Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala, poručio je premijer Milojko Spajić na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, gdje je ocijenjeno da je poslovni ambijent u 2025. godini blago unaprijeđen u odnosu na 2024. godinu. Spajić je poručio da je kontinuitet dijaloga sa privredom jedan od ključnih elemenata ekonomske politike Vlade, posebno u periodu velikih unutrašnjih i spoljnopolitičkih izazova. - Od prvog dana vodimo jasnu i dosljednu poresku politiku – smanjujemo opterećenje na rad i fiksne troškove, a oslanjamo se na oporezivanje potrošnje. Taj pravac je nepromijenjen i donosi potpunu predvidivost poslovanja, jer privreda mora da zna na čemu je - poručio je premijer. Spajić je naglasio da Crna Gora, kao malo i otvoreno tržište, mora graditi konkurentnost kroz stabilnost, evropsku perspektivu i pametno postavljenu poresku politiku, uz snažan fokus na diversifikaciju ekonomije i jačanje konkurentnosti kroz: razvoj energetike kao drugog strateškog stuba, uz turizam, intenzivni razvoj infrastrukture i digitalizaciju. On je najavio da nas u narednoj godini očekuje implementacija najvećih infrastrukturnih projekata decenijama unazad - izgradnja druge dionice auto-puta, rekonstrukcija željeznice i unapređenje aerodroma Podgorica i Tivat.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  - Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala. Zato moramo povećati konkurentnost naše privrede kako bi iskoristili sve benefite jedinstvenog evropskog tržišta a to ćemo postići: transparentnom i podsticajnom poreskom politikom, izgradnjom infrastrukture i usvajanjem evropskih standarda jer samo tako možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori – kazao je on. Na kraju, poručio je da država i privreda moraju zajednički mijenjati ambijent u kojem se rad i preduzetništvo isplate. - Sinergetski efekat strateškog partnersta Vlade i privrede, doprinijeće doprinijeli ulasku naše zemlje u EU 2028. godine - poručio je on. Premijer je čestitao novu dokapitalizacija kompanije Voli od strane dugogodišnjeg partnera - Evropske banke za obnovu i razvoj, koji predstavlja jednog od najkredibilnijih partnera privredi i predstavlja snažnu evropsku poruku. <h2>Turizam pokazuje znake oporavka, potrebno dugoročno rješenje za ACG</h2> Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić kratko je u svom uvodnom izlaganju predstavila Analizu poslovanja crnogorske privrede u 2025. godini, koja je urađena na osnovu zvaničnih podataka, sektorskih analiza, istraživanja poslovnog ambijenta i svakodnevne komunikacije sa privrednicima. Ovaj dokument jasno pokazuje gdje se danas nalazimo, kako izgleda struktura našeg rasta, te koliko je ona dugoročno održiva. Analiza pokazuje da crnogorska ekonomija i u 2025. godini bilježi solidan rast od oko tri odsto, na nivou većem od prosjeka Evropske unije, uz očuvanu makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, stabilan finansijski sektor, rast zaposlenosti i napredak ka EU, uključujući ulazak u SEPA sistem. Turizam pokazuje znake oporavka, ali se naglašava potreba za dugoročnim i održivim rješenjem za Aerodrome Crne Gore. Ipak, upozorava se da je dosadašnji model rasta previše zasnovan na potrošnji i uvozu, dok proizvodni sektori – poljoprivreda, industrija, energetika i građevinarstvo – i dalje bilježe izazove produktivnosti. - Rast zasnovan na potrošnji može kratkoročno izgledati snažno, ali bez proizvodnje i investicija ne može biti održiv. Jačanje domaće proizvodnje je centralno razvojno pitanje Crne Gore, posebno poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i prerađivačkih djelatnosti koje imaju potencijal da smanje uvoznu zavisnost, povećaju izvoz i stvore stabilniju osnovu za dugoročni rast - rekla je Drakić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"><figcaption>Nina Drakić(Photo: Privredna komora)</figcaption></figure>  Ujedno, privreda izražava zabrinutost zbog strukture stranih direktnih investicija, koje su dominantno usmjerene na nekretnine i ne doprinose razvoju proizvodnih kapaciteta, izvoza i konkurentnosti. Analiza ukazuje i na slabosti poslovnog ambijenta: česte promjene propisa, nedovoljnu predvidivost, administrativna opterećenja i poreske mjere koje destimulišu ulaganja, naročito u poljoprivredu, prehrambenu industriju i turizam. - Privreda Crne Gore nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ipak, očekujemo da se izazovi sagledaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmotre i da zajednički gradimo jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, a sve u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije privrede. Upravo u tom duhu, Privredna komora Crne Gore želi da ostane pouzdan partner Vladi – ne pitajući samo šta država može učiniti za privredu, već šta zajedno možemo učiniti za razvoj Crne Gore - zaključila je Drakić. <h2>Potrebno snaženje Luke Bar</h2> U diskusiji je ukazano i na potrebu snaženja Luke Bar i otklanjanja određenih izazova u njenom poslovanju. Turistički poslenici su zatražili od Vlade vraćanje stope PDV na usluge smještaja od sedam odsto kako bi se doprinijelo konkurentnosti destinacije, kao i mogućnost izuzeća od najavljenog sedmočasovnog radnog vremena. Ministarka rada Naida Nišić je najavila liberalizaciju zapošljavanja u oblasti turizma, te ocijenila da će ublažavanju deficita kadra u ovoj oblasti doprinijeti novi Zakon o strancima i, sa druge strane, lakše zapošljavanje studenata. Premijer je kazao da EU pomno prati usklađivanje obaveza Crne Gore u dijelu usklađivanja viznog režima sa evropskim, što se mora u potpunosti uraditi do kraja 2026. godine, uz istovremeno uvođenje elektronskog viznog sistema. Najavio je otvaranje avio-linija od strateškog značaja, a država će, kako je rekao, imati mogućnost da finansijski pomogne njihovo uspostavljanje ka glavnim gradovima evropskih država. Predstavnici agrara ukazali su da je potrebno sredstva iz grantova izuzeti iz osnovice za obračunavanje poreza na dobit, te relaksirati ovaj nisko profitabilni sektor visokog poreza na nepokretnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009" data-rendition-name="original" width="1890" height="1261" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  Premijer Spajić je naglasio da će poljoprivreda biti u fokusu Vlade narednih godina, te najavio da će investicije u ovom sektoru imati podršku države. Iz sektora metalurgije je ukazano na izazove koje nosi CBAM, te da bi dodatno opterećenje koje proizilazi iz njegove primjene moglo da prekine proizvodnju u UNIPROM KAP-u, što bi 300 radnika ostavilo bez posla. O ovom važnom pitanju, najavljeni su međusektorski razgovori već za početak sedmice. Predstavnici građevinskog sektora ukazali su na problem nedostatka kvalifikovane domaće radne snage, zbog čega smatraju da je neophodno povećati plate na odgovornim pozicijama i obezbijediti dovoljan broj stručnih izvršilaca. Predstavnici sektora postavili su pitanja formiranju agencija za planiranje prostora na državnom i lokalnom nivou, te izgradnji Veljeg brda. Iz Ministarstva prostornog planiranja saopšteno je da je u toku raspisivanje konkursa za idejna urbanističko-arhitektonsko rješenje za Velje brdo, i da se početak radova očekuje u narednoj godini. Kada je u pitanju državna agencija za planiranje prostora, naveli su da je formirana, te da su raspisani oglasi za zapošljavanje, a početak njenog rada se očekuje nakon praznika. Iz komunalnog sektora naglašeno je da se u okviru Poglavlja 27 mora otvoriti više prostora za rješavanje kompleksnih pitanja, te da bez snažnijih ulaganja u komunalnu infrastrukturu nema održivog razvoja. Posebno je ukazano na potrebu izgradnje regionalnih centara i većih ulaganja u komunalnu opremu. Spajić je naglasio da Vlada daje punu podršku realizaciji komunalnih projekata i da je neophodno da se sprovedu što prije, jer je ekologija temelj evropskih politika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Podsticajnom poreskom politikom i usvajanjem evropskih standarda možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori

