Kapaciteti regionalne sanitarne deponije Možura mogu zadovoljiti potrebe još najviše godinu, upoziorio je direktor preduzeća Možura, Senad Arabelović, navodeći da je za proširenje neophodna finansijska podrška Vlade. 
 
On je to kazao na radnom sastanku posvećenom analizi stanja i unapređenju komunalnih usluga koji je na inicijativu Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore (PKCG), organizovala Opština Bar, u saradnji sa preduzećima Komunalne djelatnosti Bar i Možura. 
 
- Postojeći kapaciteti deponije mogu zadovoljiti potrebe još najviše godinu dana - upozorio je Arabelović. 
 
Kako je istakao, iako su tehnička dokumentacija i lokacija za proširenje spremni, ali je za realizaciju neophodna finansijska podrška Vlade Crne Gore. 
 
Arabelović je apelovao i na PKCG da podrži inicijativu prema Vladi, s obzirom na značaj problema za čitav primorski region. 
 
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, izrazio je zadovoljstvo što je domaćin sastanka i istakao dobru saradnju lokalne uprave sa lokalnim komunalnim privrednim društvima. 
 
Raičević je naglasio svakodnevne napore u održavanju čistoće grada i apelovao na komunalna privredna društva da iskoriste sredstva iz fondova Evropske unije (EU) za razvoj i nabavku opreme. 
 
On je podsjetio da je Opština u prethodnom periodu značajno investirala u opremu komunalnog preduzeća i da deponija Možura ima punu podršku Opštine kao osnivača u razvoju svojih projekata. 
 
Izvršni direktor Komunalnih djelatnosti Bar, Stevo Pejović, govorio je o izazovima s kojima se lokalno komunalno privredno društvo suočava u održavanju higijene u gradu, ističući dobru međusobnu saradnju gradskih službi. 
 
Predsjednik Odbora udruženja, Radenko Vujošević, zahvalio se predsjedniku Opštine na prijemu i ukazao na ključne probleme sektora. 
 
Prema njegovim riječima, problemi se odnose na zastarjelu mehanizaciju, manjak radne snage i izazove koji prate neusvajanje Granskog kolektivnog ugovora. 
 
Vujošević je naglasio potrebu zajedničkog djelovanja ka državnim institucijama i informisao prisutne o toku izrade nacrta novog Zakona o komunalnim djelatnostima, dok je zavrsena javna raspava Drzavnog plana upravljanja otpadom 2025-2029. 
 
Vujošević je istakao da zarade zaposlenih direktno utiču na cijene usluga i izrazio očekivanje da Raičević, kroz Zajednicu opština, podrži zaključenje Granskog kolektivnog ugovora u što skorijem roku. 
 
- Zaključeno je da se komunalna privreda suočava s ozbiljnim izazovima - od nedostatka kadra i zastarjele opreme do problema s deponovanjem otpada i nedovoljnih ulaganja - navodi se u saopštenju PKCG. 
 
Dodaje se da je usvojen predlog da se uskoro organizuje sastanak Odbora udruženja s predstavnicima Zajednice opština kako bi se razmotrile mogućnosti za unapređenje saradnje u upravljanju komunalnim poslovima na nivou cijele države. 
 
Kako se navodi u saopštenju, sastanaku su prisustvovali članovi Odbora udruženja komunalne privrede, izvršni direktori komunalnih privrednih društva iz Podgorice, Plava, Ulcinja, Bijelog Polja, Žabljaka, Cetinja i sekretarka Odbora udružanja komunalne privrede PKCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kapaciteti deponije Možura dovoljni najviše za još jednu godinu

