Privredni sud je djelimično prihvatio zahtjev kompanije BB Hidro DOO Podgorica u sporu protiv države Crne Gore zbog raskida Ugovora o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane “Slatina”. Prema toj odluci, država će kompaniji isplatiti štetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane na dijelu vodotoka Slatina.
Kompanija BB Hidro DOO Podgorica u vlasništvu Blaža Đukanovića i Ivana Burzanovića.
- Privredni sud Crne Gore je donio prvostepenu presudu u postupku BB Hidro DOO Podgorica protiv države Crne Gore, kojom je u stavu prvom utvrđeno da je raskinut Ugovor o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane “Slatina” zaključen između Vlade Crne Gore i te kompanije 25. maja 2017. godine - saopšteno je iz tog suda
Drugim stavom navedene presude djelimično je usvojen tužbeni zahtjev BB Hidro te obavezana država da na ime naknade obične štete, isplati 155.613,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od dana 1. aprila 2024. godine, kao i iznos od 70.599,94 eura, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude.
Kao neosnovan odbijen je tužbeni zahtjev u preostalom dijelu, na ime naknade obične štete, preko dosuđenog iznosa iz stava drugog izreke presude do traženog iznosa od 168.514 eura, kao i za traženu zakonsku kamatu na iznos od 12.900 eura.
- Stavom četvrtim navedene presude odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev BB Hidro kojim je tražio da se obaveže država da im je na ime naknade štete – izmakla koristi u iznos od 1.410.915,93 eura - navedeno je u saopštenju Privrednog suda.
Po istoj presudi, BB Hidro je dužan da državi, na ime troškova postupka, nadoknadi iznos od 10.647,88 eura, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude.
Na prvostepenu presudu stranke imaju pravo žalbe Apelacionom sudu Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Privredni sud: Država da isplati štetu BB Hidro zbog raskida Ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane “Slatina”

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda po kojoj je država trebalo kompaniji Univerzal monte, vlasnika Vuka Hamovića, da isplati četiri miliona eura uz kamate na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom, potvrđeno je Portalu ETV.
Odluku je donijelo vijeće Apelacionog suda u sastavu Danijela Vukčević, Dijana Radulović i Mirjana Vlahović.
Predmet se vraća prvostepenom sudu na suđenje, pa će Privredni sud ponovo odlučivati u ovom slučaju.
Sud je prethodno, kao neosnovan, odbio tužbeni zahtjev za isplatu PDV-a u iznosu od 840.000 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. februara 2022. godine do isplate.
- Trećim stavom sud je odbacio kao nedozvoljenu protivtužbu tužene, kojom je traženo da se utvrdi da je ništav sporazum o raskidu BOT puta Meljine - Petijevići od 10. januara 2007. godine, zaključenog dana 7. maja 2021. godine - navedeno je u presudi Privrednog suda.
Za podnosioce tužbe ovakva prvostepena presuda je bila očekivana, s obzirom da, kako tvrde, država nije ispunila osnovnu obavezu.&nbsp;
- Po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine država se bila obaveza da će platiti četiri miliona eura. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovornoj strani, a kao što je poznato putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu i sud je prihvatio našu argumentaciju - rekao je ranije Portalu ETV advokat firme Univerzal monte Mladen Ivanović.
Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine–Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.
U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18, 5 miliona eura. Investiror je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo.
Tri godine kasnije Vlada Zdravka Krivokapića odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja.&nbsp;
Sporazumom između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana.
Problem je naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića koji nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.
Portal ETV je u oktobru uputio pitanje SDT-u u kojoj fazi je izviđaj i ko je sve saslušan u ovom predmetu, ali je odgovor izostao.