Privredna komora Crne Gore raspisala je konkurs za dodjelu nagrada za 2025. godinu. Kao institucija od ključnog značaja za unapređenje ekonomskog razvoja i podršku privrednicima, Komora prepoznaje važnost nagrađivanja izuzetnih rezultata i doprinosa poslovnih subjekata u zemlji, saopšteno je iz PKCG.
Nagrade Privredne komore su ustanovljene 1969. godine i ove godine dodijeliće se u sljedećim kategorijama: za uspješno poslovanje, za društvenu odgovornost, za inovativnost, za unapređenje menadžmenta i za žene u biznisu.&nbsp;
Nagrada za uspješno poslovanje dojeljuje se preduzetnicima, mikro i malim, srednjim i velikim privrednim društvima posebno za oblasti usluga i industrije.&nbsp;
Iz Privredne komore pozvali su članove Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju prijedloge za nagrade do 20. februara 2026. godine.&nbsp;
Prijedlozi se mogu dostaviti u pisanoj formi, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/2, Podgorica ili na imejl adresu pkcg@pkcg.org.&nbsp;
Odluku o dodjeli nagrada donosi Odbor za dodjelu nagrada Komore, koji je izabran od strane predsjednika Komore, a nagrade će biti dodijeljene 21. aprila 2026. godine na Dan Komore.
Pravilnik o dodjeli nagrada, koji sadrži kriterijume, može se pogledati na <a href="https://komora.me/">veb sajtu Privredne komore</a>.

