Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić i predsjednik Saveza izviđača Crne Gore Peko Vukadinović potpisali su Memorandum o saradnji ove dvije organizacije na realizaciji projekta „Boranka u Crnoj Gori“, najvećoj volonterskoj inicijativi za pošumljavanje opožarenih područja u našoj zemlji.&nbsp;
Cilj saradnje PKCG i SICG biće zajedničko djelovanje u oblasti pošumljavanja, edukacije i društvene odgovornosti, kroz promociju volonterizma, održivog razvoja i ekološke svijesti među građanima i privrednim subjektima.
Predsjednica PKCG Nina Drakić je istakla da projekti poput Boranke predstavljaju više od simbolične sadnje stabala – oni su konkretan doprinos održivoj budućnosti.
- Privredna komora Crne Gore, kao krovna institucija crnogorske privrede, prepoznaje važnost društveno odgovornog djelovanja. Vjerujemo da odgovoran odnos prema prirodi i lokalnim zajednicama ne samo da jača imidž preduzeća, već i doprinosi stvaranju stabilnog, zdravog i održivog društva - kazala je Drakić.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Privredne komore, saradnja će se odvijati kroz zajedničko planiranje i sprovođenje aktivnosti u okviru projekta, razmjenu informacija i koordinaciju aktivnosti, učešće predstavnika obje strane na događajima vezanim za projekat, moguće zajedničke nastupe u javnosti, medijima i kampanjama promocije projekta.&nbsp;
- Privredna komora će pružiti podršku realizaciji projekta kroz logističku, organizacionu i/ili finansijsku pomoć, u skladu sa mogućnostima, promovisati ga među članicama PKCG i podsticati ih na uključivanje u njegove aktivnosti - poručeno je u saopštenju.
Predsjednik SICG Peko Vukadinović je kazao da Savez i Komoru vezuje i to što su obje organizacije osnovane 1928. godine, te da će uskoro proslaviti vijek uspješnog trajanja. Ističe da svi društveni akteri treba da doprinesu pošumljavanju u požarnom području kako bi se spriječila erozija terena, te izrazio uvjerenje da će do kraja godine uspjeti da dostignu i više od 70.000 posađenih stabala.&nbsp;
- Podrška Privredne komore naročito nam znači u segmentu promocije ovog projekta koji sve više okuplja ljude. Važno je da naše kompanije više prepoznaju važnost uloge koju bi mogle imati u ovom projektu i daju mu svoju podršku - kazao je Vukadinović.&nbsp;
U radu sastanka učestvovali su Borislav Jovović, generalni sekretar Saveza izviđača Crne Gore, Eleonora Albijanić, savjetnica predsjednice za odnose s javnostima i Slavica Pavlović, direktorica Sektora udruženja u PKCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Saradnja PKCG i Saveza izviđača: Važna podrške privrede projektu „Boranka“

Komunalna privreda suočava se s ozbiljnim izazovima – od nedostatka kadra i zastarjele opreme do problema s deponovanjem otpada i nedovoljnih ulaganja, zaključak je radnog sastanka posvećenog analizi stanja i unapređenja komunalnih usluga koji je, na inicijativu Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, organizovala Opština Bar u saradnji s Komunalnim djelatnostima d.o.o. i regionalnom deponijom Možura d.o.o.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, izrazio je zadovoljstvo što je domaćin sastanka i istakao dobru saradnju lokalne uprave sa lokalnim komunalnim privrednim društvima. Posebno je naglasio svakodnevne napore u održavanju čistoće grada i apelovao na komunalna privredna društva da iskoriste sredstva iz EU fondova za razvoj i nabavku opreme.
Podsjetio je da je Opština u prethodnom periodu značajno investirala u opremu komunalnog preduzeća, te da deponija Možura ima punu podršku Opštine kao osnivača u razvoju svojih projekata.
Izvršni direktor Komunalnih djelatnosti Bar, Stevo Pejović, govorio je o izazovima s kojima se lokalno komunalno privredno društvo suočava u održavanju higijene u gradu, ističući dobru međusobnu saradnju gradskih službi.
Direktor Možure, Senad Arabelović, upozorio je da postojeći kapaciteti deponije mogu zadovoljiti potrebe još najviše godinu dana. Iako su tehnička dokumentacija i lokacija za proširenje spremni, istakao je da je za realizaciju neophodna finansijska podrška Vlade Crne Gore. Apelovao je i na Privrednu komoru da podrži inicijativu prema Vladi, s obzirom na značaj problema za čitav primorski region.
Predsjednik Odbora udruženja, Radenko Vujošević, zahvalio se predsjedniku Opštine na prijemu i ukazao na ključne probleme sektora: zastarjelu mehanizaciju, manjak radne snage i izazove koji prate neusvajanje Granskog kolektivnog ugovora. Naglasio je potrebu zajedničkog djelovanja ka državnim institucijama te informisao prisutne o toku izrade nacrta novog Zakona o komunalnim djelatnostima, dok je zavrsena javna raspava Drzavnog plana upravljanja otpadom 2025-2029.
Vujošević je istakao da zarade zaposlenih direktno utiču na cijene usluga, te izrazio očekivanje da predsjednik Raičević kroz Zajednicu opština podrži zaključenje Granskog kolektivnog ugovora u što skorijem roku.
Usvojen je prijedlog da se uskoro organizuje sastanak Odbora udruženja s predstavnicima Zajednice opština kako bi se razmotrile mogućnosti za unapređenje saradnje u upravljanju komunalnim poslovima na nivou cijele države.
Sastanaku su prisustvovali članovi Odbora udruženja komunalne privrede, izvršni direktori komunalnih privrednih društva iz Podgorice, Plava, Ulcinja, Bijelog Polja, Žabljaka, Cetinja i sekretarka Odbora udružanja komunalne privrede PKCG.&nbsp;
Isti je bio prilika za razmjenu iskustava i jačanje saradnje, a slične aktivnosti planiraju se i u narednom periodu.

