Sudija Privrednog suda Crne Gore Jelena Radović Ivanišević je ove sedmice učestvovala u petom Studijskom i posmatračkom programu koji je organizovao Stalni međunarodni forum privrednih sudova (SIFoCC), navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Ovaj prestižni program se, kako se navodi, realizuje u okviru privrednih i imovinskih sudova u Londonu, a okuplja sudije iz različitih jurisdikcija sa ciljem razmjene znanja i unapređenja rada privrednih sudova širom svijeta. Posjeta se provodi u sklopu podrške Vlade Ujedinjenog Kraljevstva našoj zemlji. 
 
- Velika mi je čast i profesionalna odgovornost što sam imala priliku da učestvujem u ovom međunarodnom programu koji okuplja sudije iz najrazvijenijih pravnih sistema. Praktična znanja i uvidi su važni, posebno u kontekstu svakodnevnog rada Privrednog suda Crne Gore. Imali smo priliku da se upoznamo sa praksama u oblasti digitalizacije postupaka, upravljanja složenim predmetima i razvojem alternativnih načina rješavanja sporova, sve su to teme koje već imaju svoje mjesto u našoj agendi razvoja - dodaje sudija Radović Ivanišević. 
 
Učešće sudije Radović Ivanišević na ovom programu rezultat je članstva Crne Gore u SIFoCC-u, a poziv za učešće uslijedio je uz podršku AIRE centra, koji već duži niz godina pruža stručnu i institucionalnu podršku jačanju vladavine prava i reformi pravosuđa u Crnoj Gori. 
 
- Sudstvo u Crnoj Gori ima kapacitete i volju da se razvija u skladu sa savremenim pravosudnim standardima. Ova prilika predstavlja još jedan važan korak ka uspostavljanju otvorenijeg, efikasnijeg i međunarodno povezanog pravosudnog sistema. Ostvareni kontakti i preporuke za napredak će doprinijeti boljoj organizaciji rada suda i uspostavljanju dugoročnih profesionalnih veza sa sudijama iz drugih zemalja - napominje. 
 
Tokom radne sedmice, kako se navodi u saopštenju, učesnici programa su imali priliku da prate rad sudija u sudnicama, analiziraju konkretne predmete sa mentorima, učestvuju u okruglim stolovima i upoznaju se sa organizacijom i digitalizacijom jednog od najefikasnijih komercijalnih pravosudnih sistema na svijetu.&nbsp;
Takođe, dodaje se, ostvareni su susreti sa najvišim predstavnicima pravosuđa Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući Lord Justice Snowdona, Sir Geoffreyja Vosa i Mr. Justice Henshawa, uz razgovore i razmjenu iskustava sa advokatima, predstavnicima stručnih udruženja i akademskom zajednicom. 
 
- Ponosni smo na činjenicu da je Crna Gora imala svog predstavnika na ovom izuzetno značajnom programu. AIRE centar radi na osnaživanju pravosudnih institucija u regionu, a članstvo u SIFoCC-u je korak dalje i otvara nove mogućnosti za međunarodnu saradnju i stručni razvoj. Sudija Radović Ivanišević predstavlja primjer posvećenosti razvoju pravosuđa koje je otvoreno prema inovacijama i regionalnim i međunarodnim standardima. Njeno učešće u programu u Londonu je važno za jačanje kapaciteta našeg privrednog sudstva. Ovo je važna i pozitivna poruka za Crnu Goru i za naše pravosuđe - zaključila je Vanja Radević, projekt menadžerka AIRE centra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora predstavljena na susretu Stalnog međunarodnog foruma privrednih sudova u Londonu