Raspisan konkurs za dodjelu nagrada Privredne komore

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

FINNO 2025 nas podsjeća da digitalna transformacija, zelena ekonomija i održivost nisu samo apstraktne ideje, već konkretni alati za jačanje konkurentnosti naših preduzeća i otvaranje novih prilika na evropskim tržištima - poručila je predsjednica Privredne komore Nina Drakić na konferenciji FINNO 2025 pod nazivom Digital. Green. Sustainable (Digitalno.Zeleno.Održivo.)
Događaj koji je organizovala Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa partnerima iz crnogorskog konzorcijuma MontEENegro, Ministarstvom za regionalno-investicioni razvoj i saradnju sa NVO, Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Biznis start-up centrom Bar, okupio je istaknute aktere regionalnog inovacionog ekosistema, uključujući predstavnike malih i srednjih preduzeća, startapove, istraživače, organizacije za podršku biznisu, kao i partnere iz mreže Enterprise Europe Network iz zemalja Zapadnog Balkana i šire evropske regije.
Drakić je naglasila da FINNO omogućava preduzećima da se povežu sa partnerima u regionu i šire, te da stvore projekte i inicijative koji prevazilaze granice.
- Kroz FINNO inicijativu, danas imamo čvršće veze među konzorcijumima, bolje razumijevanje izazova i - što je najvažnije - više zajedničkih inicijativa usmjerenih na razvoj i inovacije. EEN nije samo mreža - to je zajednica ljudi koji vjeruju u saradnju kao ključ razvoja. Zato mi je zadovoljstvo što upravo u Crnoj Gori, kroz FINNO 2025, imamo priliku da zajedno planiramo nove iskorake, nove projekte i nove uspjehe - poručila je Drakić.
Muriel De Grande, voditeljica programa EEN pri Evropskoj komisiji, podsjetila je da je FINNO postao referentna platforma i simbol saradnje između šest zemalja, te da pokazuje kako se kroz mrežu ostvariti uticaj u oblastima najvažnijim za mala i srednja preduzeća.
- Sada je pravi trenutak da se osvrnemo na ono što smo postigli i da pronađemo nove načine kako da još bolje pomognemo malim i srednjim preduzećima da unaprijede svoju konkurentnost - istakla je De Grande.
Prema njenim riječima, kroz više od 850 aktivnosti pružena je podrška malim i srednjim preduzećima, ostvareno je 4.900 međunarodnih partnerstava, a mreža je pomogla brojnim kompanijama da dođu do novih klijenata i tržišta, nudeći im usluge od stvarnog značaja.
- Zahvaljujući toj podršci mnoga preduzeća uspjela su da otvore nova radna mjesta, unaprijede svoju konkurentnost i na taj način ostvare konkretan doprinos privrednom razvoju. Zato je naša misija u okviru EEN mreže jasna - pomoći preduzećima da rastu, jačaju i osvajaju nova tržišta - zaključila je ona.
Državna sekretarka u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Mirsada Bošnjak, istakla je da konferencija predstavlja događaj koji povezuje politiku, praksu i partnerstva, sa ciljem jačanja inovacija, održivog rasta i konkurentnosti biznisa u Crnoj Gori i regionu. Podsjetila je da su Crna Gora i njeni regionalni partneri, kroz širi okvir programa EEN, zajednički radili na stvaranju snažnog inovacionog sistema.
- Ova saradnja pokazuje da je regionalno povezivanje od suštinskog značaja za postizanje konkretnih rezultata. Naša je uloga da se postaramo da inovacije ostanu inkluzivne i da osnažuju ljude i ekonomije širom regiona - kazala je Bošnjak, dodajući da se kroz zajedničke inicijative pomaže malim i srednjim preduzećima da postanu konkurentnija i otpornija.
Prof. dr Radoje Vujadinović, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, rekao je da je velika čast što su Mašinski fakultet i Univerzitet Crne Gore dio najveće mreže za podršku malim i srednjim preduzećima, i već deceniju posvećeno rade na podsticanju preduzetništva, partnerstava, transfera tehnologija i inovacija.
- Uspostavili smo široko partnerstvo sa privredom u cilju razvijanja preduzetništva i inovacija a rezultati koje smo postigli zbilja ohrabruju i jasno ukazuju na veliku posvećenost crnogorskih eksperata ovim ciljevima - rekao je Vujadinović.
Adam Stzelecki predstavio je rad Evropskog instituta za inovacije (EIT) i istakao da je EU veoma uključena u razvoj našeg regiona cijeneći da izazovi sa kojima se suočava ne mogu biti riješeni bez znanja i talenta sa ovog područja.
- Najbolji način za razvoj Zapadnog Balkana je što veće učešće talenata regiona u aktivnostima EU. EIT je glavni motor EU za inovacije i želimo da u što većoj mjeri uključimo partnere sa Zapadnog Balkana u evropske projekte. EIT i EEN objedinjuju svoje snage zbog vas. Uspostavićemo centar EIT u Crnoj Gori kao jedinstveno mjesto za podršku i edukaciju - kazao je Stzelecki.
On je pozvao eksperte i privrednike regiona da budu odskočna daska za evropski sistem inovacija “jer se budućnost gradi na zelenim, digitalnim i održivim osnovama, i hajdemo da je gradimo zajedno“.
Konferencija je nastavila rad kroz četiri tematska panela: digitalna transformacija malih i srednjih preduzeća i izazovi koje ona donosi, uloga EEN-a u jačanju inovacionih ekosistema, sinergija evropskih projekata - Horizon, Interreg, EIT i Digital Europe i zelena tranzicija i cirkularna ekonomija.
FINNO 2025 potvrdio je, kako su naglasili u Privrednoj komori, da regionalna saradnja, inovacije, digitalizacija i zelena tranzicija predstavljaju temelje za jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, dok Crna Gora zauzima prepoznatljivo mjesto u evropskom inovacionom i poslovnom prostoru.