Uvođenje vještačke inteligencije u poslovanje omogućava kompanijama da automatizuju procese, smanje troškove i unaprijede korisničko iskustvo - kazao je potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović na forumu u okviru Međunarodne parlamentarne konferencije Grupe Puta svile.
Radovanović je, kako se navodi u saopštenju, govorio o tome kako Privredna komora može doprinijeti jačanju poslovne saradnje sa državama Organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS), pogotovo iz Grupe Puta svile, sa ciljem kreiranja novih mogućnosti za trgovinsku razmjenu, investicije i inovacije, uz poseban osvrt na korišćenje vještačke inteligencije.
- Radovanović je ukazao na vještine i infrastrukturne preduslove potrebne da bi se uspješno integrisala vještačka inteligencija u tradicionalne industrije, te kako je Crna Gora može iskoristiti da ojača biznis ambijent i ubrza svoj put u EU. Istakao je da Privredna komora Crne Gore aktivno prati trendove u oblasti savremenih tehnologija, sprovodi analize tržišta rada i inicira kreiranje obrazovnih programa usklađenih sa zahtjevima digitalne ekonomije - kazali su iz ove institucije. 
Privredna komora, kako dodaju, sa ciljem jačanja kapaciteta domaćih kompanija organizuje seminare i stručne obuke, sa posebnim fokusom na primjenu vještačke inteligencije u poslovanju, kroz koje privrednici stiču znanja o savremenim tehnologijama i njihovoj praktičnoj upotrebi. 
- Kroz partnerstva u brojnim nacionalnim i međunarodnim projektima, Komora pruža podršku preduzećima u testiranju naprednih digitalnih rješenja, razvoju vještina zaposlenih i prilagođavanju poslovanja aktuelnim tehnološkim trendovima, uključujući i primjenu vještačke inteligencije u različitim sektorima privrede - navodi se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Radovanović: Vještačka inteligencija omogućava kompanijama da smanje troškove i unaprijede korisničko iskustvo

Privredna komora Crne Gore učestvovala je na Sajmu građevinarstva u Beogradu, jednom od najvećih događaja ovog tipa u regionu. Ovaj sajam, koji se održava svake godine, okuplja vodeće stručnjake, investitore i predstavnike iz industrije građevinarstva, pružajući idealnu priliku za umrežavanje i razmjenu iskustava.&nbsp; PKCG je kroz svoj štand predstavila najnovije projekte, inovacije i mogućnosti za ulaganje u građevinski sektor Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250425090452_d6b6326f45f0c87e531c53865fce70a5a1d90d79c9c496976784f9e0cc106450.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250425090452_d6b6326f45f0c87e531c53865fce70a5a1d90d79c9c496976784f9e0cc106450" data-rendition-name="original" width="1872" height="1248" loading="lazy" alt="Sajam građevinarstva"> <figcaption>Sajam građevinarstva(Photo: Privredna komora Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Ovaj potez je dio strateške inicijative Komore da unaprijedi saradnju sa privrednim subjektima iz regiona i proširi tržište za crnogorske građevinske firme, kao i da privuče strane investitore - saopšteno je iz Privredne komore. Aleksandra Pešić, menadžer marketinga i prodaje u kompaniji Port of Adria, naglasila je značaj ovog sajma za njihov poslovni razvoj. Kako je istakla, njihova luka svakodnevno sarađuje sa partnerima iz Srbije, ali i iz čitavog regiona. - Ovi događaji su jako bitni. Mi već dugi niz godina, zajedno sa PKCG, nastupamo na ovom sajmu i imamo svoj štand. Ovdje organizujemo susrete sa postojećim partnerima, a u obilascima i razgovorima stvaramo nove kontakte koji su nam jako značajni za dalje poslovanje. Ovo je mjesto susreta i sklapanja poslovnih saradnji, u skladu sa našom djelatnošću - kazala je Pešić. Goran Moračanin, vlasnik preduzeća „Forestino Montenegro“, koje se već dugi niz godina bavi proizvodnjom suncobrana i pergola, istakao je značaj Beogradskog sajma odnosno tržišta Srbije, za razvoj njegovog preduzeća. On je na ovom sajmu prisutan već drugi put. - Teško je precizno izmjeriti rezultate jedne ovakve promocije. Međutim, razvoj našeg preduzeća nam jasno pokazuje da bismo trebali sve češće nastupati na sajamskim manifestacijama. Fokus tržišta za naše proizvode su regioni Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Naši proizvodi spadaju u luksuznu kategoriju, ali smatram da na ovim regionalnim tržištima postoje preduzeća i pojedinci koji traže viši kvalitet u opremanju svog prostora. Zato smo danas ovdje - poručio je Moračanin. Firma Space Ing dolazi iz Podgorice, a bavi se konsaltingom, izradom projektne dokumentacije – uključujući idejni i glavni projekat – kao i vršenjem stručnog nadzora. - Ovo je naše prvo učešće i zahvalni smo organizatorima na ovako sjajnoj prilici. Ovdje imamo mogućnost da se sretnemo s velikim brojem predstavnika firmi i uspostavimo kontakte koji će, nadam se, kasnije uroditi dobrom saradnjom. Radimo na unapređenju naše djelatnosti, a ovakva regionalna okupljanja nam u tome značajno pomažu - izjavila je Jovana Tešović, predstavnica kompanije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250425090452_1006b37d97af56604dd282eff3ff5181328cdb9add254b14e168cd5368cd842a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250425090452_1006b37d97af56604dd282eff3ff5181328cdb9add254b14e168cd5368cd842a" data-rendition-name="original" width="1872" height="1248" loading="lazy" alt="Sajam građevinarstva"> <figcaption>Sajam građevinarstva(Photo: Privredna komora Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na štandu crnogorskih privrednika predstavila se i kompanija “Maljat Stone”, koja se bavi obradom mermera. Prema riječima njihovog predstavnika, Aleksandra Bojovića, firma se bavi eksploatacijom i distribucijom kamena Maljat iz kamenoloma u Danilovgradu, a prošle godine obilježila je 60 godina postojanja. - Na ovom sajmu prisutni smo već četiri godine. Upoznajemo nove klijente, ne samo iz Srbije, već i šire, jer su ovdje prisutni predstavnici preduzeća iz cijele Evrope - rekao je Bojović. Učešće crnogorskih firmi na Sajmu građevinarstva u Beogradu pokazalo je da građevinski sektor Crne Gore ima potencijal za regionalno širenje, ali i da postoji snažna volja za uspostavljanjem i jačanjem poslovnih veza.