Sve odluke Privrednog suda, kako su saopštili njegovi predstavnici, u vezi sa stečajem kompanije Montenegro Airlines (MA) su u skladu sa Zakonom o stečaju.
- Naime, sve odluke suda su, u skladu sa Zakonom o stečaju, objavljene na oglasnoj tabli suda, a ona pismena, za koje je to Zakonom predviđeno, i u dva dnevna lista koja se objavljuju na teritoriji Crne Gore - navodi se u saopštenju Privrednog suda.
Oni su u reagovanju na navode bivših zaposlenih radnika rekli da se ne slažu sa mišljenjem NVO Montenegro Airlines da je postupak vođen na netransparentan način.
- Privredni sud Crne Gore je, odgovarajući na pitanja novinara, u više navrata izvještavao javnost o postupanju u navedenom predmetu. Takođe, Zakonom je predviđeno pravo stranka u postupku da podnesu zahtjev za uvid u spise predmeta, a to pravo nijednom nije uskraćeno strankama - navodi se u saopštenju.
U krajnjem, u spisima predmeta ne postoji nijedan prigovor na radnje stečajnog upravnika ili suda o kojem nije odlučeno.
U cilju transparentnosti postupka, Privredni sud pozvao je sve koji za to imaju pravni interes da se obrate sudu radi dobijanja tačnih, potpunih i pravovremenih informacija u vezi sa predmetnim stečajnim postupkom.
Iz Privrednog suda su podsjetili da je stečajni postupak nad stečajnom dužnikom Montenegro Airlines otvoren je 28. aprila 2021. godine, zbog neizmirenog duga u iznosu od 11,93 miliona eura.
Postupak se sprovodi bankrotstvom, a u toku postupka došlo je do promjene postupajućeg sudije i stečajnog upravnika.
- U dosadašnjem toku postupka unovčen je dio stečajne mase za iznos od 2,12 miliona eura. U toku je prodaja preostale pokretne imovine, rezervnih djelova za vazduhoplove Fokker i Embraer, dok je prodaja dijela stečajne mase koja se sastoji od nepokretnosti, uslovljena prethodnim rješavanjem spornih imovinsko pravnih pitanja na nepokretnostima, u kom pravcu su u toku parnični, odnosno upravni postupci - navodi se u saopštenju.
U dosadašnjem toku postupka nije vršena dioba, odnosno još nijesu namirivani povjeroci, iz razloga što se pred Privrednim sudom još vodi određeni broj parničnih postupaka u kojima se utvrđuje osnovanost potraživanja bivših zaposlenih iz rada i po osnovu rada.
- Navedeni postupci će predstavljati prioritet u radu suda u narednom periodu, kako bi se po njihovom pravosnažnom okončanju moglo pristupiti diobi i namirenju stečajnih povjerilaca - zaključuje se u saopštenju.

Privredni sud: Sve odluke o stečaju MA donijete u skladu sa zakonom

Dojavu o navodno postavljenoj bombi danas su u Privrednom sudu zaprimili telefonskim putem.
To je Portalu ETV saopšteno nezvanično iz policije.
Privredni sud je o tome obavijestio policiju, a kako nam je rečeno, provjere su u toku.

Dojava o bombi u Privrednom sudu, provjere u toku

Privredni sud je djelimično prihvatio zahtjev kompanije BB Hidro DOO Podgorica u sporu protiv države Crne Gore zbog raskida Ugovora o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane “Slatina”. Prema toj odluci, država će kompaniji isplatiti štetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane na dijelu vodotoka Slatina.
Kompanija BB Hidro DOO Podgorica u vlasništvu Blaža Đukanovića i Ivana Burzanovića.
- Privredni sud Crne Gore je donio prvostepenu presudu u postupku BB Hidro DOO Podgorica protiv države Crne Gore, kojom je u stavu prvom utvrđeno da je raskinut Ugovor o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane “Slatina” zaključen između Vlade Crne Gore i te kompanije 25. maja 2017. godine - saopšteno je iz tog suda
Drugim stavom navedene presude djelimično je usvojen tužbeni zahtjev BB Hidro te obavezana država da na ime naknade obične štete, isplati 155.613,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od dana 1. aprila 2024. godine, kao i iznos od 70.599,94 eura, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude.
Kao neosnovan odbijen je tužbeni zahtjev u preostalom dijelu, na ime naknade obične štete, preko dosuđenog iznosa iz stava drugog izreke presude do traženog iznosa od 168.514 eura, kao i za traženu zakonsku kamatu na iznos od 12.900 eura.
- Stavom četvrtim navedene presude odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev BB Hidro kojim je tražio da se obaveže država da im je na ime naknade štete – izmakla koristi u iznos od 1.410.915,93 eura - navedeno je u saopštenju Privrednog suda.
Po istoj presudi, BB Hidro je dužan da državi, na ime troškova postupka, nadoknadi iznos od 10.647,88 eura, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude.
Na prvostepenu presudu stranke imaju pravo žalbe Apelacionom sudu Crne Gore.