Tamara Klikovac

Privredni sud će ponovo odlučivati o putu Meljine-Petijevići, podnosioci tužbe očekuju isplatu četiri miliona

Vlada Crne Gore je usvojila informaciju o potrebi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike privrednog društva “Radoje Dakić” AD-u stečaju, a iz Privrednog suda su pozvali bivše radnike te kompanije ili njihove nasljednike da se jave radi isplate potraživanja.
- U tom pravcu, Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija su se, u skladu sa informacijama dobijenim od strane Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i Privrednog suda Crne Gore, odredili prema pitanju neisplaćenih potraživanja za sve preostale radnike privrednog društva “Radoje Dakić” AD-u stečaju, na način da se izmire potraživanja 1.500 bivših radnika navedenog privrednog društva, isplatom njihovih priznatih potraživanja u iznosu od 7.787.128,09 eura - saopštili su iz Privrednog suda Crne Gore.
Da ne bi došlo do dvostrukih isplata po istom osnovu od strane Vlade Crne Gore i stečajne uprave, navedena novčana sredstva će, dodaju, biti uplaćena na depozitni račun Privrednog suda Crne Gore, koji će, nakon pribavljanja brojeva tekućih računa povjerilaca, odnosno ovjerenih specijalnih punomoćja izdatih punomoćnicima povjerilaca, vršiti uplate na dostavljene tekuće račune povjerilaca i njihovih punomoćnika.
- S tim u vezi, pozivamo povjerioce - bivše radnike, čija potraživanja su Zaključkom Privrednog suda Crne Gore St.br. 490/16 od 09.01.2018. godine utvrđena kao osnovana, a koja u dosadašnjem toku postupka nisu u cjelosti namirena, odnosno bivše radnike koji su obuhvaćeni Ažuriranim izvještajem od 25.11.2024. godine, koji su sačinili stečajni sudija Nemanja Popović i stečajni upravnik Miloš Popović, da dostave Privrednom sudu Crne Gore ovjerenu Izjavu u kojoj će navesti broj tekućeg računa, sa potvrdom banke o broju tekućeg računa, na koji će novčana sredstva biti uplaćena - istakli su u Privrednom sudu.
Ukoliko je povjerilac čije je potraživanje priznato preminuo, naglasili su da posebne izjave dostavljaju svi nasljednici - uz dostavljanje dokaza o pravu nasljeđivanja potraživanja - pravosnažno ostavinsko rješenje suda ili notara.

Privredni sud: Bivši radnici Radoja Dakića ili njihovi nasljednici da se jave radi isplate potraživanja

Privredni sud odbio je predlog Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad kompanijom Vektra Boka iz Herceg Novog. 
 
- Privredni sud je odlučujući o predlogu za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom Vektra Boka, nakon sprovedenog prethodnog stečajnog postupka, donio danas odluku kojom je odbio predlog povjerioca odnosno Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad Vektra Bokom, kao i dopunu predloga istog povjerioca - navodi se u saopštenju. 
 
Navedena odluka, kako je saopšteno iz Privrednog suda, nije pravosnažna.

Odbijen prijedlog za uvođenje stečaja u "Vektra Boku"

Privredni sud donio je presudu u korist firme Univerzal monte, vlasnika Vuka Hamovića, po kojoj država treba toj kompaniji da isplati četiri miliona eura uz kamate na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom.
Sud je, kao neosnovan, odbio tužbeni zahtjev za isplatu PDV-a u iznosu od 840.000 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. februara 2022. godine do isplate.
- Trećim stavom sud je odbacio kao nedozvoljenu protivtužbu tužene, kojom je traženo da se utvrdi da je ništav sporazum o raskidu BOT puta Meljine - Petijevići od 10. januara 2007. godine, zaključenog dana 7. maja 2021. godine - navedeno je u presudi Privrednog suda.
Za podnosioce tužbe ovakva prvostepena presuda je očekivana, s obzirom da, kako tvrde, država nije ispunila osnovnu obavezu. Očekuju istovjetnu pravosnažnu presudu.
- Po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine država se bila obaveza da će platiti četiri miliona eura. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovornoj strani, a kao što je poznato putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu i sud je prihvatio našu argumentaciju - rekao je Portalu ETV advokat firme Univerzal monte Mladen Ivanović.
Vijesti su danas objavile da će zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović uložiti žalbu na prvostepenu presudu Privrednog suda. To je očekivan potez za Ivanovića, ali smatra da neće promijeniti krajnji ishod.
- Tvrdimo da smo u pravu i očekujemo pozitivan krajnji ishod. Kad će se on desiti - nezahvalno je govoriti. Sad slijedi ulaganje žalbe, odgovor na nju, pa odluka Apelacionog suda - rekao nam je Ivanović.
Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine–Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.
U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18, 5 miliona eura. Investiror je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo.
Tri godine kasnije Vlada Zdravka Krivokapića odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja.&nbsp;
Sporazumom između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana.
Problem je naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića koji nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.
Portal ETV nedavno je uputio pitanje SDT-u u kojoj fazi je izviđaj i ko je sve saslušan u ovom predmetu, ali je odgovor izostao.