Digitalna transformacija, zelena ekonomija i održivost jačaju konkurentnost

Uvođenje biogoriva na crnogorsko tržište važan je korak ka povećanju udjela obnovljivih izvora energije u sektoru transporta, ocijenjeno je na sastanku posvećenom implementaciji podzakonskih akata Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, s ciljem potpunog transponovanja RED II direktive Evropske unije u nacionalni pravni okvir.
Sastanak je održanan u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG) pod pokroviteljstvom Ministarstva energetike i rudarstva.
V.d. generalne direktorice Direktorata za naftu i gas, Zorana Sekulić, istakla je značaj dosljedne primjene evropskih standarda u sektoru obnovljivih izvora energije.
U fokusu sastanka bila je priprema i uvođenje biogoriva na crnogorsko tržište, kao važan korak ka povećanju udjela obnovljivih izvora energije u sektoru transporta, u skladu sa ciljevima Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP).
Projekat se realizuje uz podršku Sekretarijata Energetske zajednice iz Beča i Energetskog instituta „Hrvoje Požar“ (EIHP) iz Hrvatske, čiji su predstavnici predstavili koncept budućeg programa i podzakonskih propisa koji će doprinijeti stvaranju uslova za održivo korišćenje biogoriva.
Sastanku su prisustvovali predstavnici relevantnih organa državne uprave, kao i predstavnici naftnih kompanija i drugih privrednih subjekata uključenih u sektor energetike i transporta.&nbsp;
- Učesnici su razmijenili mišljenja i predloge u vezi sa predstojećim aktivnostima, s ciljem obezbjeđivanja efikasne i transparentne primjene novih propisa. Ministarstvo energetike i rudarstva nastaviće uspješnu saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore, u zajedničkom radu na razvoju politika koje podstiču održivu energetsku budućnost Crne Gore - poručili su iz PKCG.

Uvođenje biogoriva važan korak ka povećanju udjela obnovljivih izvora energije u sektoru transporta

Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić i predsjednik Saveza izviđača Crne Gore Peko Vukadinović potpisali su Memorandum o saradnji ove dvije organizacije na realizaciji projekta „Boranka u Crnoj Gori“, najvećoj volonterskoj inicijativi za pošumljavanje opožarenih područja u našoj zemlji.&nbsp;
Cilj saradnje PKCG i SICG biće zajedničko djelovanje u oblasti pošumljavanja, edukacije i društvene odgovornosti, kroz promociju volonterizma, održivog razvoja i ekološke svijesti među građanima i privrednim subjektima.
Predsjednica PKCG Nina Drakić je istakla da projekti poput Boranke predstavljaju više od simbolične sadnje stabala – oni su konkretan doprinos održivoj budućnosti.
- Privredna komora Crne Gore, kao krovna institucija crnogorske privrede, prepoznaje važnost društveno odgovornog djelovanja. Vjerujemo da odgovoran odnos prema prirodi i lokalnim zajednicama ne samo da jača imidž preduzeća, već i doprinosi stvaranju stabilnog, zdravog i održivog društva - kazala je Drakić.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Privredne komore, saradnja će se odvijati kroz zajedničko planiranje i sprovođenje aktivnosti u okviru projekta, razmjenu informacija i koordinaciju aktivnosti, učešće predstavnika obje strane na događajima vezanim za projekat, moguće zajedničke nastupe u javnosti, medijima i kampanjama promocije projekta.&nbsp;
- Privredna komora će pružiti podršku realizaciji projekta kroz logističku, organizacionu i/ili finansijsku pomoć, u skladu sa mogućnostima, promovisati ga među članicama PKCG i podsticati ih na uključivanje u njegove aktivnosti - poručeno je u saopštenju.
Predsjednik SICG Peko Vukadinović je kazao da Savez i Komoru vezuje i to što su obje organizacije osnovane 1928. godine, te da će uskoro proslaviti vijek uspješnog trajanja. Ističe da svi društveni akteri treba da doprinesu pošumljavanju u požarnom području kako bi se spriječila erozija terena, te izrazio uvjerenje da će do kraja godine uspjeti da dostignu i više od 70.000 posađenih stabala.&nbsp;
- Podrška Privredne komore naročito nam znači u segmentu promocije ovog projekta koji sve više okuplja ljude. Važno je da naše kompanije više prepoznaju važnost uloge koju bi mogle imati u ovom projektu i daju mu svoju podršku - kazao je Vukadinović.&nbsp;
U radu sastanka učestvovali su Borislav Jovović, generalni sekretar Saveza izviđača Crne Gore, Eleonora Albijanić, savjetnica predsjednice za odnose s javnostima i Slavica Pavlović, direktorica Sektora udruženja u PKCG.