Izazovi komunalne privrede: Neodovoljno ulaganja, stara oprema, "Možura" ima kapacitet još za godinu

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojim je Vlada Crne Gore, bez javne rasprave i bilo kakvog oblika konsultacija ali i informisanja, iz temelja izmijenila poslovni ambijent za rad priređivača igara na sreću i uputila Skupštini, predstavlja još jedan korak ka birokratskoj paralizi privrede, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).
Umjesto da, kako kažu u PKCG-u, zadrže rješenja u postojećem zakonu a koja dokazano dobro funkcionišu već u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i drugim državama regiona i fokusiraju se na stvarno rizične transakcije i slučajeve potencijalnog pranja novca, Vlada i resorno ministarstvo, ističu, uvode besmislene obaveze koje će zatrpati i priređivače igara na sreću i finansijsko-obavještajnu jedinicu (FOJ), čineći ovaj sistem i provjere ovih djela neefikasnim i neupotrebljivim, ali dovesti i do značajnih smanjenja planiranih prihoda budžeta Crne Gore.
<h2>Saopštenje za javnost Privredne komore prenosimo u cjelosti:</h2>
BIROKRATSKI APSURD KOJI UNIŠTAVA POSLOVANJE
Najveći apsurd predloženih izmjena je obavezna identifikacija igrača već pri uplati od 20 eura, dok član 11 Direktive na koju se pozivaju u materijalu za Skupštinu i sa kojom navode da su u potpunosti usaglasili tekst jasno definiše prag od minimum 2.000 eura. Ovim potezom, Vlada Crne Gore:
- Kreira poslovni ambijent suprotno evropskim standardima (Direktiva EU 2015/849) o sprečavanju upotrebe finansijskog sistema za pranje novca ili finansiranje terorizma, koja propisuje minimalne standarde u vezi sa pragovima za sprovođenje mjera dubinske analize klijenata i njihovog poslovanja (2.000 eura)
- Zatrpava priređivače obavezom obrade stotina hiljada bespotrebnih podataka, koji nemaju nikakvu realnu vrijednost u borbi protiv pranja novca;
- Blokira FOJ hiperprodukcijom nevažnih informacija, čime se gubi mogućnost blagovremene reakcije na stvarno rizične transakcije;
Preusmjerava resurse na administraciju umjesto na efikasnu kontrolu, zbog čega će sistem postati nefunkcionalan.Umjesto da se nadležni organi bave praćenjem stvarnih prijetnji i visokorizičnih transakcija, biće zatrpani potpuno beskorisnim izvještajima o uplatama od 20 eura i targetirati svakog igrača koji uplati ovaj iznos kao potencijalno lice koje je osumnjičeno za pranje novca što predstavlja zaista ironičnu situaciju, dok će se stvarno sumnjive transakcije izgubiti u moru nepotrebnih podataka.
Ovakav birokratski pristup će priređivače igara na sreću natjerati na dodatna zapošljavanja samo kako bi pratili formalnosti koje nemaju nikakvog smisla. Istovremeno, FOJ će biti preplavljen izvještajima o malim transakcijama, umjesto da prati ključne aktere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Pitanja koja Vlada nije uzela u obzir:
- Kako će FOJ analizirati desetine hiljada dnevnih prijava za transakcije od 20 eura?
- Da li je neko uopšte procijenio koliko će administrativni trošak ovakvog sistema koštati državu i privredu?
- Zašto se donose zakoni koji potpuno ignorišu evropske standarde i dokazanu praksu drugih zemalja?
- Koji su negativni efekti na prihode budžeta i tržište rada?
- Zašto nadležne institucije nisu stvorile preduslove za sprovođenje postojeće zakonske regulative a već mijenjaju istu?
NEEFIKASAN SISTEM – PUT KA CRNOM TRŽIŠTU
Ovakva pravila neće donijeti veću kontrolu, već upravo suprotno – igrači će se okrenuti neregistrovanim, ilegalnim priređivačima gdje neće biti nikakve evidencije o transakcijama. Posljedice će biti jasne:
- Masovno prelivanje igrača ka crnom tržištu, što direktno smanjuje budžetske prihode;
- Drastično povećanje troškova poslovanja legalnih priređivača, zbog čega će mnogi biti primorani na gašenje;
- Pad efikasnosti FOJ-a, koji će biti zatrpan administrativnim obavezama umjesto da se fokusira na realne prijetnje.
ZAKLJUČAK: IZBRISATI SPORNE ODREDBE KOJE BLOKIRAJU SISTEM
Predložene izmjene su nepromišljene i direktno urušavaju funkcionalnost sistema. Umjesto stvaranja hiperprodukcije administracije koja guši privredu i blokira nadležne organe, neophodno je povući ovaj predlog i raditi na zakonodavnim rješenjima koja imaju smisla, uz poštovanje međunarodnih standarda i najboljih regulatornih praksi.
Rad na edukaciji privrede, sprovođenje postojeceg zakonske regulative koja uređuje sprečavanje pranja novca, izrada smjernica za analizu rizika, i sve ostale aktivnosti koje uređuju ovu oblast bi trebale biti prioritet.
Ukoliko se ovaj zakon usvoji, Crna Gora neće imati efikasniju borbu protiv pranja novca – imaće paralizovan sistem u kojem će se ključni rizici gubiti u moru birokratskih gluposti.
Samo neka od važnih pitanja koje se nameću i na koja neko treba dati odgovor su: 
- Ko će biti odgovoran za gubitak 600 – 800 radnih mjesta i pad dirketnih budžetskih prihod od 10 miliona eura u odnosu na projekciju koja je predviđena nacrtom budžeta CG? 
- Ko će biti odgovoran za pad prihoda po osnovu poreza na dobit od ove industrije, pad poreza i doprinosa, pad PDV-a?
- Kako se nadokanđuje gubitak prihoda lokalnih smouprava po osnovu nameta koje ostvaraju na osnovu poslovanja poslovnih jedinica priređivača?
- Koji su efekti na druge privredne subjekte koji direktno zavise od ove industrije kao sto su mediji, štamparije, sportski kolektivi..?
- Kako to utiče na preduzetnike i fizička lica koja generišu prihode od zakupnina?