Ivanović ohrabren prvostepenom presudom: Očekujemo pozitivan krajnji ishod, država mora da isplati četiri miliona za put Meljine-Petijevići

Glavna rasprava pred Privrednim sudom završena je juče po tužbi koju je „Univerzal Monte“, vlasnika Vuka Hamovića, pokrenuo protiv države za naplatu četiri miliona eura uz kamate na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom.
Advokat kompanije Mladen Ivanović očekuje presudu za 15ak dana u postupku koji traje dvije i po godine.
- Pred Privrednim sudom juče je zaključena glavna rasprava, sada čekamo donošenje i uručenje presude. Očekujemo da to bude kroz 15 dana - rekao je Ivanović portalu ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fput-meljine-petijevici-od-nigdje-do-nikuda-odgovornost-funkcionera-u-corsokaku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine–Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.
U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18, 5 miliona eura. Investiror je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo.
Tri godine kasnije Vlada Zdravka Krivokapića odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja.&nbsp;
Sporazumom između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana.
Problem naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića koji nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.
Iz Specijalnog državnog tužilaštvo nijesu saopštili Portalu ETV u kojoj fazi je izviđaj i ko je sve saslušan u ovom predmetu.
Takođe, javnost je je ostala uskraćena i za detalje mišljenja koje je, ovim povodom, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nije dostavila detalje mišljenja uputila SDT-u.
Ni iz Vlade nijesmo dobili tražene informacije o putu Meljine-Petijevići. Umjesto konkretnih podataka, pitanja portala ETV su "šetala" od Ministarstva finansija, preko Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, do Ministarstva saobraćaja, pa ponovo resora finansija - svako je ostalo bez odgovora.

Jasmina Beharovic

Presudu za put Meljine-Petijevići očekuju kroz 15ak dana

Dojave o navodno postavljenim bombama u više sudova na teritoriji Podgorice, Bara i Ulcinja, kao i u sjedištu Sudskog savjeta su lažne - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Podsjećamo, ranije su evakuisane zgrada u kojoj se nalaze Vrhovni, Viši i Apelacioni u Podgorici, kao i Privredni sud, te osnovni sudovi u Baru i Ulcinju, a nakon što su pristigle dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama.
Kako nam je potvrđeno iz Uprave policije, nije ništa pronađeno.
Agencija Mina je ranije navela da u poruci koja je stigla na adresu Vrhovnog suda piše da je sudnica blokirana eksplozivnim napravama.
- Imam ličnu odbojnost prema nekim zaposlenima u sudu. Neki od vas rade svoj posao nehumano, za koji ćete danas platiti svojim bezvrednim životom. Sud će biti dignut u vazduh, a policija koje je stigla ne mjesto događaja biće ubijena - piše u prijetećem mejlu, prenosi Agencija Mina.