Privredna komora ističe potencijal crnogorskog građevinskog sektora na Sajmu u Beogradu

Crna Gora i Češka Republika nastavljaju da jačaju ekonomsku saradnju, što potvrđuje i treći poslovni forum u manje od godinu dana, a dvije zemlje već imaju čvrstu osnovu za saradnju u oblasti bezbjednosti i odbrambene industrije, te ovakvi skupovi dodatno doprinose jačanju poslovnih veza, razmjeni iskustava i otvaranju novih mogućnosti za zajedničke projekte - poručeno je sa crnogorsko-češkog poslovnog foruma.&nbsp;
Forum je organizovala 7. marta Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ambasadom Češke Republike i Udruženjem odbrambene i bezbjednosne industrije Češke Republike.
Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Nikola Vujović, naglasio je značaj ovakvih susreta, ističući da oni potvrđuju kvalitet odnosa između dvije zemlje i predstavljaju važan korak ka daljem unapređenju ekonomske saradnje. On je dodao da češka ekonomija može poslužiti kao primjer Crnoj Gori u pogledu ekonomske diverzifikacije, inovacija i otpornosti na globalne izazove.
- Naša privreda može mnogo naučiti iz češkog modela razvoja, posebno u oblastima vojne industrije, inženjeringa i informacionih tehnologija. Češka Republika se dokazala kao jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi, a njihov pristup valorizaciji potencijala i korišćenju benefita Evropske unije može biti dragocjen za Crnu Goru - kazao je Vujović.
On je istakao otvorenost crnogorske ekonomije za češke investicije, posebno u sektorima odbrambene industrije i ICT-a. Vujović je naglasio da Crna Gora nudi stabilno poslovno okruženje, konkurentne poreske uslove i rastuću ekonomiju koja može biti privlačna za češke investitore.
Zaključio je da su šanse za unapređenje saradnje značajne i raznovrsne, te da će forum donijeti novu dodatnu vrijednost objema privredama i otvoriti nove perspektive za dalji razvoj poslovnih veza između dvije zemlje.
Potpredsjednica Asocijacije odbrambene i bezbjednosne industrije Češke (AOBP), Kristina Helm, istakla je značaj ekonomske diplomatije i državne podrške u jačanju međunarodne saradnje.
- Ova ekonomska dostignuća ne bi bila moguća bez sveobuhvatne i ciljno usmjerene državne podrške za našu ekonomsku diplomatiju - naglasila je ona.&nbsp;
Istakla je da Češka Republika kontinuirano proširuje svoj portfolio, ne samo u sektoru odbrane, već i kroz strateške privredne inicijative. Kao ključne partnere u ovom procesu, Helm je izdvojila Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova i poslovne delegacije koje aktivno rade na unapređenju međunarodne saradnje.
- Odbrambeni sektor je specifičan jer su njegovi glavni kupci države i oružane snage. Zato je od suštinskog značaja da industrija ima snažnu podršku državnih institucija i ekonomskih diplomatskih mreža - dodala je Helm.&nbsp;
Kako je navela, Asocijacija AOBP danas broji 210 članova i aktivno učestvuje u NATO strukturama, uključujući Savjetodavnu grupu za industriju i Organizaciju za nauku i tehnologiju. Njihov izvoz pokriva Evropu, Aziju i druge dijelove svijeta, a ovakvi forumi omogućavaju dodatno jačanje međunarodnih poslovnih veza.
Forum je okončan bilateralnim sastancima privrednika o mogućnostima uspostavljanja saradnje na zajedničkim projektima.