Privredni sud: Država da isplati štetu BB Hidro zbog raskida Ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane “Slatina”

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda po kojoj je država trebalo kompaniji Univerzal monte, vlasnika Vuka Hamovića, da isplati četiri miliona eura uz kamate na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom, potvrđeno je Portalu ETV.
Odluku je donijelo vijeće Apelacionog suda u sastavu Danijela Vukčević, Dijana Radulović i Mirjana Vlahović.
Predmet se vraća prvostepenom sudu na suđenje, pa će Privredni sud ponovo odlučivati u ovom slučaju.
Sud je prethodno, kao neosnovan, odbio tužbeni zahtjev za isplatu PDV-a u iznosu od 840.000 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. februara 2022. godine do isplate.
- Trećim stavom sud je odbacio kao nedozvoljenu protivtužbu tužene, kojom je traženo da se utvrdi da je ništav sporazum o raskidu BOT puta Meljine - Petijevići od 10. januara 2007. godine, zaključenog dana 7. maja 2021. godine - navedeno je u presudi Privrednog suda.
Za podnosioce tužbe ovakva prvostepena presuda je bila očekivana, s obzirom da, kako tvrde, država nije ispunila osnovnu obavezu.&nbsp;
- Po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine država se bila obaveza da će platiti četiri miliona eura. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovornoj strani, a kao što je poznato putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu i sud je prihvatio našu argumentaciju - rekao je ranije Portalu ETV advokat firme Univerzal monte Mladen Ivanović.
Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine–Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.
U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18, 5 miliona eura. Investiror je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo.
Tri godine kasnije Vlada Zdravka Krivokapića odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja.&nbsp;
Sporazumom između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana.
Problem je naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića koji nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.
Portal ETV je u oktobru uputio pitanje SDT-u u kojoj fazi je izviđaj i ko je sve saslušan u ovom predmetu, ali je odgovor izostao.

Tamara Klikovac

Privredni sud će ponovo odlučivati o putu Meljine-Petijevići, podnosioci tužbe očekuju isplatu četiri miliona