PKCG: Prijedlog izmjena zakona o sprečavanju pranja novca parališe rad priređivača i državnih organa

Nakon neuspjeha u formiranju vlasti u Budvi, istaknuti članovi bivšeg Demokratskog fronta uputili su ultimatum nosiocu liste ”Za budućnost Budve” na izborima u tom gradu i aktuelnom direktoru JP Morsko dobro Mladenu Mikijelju da raspiše tender za zakup plaža, kako bi dobili kompenzaciju za njihov ”aktivizam” tokom više izbornih ciklusa u Budvi, piše Portal Standard.
Kako ovaj portal nezvanično saznaje, Mikijelju je zaprijećeno da će koalicija ”Za budućnost Budve” morati da vrati novac, koji je od svojih ”aktivista” dobila za izborne kampanje, ukoliko im on ne izađe u susret.
Prema riječima izvora portal Standard iz Budve, Mikijelj je preko ministra za prostorno planiranje, urbanizam i državnu imovinu Slavena Radunovića na dnevni red sjednice Vlade uspio da ugura prijedlog da se raspišu tenderi za zakup plaža za 2025. godinu.
Plan, prema riječima izvora Standarda, podrazumjeva da se nakon raspisivanja tendera za zakup plaža, promjene uslovi za zakup, na način što će bodovni sistem biti snižen do minimuma, kako bi i oni koji do sad nijesu imali dodirnih tačaka sa turizmom i zakupom, mogli postati novi zakupci.
No, prvobitni plan direktora JP Morsko dobro Mladena Mikijelja nije uspio jer je na sjednici Vlade premijer Milojko Spajić odbio prijedlog da se raspišu novi tenderi, zbog, kako je naveo, kratkog vremenskog rok, koji bi uticao na to da plaže ne budu spremne za početak sezone.
Osim Spajića, na ideju o raspisivanju tendera za zakup plaža reagovao je i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, koji je rekao da je Zakon o Morskom 
dobru dio koalicionog sporazuma i da ne dolazi u obzir da Vlada raspisuje tender.
Zbog namjere Mikijelja reagovali su dugogodišnji zakupci plaža, koji su u slučaju da Mikijelj nastavi sa ovom inicijativom, zaprijetili protestima i to blokadom trajekta Kamenari-Lepetane i graničnog prelaza Sukobin.
<h2>Podrška zakupcima plaža stigla od Privredne komore Crne Gore i lokalnih samouprava</h2>
Zakupci plaža već imaju podršku lokalnih samouprava na primorju, kao i Privredne komore Crne Gore, iz koje se od Vlade traži aneksiranje postojećih ugovora, a ne raspisivanje tendera, koji bi ugrozio predstojeću ljetnju turističku sezonu.
Privredna komora (PKCG) tražila je od premijera Milojka Spajića da se aneksiraju postojeći ugovori o zakupu plaža, jer u slučaju promjene zakupca dovodi se u pitanje ljetnja turistička sezona zbog brojnih obaveza koje bi novi zakupci imali da sprovedu.
PKCG predlaže i da se se za rješavanje ovog važnog pitanja za turističku privredu formira radna grupa od strane ministarstva prostornog planiranja, turizma i drugih institucija za koje Spajić smatra da mogu da daju doprinos.
Oglasila se i Zajednica opština koja traži da se prvo Skupština Crne Gore izjasni o njihovom predlogu u vezi izmjena i dopuna Zakona o morskom dobru, prije nego što Vlada donese bilo kakvu odluku u vezi upravljanja morskim dobrom, kao i da se do tada aneksiraju ugovori sa postojećim zakupcima.
U PKCG u pismu navode da su lani u decembru imali sjednicu odbora za turizam na temu izazova u realizaciji budućeg javnog poziva za zakup plaža i djelova obale u 2025.godini
- Sprovođenje tenderskih postupaka za ustupanje -zakup djelova morskog dobra prema Programu objekata privremenog karaktera je važno pitanja za turističku privredu i uspješno obavljanje ljetnje sezone,a zaključci sa sjednice su blagovremeno dostavljeni Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom i nadležnim ministarstvima. U toku diskusije zakupci su istakli neizvjesnost koja oprati cijeli postupak davanja u zakup plaža i privremenih objekata jer još uvijek nemaju informaciju da li će ove sezone obavljati djelatnost, a samim tim ne mogu blagovremeno da otpočnu procedure obezbjeđivanje radne snage, ne znaju koliko će trajati cijeli tenderski postupak, rok za žalbe i prijavljivanje svih neophodnih saglasnosti - navodi se u pismu.
S obzirom da se usvaja novi Plan privremnih objekata u zoni morskog dobra, zakupci su u obavezi da, kako se navodi, izrade nove projekte, pribave nove neophodne saglasnosti nadležni institucija (glavnih gradskih arhitekata, ministarstva ekologije …).
- Zbog svega što je navedeno izrazili su zabrinutost da je gotovo izvjesno da plaže neće biti spremne za početak ljetnje turističe sezone, a u slučaju promjene zakupca zbog brojnih procedura, ni do kraja sezone. Smatraju da bi donošenje odluke o aneksiranju ugovora do 1. novembra 2025. riješilo ovaj evidentni izazov za uspješnju realizaciju započete predstojeće ljetnje turističke sezone - navode u PKCG.
<h2>JEDINO NE DIRAJU CAREVIĆEV ZAKUP PLAŽE PLOČE</h2>
Prema riječim izvora Standarda, jedina plaža za koju nijesu ni predvidjeli tender je plaža Ploče, koja nema ugovor od 2017. godine, jer raznim mahinacijama i dobrim odnosima sa ljudima iz DF-a Marko Bato Carević bez ugovora koristi plažu.
Kako kaže naš izvor, na zvaničnom sajtu plaže Ploče navodi se da je plaža na preko 10.000 m2, dok se u papirima JP Morsko dobro vodi kao plaža sa skoro upola manje kvadrata.
Prostom pretragom sajta JP Morsko dobro, moguće je vidjeti da u ugovorima ne postoji plaža Ploče, što jasno ukazuje da je ona i daje nelegalno zakupljena.
Kako kaže izvor Standarda, zanimljivo je i to, da je JP Morsko dobro retroaktivno naplaćivalo mnogo veću kvadraturu, dok je za Carevića važila obrnuta logika, više kvadrature, a manja naplata.