1250x600

Lažne dojave o bombama u sudovima u Podgorici, Baru i Ulcinju

U Privredni sud i Viši sud u Podgorici, kao i Osnovni sud u Baru pristigle su dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV iz Uprave policije.
Kako nam je saopšteno, policija preduzima aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Kako nam je potvrđeno, dojave o navodno postavljen bombama stigle su i na adrese Sudskog savjeta i Osnovnog suda u Ulcinju.
Agencija Mina piše da je zgrada u kojoj se nalaze Vrhovni, Apelacioni i Viši sud u Podgorici evakuisana jutros, nakon što je stigla prijetnja o postavljenoj bombi na mejl Vrhovnog suda.
Na terenu su policija i vatrogasci. 
 
U poruci koja je stigla navodi se da je sudnica blokirana eksplozivnim napravama. 
 
- Imam ličnu odbojnost prema nekim zaposlenima u sudu. Neki od vas rade svoj posao nehumano, za koji ćete danas platiti svojim bezvrednim životom. Sud će biti dignut u vazduh, a policija koje je stigla ne mjesto događaja biće ubijena - piše u prijetećem mejlu, prenosi Agencija Mina.

Dojave o bombama u više sudova u Podgorici, Baru i Ulcinju, aktivnosti policije u toku

Ni danas nije održano ročište u Privrednom sudu povodom prijedloga Poreske uprave za uvođenjem stečaja u Vektra Boku, koji je star skoro tri godine. Uprava je u međuvremenu dostavila dopunu svog predloga kojim je dug uvećan sa jedan na pet miliona i 150 hiljada eura, potvrdio je jedan od akcioanra Vektra Boke, vlasnik Ellena grupe, Danilo Matijašević. 
To je bio i razlog za odlaganje ročišta.
- To je dug sa kamatama koji je iznosio million eura po Planu reorganizacije Vektra Boke, koji nije ispoštovan. Poreska je tražila kamate i obuhvatila dug nad hotelom Igalo, što je došlo na 5 miliona i 150 hiljada eura. Sada to mijenja čitavu situaciju i naše planove - kaže za Novski portal, Matijašević.
On je ranije kupovinom 33 odsto akcija Vektra Boke na berzi najavio otkup poreskog duga, isplatu zaostalih primanja radnicima i novi investicioni ciklus prodajom hotela Igalo.
- U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom kako bismo izašli iz ove situacije i spriječili stečaj. Jer, novac sam imao za prvobitan iznos poreskog duga i dao sam dokaz za to, a sada se sve komplikuje. Teško da Ellena grupa sama može preuzeti novi iznos duga. Država svakako treba da se uključi - kaže Matijašević, koji dodaje da nije izgubio ovim volju niti odustao od ulaganja.
Ponovo odbija spekulacije i optužbe koje iznosi jedan od bivših radnika “Vektra Boke” koji se zalaže za stečaj.
- Dobio sam tri pravosnažne odluke Privrednog suda po kojima nema žalbe da sam akcije kupio u skaldu sa zakonom i da nije bilo nikakve greške u proceduri kod brokera ili izvršitelja. Samo je tehnička stvar kada će Više državno tužilaštvo da odbaci prigovore i skine privremenu mjeru nad akcijama. Imam pravosnažnu presudu da bivši radnik Vektra Boke, koji vodi NVO, nije ni socijalni slučaj kako se žalio. On ima plac koji je dobio od HTP Boka, odnosno imovinu. Ako je socijalni slučaj ne može ni da plati advokata. Podnio sam krivične prijave protiv njega i teško da može dokazati da je tačno sve što je pričao protiv moje kompanije i mene - navodi Matijašević.
Prošlo ročište u Privrednom sudu odloženo je zbog promjene privremenog stečajnog upravnika, pa je umjesto Jovana Lopušine, koji je tražio da ga sud razriješi dužnosti zbog ličnih razloga, imenovana Svetlana Vukašinović.
Na Skupštini akcionara ovog ljeta Matijašević je ušao u Odbor direktora Vektra Boke, sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, umjesto Brkovića, njegovog sina, kao i Milića Popovića.
Vijeće Višeg suda je prije tri mjeseca potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva koje Brkovića i dvojicu njegovih sinova, sa Popovićem, tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca u Vektra Boki.