Vlada Crne Gore je usvojila informaciju o potrebi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike privrednog društva “Radoje Dakić” AD-u stečaju, a iz Privrednog suda su pozvali bivše radnike te kompanije ili njihove nasljednike da se jave radi isplate potraživanja.
- U tom pravcu, Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija su se, u skladu sa informacijama dobijenim od strane Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i Privrednog suda Crne Gore, odredili prema pitanju neisplaćenih potraživanja za sve preostale radnike privrednog društva “Radoje Dakić” AD-u stečaju, na način da se izmire potraživanja 1.500 bivših radnika navedenog privrednog društva, isplatom njihovih priznatih potraživanja u iznosu od 7.787.128,09 eura - saopštili su iz Privrednog suda Crne Gore.
Da ne bi došlo do dvostrukih isplata po istom osnovu od strane Vlade Crne Gore i stečajne uprave, navedena novčana sredstva će, dodaju, biti uplaćena na depozitni račun Privrednog suda Crne Gore, koji će, nakon pribavljanja brojeva tekućih računa povjerilaca, odnosno ovjerenih specijalnih punomoćja izdatih punomoćnicima povjerilaca, vršiti uplate na dostavljene tekuće račune povjerilaca i njihovih punomoćnika.
- S tim u vezi, pozivamo povjerioce - bivše radnike, čija potraživanja su Zaključkom Privrednog suda Crne Gore St.br. 490/16 od 09.01.2018. godine utvrđena kao osnovana, a koja u dosadašnjem toku postupka nisu u cjelosti namirena, odnosno bivše radnike koji su obuhvaćeni Ažuriranim izvještajem od 25.11.2024. godine, koji su sačinili stečajni sudija Nemanja Popović i stečajni upravnik Miloš Popović, da dostave Privrednom sudu Crne Gore ovjerenu Izjavu u kojoj će navesti broj tekućeg računa, sa potvrdom banke o broju tekućeg računa, na koji će novčana sredstva biti uplaćena - istakli su u Privrednom sudu.
Ukoliko je povjerilac čije je potraživanje priznato preminuo, naglasili su da posebne izjave dostavljaju svi nasljednici - uz dostavljanje dokaza o pravu nasljeđivanja potraživanja - pravosnažno ostavinsko rješenje suda ili notara.

Privredni sud: Bivši radnici Radoja Dakića ili njihovi nasljednici da se jave radi isplate potraživanja

Privredni sud odbio je predlog Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad kompanijom Vektra Boka iz Herceg Novog. 
 
- Privredni sud je odlučujući o predlogu za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom Vektra Boka, nakon sprovedenog prethodnog stečajnog postupka, donio danas odluku kojom je odbio predlog povjerioca odnosno Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad Vektra Bokom, kao i dopunu predloga istog povjerioca - navodi se u saopštenju. 
 
Navedena odluka, kako je saopšteno iz Privrednog suda, nije pravosnažna.

Odbijen prijedlog za uvođenje stečaja u "Vektra Boku"

Privredni sud donio je presudu u korist firme Univerzal monte, vlasnika Vuka Hamovića, po kojoj država treba toj kompaniji da isplati četiri miliona eura uz kamate na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom.
Sud je, kao neosnovan, odbio tužbeni zahtjev za isplatu PDV-a u iznosu od 840.000 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. februara 2022. godine do isplate.
- Trećim stavom sud je odbacio kao nedozvoljenu protivtužbu tužene, kojom je traženo da se utvrdi da je ništav sporazum o raskidu BOT puta Meljine - Petijevići od 10. januara 2007. godine, zaključenog dana 7. maja 2021. godine - navedeno je u presudi Privrednog suda.
Za podnosioce tužbe ovakva prvostepena presuda je očekivana, s obzirom da, kako tvrde, država nije ispunila osnovnu obavezu. Očekuju istovjetnu pravosnažnu presudu.
- Po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine država se bila obaveza da će platiti četiri miliona eura. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovornoj strani, a kao što je poznato putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu i sud je prihvatio našu argumentaciju - rekao je Portalu ETV advokat firme Univerzal monte Mladen Ivanović.
Vijesti su danas objavile da će zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović uložiti žalbu na prvostepenu presudu Privrednog suda. To je očekivan potez za Ivanovića, ali smatra da neće promijeniti krajnji ishod.
- Tvrdimo da smo u pravu i očekujemo pozitivan krajnji ishod. Kad će se on desiti - nezahvalno je govoriti. Sad slijedi ulaganje žalbe, odgovor na nju, pa odluka Apelacionog suda - rekao nam je Ivanović.
Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine–Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.
U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18, 5 miliona eura. Investiror je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo.
Tri godine kasnije Vlada Zdravka Krivokapića odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja.&nbsp;
Sporazumom između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana.
Problem je naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića koji nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.
Portal ETV nedavno je uputio pitanje SDT-u u kojoj fazi je izviđaj i ko je sve saslušan u ovom predmetu, ali je odgovor izostao.

