Novoizabrane sudije Privrednog suda Crne Gore i Osnovnog suda u Ulcinju Anja Bojović i Maida Bašić Šurla položile su danas zakletvu.
One su zakletvu položile pred predsjednikom Sudskog savjeta Radojem Koraćem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Novoizabrane sutkinje Privrednog suda i Osnovnog suda u Ulcinju položile zakletvu

Apelacioni sud odbio je žalbu Nevladine organizacije „Bivši radnici Vektra Boke“ na odluku Privrednog suda da odbije prijedlog Poreske uprave da se u kompaniju Vektra Boka uvede stečaj. Time odluka Privrednog suda postaje pravosnažna, potvrdio je za RTHN vlasnik Elena grupe Danilo Matijašević koja je prije nešto više od pola godine kupila 33 odsto akcija kompanije Vektra Boka.
Matijašević navodi da Poreska uprava sada može da naplati 1.030.000 eura poreskog duga koji je deponovan kod notara i da slijedi ispunjavanje obaveza koje Vektra Boka ima prema radnicima, opštini i državi.
Matijašević očekuje da će sud uskoro donijeti odluku o skidanju privremene mjere zabrane otuđenja imovine čime se otvara mogućnost za prodaju hotela Igalo. Podsjećamo, hotel Igalo je u postupku prinudne prodaje radi naplate potraživanja nekadašnjih vlasnika zemljišta na kom se objekat nalazi, kojeg su preko Privrednog suda odgodili bivši radnici okupljeni u NVO „Bivši radnici Vektra Boke”.
Urađena je i nova procjena te imovine koja sada iznosi 18. 850.000 eura.
Za 10. januar zakazana je Skupština akcionara Vektra Boke na kojoj je predviđena promjena naziva kompanije u „Boka rizort“. Matijašević kaže i da će uskoro biti završeno finansijsko vještačenje koje je Elena grupa zatražila nakon „ulaska“ u kompaniju.

Pravosnažna presuda Privrednog suda: Vektra Boka ne ide u stečaj

Apelacioni sud Crne Gore je na današnjoj sjednici vijeća donio presudu kojom je, odlučujući o žalbi Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, preinačio presudu Privrednog suda Crne Gore i poništio Ugovor o javnoj nabavci koji je, 1. aprila 2024. godine, zaključen između Uprave za kapitalne projekte i privrednog društva „Toškovići“.
- Nasuprot stanovištu prvostepenog suda, Apelacioni sud smatra da krivično djelo za koje je Ivica Tošković, u to vrijeme zakonski zastupnik privrednog društva „Toškovići“ doo Podgorica, osuđen pravnosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici Kvs.br. 157/19 od 01.11.2019.godine (stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo – utaja poreza i doprinosa putem pomaganja) jeste krivično djelo organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare iz člana 65 u to vrijeme važećeg Zakona o javnim nabavkama - saopšteno je iz Apelacionog suda.
Prema pravnom shvatanju ovog suda navedenom zakonskom odredbom nisu taksativno navedena krivična djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore, već je dato uopšteno određenje da je ponuđač dužan da dokaže da on odnosno njegov zakonski zastupnik nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare.
- To znači da se u svakom konkretnom slučaju cijeni da li neko djelo za koje je eventualno pravnosnažno osuđen ponuđač ili njegov zakonski zastupnik, ne samo prema njegovoj pravnoj kvalifikaciji iz krivične presude, već i prema radnji izvršenja, odnosno činjeničnom opisu djela, predstavlja krivično djelo organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare, a krivično djelo utaje poreza i doprinosa iz člana 264 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, po mišljenju ovoga suda, ima elemente prevare - pojasnili su iz Apelacionog suda.
Kako je tuženi u vrijeme zaključenja spornog ugovoraznao da je njegov zakonski zastupnik Ivica Tošković osuđen za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i za produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa, jer je zaključio sporazum o priznanju krivice, to su se prikrivanjem te činjenice, po ocjeni Apelacionog suda Crne Gore stekli uslovi za poništaj navedenog ugovora.