Diverzifikacija privrede i inovativnost Češke primjer za Crnu Goru

Skup na Ekonomskom fakultetu, na kojem se juče diskutovalo o analizi cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori, još jednom je potvdio da crnogorska privreda, odnosno trgovinski lanci nijesu generator inflacije - ističu iz Privredne komore Crne Gore.
Podsjećaju da je ovu analizu za Privrednu komoru uradio tim profesora Ekonomskog fakulteta.
- Ponavljamo, nepodijeljeni zaključak predstavnika Vlade i akademske zajednice tokom jučerašnjeg sastanka najbolja je potvrda našeg stava da je bojkot privrede besmislen i da su uzroci inflacije na drugoj strani - naveli su iz PKCG.
U vezi ovog aktuelnog izazova crnogorska privreda je, kako dodaju, prošle sedmice uputila poziv premijeru Milojku Spajiću za hitan sastanak, kako bi se što prije preduzele mjere za sanaciju loših trendova u poslovnom ambijentu, te stvaranju pretpostavki za očuvanje i razvoj privrede.
- Mi se nadamo, a privrednici očekuju da će se sastanak dogoditi ubrzo, imajući u vidu da se danas još jednom potvrdilo da trgovina nije generator inflacije, već da je njene uzroke potrebno dodatno analizirati. Napominjemo, neopravdanim bojkotom i targetiranjem trgovinskih lanaca nanosi se šteta ne samo njima, nego i svima u lancu: proizvođačima, prvenstveno domaćim, distributerima, uvoznicima, zaposlenima, a u krajnjem i državi - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Privrednici nijesu krivi za inflaciju

Bojkot trgovinskih lanaca ne donosi korist potrošačima koji s pravom traže bolji životni standard, a paralelno nanosi štetu cjelokupnoj crnogorskoj privredi – privredi, koja ja pokretač društvenog razvoja i čija snaga znači veći budžet za zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i unapređenje kvaliteta života građana. Zato je neophodan hitan sastanak s predsjednikom Vlade Crne Gore kako bi se što prije dogovorile i preduzele mjere za sanaciju loših trendova u poslovnom ambijentu, te stvaranju pretpostavki za očuvanje i razvoj privrede, ocijenjeno je na sjednici Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore (PKCG).
Na sjednici Upravnog odbora, dodaju, u proširenom sastavu, naglašeno je i da se crnogorska privreda ne smije stigmatizovati niti diskriminisati. Relevantna analiza koju je radio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta, pokazala je da trgovina nije generator inflacije, već da je njene uzroke potrebno dodatno analizirati. Nezasluženim bojkotom i targetiranjem pojedinih trgovinskih lanaca nanosi se šteta ne samo njima, nego i svima u lancu: proizvođačima, prvenstveno domaćim, distributerima, uvoznicima, zaposlenima, a u krajnjem i državi.
- Bojkot je nerazuman i direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti. Zbog toga je neophodno da se u najkraćem mogućem roku za zajedničkim stolom nađu predsjednik Vlade sa ministrima i predstavnici crnogorske privrede, kako bi se definisali relevantni modeli i mehanizmi prevazilaženja situacije koja negativno utiče na poslovni ambijent i može dalje uticati na našu privredu i usporiti njen rast - kazali su u saopštenju iz PKCG.&nbsp;

PKCG: Bojkot trgovinskih lanaca ne donosi korist potrošačima, a paralelno nanosi štetu cjelokupnoj crnogorskoj privredi