Ivanović ohrabren prvostepenom presudom: Očekujemo pozitivan krajnji ishod, država mora da isplati četiri miliona za put Meljine-Petijevići

Glavna rasprava pred Privrednim sudom završena je juče po tužbi koju je „Univerzal Monte“, vlasnika Vuka Hamovića, pokrenuo protiv države za naplatu četiri miliona eura uz kamate na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom.
Advokat kompanije Mladen Ivanović očekuje presudu za 15ak dana u postupku koji traje dvije i po godine.
- Pred Privrednim sudom juče je zaključena glavna rasprava, sada čekamo donošenje i uručenje presude. Očekujemo da to bude kroz 15 dana - rekao je Ivanović portalu ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fput-meljine-petijevici-od-nigdje-do-nikuda-odgovornost-funkcionera-u-corsokaku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine–Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.
U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18, 5 miliona eura. Investiror je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo.
Tri godine kasnije Vlada Zdravka Krivokapića odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja.&nbsp;
Sporazumom između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana.
Problem naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića koji nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.
Iz Specijalnog državnog tužilaštvo nijesu saopštili Portalu ETV u kojoj fazi je izviđaj i ko je sve saslušan u ovom predmetu.
Takođe, javnost je je ostala uskraćena i za detalje mišljenja koje je, ovim povodom, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nije dostavila detalje mišljenja uputila SDT-u.
Ni iz Vlade nijesmo dobili tražene informacije o putu Meljine-Petijevići. Umjesto konkretnih podataka, pitanja portala ETV su "šetala" od Ministarstva finansija, preko Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, do Ministarstva saobraćaja, pa ponovo resora finansija - svako je ostalo bez odgovora.

Jasmina Beharovic

Presudu za put Meljine-Petijevići očekuju kroz 15ak dana

Dojave o navodno postavljenim bombama u više sudova na teritoriji Podgorice, Bara i Ulcinja, kao i u sjedištu Sudskog savjeta su lažne - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Podsjećamo, ranije su evakuisane zgrada u kojoj se nalaze Vrhovni, Viši i Apelacioni u Podgorici, kao i Privredni sud, te osnovni sudovi u Baru i Ulcinju, a nakon što su pristigle dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama.
Kako nam je potvrđeno iz Uprave policije, nije ništa pronađeno.
Agencija Mina je ranije navela da u poruci koja je stigla na adresu Vrhovnog suda piše da je sudnica blokirana eksplozivnim napravama.
- Imam ličnu odbojnost prema nekim zaposlenima u sudu. Neki od vas rade svoj posao nehumano, za koji ćete danas platiti svojim bezvrednim životom. Sud će biti dignut u vazduh, a policija koje je stigla ne mjesto događaja biće ubijena - piše u prijetećem mejlu, prenosi Agencija Mina.