Saradnja PKCG i Saveza izviđača: Važna podrške privrede projektu „Boranka“

Komunalna privreda suočava se s ozbiljnim izazovima – od nedostatka kadra i zastarjele opreme do problema s deponovanjem otpada i nedovoljnih ulaganja, zaključak je radnog sastanka posvećenog analizi stanja i unapređenja komunalnih usluga koji je, na inicijativu Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, organizovala Opština Bar u saradnji s Komunalnim djelatnostima d.o.o. i regionalnom deponijom Možura d.o.o.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, izrazio je zadovoljstvo što je domaćin sastanka i istakao dobru saradnju lokalne uprave sa lokalnim komunalnim privrednim društvima. Posebno je naglasio svakodnevne napore u održavanju čistoće grada i apelovao na komunalna privredna društva da iskoriste sredstva iz EU fondova za razvoj i nabavku opreme.
Podsjetio je da je Opština u prethodnom periodu značajno investirala u opremu komunalnog preduzeća, te da deponija Možura ima punu podršku Opštine kao osnivača u razvoju svojih projekata.
Izvršni direktor Komunalnih djelatnosti Bar, Stevo Pejović, govorio je o izazovima s kojima se lokalno komunalno privredno društvo suočava u održavanju higijene u gradu, ističući dobru međusobnu saradnju gradskih službi.
Direktor Možure, Senad Arabelović, upozorio je da postojeći kapaciteti deponije mogu zadovoljiti potrebe još najviše godinu dana. Iako su tehnička dokumentacija i lokacija za proširenje spremni, istakao je da je za realizaciju neophodna finansijska podrška Vlade Crne Gore. Apelovao je i na Privrednu komoru da podrži inicijativu prema Vladi, s obzirom na značaj problema za čitav primorski region.
Predsjednik Odbora udruženja, Radenko Vujošević, zahvalio se predsjedniku Opštine na prijemu i ukazao na ključne probleme sektora: zastarjelu mehanizaciju, manjak radne snage i izazove koji prate neusvajanje Granskog kolektivnog ugovora. Naglasio je potrebu zajedničkog djelovanja ka državnim institucijama te informisao prisutne o toku izrade nacrta novog Zakona o komunalnim djelatnostima, dok je zavrsena javna raspava Drzavnog plana upravljanja otpadom 2025-2029.
Vujošević je istakao da zarade zaposlenih direktno utiču na cijene usluga, te izrazio očekivanje da predsjednik Raičević kroz Zajednicu opština podrži zaključenje Granskog kolektivnog ugovora u što skorijem roku.
Usvojen je prijedlog da se uskoro organizuje sastanak Odbora udruženja s predstavnicima Zajednice opština kako bi se razmotrile mogućnosti za unapređenje saradnje u upravljanju komunalnim poslovima na nivou cijele države.
Sastanaku su prisustvovali članovi Odbora udruženja komunalne privrede, izvršni direktori komunalnih privrednih društva iz Podgorice, Plava, Ulcinja, Bijelog Polja, Žabljaka, Cetinja i sekretarka Odbora udružanja komunalne privrede PKCG.&nbsp;
Isti je bio prilika za razmjenu iskustava i jačanje saradnje, a slične aktivnosti planiraju se i u narednom periodu.

Izazovi komunalne privrede: Neodovoljno ulaganja, stara oprema, "Možura" ima kapacitet još za godinu