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, u petak, 21. februara sa početkom u 10 sati, organizuje događaj na temu "Obezbjeđenje potraživanja privrednih društava prema trećim licima". 
Postupak prinudnog ostvarivanja potraživanja na osnovu domaće ili strane izvršne ili vjerodostojne isprave i obezbjeđenja potraživanja sprovodi se u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju koji se primjenjuje i na prinudno izvršenje odluke donijete u upravnom postupku koja glasi na ispunjavanje novčane obaveze, ako se izvršenje sprovodi na nekretninama, akcijama i udjelima članova u privrednom društvu. Na događaju će biti riječi i o založnim pravima, načinima njihovog sticanja, značaju vlasništva i javnih registara pokretne i nepokretne imovine i formi ugovora.
Na ovogodišnjoj sesiji, o ovim temama, će govoriti prof. dr Larisa Velić, dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Zenica, Bosna i Hercegovina. Učesnicima skupa obratiće se i predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović. 
- Prisustvo se može potvrditi popunjavanjem prijave preko <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd0QPX_qEHzNOWqpxTkF-F00-yT7S0mkLYIJK4hkHXcQFZD3g/viewform?usp=header" target="_blank">linka</a>, najkasnije do četvrtka 20.02.2025. godine. Telefon za informacije je: 020 230 446 - kažu u Privrednoj komori.
<h2>Info dan Crnogorskog konzorcijuma Evropske mreže preduzetništva</h2>
Privredna komora Crne Gore, u okviru MontEENegro – crnogorskog konzorcijuma Evropske mreže preduzetništva (EEN), organizuje Info dan o mogućnostima koje ova mreža pruža mikro, malim i srednjim preduzećima. Na Info danu, koji će se održati 27. februara sa početkom u 11 sati, u Privrednoj komori Crne Gore (Ulica Novaka Miloševa 29/II – Podgorica), biće predstavljen i novi sajt ove poslovne mreže. 
Pored Privredne komore Crne Gore, članice MontEENegro-a su: Ministarstvo regionalno – investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore i Biznis startup centar iz Bara.
Evropska preduzetnička mreža je ključni instrument evropske strategije za podsticaj ekonomskog razvoja i za otvaranje novih radnih mjesta. Mreža pruža pomoć malim i srednjim preduzećima u: širenju poslovanja na međunarodna tržišta (internacionalizacija poslovanja, poslovno savjetovanje i podrška), razvoju inovacija i transfera tehnologija i istraživanju i razvoju.
EEN mreža je aktivna i izvan evropskog kontinenta, u više od 60 zemalja širom svijeta. Okuplja 3.000 eksperata koji dolaze iz više od 600 organizacija, a svaka od njih poznata je po odličnoj praksi pružanja poslovne podrške.
U cilju pravovremenog informisanja domaćih kompanija o uslugama koje mreža nudi i događajima koje organizuje, izrađen je novi web sajt <a href="http://www.monteenegro.me/" target="_blank">www.montEENegro.me</a>, koji će biti predstavljen tokom info dana. Za događaj se privrednici mogu prijaviti putem <a href="https://forms.gle/NeFQTcUimN1U6Cch7" target="_blank">LINK-a</a>, najkasnije do 25. februara.
<h2>Međunarodni sajam namještaja u Milanu </h2>
Privredna komora Crne Gore organizuje posjetu kompanija iz Crne Gore Međunarodnom sajmu namještaja Salone del Mobile, koji se održava od 8. do 13. aprila 2025. u Milanu. Riječ je o najpoznatijem Sajmu nameštaja, koji u Milano ogroman broj izlagača i posjetilaca iz cijelog svijeta.
- Cilj organizovanja ove posjete je podrška crnogorskim kompanijama kako bi ostvarili direktne kontakte sa potencijalnim partnerima i upoznali se sa poslovnim mogućnostima na tržištu Italije ali i zemalja učesnica Sajma, kao i najnovijim trendovima. Ova manifestacija predstavlja pokretačku snagu u oblasti vještina i kreativnosti, mjesto gdje se susreću proizvođači i dizajneri, mjesto gdje se kreacije pretvaraju u stvarnost i, naravno, mjesto gdje se kreira budućnost. Samo prisustvo na sajmu <a href="https://www.salonemilano.it/en" target="_blank">Salone del Mobile</a> predstavlja referencu kako za izlagače tako i za posjetioce - saopšteno je iz Privredne komore.
Posjeta Sajmu biće organizovana prva dva dana sajma, 8. i 9. aprila 2025. godine, a Privredna komora Crne Gore će, kako je najavljeno, participirati u pokrivanju dijela troškova posjete Sajmu, za jednog predstavnika kompanije.
- Pozivamo zainteresovane privrednike da se prijave za posjetu Sajmu najkasnije do 3. marta, na ovom <a href="https://forms.gle/XAq1wYN59Ksbesse9" target="_blank">LINK-U</a> - poručuju iz Privredne komore.