Lažne dojave o bombama u sudovima u Podgorici, Baru i Ulcinju

U stravičnom požaru koji je zahvatio trgovački centar u Karačiju u Pakistanu poginulo je 50 ljudi. Najveći požar u lučkom gradu u više od deset godina izbio je kasno u subotu i brzo se proširio kroz prostrani trgovački kompleks Gul Plaza, poznat po svojih 1.200 porodičnih prodavnica koje prodaju vjenčanice, igračke, posuđe i drugu robu. - Pronašli smo 20 do 25 mrtvih tijela - rekao je novinarima zamjenik komesara Javed Nabi Khoso. Dodao je da su posmrtni ostaci prevezeni u bolnicu radi DNK analize. Zbog poteškoća u identifikaciji, rekao je da je teško dati precizan podatak o broju poginulih, ali se navodi da je oko 50 osoba mrtvo. Mala grupa koja je odavala počast žrtvama zapalila je svijeće u blizini mjesta požara, a neki su držali fotografije onih za koje se pretpostavlja da su poginuli.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121230132_cd4c5d4d30723907a9f738cdec4f27e63e20aecb92bdd325af1892e3d5d24f27.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260121230132_cd4c5d4d30723907a9f738cdec4f27e63e20aecb92bdd325af1892e3d5d24f27" data-rendition-name="original" width="4013" height="2676" loading="lazy" alt="Pakistan požar"><figcaption>Spasioci i vatrogasci sa teškom mehanizacijom sprovode operaciju pretrage u izgorenoj zgradi višeetažnog trgovačkog centra nakon masovnog požara u Karačiju, Pakistan, u srijedu, 21. januara 2026. (Photo: AP photo/Ali Raza)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Vatrogasci su se borili s požarom unutar trgovačkog centra do utorka. Do trenutka kada je požar stavljen pod kontrolu, Gul Plaza je svedena na gomilu pepela i ruševina. Prema podacima državne spasilačke službe, ukupno 84 osobe su registrovane kao nestale. Policija je saopštila da se strahuje da je većina nestalih mrtva, što znači da bi broj žrtava mogao još porasti. - Ovo je scenario sudnjeg dana - rekao je vlasnik prodavnice Rehmat Khan nakon što je vidio ono što je ostalo od trgovačkog centra. Rekao je da je u prodavnici bilo oko 18 do 20 ljudi, uključujući šest zaposlenih, kada je požar izbio u tržnom centru. Dodao je da su svi nestali.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121230132_f4401cf1afc53abf3d9f6a2b882da66d46830bfa7c5ceeb81819a830be522bb1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260121230132_f4401cf1afc53abf3d9f6a2b882da66d46830bfa7c5ceeb81819a830be522bb1" data-rendition-name="original" width="3861" height="2574" loading="lazy" alt="požar u pakistanu "><figcaption>Spasioci i vatrogasci rade sa teškom mehanizacijom pretražujući ruševine izgorenog objekta višeetažnog trgovačkog centra nakon masovnog požara u Karačiju, Pakistan, u ponedjeljak, 19. januara 2026.(Photo: AP photo/Ali Raza)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Ovaj požar je jedan od najsmrtonosnijih u posljednjih 10 godina.

U stravičnom požaru u Pakistanu poginulo 50 ljudi: Vatra progutala tržni centar, strahuje se da će broj mrtvih rasti

Nezavisna mreža za zaštitu ljudskih prava HRANA objavila je da je najmanje 313 zatvorenika pogubljeno vješanjem tokom protesta širom Irana.
HRANA, bazirana u SAD, u mjesečnom izvještaju navodi da su oni pogubljeni od 22. decembra prošle godine do 20. januara ove godine u zatvorima širom zemlje, po raznim optužbama.
Mreža navodi se da je u tom periodu došlo do naglog porasta masovnih hapšenja, teških kazni i upotrebe prekomjerne sile od strane snaga bezbjednosti, i da su u januaru tokom 10 dana pogubljene najmanje 52 osobe, dok su se protesti širili, a pristup internetu u velikoj mjeri bio ograničen.
Organizacije za ljudska prava tvrde da se u Iranu vrše smrtne kazne nad demonstrantima. Grupa za zaštitu ljudskih prava Hengav, sa sjedištem u Norveškoj, objavila je danas da su iranske vlasti optužile jednog demonstranta da "ratuje protiv Boga", zbog navodnih veza sa SAD i Izraelom. Hengav navodi da su demonstranta Salaha Jusefija iz Džavanruda u iranskoj provinciji Kermanšah 13. januara prvi put uhapsili obavještajni agenti Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC), posebnog ogranka Revolucionarne garde Irana, i pustili ga nakon jednog dana, prenose agencije.
- Izvor upoznat sa slučajem rekao je da su, nakon višestrukih upita porodice bezbjednosnim institucijama u Ramsaru i Sariju, zvaničnici IRGC u Sariju usmeno obavijestili porodicu da je Jusefi optužen za 'moharebe' (rat protiv Boga) i da je donijeta presuda, a kao kazna je navedena smrt - navodi Hengav.
Prema grupi za ljudska prava, zvaničnici IRGC rekli su porodici uhapšenog da on ima "tijesne veze" sa Izraelom i SAD, da će kazna biti izvršena u Teheranu i da neće odgovarati na dalja pitanja. Hengav navodi da su Jusefiju od hapšenja uskraćeni pristup advokatu i druga osnovna prava, da njegova porodica nije obaviještena o razvoju događaja u njegovom slučaju, kao i da optužba nije zvanično objavljena i da porodici nije dostavljeno pisano obavještenje ili formalna presuda.