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojim je Vlada Crne Gore, bez javne rasprave i bilo kakvog oblika konsultacija ali i informisanja, iz temelja izmijenila poslovni ambijent za rad priređivača igara na sreću i uputila Skupštini, predstavlja još jedan korak ka birokratskoj paralizi privrede, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).
Umjesto da, kako kažu u PKCG-u, zadrže rješenja u postojećem zakonu a koja dokazano dobro funkcionišu već u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i drugim državama regiona i fokusiraju se na stvarno rizične transakcije i slučajeve potencijalnog pranja novca, Vlada i resorno ministarstvo, ističu, uvode besmislene obaveze koje će zatrpati i priređivače igara na sreću i finansijsko-obavještajnu jedinicu (FOJ), čineći ovaj sistem i provjere ovih djela neefikasnim i neupotrebljivim, ali dovesti i do značajnih smanjenja planiranih prihoda budžeta Crne Gore.
<h2>Saopštenje za javnost Privredne komore prenosimo u cjelosti:</h2>
BIROKRATSKI APSURD KOJI UNIŠTAVA POSLOVANJE
Najveći apsurd predloženih izmjena je obavezna identifikacija igrača već pri uplati od 20 eura, dok član 11 Direktive na koju se pozivaju u materijalu za Skupštinu i sa kojom navode da su u potpunosti usaglasili tekst jasno definiše prag od minimum 2.000 eura. Ovim potezom, Vlada Crne Gore:
- Kreira poslovni ambijent suprotno evropskim standardima (Direktiva EU 2015/849) o sprečavanju upotrebe finansijskog sistema za pranje novca ili finansiranje terorizma, koja propisuje minimalne standarde u vezi sa pragovima za sprovođenje mjera dubinske analize klijenata i njihovog poslovanja (2.000 eura)
- Zatrpava priređivače obavezom obrade stotina hiljada bespotrebnih podataka, koji nemaju nikakvu realnu vrijednost u borbi protiv pranja novca;
- Blokira FOJ hiperprodukcijom nevažnih informacija, čime se gubi mogućnost blagovremene reakcije na stvarno rizične transakcije;
Preusmjerava resurse na administraciju umjesto na efikasnu kontrolu, zbog čega će sistem postati nefunkcionalan.Umjesto da se nadležni organi bave praćenjem stvarnih prijetnji i visokorizičnih transakcija, biće zatrpani potpuno beskorisnim izvještajima o uplatama od 20 eura i targetirati svakog igrača koji uplati ovaj iznos kao potencijalno lice koje je osumnjičeno za pranje novca što predstavlja zaista ironičnu situaciju, dok će se stvarno sumnjive transakcije izgubiti u moru nepotrebnih podataka.
Ovakav birokratski pristup će priređivače igara na sreću natjerati na dodatna zapošljavanja samo kako bi pratili formalnosti koje nemaju nikakvog smisla. Istovremeno, FOJ će biti preplavljen izvještajima o malim transakcijama, umjesto da prati ključne aktere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Pitanja koja Vlada nije uzela u obzir:
- Kako će FOJ analizirati desetine hiljada dnevnih prijava za transakcije od 20 eura?
- Da li je neko uopšte procijenio koliko će administrativni trošak ovakvog sistema koštati državu i privredu?
- Zašto se donose zakoni koji potpuno ignorišu evropske standarde i dokazanu praksu drugih zemalja?
- Koji su negativni efekti na prihode budžeta i tržište rada?
- Zašto nadležne institucije nisu stvorile preduslove za sprovođenje postojeće zakonske regulative a već mijenjaju istu?
NEEFIKASAN SISTEM – PUT KA CRNOM TRŽIŠTU
Ovakva pravila neće donijeti veću kontrolu, već upravo suprotno – igrači će se okrenuti neregistrovanim, ilegalnim priređivačima gdje neće biti nikakve evidencije o transakcijama. Posljedice će biti jasne:
- Masovno prelivanje igrača ka crnom tržištu, što direktno smanjuje budžetske prihode;
- Drastično povećanje troškova poslovanja legalnih priređivača, zbog čega će mnogi biti primorani na gašenje;
- Pad efikasnosti FOJ-a, koji će biti zatrpan administrativnim obavezama umjesto da se fokusira na realne prijetnje.
ZAKLJUČAK: IZBRISATI SPORNE ODREDBE KOJE BLOKIRAJU SISTEM
Predložene izmjene su nepromišljene i direktno urušavaju funkcionalnost sistema. Umjesto stvaranja hiperprodukcije administracije koja guši privredu i blokira nadležne organe, neophodno je povući ovaj predlog i raditi na zakonodavnim rješenjima koja imaju smisla, uz poštovanje međunarodnih standarda i najboljih regulatornih praksi.
Rad na edukaciji privrede, sprovođenje postojeceg zakonske regulative koja uređuje sprečavanje pranja novca, izrada smjernica za analizu rizika, i sve ostale aktivnosti koje uređuju ovu oblast bi trebale biti prioritet.
Ukoliko se ovaj zakon usvoji, Crna Gora neće imati efikasniju borbu protiv pranja novca – imaće paralizovan sistem u kojem će se ključni rizici gubiti u moru birokratskih gluposti.
Samo neka od važnih pitanja koje se nameću i na koja neko treba dati odgovor su: 
- Ko će biti odgovoran za gubitak 600 – 800 radnih mjesta i pad dirketnih budžetskih prihod od 10 miliona eura u odnosu na projekciju koja je predviđena nacrtom budžeta CG? 
- Ko će biti odgovoran za pad prihoda po osnovu poreza na dobit od ove industrije, pad poreza i doprinosa, pad PDV-a?
- Kako se nadokanđuje gubitak prihoda lokalnih smouprava po osnovu nameta koje ostvaraju na osnovu poslovanja poslovnih jedinica priređivača?
- Koji su efekti na druge privredne subjekte koji direktno zavise od ove industrije kao sto su mediji, štamparije, sportski kolektivi..?
- Kako to utiče na preduzetnike i fizička lica koja generišu prihode od zakupnina?