1250x600

1084x550

Standard: Nezadovoljni članovi Za budućnost Budve pritiskaju Mladena Mikijelja da im omogući preuzimanje zakupa plaža?

Privredna komora Crne Gore ne podržava bilo koju vrstu bojkota njenih članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatra ga neopravdanim, jer direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti, kazali su iz PKCG.
- Prije svega, moramo imati u vidu specifičnost crnogorske ekonomije, koja je uvozno zavisna i kao takva u velikoj mjeri podložna uticaju gobalnih i regionalnih ekonomskih kretanja. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou je od svega 14 odsto što dodatno usložnjava situaciju i povećava osjetljivost naše privrede. Stoga pri upoređivanju našeg tržišta i tržišta zemalja u regionu i šire, treba sagledati cjelokupni ekonomski ambijent- navodi se u saopštenju Privredne komore.
Kako poručuju iz Privredne komore, sektor trgovine na veliko i malo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora crnogorske privrede, jer ima najveće pojedinačno učešće u bruto dodatnoj vrijednost od 13,7% u 2023. godini, a zapošljava više od 1/3 svih zaposlenih u privatnom sektoru.&nbsp;
- Stoga, ne treba iznositi paušalne ocjene o poslovanju kompanija iz ovog sektora. Naime, sve kompanije predaju finansijske iskaze Poreskoj upravi i iz njih se lako može utvrditi, između ostalog, da je bruto marža u Crnoj Gori manja nego u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj- kazali su iz PKCG.
Podsjećaju da je “Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića” koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta pokazala da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče. Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti, na što je Komora i ranije ukazivala. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike.
- Takođe, administrativni aparat je znatno uvećan, i uz rast zarada koji se desio u prethodnom periodu, a koji nije praćen povećanjem produktivnosti rada, došli smo do paradoksalne situacije da su lična primanja u javnom veća od primanja u realnom sektoru tj. privredi, koja puni budžet i finansira javni sektor. Naša ukazivanja da se dugoročni održivi rast ne može temeljiti isključivo na podsticanju lične potrošnje, potvrđuje stopa rasta od 2,6% u trećem kvartalu 2024. godine koja je najniža kvartalna stopa u proteklih nekoliko godina- ističu z Privredne komore.
Kako kažu, razumiju i namjeru Vlade da poboljša životni standard građana, poveća budžetske prihode kako bi se moglo više ulagati u infrastrukturu, što privrednici okupljeni u Komori apsolutno podržavaju.&nbsp;
- Ipak, smatramo da naš dijalog po ovim pitanjima mora da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu smanjiti privrednu aktivnost i usporiti privredu kroz otežavanje poslovanja- zaključili su iz Privredne komore.

PKCG: Smatramo bojkot neopravdanim jer direktno pogađa privredu, treba analizirati inflacije