Mreža za ljudska prava: Tokom protesta u Iranu obješeno najmanje 313 zatvorenika

Crna Gora i Bahrein, kao mali sistemi, mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama ekonomija, saopštio je na mreži Iks predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić. 
Prema njegovim riječima, zato je za Crnu Goru korisno iskustvo Tamkeen-a, državne institucije Bahreina, u obukama i jačanju domaće radne snage i povezivanju sa naprednim tehnologijama. 
Kako je dodao Spajić, ove i ostale vidove saradnje, u veoma prijateljskom i inspirativnom razgovoru, razmotrio je sa Nj. V. Isom Bin Salman bin Hamad Al Khalifom i ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom Bin Khalifom Al Khalifom. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2014096730355028055%3Fs%3D20&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Crna Gora i Bahrein mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama

Grad Beč će tokom ove godine privremeno zatvoriti više muzeja posvećenih čuvenim kompozitorima, u okviru mjera štednje i smanjenja budžeta za kulturu radi ispunjavanja ciljeva javne potrošnje, saopštili su danas gradski zvaničnici.
Kako je najavio direktor bečkih muzeja, privremeno će biti zatvoreni stan u kojem je preminuo austrijski kompozitor Franc Šubert, rezidencija Johana Štrausa, kao i kuća u kojoj je živio Jozef Hajdn, piše Gardijan. Ove mjere dio su šireg paketa štednje koji uključuje i povećanje cijena javnog prevoza u austrijskoj prijestonici za gotovo 30 odsto za pojedine karte.
- Svi moramo da štedimo. To je realnost u kojoj živimo - izjavio je direktor javne ustanove Muzeji Beča Mati Buncl, koja upravlja brojnim istorijskim lokalitetima u Beču.
Beč je, zahvaljujući pokroviteljstvu dinastije Habzburg, postao jedna od vodećih evropskih kulturnih prijestonica u doba baroka i krajem 19. vijeka, ugostivši stvaraoce poput Mocarta i Betovena, kao i umjetnike Gustava Klimta i Egona Šilea, pojašnjava Gardijan. Iako su muzeji pogođeni rezovima uglavnom manji objekti sa minimalnim troškovima osoblja, njihovo zatvaranje trebalo bi da traje dvije godine, izjavila je finansijska direktorka Kristina Švarc.
Gradski budžet za muzeje smanjen je sa 29,7 miliona eura u 2025. godini na 28,4 miliona ove godine, uz dodatno smanjenje planirano za 2027. Stan u kojem je Šubert preminuo zatvoren je od početka godine, dok će Hajdnova kuća i Štrausov stan biti zatvoreni od 2. marta. Šubertovo rodno mjesto takođe će biti zatvoreno od istog datuma, radi preuređenja, a ponovno otvaranje planirano je za 2028. godinu, povodom 200 godina od njegove smrti. Pored toga, više drugih muzeja u Beču skratiće radno vrijeme, među njima Prater muzej, Hermes vila, crkva Ota Vagnera, Sudski paviljon Ota Vagnera u Hicingu i paviljon Ota Vagnera na Karlsplacu.

Tag: privredni-sud