Apelacioni sud preinačio presudu Privrednog suda u slučaju "Toškovići"

Kontroverza oko puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom i propusta koje je država napravila prilikom preuzimanja ovog projekta od koncesionara, kompanije „Univerzal Monte“ nije ni blizu raspleta, ali slučaj pred Privrednim sudom ide ka epilogu. Dvije i po godine traje postupak po tužbi koju je „Univerzal Monte“, vlasnika Vuka Hamovića, pokrenuo protiv države za naplatu četiri miliona eura na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT aranžman) puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom, plus zakonsku kamatu koja je prešla 700.000 eura. Sporazumom, koji je potpisan početkom maja 2021. godine između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana. <h2>Parnica</h2> Novo ročište pred Privrednim sudom biće održano danas u 11 sati, a kako je portalu ETV saopšteno iz Privrednog suda u dosadašnjem postupku prezentovana je većina dokaza. - U predmetu &nbsp;316/22, u pravnoj stvari tužioca „Univerzal Monte“ DOO Herceg novi protiv tužene Crne Gore, u toku je glavna rasprava na kojoj je izvedena većina dokaza – kazao je našem portalu portparol i sudija u ovom sudu Vladimir Bulatović, dodajući da ne može dati precizan odgovor kada će postupak biti okončan. Sa druge strane, advokat kompanije Mladen Ivanović očekuje da glavna rasprava bude zaključena na današnjem ročištu s obzirom na to da su, kako je rekao, izvedeni svi dokazi i da je činjenično stanje utvrđeno u dovoljnoj mjeri za presuđenje.&nbsp; - Predmet tužbe je zahtjev za isplatu četiri miliona eura sa zakonskom kamatom počev od 1. februara 2022. pa do isplate, a koji iznos tužena duguje po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovornoj strani, a kao što je poznato putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu - isplatu četiri miliona eura, što ona i ne spori u parnici – kazao je Ivanović. Za Ivanovića je slučaj čist i kao jedinu moguću presudu vidi onu u korist njegovog klijenta. - Više sam nego siguran da ćemo uspjeti u ovoj parnici jer smo dokazali da smo izvršili svoje ugovorne obaveze, za razliku od države. Svakako, nakon odluke Suda strana koja ne bude zadovoljna ima pravo na žalbu i kasnije reviziju – kazao je Ivanović, ističući da prvostepeni postupak teče po planu, te da nema primjedbi na efikasnost postupanja suda u ovom predmetu. <h2>Hronologija problema</h2> Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine – Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_5aeb3590f0018ec42c5335ce0ea293238d79d8b2482b92d222d0b02758143aef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922220944_5aeb3590f0018ec42c5335ce0ea293238d79d8b2482b92d222d0b02758143aef" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Zdravko Krivokapić"> <figcaption>Vlada Krivokapića odlučila da raskine ugovor(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18,5 miliona eura. Investitor je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo. Međutim, Vlada Zdravka Krivokapića 2021. odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja. Nakon toga bi firmi Univerzal Monteu bila vraćena sredstva najkasnije do 31. januara 2021. godine. Međutim, u budžetu za tu godinu nije planirana isplata potrebnog novca, već je na sjednici Vlade 20. aprila 2022. donijet zaključak da se sredstva izdvoje iz tekuće budžetske rezerve. Ni to nije odrađeno, pa je problem naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića, kome kao vicepremijeru u Krivokapićevom kabinetu nije bilo ništa sporno sa ovim prekidom aranžmana. Međutim, preuzimanjem kormila izvršne vlasti dosjetio se da je bivši ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić izdvojio mišljenje prilikom donošenja odluke o prekidu sporazuma sa koncesionarom, te da se kupovina puta desila na dan kad je počela izborna ćutnja za lokalne izbore u Herceg Novom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>Abazović proslijedio dokumentaciju SDT-u(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Abazović nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje. SDT, koje pod palicom glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uživa puno povjerenje bivšeg premijera, formiralo je predmet na osnovu dostavljenih papira, ali nije poznato koliko se odmaklo u toj slučaju. <h2>Ćutanje institucija</h2> Posljednja