Sa crnogorsko-češkog biznis foruma koji je okupio najviše državne zvaničnike i brojne predstavnike kompanija, a kojeg je organizovala Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom i Konfederacijom industrije Češke Republike te partnerstvu sa Agencijom za investicije, &nbsp;poručeno je da će Crna Gora i Češka ojačati i intenzivirati saradnju, produbiti ekonomske odnose i ostvariti dugoročna partnerstva, kao i da ekonomski uspjesi Češke inspirišu Crnu Goru da uloži dodatne napore u reforme i iskoristi sopstvene resurse i potencijale, prenijeli su iz PKCG.
Ovom prilikom predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić zahvalila je predsjednicima država Petru Pavelu i Jakovu Milatoviću na podršci poslovnoj zajednici i što prisustvom dodatno doprinose značaju foruma. Ona je kazala da se Crna Gora na evropskom putu ugleda na Češku, te da ta država predstavlja primjer pune i dinamične valorizacije potencijala kroz maksimalno korišćenje benefita EU.
Drakić je istakla da je crnogorski investicioni ambijent posebno atraktivan u: turizmu – kroz dodatnu promociju Crne Gore kao izuzetne turističke destinacije za češko tržište; poljoprivredi – uparivanjem kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore sa češkom tehnologijom prerade i pakovanja; saobraćaju – kroz partnersko uključivanje čeških kompanija u modernizaciju saobraćajne infrastrukture uz zajedničko povlačenje sredstava iz evropskih razvojnih fondova, i energetici – primjenom visokotehnoloških rješenja čeških kompanija u projekte valorizacije našeg energetskog potencijala.
Potpredsjednica Konfederacije Industrije Češke Katerina Kupkova poručila je da se dvije države fokusiraju na turizam, obnovljive izvore energije i podsticanje stranih investicija.&nbsp;
- Stoga mi je veliko zadovoljstvo što u Podgoricu dovodim predstavnike skoro 20 kompanija i institucija i naša poslovna delegacija obuhvata kompanije koje predstavljaju ključne sektore kao što su energetika, odbrana i bezbjednost, industrija aviona, infrastruktura i transport, rudarstvo, IT rješenja i inženjering. Ovo su oblasti u kojima smo pokazali izvrsnost- rekla je Kupkova.&nbsp;
Obje zemlje naglašavaju inovacije, digitalnu transformaciju i razvoj infrastrukture u cilju povećanja konkurentnosti uz napore da daju podršku malim i srednjim preduzećima, kao pokretačima ekonomske otpornosti i inovacija, zaključila je Kupkova.&nbsp;
&nbsp;U okviru bilateralnih susreta privrednika dvije zemlje, razgovarano je &nbsp;o mogućnostima uspostavljanja potencijalne saradnje na konkretnim projektima.&nbsp;
- Naša privreda ima veliku priliku da kroz bilateralnu saradnju sa češkim kompanijama ostvari proizvodnju u oblastima energetike, putne infrastrukture, namjenske industrije, metalopreradu- smatra Slobodan Stanić, iz kompanije Remid vis.&nbsp;
On je naveo da su uoči Foruma sa češkim privrednicima posjetili kompaniju Tara gdje su gosti iskazali zainteresovanost za saradnju i razvoj proizvoda koji će biti na obostranu korist. Tokom razgovora bilo je riječi i o pitanju obrazovanja i kadrova, gdje, smatra Stanić, mora doći do velikog zaokreta, većeg ulaganja u ljude, a naročito mlade kako bi se zainteresovali za proizvodne djelatnosti.&nbsp;
Stanislav Bobek, predstavnik Češke Zbrojevke, već je četvrti put u Crnoj Gori gdje uvijek uživa u prijateljskom pristupu predstavnika lokalnih kompanija.&nbsp;
- Zato mi je zadovoljstvo što danas sa crnogorskim privrednicima razgovaram o mogućnostima za poslovnu saradnju. Posjetili smo kompaniju Tara gdje smo imali uvid u tehnologiju koja se može iskoristiti za proizvodnju djelova koji su potrebni Češkoj Zbrojevki- rekao je Bobek.
&nbsp;Darko Krivokapić, ispred EPCG, kazao je da forumi ovog tipa omogućavaju uspostavljanje bilateralnih odnosa i saradnje sa kompanijama sličnog portfolija. Prema njegovim riječima, ovaj forum je bio je prilika da se uspostavi saradnja sa kompanijama iz Češke, posebno iz energetskog sektora. Kako je istakao, osim trgovine električnom energijom, uspostavljeni su i kontakti sa kompanijama koje se bave drugim djelatnostima iz oblasti energetike.&nbsp;
- Smatram da će naročito interesantna saradnja biti u vezi sa Rudnikom uglja i Termoelektranom Pljevlja, gdje češke kompanije imaju veliko iskustvo- istakao je Krivokapić.
&nbsp;Takođe je kazao da postoji i mogućnost saradnje u oblasti obnovljivih izvora energije, poput solarne proizvodnje i vjetroparkova, naročito u segmentu prognoze proizvodnje i optimizacije portfolija EPCG.
Predstavnica kompanije Škoda Transportation Olesea Laki iskazala je zainteresovanost za projekte iz oblasti željezničke infrastrukture, koji su u Crnoj Gori u pripremi.&nbsp;
- Vjerujemo da naš portfolio korespondira sa infrastrukturnim potrebama Crne Gore. Imamo uspješan projekat u Bugarskoj, koja je blizu ovom kraju Evrope i spremni smo da asistiramo sa svojim znanjem i tehnologijom u razvoju održive mobilnosti. Ova vrsta foruma podstiče uspostavljanje direktnih kontakata sa stejkholderima i cijenimo ovaj vid saradnje između Češke Republike i Crne Gore- rekla je Laki.
Lazar Đurović, predstavnik kompanije Maljat Stone, istakao je značaj saradnje sa firmama iz Češke u cilju unapređenja tehnološkog razvoja u oblasti ekstrakcije i proizvodnje kamena. Đurović je naglasio da je fokus na prirodnom kamenu, poput arhitektonskog i tehničkog čija je proizvodnja u Crnoj Gori trenutno nedovoljno razvijena, te da postoji značajan prostor za napredak
- Jedan od ključnih aspekata ove saradnje jeste rešavanje problema koji se tiču vodnih rezervi, ekologije, prečišćavanja vode i smanjenja otpada nastalog u rudnicima. Sve ovo su izazovi s kojima se suočavamo, ali su istovremeno i vrlo rješivi uz odgovarajuću podršku i razmjenu znanja sa inostranim partnerima- izjavio je Đurović.
Daniel Vacek, komercijalni direktor ENELEX-A i potpredsjednik Češkog udruženja za tehnologiju ekstrakcije i rudarstva, pojasnio je da okupljaju 19 proizvođača tehnologija za rudarstvo i energetiku.
- Fokusiramo se na povećanje efikasnosti u rudarstvu i termoelektranama kao i smanjenju zagađenja u termoelektranama. U Crnoj Gori vidimo veliki potencijal za nas i zato nam je značajna. Imali smo i našu prvu instalaciju u termoelektrani u Pljevljima i nadamo se da će ovaj posao pomoći da podijelimo svoja iskustva sa lokalnim partnerima- rekao je Vacek.
U susret poslovnom forumu, delegacija čeških privrednika iz sektora energetike učestvovala je i na prezentaciji energetskih potencijala Crne Gore uz osvrt na već realizovane projekte mini hidro, solarnih i vjetro elektrana, organizovanoj u Komori. Kompanija Sistem MNE je predstavila projekte koje su realizovali u partnerstvu sa češkim kompanijama i koje namjeravaju da realizuju, uputivši otvoreni poziv privrednicima Češke i raspoloživost partnerske saradnje na tim projektima.