PKCG: Prijedlog izmjena zakona o sprečavanju pranja novca parališe rad priređivača i državnih organa

Nakon neuspjeha u formiranju vlasti u Budvi, istaknuti članovi bivšeg Demokratskog fronta uputili su ultimatum nosiocu liste ”Za budućnost Budve” na izborima u tom gradu i aktuelnom direktoru JP Morsko dobro Mladenu Mikijelju da raspiše tender za zakup plaža, kako bi dobili kompenzaciju za njihov ”aktivizam” tokom više izbornih ciklusa u Budvi, piše Portal Standard.
Kako ovaj portal nezvanično saznaje, Mikijelju je zaprijećeno da će koalicija ”Za budućnost Budve” morati da vrati novac, koji je od svojih ”aktivista” dobila za izborne kampanje, ukoliko im on ne izađe u susret.
Prema riječima izvora portal Standard iz Budve, Mikijelj je preko ministra za prostorno planiranje, urbanizam i državnu imovinu Slavena Radunovića na dnevni red sjednice Vlade uspio da ugura prijedlog da se raspišu tenderi za zakup plaža za 2025. godinu.
Plan, prema riječima izvora Standarda, podrazumjeva da se nakon raspisivanja tendera za zakup plaža, promjene uslovi za zakup, na način što će bodovni sistem biti snižen do minimuma, kako bi i oni koji do sad nijesu imali dodirnih tačaka sa turizmom i zakupom, mogli postati novi zakupci.
No, prvobitni plan direktora JP Morsko dobro Mladena Mikijelja nije uspio jer je na sjednici Vlade premijer Milojko Spajić odbio prijedlog da se raspišu novi tenderi, zbog, kako je naveo, kratkog vremenskog rok, koji bi uticao na to da plaže ne budu spremne za početak sezone.
Osim Spajića, na ideju o raspisivanju tendera za zakup plaža reagovao je i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, koji je rekao da je Zakon o Morskom 
dobru dio koalicionog sporazuma i da ne dolazi u obzir da Vlada raspisuje tender.
Zbog namjere Mikijelja reagovali su dugogodišnji zakupci plaža, koji su u slučaju da Mikijelj nastavi sa ovom inicijativom, zaprijetili protestima i to blokadom trajekta Kamenari-Lepetane i graničnog prelaza Sukobin.
<h2>Podrška zakupcima plaža stigla od Privredne komore Crne Gore i lokalnih samouprava</h2>
Zakupci plaža već imaju podršku lokalnih samouprava na primorju, kao i Privredne komore Crne Gore, iz koje se od Vlade traži aneksiranje postojećih ugovora, a ne raspisivanje tendera, koji bi ugrozio predstojeću ljetnju turističku sezonu.
Privredna komora (PKCG) tražila je od premijera Milojka Spajića da se aneksiraju postojeći ugovori o zakupu plaža, jer u slučaju promjene zakupca dovodi se u pitanje ljetnja turistička sezona zbog brojnih obaveza koje bi novi zakupci imali da sprovedu.
PKCG predlaže i da se se za rješavanje ovog važnog pitanja za turističku privredu formira radna grupa od strane ministarstva prostornog planiranja, turizma i drugih institucija za koje Spajić smatra da mogu da daju doprinos.
Oglasila se i Zajednica opština koja traži da se prvo Skupština Crne Gore izjasni o njihovom predlogu u vezi izmjena i dopuna Zakona o morskom dobru, prije nego što Vlada donese bilo kakvu odluku u vezi upravljanja morskim dobrom, kao i da se do tada aneksiraju ugovori sa postojećim zakupcima.
U PKCG u pismu navode da su lani u decembru imali sjednicu odbora za turizam na temu izazova u realizaciji budućeg javnog poziva za zakup plaža i djelova obale u 2025.godini
- Sprovođenje tenderskih postupaka za ustupanje -zakup djelova morskog dobra prema Programu objekata privremenog karaktera je važno pitanja za turističku privredu i uspješno obavljanje ljetnje sezone,a zaključci sa sjednice su blagovremeno dostavljeni Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom i nadležnim ministarstvima. U toku diskusije zakupci su istakli neizvjesnost koja oprati cijeli postupak davanja u zakup plaža i privremenih objekata jer još uvijek nemaju informaciju da li će ove sezone obavljati djelatnost, a samim tim ne mogu blagovremeno da otpočnu procedure obezbjeđivanje radne snage, ne znaju koliko će trajati cijeli tenderski postupak, rok za žalbe i prijavljivanje svih neophodnih saglasnosti - navodi se u pismu.
S obzirom da se usvaja novi Plan privremnih objekata u zoni morskog dobra, zakupci su u obavezi da, kako se navodi, izrade nove projekte, pribave nove neophodne saglasnosti nadležni institucija (glavnih gradskih arhitekata, ministarstva ekologije …).
- Zbog svega što je navedeno izrazili su zabrinutost da je gotovo izvjesno da plaže neće biti spremne za početak ljetnje turističe sezone, a u slučaju promjene zakupca zbog brojnih procedura, ni do kraja sezone. Smatraju da bi donošenje odluke o aneksiranju ugovora do 1. novembra 2025. riješilo ovaj evidentni izazov za uspješnju realizaciju započete predstojeće ljetnje turističke sezone - navode u PKCG.
<h2>JEDINO NE DIRAJU CAREVIĆEV ZAKUP PLAŽE PLOČE</h2>
Prema riječim izvora Standarda, jedina plaža za koju nijesu ni predvidjeli tender je plaža Ploče, koja nema ugovor od 2017. godine, jer raznim mahinacijama i dobrim odnosima sa ljudima iz DF-a Marko Bato Carević bez ugovora koristi plažu.
Kako kaže naš izvor, na zvaničnom sajtu plaže Ploče navodi se da je plaža na preko 10.000 m2, dok se u papirima JP Morsko dobro vodi kao plaža sa skoro upola manje kvadrata.
Prostom pretragom sajta JP Morsko dobro, moguće je vidjeti da u ugovorima ne postoji plaža Ploče, što jasno ukazuje da je ona i daje nelegalno zakupljena.
Kako kaže izvor Standarda, zanimljivo je i to, da je JP Morsko dobro retroaktivno naplaćivalo mnogo veću kvadraturu, dok je za Carevića važila obrnuta logika, više kvadrature, a manja naplata.