informacija datira iz januara prošle godine kada je portparol i specijalni tužilac Vukas Radonjić Vijestima saopštio da je izviđaj u toku, te da SDT radi donošenja odluke prati stanje parnice pred Privrednim sudom Crne Gore. - Ishod parnice je važan i za odluku državnog tužioca, a pribavio je i mišljenje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore - objasnio je tada Radonjić. Portal ETV je 10. septembra uputio pitanja Tužilaštvu u kojoj fazi je ovaj predmet, ko je sve saslušan i šta je SDT do sada konstatovalo. Podsjećajući specijalnog tužioca Radonjića da je u januaru prošle godine, pored ostalog, kazao da je SDT pribavilo i mišljenje zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, pitali smo ga da li nam reći šta je konstatovano u ovom dokumentu. Javnost Crne Gore ostala je uskraćena za odgovore. Portal ETV odgovor nije dobio ni od zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović od koje smo tražili detalje mišljenja koje je upućeno SDT-a. Pitali smo Ćirović i da, bez prejudiciranja ishoda sudskog postupka pred Privrednim sudom, kaže kakav epilog država očekuje i kolika se očekuje da će biti finansijska šteta u slučaju gubljenja spora.&nbsp; Ni iz Vlade nijesmo dobili tražene informacije o putu Meljine - Petijevići. Umjesto konkretnih podataka, principom prebacivanja loptice odgovornosti u drugo dvorište upiti portala ETV „šetali“ su od resora do resora i ostali bez traženih odgovora.&nbsp; Polazeći od toga da je nekadašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja potpisalo sporazum o raskidu ugovora sa kompanijom Univerzal Monte, prvobitno smo pitanja uputili resoru na čijem čelu je sada Novica Vuković, a tada je bio aktuelni premijer Milojko Spajić. Pitali smo ih kako aktuelno rukovodstvo Ministarstva finansija tretira ovaj slučaj koji već duže vrijeme izaziva kontoverze i prijeti da odnese značajan novac iz državnog budžeta, te šta taj resor preduzima da ovo pitanje što prije dobije epilog. Interesovalo nas je i da li država, u slučaju gubljenja spora, razmatra vraćanje naplate putarine. Iz Ministarstva finansija su nam odgovorili da su postavljena pitanja „u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i zaštitnice imovinsko pravnih interesa“, pa su nas ljubazno uputili na ove institucije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>Spajić potpisao sporazum o raskidu ugovora(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Stoga smo ista pitanja proslijedili resoru Slavena Radunovića, a putem telefonskog razgovora obaviješteni smo da se, ipak, obratimo Ministarstvu saobraćaja. <h2>Ping-pong</h2> Međutim, iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević takođe su se oglasili nenadležnim za ovaj slučaj. - Predmetni putni pravac je projektovan i izgrađen u BOT aranžmanu između Opštine Herceg Novi i koncesionara Univerzal Monte. Na osnovu Informacije o sporazumnom raskidu Sporazuma o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine - Petijevići br.Ov-II-8/2007 od 5. januara 2007 godine, sa Predlogom Sporazuma o raskidu, Vlada je na sjednici održanoj 6. maja 2021. godine donijela zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da predvidi sredstva za isplatu obaveze po osnovu Sporazuma o raskidu i da isti potpiše. S obzirom na prethodno navedeno, to jest da Ministarstvo saobraćaja nije potpisnik Sporazuma o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine - Petijevići br.Ov-II-8/2007 od 5. januara 2007 godine, da nije bilo uključeno u pripremi Informacije niti Sporazuma o raskidu, da nije bilo zaduženo zaključkom Vlade za dalje sprovođenje obaveza, nismo u mogućnosti da vam dostavimo odgovor na postavljena pitanja – naveli su u odgovoru. Vraćeni na početnu poziciju, a istrajni u namjeri da javnosti donesemo konkretne podatke svih strana u ovom sporu, ponovo smo se obratili Ministarstvu finansiju, napominjući da su njihove kolege iz susjednih kabineta poricali uključenost u predmetni slučaj. Na ponovljena pitanja našeg portala iz Ministarstva finansija nijesu odgovorili. Do tada, kako su ranije mediji pisali, građani će strahovati od eventualnog ponovnog uvođenja putarina, a veća bojazan je od posljedica po državu koje bi moglo izazvati neodgovorno ponašanje izvršne vlasti, odnosno pojedinaca u njoj koji, da li nesvjesno ili s namjerom, nijesu radili sopstveni posao.