Kamate “podigle” poreski dug Vektra Boke sa jednog na 5,15 miliona eura

Najmanje četiri osobe poginule su u američkim vazdušnim napadima tokom noći u Jemenu, saopštili su jemenski pobunjenici Huti. 
 
Tokom noći, u američkm vazdušnom napadu je pogođeno više objekata, koje su Huti opisali kao „vodovodna instalacija“ u okrugu Mansuriah, u provinciji Hodejda. 
 
Drugi napadi danas su bili usmjereni na provincije Hadža, Sada i Sana, rekli su pobunjenici, prenio je AP. 
 
Pobunjenici su kazali da su nastavili da izvode napade na američke ratne brodove u Crvenom moru, odnosno na nosač aviona Hari S. Truman, koji izvodi većinu napada na Hute. 
 
Nijedan ratni brod još nije pogođen, ali je američka mornarica opisala sukob kao najintenzivniju borbu od Drugog svjetskog rata. 
 
Portparol Pentagona Šon Parnel rekao je ranije danas da će dodatne trupe i druga vazdušna sredstva biti raspoređene u regionu. 
 
To vjerovatno uključuje raspoređivanje nuklearnih bombardera B-2 u kampu Tander Bej na Dijego Garsiji u Indijskom okeanu. 
 
Kako je naveo AP, satelitske fotografije snimljene danas pokazuju najmanje šest B-2 u bazi. 
 
U kampanji vazdušnih napada u Jemenu predvođenoj američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koja je pokrenuta protiv Huta zbog njihovih napada na brodove u Crvenom moru, zbog rata između Izraela i Hamasa, ubijeno je najmanje 65 ljudi, prema podacima koje su objavili Huti. 
 
Sekretar za štampu Bijele kuće Karolin Livit rekla je da je samo u utorak izvedeno više od 200 napada. 
 
- Ova operacija neće prestati dok se ne vrati sloboda plovidbe u ovom regionu - poručila je Livit.

U američkim napadima u Jemenu najmanje četvoro poginulih

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) obezbijedila je Gorskoj službi spašavanja Crne Gore (GSS) 65 hiljada eura za nabavku opreme i jačanje operativne spremnosti. 
 
Kako je saopšteno iz ACV, podrška je usmjerena GSS krajem marta, u cilju povećanja efikasnosti za potrebe traganja i spašavanja u civilnom vazduhoplovstvu, prije svega u planinskom i brdskom području, te na svim mjestima gdje postoje uslovi da se angažuje ta služba. 
 
- Sporazumom o saradnji je predviđeno da novac može biti namijenjen isključivo za operativnu spremnost, i nabavku opreme - navodi se u saopštenju. 
 
Podsjeća se da je ACV, koja se ne finansira iz državnog budžeta, podržala i ovogodišnje aktivnosti Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) sa 200 hiljada eura, na osnovu sporazuma u oblastima traganja i spašavanja (SAR) vazduhoplova na moru. 
 
Iz ACV su naveli da UPSUL donaciju može da koristi isključivo za unapređenje efikasnosti Koordinacionog centra traganja i spašavanja na moru MRCC Bar i operativnih jedinica, te obuku zaposlenih. 
 
- ACV svake godine donira vrijedna sredstva UPSUL-u, koja dobija od Evropske organizacija za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL), a što se pokazalo pozitivnim primjerom unapređenja SAR sistema na moru - kaže se u saopštenju.

ACV podržala Gorsku službu sa 65 hiljada eura

Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis u saradnji sa Ekonomskim fakultetom organizuje Start-up kamp za studente, koji će biti održan od ponedjeljka do 12. aprila na Vučju. 
 
Iz Tehnopolisa je saopšteno da taj program pruža mladima jedinstvenu priliku da razviju inovativne ideje kroz interaktivna predavanja, radionice i prezentacije uz podršku iskusnih mentora i uspješnih preduzetnika. 
 