PKCG: Crna Gora i Češka ostvaraju snažno ekonomsko partnerstvo, preko dvadeset kompanija iz Češke učestvuje na Biznis forumu

Privredna komora Crne Gore organizovala je 31. oktobra konsultativni sastanak privrednika sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalog dijaloga Naidom Nišić u susret slanju u dalju proceduru teksta Nacrta zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima.&nbsp;
U radu sastanka, koji je vodio generalni sekretar Privredne komore Mitar Bajčeta, učestvovao je i konsultant na izradi teksta Đorđe Vukotić, NALED.
U uvodnom izlaganju,Bajčeta izrazio je zahvalnost ministarki Nišić i svim privrednicima na prisustvu i interesu za ovako važnu temu, naglasivši da je njihov doprinos ključan za uspješnu implementaciju ovog zakona. – Privredna komora je svjesna specifičnih izazova kada je u pitanju sezonska radna snaga i već duže vrijeme radimo na pronalasku rješenja, prije svega kroz saradnju sa Ministarstvom rada i socijanog staranja, kao i GIZ-om – istakao je Bajčeta.
Ministarka Naida Nišić posebno je zahvalila Privrednoj komori, GIZ-u i kolegama iz NALED-a na podršci tokom čitavog procesa.&nbsp;
– Cilj da svi narednu sezonu dočekamo spremni, što znači da već od marta moramo imati pripremljene sezonske radnike - rekla je Nišić.
Kako je navela, plan je da se ovaj zakon usvoji do januara 2025. godine, a kao njegove osnovne ciljeve ističe stvaranje digitalnog sistema za prijavu sezonskih radnika, fleksibilnost u angažovanju radne snage, te mogućnost angažovanja povremenih sezonskih radnika kroz mobilnu aplikaciju koja bi generisala svu neophodnu dokumentaciju, uključujući platne naloge i PPD obrasce.&nbsp;
– Jedan od ključnih aspekata zakona je fleksibilnost u broju dana tokom kojih sezonski radnici mogu raditi. Takođe, ugovor o radu može biti zaključen i pismenim i usmenim dogovorom, što dodatno doprinosi jednostavnosti – poručila je ministarka.
Pozvala je sve prisutne da otvoreno iznesu svoje stavove i nedoumice u vezi sa implementacijom zakona.&nbsp;
– Vaše mišljenje o ovim rješenjima i svaka vaša sugestija izuzetno su nam važni kako bismo zakon prilagodili potrebama crnogorskog tržišta rada i osigurali njegovu efikasnu primjenu u praksi – zaključila je Nišić.
Privrednici su između ostalog istakli potrebu da se precizno diferencira pojam stalnog sezonskog radnika od privremenog i povremenog rada. Smatraju da angažman stalnih sezonskih radnika ne treba ograničavati na 180 dana, već da je potreba turizma da taj period bude devet mjeseci, s obzirom na sve duže trajanje turističke sezone u Crnoj Gori.&nbsp;
Ovakvo rješenje, smatraju oni, treba već u ovoj fazi da bude unijeto u tekst, kako bi se izbjegle inicijative za njegovim brzim izmjenama i dopunama. Takođe treba razmisliti o mogućem subvencioniranju kategorije stalnih sezonaca, po uzoru na rješenja u Hrvatskoj.&nbsp;
Za crnogorski turizam kasno je da implementacija ovog zakona počne od 1. maja naredne godine, već privreda smatra primjerenijim da to bude 1. marta, kako bi se pravovremeno obezbjedio nedostajući kadar. Predstavnici trgovine ukazuju na to da ovo zakonsko rješenje treba da obuhvati i ovaj sektor koji ima značajno povećanje obima posla tokom turističke sezone.&nbsp;
Predlažu da regulativa precizno riješi pitanje tehnološkog viška, uzme u obzir česte fluktuacije zaposlenih u trgovini, kao i da zaštiti poslodavce od refundacija ukoliko stalni sezonac odbije angažman u narednoj godini. Potreba za angažovanjem stranih radnika je sve više izražena, smatraju privrednici, pa je potrebno primjenom ovog zakona liberalizovati proceduru vezanu za radne dozvole.&nbsp;
Predstavnici sektora poljoprivrede i prehrambene industrije (uključujući pekare) takođe traže da budu obuhvaćeni ovih zakonom kako bi mogli zapošljavati sezonske radnike, kao i da njihovo prijavljivanje bude elektronskim putem uz uvezivanje svih institucija koje su nadležne u ovom procesu.
Konsultant Đorđe Vukotić istakao je značaj dijaloga sa privrednicima i ukazao na važnost praktičnih iskustava regiona u razvoju sličnih zakonskih propisa.&nbsp;
– Nacrt ovog zakona izrađen je kao kompilacija uspješnih modela drugih zemalja, posebno hrvatskog i srpskog, gdje se kroz različite pristupe odgovara na problem sezonske radne snage, ali i nezaposlenosti – kazao je on.
Vukotić se takođe osvrnuo na potrebnu fleksibilnost zakona i tehnička rješenja koja bi mogla omogućiti lakše praćenje i evidentiranje radnika.&nbsp;
– Za povremene poslove ključno je da postoji funkcionalan informativni sistem, jer su tu najveće fluktuacije radne snage – istakao je on, dodajući da je bi ovaj sistem, kako je predloženo, omogućio evidenciju i sezonskih radnika iz inostranstva kroz dodjelu posebnog evidencionog broja.
Vukotić je naglasio važnost dodatnih analiza ključnih sektora u kojima će sezonsko zapošljavanje biti omogućeno, naglašavajući važnost preciziranja pravila kako bi se spriječile moguće zloupotrebe.&nbsp;
Navodi da bi u oblasti turizma, poslodavcima trebalo omogućiti povremeno radno angažovanje koje može prerasti u stalni sezonski posao (preko 120 dana) uz stimulaciju države za one koji ispune uslove kao što su pribavljanje radne dozvole i uspešan probni rad. Takođe, poslodavcima u građevinarstvu treba omogućiti povremeno angažovanje pomoćne radne snage, poput čišćenja gradilišta i prenošenja tereta, do 90 dana, čime bi se legalizovali poslovi koji su trenutno neprijavljeni.
Vukotić je istakao da se ovim zakonom želi omogućiti povremeno angažovanim radnicima da budu prijavljeni, zdravstveno osigurani i da im teče radni staž, uz mogućnost prelaska u stalni radni odnos kada se steknu uslovi.&nbsp;
- Državi želimo da pružimo efikasan način kontrole povremenog rada u cilju suzbijanja sive ekonomije, zloupotrebe povremenih angažovanja i ugovora o djelu, te planiranja politike zapošljavanja i podsticaja. Cilj je da se zakonom ne smanji broj stalno zaposlenih, već da se pronađe prava mjera za sezonsko i povremeno angažovanje – zaključio je on.