Tamara Klikovac

Jasmina Beharovic

Put Meljine - Petijevići od nigdje do nikuda, odgovornost funkcionera u ćorsokaku

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Rusija napala dva strana trgovačka broda u Crnom moru

Oluja Goreti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, snježna oluja Eli u Njemačkoj: dio Evrope pogođen talasom hladnoće suočen je s novim vremenskim nepogodama koje su izazvale prekide u snabdijevanju električnom energijom i poremećaje u saobraćaju.
U Francuskoj „vjetrovi slabe“, ali su „pljuskovi koji se formiraju u pozadini poremećaja praćeni snažnim udarima vjetra“, upozorio je Meteo Frans (Météo France).
Vlasti i dalje preporučuju ograničavanje kretanja, a brojna oborena stabla ometaju drumski i željeznički saobraćaj.
Prema upravljaču elektroenergetske mreže, u petak je 380.000 domaćinstava bilo bez električne energije.
Udar vjetra od 213 kilometra na sat zabilježen je u departmanu Manš (sjeverozapad), gdje su škole i dalje zatvorene.
Na sjeveru je jedna osoba teško povrijeđena.
<h2>Ujedinjeno Kraljevstvo</h2>
Oluja Goreti, praćena obilnim snježnim padavinama, zahvatila je od četvrtka uveče i Ujedinjeno Kraljevstvo. Udari vjetra koji su dostizali gotovo 160 kilometara na sat tokom noći su pogodili jugozapad Engleske i Vels, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava bez struje, rušeći stabla i ometajući putovanja.
Nakon crvenog upozorenja zbog olujnih vjetrova u četvrtak za arhipelag Sili i veći dio Kornvola na jugozapadu Engleske, veći dio zemlje je u petak prešao na žuto upozorenje, uz očekivane obilne snježne padavine, poledicu i kišu u Škotskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i sjevernoj Engleskoj.
Ipak, prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, uticaj ovih vremenskih prilika ne bi trebalo da bude naročito ozbiljan.
Oko 57.000 domaćinstava i dalje je bez električne energije, prema dobavljaču struje National Grid. Više od 250 škola i dalje je zatvoreno u Škotskoj. Svi vozovi u Kornvolu su obustavljeni.
London je izbjegao najgore. Oko pedeset letova otkazano je na aerodromu Hitrou.
<h2>Njemačka</h2>
U Njemačkoj je nekoliko sjevernih gradova, uključujući Hamburg i Bremen, zatvorilo škole zbog prolaska oluje Eli, praćene snijegom i snažnim udarima vjetra.
Njemačke željeznice Dojče Ban (Deutsche Bahn) prekinule su u petak „najmanje do podneva“ saobraćaj vozova na dugim relacijama na sjeveru, koji „više nije moguć“.
Najveći proizvođač automobila na kontinentu, Folksvagen (Volkswagen), zatvorio je u petak pogon u Emdenu (sjeverozapad), u kojem radi 8.000 radnika, saopštio je portparol kompanije.
Oluja bi posebno trebalo da pogodi sjever i sjeveroistok zemlje, gdje se očekuje do 15 centimetara snijega, uz stalne udare vjetra koji pogoduju stvaranju sniježnih nanosa, navodi nacionalna meteorološka služba (DWD).
Temperature bi tokom vikenda mogle pasti na 10 stepeni Celzijusa ispod nule, pa čak i lokalno do 20 stepeni ispod nule, prema DWD-u.
Prema pisanju dnevnog lista Bild, bolnice su pune ljudi povrijeđenih na zaleđenim putevima. List je izvijestio i o snažnim poremećajima u javnom prevozu i na putnoj mreži oko Hamburga.
<h2>Rusija&nbsp;</h2>
U Rusiji su obilne snježne padavine u petak ujutro zahvatile Moskvu. Više od 300 letova odloženo je ili otkazano na četiri aerodroma u moskovskoj regiji zbog obilnog snijega, objavila je agencija RIA Novosti.
<h2>Balkan</h2>
Na Balkanu, koji su početkom sedmice pogodili jak snijeg i bujične kiše, pri čemu su stradale najmanje dvije osobe, poplavne vode su se u petak počele povlačiti. Međutim, upozorenja na poledicu i snijeg i dalje su na snazi u većem dijelu regiona, uključujući Srbiju, gdje su neki zapadni krajevi već nekoliko dana bez struje nakon snježne oluje.

Tag: privredni-sud-crne-gore