Standard: Nezadovoljni članovi Za budućnost Budve pritiskaju Mladena Mikijelja da im omogući preuzimanje zakupa plaža?

Privredna komora Crne Gore ne podržava bilo koju vrstu bojkota njenih članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatra ga neopravdanim, jer direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti, kazali su iz PKCG.
- Prije svega, moramo imati u vidu specifičnost crnogorske ekonomije, koja je uvozno zavisna i kao takva u velikoj mjeri podložna uticaju gobalnih i regionalnih ekonomskih kretanja. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou je od svega 14 odsto što dodatno usložnjava situaciju i povećava osjetljivost naše privrede. Stoga pri upoređivanju našeg tržišta i tržišta zemalja u regionu i šire, treba sagledati cjelokupni ekonomski ambijent- navodi se u saopštenju Privredne komore.
Kako poručuju iz Privredne komore, sektor trgovine na veliko i malo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora crnogorske privrede, jer ima najveće pojedinačno učešće u bruto dodatnoj vrijednost od 13,7% u 2023. godini, a zapošljava više od 1/3 svih zaposlenih u privatnom sektoru.&nbsp;
- Stoga, ne treba iznositi paušalne ocjene o poslovanju kompanija iz ovog sektora. Naime, sve kompanije predaju finansijske iskaze Poreskoj upravi i iz njih se lako može utvrditi, između ostalog, da je bruto marža u Crnoj Gori manja nego u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj- kazali su iz PKCG.
Podsjećaju da je “Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića” koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta pokazala da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče. Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti, na što je Komora i ranije ukazivala. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike.
- Takođe, administrativni aparat je znatno uvećan, i uz rast zarada koji se desio u prethodnom periodu, a koji nije praćen povećanjem produktivnosti rada, došli smo do paradoksalne situacije da su lična primanja u javnom veća od primanja u realnom sektoru tj. privredi, koja puni budžet i finansira javni sektor. Naša ukazivanja da se dugoročni održivi rast ne može temeljiti isključivo na podsticanju lične potrošnje, potvrđuje stopa rasta od 2,6% u trećem kvartalu 2024. godine koja je najniža kvartalna stopa u proteklih nekoliko godina- ističu z Privredne komore.
Kako kažu, razumiju i namjeru Vlade da poboljša životni standard građana, poveća budžetske prihode kako bi se moglo više ulagati u infrastrukturu, što privrednici okupljeni u Komori apsolutno podržavaju.&nbsp;
- Ipak, smatramo da naš dijalog po ovim pitanjima mora da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu smanjiti privrednu aktivnost i usporiti privredu kroz otežavanje poslovanja- zaključili su iz Privredne komore.

PKCG: Smatramo bojkot neopravdanim jer direktno pogađa privredu, treba analizirati inflacije

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: privredna-komora