Lakše zapošljavanje sezonaca od naredne godine

Umjesto ograničavanja marži potrebno je stvoriti uslove za rast produktivnosti, ocijenio je potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović, koji je juče i danas učestvovao u radu 31. sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u cilju predstavljanja stavova privrede na set predloga zakona kojima su planirane reforme definisane Nacrtom fiskalne strategije Crne Gore 2024-2027.&nbsp;
Na današnjem zasijedanju, uz afirmativnu ocjenu snižavanja troškova rada za privrednike, Vujović je podsjetio na nekoliko vrlo značajnih činjenica: da rast zarada koji je veći od rasta produktivnosti neminovno dovodi do povećanja cijena, odnosno inflacije, da će indirektni efekti ipak dovesti do povećanja budžeta za zarade kod poslodavaca jer će se, po osnovu hijerarhije i sistematizacije radnih mjesta, zarade morati svima procentualno povećati, kako bi se zadržao dobar kadar.&nbsp;
- Predviđenim mjerama utiče se na tržište rada, a privrednici upravo kao glavnu biznis barijeru navode nedostatak radne snage. Ovim mjerama povećaće se i zarade u javnom sektoru, koje su veće nego u privredi, što dovodi do odlivanja kadrova iz privatnog u javni sektor. Paradoksalno, ali je tako i privreda mora da obezbijedi zarade i sebi i javnom sektoru - saopšteno je iz Privredne komore.
Napominje se da je primjena kreiranih politika prije nekoliko godina dovela do inflacije, ali da se tada krene u stigmatizaciju privrednika.&nbsp;
- Pa se protiv njih Vlada bori ograničavanjem marži, dok analiza koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici pokazuje da ograničavanje marži ne kreira deflaciju. To je dokazano i u sličnim akcijama u regionu. Analiza je dostupna Vladi, treba da se prouči i razmotre njeni nalazi - navedeno je u saopštenju.
Ključno je, kažu u PKCG, razvijati sistem koji će omogućiti veću produktivnost rada, navodeći da administrativni potezi bez rasta produktivnosti neće dati očekivane rezultate.
&nbsp;Razlog inflacije u prethodnom periodu Vujović je potkrijepio egzaktnim podacima. Naime, u 2023. rast zarada u trgovini u odnosu na 2021. bio je 30 odsto, u istom periodu rast uvoznih cijena je bio 29,1 odsto a rast produktivnosti svega četiri odsto.

Vujović: Umjesto ograničavanja marži stvoriti uslove za rast produktivnosti

Privredna komora Crne Gore postala je partner na projektu “SKYLA”, koji se implementira u programu INTERREG EUROPE na kojem su prvi put pravo učešća imale institucije i organizacije iz Crne Gore. Projekat "SKYLA" – ekosistemi vještina pametne specijalizacije za dvostruku tranziciju”, za cilj ima sprovođenje promjena u profilima vještina stanovnika evropskih država koje se suočavaju sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Evropska komisija je za SKYLA aktivnosti izdvojila budžet od 1,61 miliona eura dok je ukupan budžet projekta 2,255 miliona eura.
Navode da donosioci politika moraju predvidjeti trendove na tržištu rada i naći rješenja za nepodudarnosti u vještinama u odnosu na zelenu tranziciju, uz prilagođavanje strategijama pametne specijalizacije. Aktivnostima projekta nastojaće se prevazići trenutna ograničenja u ulozi stručnog obrazovanja i obuke u inovacionim ekosistemima.
-Crna Gora se u posljednjih nekoliko godina suočava sa konstantnim promjenama na tržištu &nbsp;rada , &nbsp;a potreba za kvalifikovanom radnom snagom sve je veća. Zbog brzih promjena na našem tržištu rada, postalo je izazovno adekvatno predvidjeti trend vještina, kao i obezbijediti neophodnu radnu snagu koja je dobro obučena i sa potrebnim vještinama da odgovori na zahtjeve tržišta. Zbog toga kontinuirano radimo na unapređivanjusaradnje i veza između privrede i pružalaca stručnog obrazovanja. SKYLA projekat ima ova pitanja u srži svojih ciljeva i kao takav je odlična prilika za nas da razmijenimo iskustva i prikupimo znanja koja bi nam mogla pomoći u daljem razvoju i poboljšanju mehanizama za suočavanje sa ovim izazovima - naglašava Vuko Jovanović, iz Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore koji je član projektnog tima ovog projekta.&nbsp;
SKYLA partnerstvo, zastupljeno je u Toskani, Podlaskom vojvodstvu, Skani, Sofiji, Fingalu, Provansi-Alpi-Azurnoj obali i Litvaniji, te Crnoj Gori i Lavovskoj oblasti u Ukrajini.&nbsp;
&nbsp;
 