Poziv privrednicima da se prijave za događaje u PKCG-u i sajam namještaja u Milanu

U Privrednoj komori (PKCG) ocijenili su da bojkot trgovina, kao način uticaja na ekonomske politike, nije ni razuman ni opravdan.
Kažu da je zadatak i zakonska obaveza Privredne komore zastupanje i ostvarivanje interesa cjelokupne crnogorske privrede. Ukoliko nešto remeti privredne tokove, sada uz rizike da se uspori ekonomski rast, dužnost je Komore, napominju, da se tome argumentovano usprotivi. 
- Ne podržavamo bilo koju vrstu bojkota naših članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatramo ga neopravdanim, jer takav pristup direktno pogađa ne samo privredu već i državni ekonomski interes. Dodatno, i ne manje važno - privreda nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti - naglasili su u Privrednoj komori. 
Posebno ukazuju na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći da bojkot kao način uticaja na ekonomske politike niti je razuman niti opravdan. 
- Da budemo direktni - bojkot je štetan, u prvom redu za domaće proizvođače; za supstancu naše proizvodne baze - koja je nikad ranjivija; i konačno štetan je po budžet i njegove prihode koji su umnogome zavisni od svakodnevnog priliva po osnovu PDV - kazali su u PKCG-u.
Kako ocjenjuju, bojkot trgovačkih lanaca predstavlja i bojkot svih učesnika u lancu stvaranja jednog proizvoda i formiranja njegove cijene. To uključuje proizvođače, prije svega domaće, uvoznike i distributere, zaposlene, ali i državni budžet. 
- S obzirom na to da se budžet puni i kroz porez na dodatu vrijednost, koji je sastavni dio cijene proizvoda, bojkot utiče i na njegovu stabilnost. A upravo iz budžeta se finansiraju ključni segmenti društva – obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja i sl, kao i cijeli državni aparat, gdje, paradoksalno, primanja često premašuju ona u realnom sektoru koji ih zapravo stvara - naglašavaju u Privrednoj komori.
Ako ćemo, kako kažu, da budemo profesionalno iskreni prema sebi i svojoj državi, poručuju da treba pogledati relevantne analize koje pokazuju da ukoliko 10 eura potrošimo na kupovinu domaćih proizvoda, osam eura ostaje u zemlji.
- A ako ih potrošimo na kupovinu uvezenih proizvoda, u Crnoj Gori ostaje svega dva eura. Da nije ništa drugo prisutno, osim rizika po domaću proizvodnju, ne bismo smjeli ni pomisliti na bojkot trgovinskih lanaca - ocijenili su u Privrednoj komori.
U PKCG-u smatraju da dijalog koji je Privredna komora započela i zatražila po ovoj i drugim povezanim temama, iskazujući potrebu razumijevanja od strane Vlade, treba da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu negativno uticati na crnogorsku privredu i usporiti njen rast.

PKCG: Bojkot trgovina je štetan za domaće proizvođače i državni budžet

- Ne smijemo ugroziti ljetnju turističku sezonu niti poremetiti ekonomski razvoj naše zemlje. U potpunosti sam saglasan sa jedinstvenim stavom predsjednika primorskih opština, a moje tvrdnje su potkrijepljene i pismom Privredne komore Crne Gore, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj.
Kako je kazao, novi Zakon o morskom dobru, kako smo i sporazumom o formiranju 44. Vlade Crne Gore potpisali, definiše da se vrati nadležnost opštinama po hitnom postupku, kako bi primorske opštine 2026. godine na osnovu svojih planova raspisivale tendere za kupališta.
- Zaključak Vlade bio je i prošle godine da se na vrijeme pokrenu procedure za kupališta u 2025. godini, a pošto to nije urađeno, jedino rješenje je, kao i prošle godine, da se aneksiraju postojeći ugovori za plaže kao i 2024. godine, nešto za šta se zalaže i Privredna komora - istakao je on.
On je kazao da očekuje da se odgovori zašto se nije na vrijeme pristupilo implementaciji zaključaka Vlade, a odgovorni treba da budu sankcionisani.
- Neprihvatljivo da se još jednom dovodi u pitanje spremnost plaža za turističku sezonu, odnosno sada je morao biti poznat spisak svih zakupaca da bi krenuli sa pripremama, a nadležni nijesu ni raspisali tendere, a sada je već kasno za ovu godinu i ne smijemo rizikovati haos -zaključio je Đeljošaj.&nbsp;

Đeljošaj: Ne smijemo ugroziti ekonomski razvoj naše zemlje, neprihvatljivo da se još jednom dovodi u pitanje spremnost plaža za turističku sezonu

Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori Crne Gore izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog izostanka adekvatne komunikacije i saradnje Ministarstva finansija sa priređivačima igara na sreću, uprkos višestrukim apelima na dijalog, saopštili su iz Privredne komore Crne Gore.
- Nakon više pokušaja institucionalnog djelovanja, imamo obavezu da i putem medija javnost obavijestimo o našim stavovima i reagujemo nakon više tekstova koji se tiču cjelokupne industrije igara na sreću i primjene, odnosno nemogućnosti adekvatne primjene, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (poreza na dobitke od igara na sreću)- kazali su iz Grupe priređivača.
Kako navode, već duži vremenski period, od početka javne rasprave povodom ovog zakona, priređivači pojedinačno kao i putem grupacije, jasno su ukazivali na ključne probleme i konkretne razloge zbog kojih je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim je uveden porez na dobitak od igara na sreću, neprimjenjiv u praksi.
Iako je država uvela porez na dobitak od igara na sreću koji je u ovom obliku neprimjenjiv a koji suštinski predstavlja i biznis barijeru na relaciji priređivač igrač, situaciju dodatno pogoršava činjenica da država nije prethodno obezbijedila ni efikasne mehanizme za borbu protiv nelegalnog poslovanja. Dok legalni priređivači, koji uredno izmiruju sve zakonske obaveze, posluju u izuzetno zahtjevnim uslovima sa kontinuiranim novim nametima i barijerama, nelegalni subjekti nesmetano posluju, izazivajući ozbiljne štete po budžet i tržište, kazali su iz Grupacije priređivača.
Priređivači su u tom procesu dostavili stručne analize, iznijeli argumente zasnovane na višedecenijskom iskustvu, te detaljno obrazložili sve pravne i tehničke manjkavosti i posljedice ovakvog zakonskog rješenja.&nbsp;
Uprkos kontinuiranim pozivima na dijalog, uključujući i posljednji zahtjev za prisustvo predstavnika Ministarstva finansija sastanku Grupacije, održanom 17. januara, kojem se nijesu odazvali, ponovo je ukazao na neprihvatljivu praksu izbjegavanja institucionalne odgovornosti i uskraćivanja prostora za otvorenu, stručnu i konstruktivnu komunikaciju.
- Vjerujemo da ignorisanje ovih inicijativa narušava principe transparentnosti, partnerskog odnosa i zakonodavne prakse koja zahtijeva aktivno uključivanje svih relevantnih aktera. Upravo nepostojanje kvalitetnog dijaloga i povjerenja rezultiralo je donošenjem neprimjenjivih zakonskih rješenja koja ugrožavaju legalno poslovanje i stvaraju prostor za dalji rast sivog tržišta- kazali su iz grupe priređivača.
Da će proces implementacije biti neuspješan, priređivačima je bilo jasno iz posljednje situacije sa regulatornom agencijom EKIP oko nemogućnosti ukidanja nelegalnih sajtova za igre na sreću što im jasno ukazuje na ozbiljne manjkavosti u koordinaciji državnih institucija.&nbsp;
Kako kažu, nepostojanje dogovora između Ministarstva finansija i EKIP-a o borbi protiv nelegalnih sajtova za igre na sreću dodatno potvrđuje da ni Predlog zakona o igrama na sreću koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, nije adekvatno pripremljen niti može biti implementiran. Problem, izgleda, nije samo u izostanku komunikacije Ministarstva finansija sa priređivačima, već i u nedostatku koordinacije između ključnih institucija zaduženih za implementaciju zakona. Ova situacija direktno sugeriše neophodnost istovremenog donošenja Zakona o igrama na sreću i adekvatnog regulisanja pitanja potencijalnog oporezivanja dobitaka od igra na sreću.
- Podsjećamo da su legalni priređivači značajno doprinijeli budžetskim prihodima u 2024. godini, koji su prema posljednjem izvještaju Uprave za igre na sreću samo od koncesionih naknada za priređivanje igara na sreću iznosili 33.812.130,00 €, odnosno 51,27% više nego u poređenju sa 2023. godinom, pa ih opravdano i sama država naziva „rekordnim“. Za očekivati je bilo da to bude podsticaj da država stvori siguran i održiv ambijent za poslovanje uz poštovanje principa odgovornog priređivanja igara na sreću. Međutim, i pored toga što se može očekivati da, imajući u vidu kontinuirano uvećanje svakog mjeseca, prihodi bužeta budu veći od planiranih 40 miliona eura po osnovu navedenih naknada, trenutno svjedočimo uvođenju novih finansijskih opterećenja, koja pritom na neadekvatan način oporezuju krajnje korisnike - igrače- navode priređivači.
Iz ove grupacije su pozvali &nbsp;Ministarstvo finansija, da u što kraćem roku, organizuje sastanak sa priređivačima igara na sreću - predstavnicima njihove grupacije, kako bi kroz konstruktivan dijalog stvorili osnov za održivu primjenu Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.&nbsp;
- Iako vjerujemo da odredbe poreza na dobitak treba u potpunosti ukinuti, jer iste ne predstavljaju trošak priređivača već korisnika (igrača), spremni smo da damo pun doprinos u cilju definisanja primjenjivih mehanizama za naplatu poreza na dobitak shodno komparativnim iskustvima i osiguranja jednakih uslova za sve učesnike u sektoru igara na sreću- naveli su u pozivu.
Iz ove grupacije su upozorili da ukoliko Ministarstvo finansija nastavi da ignoriše njihove pozive i ne preduzme konkretne korake ka rješavanju ovih pitanja, smatraju da će isključiva odgovornost za neefikasnost i nefunkcionalnost sistema priređivanja igara na sreću, a posljedično i značajno umanjenje prihoda u državnom budžetu, biti na strani nadležnih državnih institucija.