Učesnici će tokom kampa, kako je objašnjeno, imati priliku da upoznaju definiciju start-upa i istraže inovacioni ekosistem Crne Gore, nauče kako prepoznati, validirati i razviti preduzetničke ideje, razviju poslovne modele primjenom Lean Canvas metodologije, ovladaju tehnikama Design thinking-a za kreativno rješavanje problema, saznaju kako komercijalizovati ideje i osigurati konkurentsku prednost, istraže izvore finansiranja i programe podrške za start-upove i usavrše vještinu pitch prezentacije pred investitorima i stručnjacima. 
 
„Učesnike očekuje bogat dodatni sadržaj, uključujući hiking ture, filmske večeri, druženje i zabavni program nakon radionica“, navodi se u saopštenju. 
 
Učesnici će, na kraju kampa, predstaviti svoje ideje pred stručnim žirijem, koji će odabrati najbolje timove i nagraditi ih novčanim nagradama. 
 
Tehnopolis pet godina zaredom organizuje kamp za mlade, koji ne samo da inspiriše nove ideje, već i omogućava mladima da aktivno rade na razvoju svojih projekata i ostvare važne poslovne konekcije.

Organizuju Start-up kamp za studente

Sporazum o saradnji između Crne Gore i Evropskog zavoda za patente za period do 2028. godine, koji je potpisan danas, usmjeren je na jačanje crnogorskog patentnog sistema. 
 
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja je saopšteno da ključne oblasti saradnje obuhvataju podršku u razvoju digitalnih alata i infrastrukture, kao i razmjenu stručnosti u postupcima patentne pretrage. 
 
Pored toga, razvoj IT sektora i saradnja u oblasti informacione bezbjednosti ostaju prioritet. 
 
Bilateralni sporazum je potpisan na sastanku potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja Nika Gjeloshaja, državne sekretarke u Ministarstvu Ane Raičević i generalne direktorice Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović, sa predsjednikom Evropskog zavoda za patente, Antoniom Campinosom. 
 
Campinos boravi u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od njenog pridruživanja Evropskoj patentnoj organizaciji 1. oktobra 2022. godine. 
 
-Jačanje svijesti o značaju patentne zaštite ključno je za podsticanje inovacija i napredak naše ekonomije. Zahvalni smo EPO-u na kontinuiranoj podršci i raduju nas benefiti koje će novi sporazum donijeti našim inovatorima i pronalazačima - &nbsp;naveo je Gjeloshaj na sastanku. 
 
Gjeloshaj je podržao ideju osnivanja patentnog informacionog centra (patlib) u Crnoj Gori i iskazao posvećenost daljem unapređenju sistema patentne zaštite. 
 
Campinos je pohvalio Crnu Goru za njenu besprijekornu integraciju u Evropsku patentnu organizaciju i napredak ka pristupanju EU, posebno uspješno zatvaranje poglavlja o intelektualnoj svojini u pregovorima. 
 
On je takođe istakao značajan korak Crne Gore ka ratifikaciji Londonskog sporazuma i finalizaciji Sporazuma o saradnji u pretragama sa EPO-om. 
 
Iz Ministarstva je saopšteno da su tokom razgovora razmatrane i mogućnosti kako crnogorska mala i srednja preduzeća, kao i start up-ovi, mogu iskoristiti zaštitu patenata za širenje na evropskom tržištu i privlačenje investicija. 
EPO je predstavio svoju platformu Deep Tech Finder, baziranu na podacima, koja povezuje start up-ove spremne za investicije sa potencijalnim investitorima, te naglasio prednosti sistema jedinstvenog patenta koje bi Crna Gora mogla iskoristiti nakon budućeg pristupanja EU. 
 
- Posjeta je potvrdila posvećenost EPO-a podršci inovacijama i poslovnom razvoju u Crnoj Gori, sa fokusom na smanjenje administrativnih prepreka, unapređenje pravnog okvira i poboljšanje pristupa finansiranju za kompanije koje posjeduju intelektualnu svojinu - zaključuje se u saopštenju.

Potpisan Sporazum o saradnji između Crne Gore i Evropskog zavoda za patente

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: privredni-sud