu da imaju strah i onda možemo da radimo na tom strahu. Nije ni meni prijatno da radim sa instrumentima koji mogu da povrijede pacijenta i koji su brzi, oštri, kada je neko u grču i ima fobiju. Većina pacijenata kaže da boji, ove igle, ili one igle, ne voli neku mašinu, tako da gledamo da nađemo kompromisno rješenje, bilo da je to razgovor, ili neka medikacija - zaključila je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK_Y50ZhZ0Hs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Medikamentozna terapija, razgovor, ali i sedacija pomažu pacijentima koji imaju strah od stomatologa

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Tag: privredna-komora