Priređivači igara na sreću zabrinuti da novi Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica neće biti primjenjiv

Finale puno neizvjesnosti do samog kraja. Budvanska rivijera osvojila je Kup Crne Gore po drugi put u istoriji pobjedom u tijesnom meču nad Mornarom 21:20.
Od samog starta susreta svjedočili smo pravoj rezultatskoj klackalici. Oba tima su pokušavala da se odvoje ali je najveća prednost na meču iznosila dva razlike, a odmah bi se u sljedećem napadu smanjila na gol zaostatka.
Poslije prvih 30 minuta igre Barani su imali jedan gol prednosti – 11:10. U drugom dijelu meča nastavila se igra “gol za golom” pa je utakmica ušla u veoma neizvjesnu završnicu.
Najbolji strijelac pobjednikog tima Aleksandar Gendža pogodio je na dva minuta do kraja i donio dva gola prednosti Budvanima i tada je djelovalo da je sve gotovo. Međutim, već u sljedećem napadu Aleksa Ražnatović je ponovo doveo Mornar na gol zaostatka.
Potom su se Barani odbranili, a upravo je Aleksa imao priliku u posljednjim sekundama susreta da odvede meč u produžetke ali je najbolji pojedinac utakmice, Vasilije Vukajlović, odbranio njegov šut i donio Budvanima Kup Crne Gore.
Najefikasnji u pobjedničkom sastavu bio je Aleksandar Gendža sa šest pogodaka dok ga je u stopu pratio Novak Bajčeta sa pet. Jovan Kapisoda je upisao tri gola, Luka Novaković dva dok su po jedan ubacili Vučić Martin, Lazaro Kordova, Ilija Rafailović, Aleksandar Mrvaljević i Vasilije Divanović.
Sa druge strane najviše golova postigao je Aleksa Ražnatović – šest. Božidar Nikočević, Sava Ražnatović i Aleksa Ražnatović pratili su ga sa po pet. U listu strijelaca upisali se i Boban Ašanin sa tri dok je Stefan Ražnatović doprinio sa jednim pogotkom.

Vukajlović odbranama vodio do trofeja

U saobraćajnoj nezgodi u mjestu Veruša povrijeđene su dvije osobe -potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
U udesu je, kako su nam kazali, učestvovalo jedno vozilo, a nezgoda je prijavljeno u 19:25 sati.
- Povrijeđeni su transportovani u Klinički centar Crne Gore - naveli su u OKC-u.
Uviđaj je u toku.
J. B.&nbsp;

Dvije osobe povrijeđene u udesu u mjestu Veruša, transportovani u KCCG

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Proevropski gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan u vođstvu je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, prema dvije izlazne ankete čiji su rezultati objavljeni poslije zatvaranja birališta.
Centristički kandidat Dan osvojio je više od 54 odsto glasova, dok je njegov protivnik, lider ekstremno desničke stranke AUR Đorđe Simion dobio oko 45 odsto.
Međutim, Simion je proglasio pobjedu pominjući "prevaru" na tek završenim izborima.
Izbori su održani u napetoj atmosferi i prema prvim procjenama bio je veliki odziv birača.

Izlazne ankete: Proevropski kandidat u vođstvu u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: privredna-komora-crne-gore