&nbsp;

Evropska komisija izdvojila 1, 61 milion eura

Pritvorenici Istražnog zatvora prekinuli su štrajk glađu, navedeno je u saopštenju. 
Podsjećamo, 15. septembra je određeni broj pritvorenih osoba (31) smještenih u Istražnom zatvoru Podgorica otpočeo štrajk. 
Od navedenog broja lica, jedan dio pritvorenika je stupio u štrajk glađu (8), dok je 23 pisanim putem obavijestio da će svoje nezadovoljstvo usmjereno na sudske postupke izraziti na način otkazavanja punomoćja svojim zastupnicima. 
Kasnije, odnosno 29. septembra je broj pritvorenika koje štrajkuju glađu bio 89. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-uiks-u-89-pritvorenika-strajkuje-gladu-njihovo-zdravstveno-stanje-stabilno&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

UIKS: Svi pritvorenici prekinuli štrajk glađu

Večeras u emisiji Građanski ugao u fokusu je Montenegro Pride održan prošle subote u Podgorici - šta nam je ovogodišnji Prajd pokazao o stvarnom stanju ljudskih prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori? 
 
Razgovaramo i o širem društvenom kontekstu: kako Crna Gora danas stoji u odnosu na temeljne vrijednosti ljudskih prava, koliko se glas građanki i građana čuje, i da li institucije zaista štite sve jednako. 
 
Otvoreno govorimo o jednakosti, odgovornosti i društvenim promjenama koje više ne mogu čekati. 
 
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18h i 22h.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FkeukzoVYWsI%3Fsi%3DrsCBDVKEMC4_PW5L&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Večeras u "Građanskom uglu": Šta nam je ovogodišnji Prajd pokazao o stvarnom stanju ljudskih prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori

Univerzitet Crne Gore i Montenegro Stars Hotel Group potpisali su danas u Rektoratu Memorandum o saradnji u okviru inicijative „Stipendije najboljima, posao kod najboljih“, kojom se najuspješnijim studentima obezbjeđuje finanijska podrška tokom trajanja studija ali i mogućnosti za stručno usavršavanje i zapošljavanje u kompanijama partnerima Univerziteta.
Memorandum su potpisali rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović i izvršni direktor kompanije Montenegro Stars, Andrija Pešić.
Potpisivanjem memoranduma jedna od vodećih hotelskih grupacija u Crnoj Gori, pridružuje se velikom broju uspješnih kompanija koje kroz ovu inicijativu Univerziteta Crne Gore pružaju podršku studentima sa izuzetnim rezultatima.
- Naš cilj je da najboljim studentima omogućimo da svoje teorijsko znanje primijene u praksi, uče od najuspješnijih u svom poslu i grade uspješnu karijeru u Crnoj Gori. Zahvalni smo kompaniji Montenegro Stars što je prepoznala značaj ove inicijative i što zajedno gradimo most između znanja i tržišta rada - kazao je ovim povodom rektor Božović.
Izvršni direktor kompanije Hotels Group Montenegro Stars, Andrija Pešić, istakao je da kompanija i kroz ovaj program nastoji da podrži obrazovanje i razvoj mladih talenata, podstičući njihovo stručno usavršavanje i buduće zapošljavanje u toj kompaniji.
&nbsp;- Kompanija Montenegro Stars Hotel group od osnivanja nastoji da pomogne proces obrazovanja i stručnog usavršavanja,realizujućibrojne programe s ciljem smanjenja odliva domaćeg kadra i jačanja kadrovskog potencijala CrneGore.Mladiljudisunajvrednijiresurs države, zato i kroz ovu inicijativu nastojimo da im omogućimo sticanje praktičnih znanja i iskustava u realnom radnom okruženju i motivišemo ih da profesionalnu karijeru razvijaju u kompaniji koja ih podržava - kazao je Pešić.
On je dodao da će kompanija stipendirati studente tehničkih fakulteta, nakon selekcije koju će sprovesti Univerzitet Crne Gore.
Konkurs za dodjelu stipendija Univerziteta Crne Gore biće raspisan u oktobru, za narednu akademsku godinu. Pravo prijavljivanja imaju studenti druge i treće godine osnovnih studija, kao i studenti master studija koji budu ispunjavali uslove propisane konkursom.

Stipendije za najbolje studente UCG: Montenegro Stars se pridružuje inicijativi

Marku Drobnjaku, Matu Kneževiću, Goranu Čuliću, Ivanu Popoviću i Žarku Vuzkadinoviću produžen je pritvor za još tri mjeseca zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, saopšteno je iz Vrhhovnog suda.&nbsp;
Pritvor je okrivljenima produžen zbog opasnosti od bjekstva.
- Okrivljenima M.D. i M.K. pritvor je prethodno određen Rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 10. jula 2025. godine, a produžen Rješenjem vijeća tog suda 08. avgusta 2025. godine. Okrivljenima G.Č. i I.P. pritvor je prethodno određen Rješenjem vijeća Višeg suda u Podgorici 12. jula, a produžen Rješenjem vijeća tog suda 08. avgusta 2025. godine, dok je Ž.V. pritvor prvobitno bio određen Rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 14. jula, a produžen Rješenjem vijeća tog suda 08. avgusta 2025. godine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor Drobnjaku, Kneževiću, Goranu Čuliću i Popoviću može trajati do 9. januara 2026. godine, a Vukadinoviću do 12. januara 2026.&nbsp;

Drobnjaku, Kneževiću, Čuliću, Popoviću i Vukadinoviću produžen pritvor za još tri mjeseca

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: privredna-komora