Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala, poručio je premijer Milojko Spajić na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, gdje je ocijenjeno da je poslovni ambijent u 2025. godini blago unaprijeđen u odnosu na 2024. godinu. Spajić je poručio da je kontinuitet dijaloga sa privredom jedan od ključnih elemenata ekonomske politike Vlade, posebno u periodu velikih unutrašnjih i spoljnopolitičkih izazova. - Od prvog dana vodimo jasnu i dosljednu poresku politiku – smanjujemo opterećenje na rad i fiksne troškove, a oslanjamo se na oporezivanje potrošnje. Taj pravac je nepromijenjen i donosi potpunu predvidivost poslovanja, jer privreda mora da zna na čemu je - poručio je premijer. Spajić je naglasio da Crna Gora, kao malo i otvoreno tržište, mora graditi konkurentnost kroz stabilnost, evropsku perspektivu i pametno postavljenu poresku politiku, uz snažan fokus na diversifikaciju ekonomije i jačanje konkurentnosti kroz: razvoj energetike kao drugog strateškog stuba, uz turizam, intenzivni razvoj infrastrukture i digitalizaciju. On je najavio da nas u narednoj godini očekuje implementacija najvećih infrastrukturnih projekata decenijama unazad - izgradnja druge dionice auto-puta, rekonstrukcija željeznice i unapređenje aerodroma Podgorica i Tivat.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  - Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala. Zato moramo povećati konkurentnost naše privrede kako bi iskoristili sve benefite jedinstvenog evropskog tržišta a to ćemo postići: transparentnom i podsticajnom poreskom politikom, izgradnjom infrastrukture i usvajanjem evropskih standarda jer samo tako možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori – kazao je on. Na kraju, poručio je da država i privreda moraju zajednički mijenjati ambijent u kojem se rad i preduzetništvo isplate. - Sinergetski efekat strateškog partnersta Vlade i privrede, doprinijeće doprinijeli ulasku naše zemlje u EU 2028. godine - poručio je on. Premijer je čestitao novu dokapitalizacija kompanije Voli od strane dugogodišnjeg partnera - Evropske banke za obnovu i razvoj, koji predstavlja jednog od najkredibilnijih partnera privredi i predstavlja snažnu evropsku poruku. <h2>Turizam pokazuje znake oporavka, potrebno dugoročno rješenje za ACG</h2> Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić kratko je u svom uvodnom izlaganju predstavila Analizu poslovanja crnogorske privrede u 2025. godini, koja je urađena na osnovu zvaničnih podataka, sektorskih analiza, istraživanja poslovnog ambijenta i svakodnevne komunikacije sa privrednicima. Ovaj dokument jasno pokazuje gdje se danas nalazimo, kako izgleda struktura našeg rasta, te koliko je ona dugoročno održiva. Analiza pokazuje da crnogorska ekonomija i u 2025. godini bilježi solidan rast od oko tri odsto, na nivou većem od prosjeka Evropske unije, uz očuvanu makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, stabilan finansijski sektor, rast zaposlenosti i napredak ka EU, uključujući ulazak u SEPA sistem. Turizam pokazuje znake oporavka, ali se naglašava potreba za dugoročnim i održivim rješenjem za Aerodrome Crne Gore. Ipak, upozorava se da je dosadašnji model rasta previše zasnovan na potrošnji i uvozu, dok proizvodni sektori – poljoprivreda, industrija, energetika i građevinarstvo – i dalje bilježe izazove produktivnosti. - Rast zasnovan na potrošnji može kratkoročno izgledati snažno, ali bez proizvodnje i investicija ne može biti održiv. Jačanje domaće proizvodnje je centralno razvojno pitanje Crne Gore, posebno poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i prerađivačkih djelatnosti koje imaju potencijal da smanje uvoznu zavisnost, povećaju izvoz i stvore stabilniju osnovu za dugoročni rast - rekla je Drakić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"><figcaption>Nina Drakić(Photo: Privredna komora)</figcaption></figure>  Ujedno, privreda izražava zabrinutost zbog strukture stranih direktnih investicija, koje su dominantno usmjerene na nekretnine i ne doprinose razvoju proizvodnih kapaciteta, izvoza i konkurentnosti. Analiza ukazuje i na slabosti poslovnog ambijenta: česte promjene propisa, nedovoljnu predvidivost, administrativna opterećenja i poreske mjere koje destimulišu ulaganja, naročito u poljoprivredu, prehrambenu industriju i turizam. - Privreda Crne Gore nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ipak, očekujemo da se izazovi sagledaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmotre i da zajednički gradimo jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, a sve u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije privrede. Upravo u tom duhu, Privredna komora Crne Gore želi da ostane pouzdan partner Vladi – ne pitajući samo šta država može učiniti za privredu, već šta zajedno možemo učiniti za razvoj Crne Gore - zaključila je Drakić. <h2>Potrebno snaženje Luke Bar</h2> U diskusiji je ukazano i na potrebu snaženja Luke Bar i otklanjanja određenih izazova u njenom poslovanju. Turistički poslenici su zatražili od Vlade vraćanje stope PDV na usluge smještaja od sedam odsto kako bi se doprinijelo konkurentnosti destinacije, kao i mogućnost izuzeća od najavljenog sedmočasovnog radnog vremena. Ministarka rada Naida Nišić je najavila liberalizaciju zapošljavanja u oblasti turizma, te ocijenila da će ublažavanju deficita kadra u ovoj oblasti doprinijeti novi Zakon o strancima i, sa druge strane, lakše zapošljavanje studenata. Premijer je kazao da EU pomno prati usklađivanje obaveza Crne Gore u dijelu usklađivanja viznog režima sa evropskim, što se mora u potpunosti uraditi do kraja 2026. godine, uz istovremeno uvođenje elektronskog viznog sistema. Najavio je otvaranje avio-linija od strateškog značaja, a država će, kako je rekao, imati mogućnost da finansijski pomogne njihovo uspostavljanje ka glavnim gradovima evropskih država. Predstavnici agrara ukazali su da je potrebno sredstva iz grantova izuzeti iz osnovice za obračunavanje poreza na dobit, te relaksirati ovaj nisko profitabilni sektor visokog poreza na nepokretnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009" data-rendition-name="original" width="1890" height="1261" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  Premijer Spajić je naglasio da će poljoprivreda biti u fokusu Vlade narednih godina, te najavio da će investicije u ovom sektoru imati podršku države. Iz sektora metalurgije je ukazano na izazove koje nosi CBAM, te da bi dodatno opterećenje koje proizilazi iz njegove primjene moglo da prekine proizvodnju u UNIPROM KAP-u, što bi 300 radnika ostavilo bez posla. O ovom važnom pitanju, najavljeni su međusektorski razgovori već za početak sedmice. Predstavnici građevinskog sektora ukazali su na problem nedostatka kvalifikovane domaće radne snage, zbog čega smatraju da je neophodno povećati plate na odgovornim pozicijama i obezbijediti dovoljan broj stručnih izvršilaca. Predstavnici sektora postavili su pitanja formiranju agencija za planiranje prostora na državnom i lokalnom nivou, te izgradnji Veljeg brda. Iz Ministarstva prostornog planiranja saopšteno je da je u toku raspisivanje konkursa za idejna urbanističko-arhitektonsko rješenje za Velje brdo, i da se početak radova očekuje u narednoj godini. Kada je u pitanju državna agencija za planiranje prostora, naveli su da je formirana, te da su raspisani oglasi za zapošljavanje, a početak njenog rada se očekuje nakon praznika. Iz komunalnog sektora naglašeno je da se u okviru Poglavlja 27 mora otvoriti više prostora za rješavanje kompleksnih pitanja, te da bez snažnijih ulaganja u komunalnu infrastrukturu nema održivog razvoja. Posebno je ukazano na potrebu izgradnje regionalnih centara i većih ulaganja u komunalnu opremu. Spajić je naglasio da Vlada daje punu podršku realizaciji komunalnih projekata i da je neophodno da se sprovedu što prije, jer je ekologija temelj evropskih politika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Podsticajnom poreskom politikom i usvajanjem evropskih standarda možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori

Vlada i predstavnici privrede postigli su zajednički dogovor u vezi sa pripremom liste proizvoda čije će cijene biti limitirane, sa posebnim fokusom na domaću proizvodnju, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, održao je sastanak sa predstavnicima privrede - proizvođačima, maloprodajom i veleprodajom iz prehrambene industrije na kojem je formirana radna grupa koju čine predstavnici proizvođača, maloprodaje i veleprodaje, kao i predstavnici Privredne komore (PKCG), dok će koordinaciju aktivnosti voditi predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja. 
- Zadatak radne grupe je da, kroz partnerski pristup i uz saglasnost učesnika, pripremi predlog odluke koji će već naredne sedmice biti upućen Vladi na razmatranje - navodi se u saopštenju.
Đeljošaj je rekao da je najvažnija poruka sastanka da će se sva rješenja zasnivati na partnerstvu i dijalogu, a ne na jednostranom nametanju mjera. 
On je dodao da su svi učesnici saglasni da je neophodno obezbijediti dio osnovnih prehrambenih proizvoda sa ograničenom cijenom, kako bi se zaštitile najugroženije kategorije stanovništva i očuvala stabilnost tržišta.
Ministarstvo ekonomskog razvoja će, kako se zaključuje, u narednom periodu nastaviti intenzivnu komunikaciju sa svim relevantnim subjektima kako bi se obezbijedila efikasna primjena mjera i stabilnost tržišta.

Pripremaju listu proizvoda sa limitiranim cijenama

Poslovni ambijent u Crnoj Gori je napredovao poslednjih godina, ali pred privredom još uvijek stoje ozbiljni izazovi, zbog čega je ključno omogućiti jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja kako bi se stvorili stabilni temelji za održiv razvoj i ulazak u Evropsku uniju (EU).
To je ocijenio predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Slobodan Mikavica u prvoj epizodi podcasta „Talk UP“, čija je tema bila „Unapređenje poslovnog ambijenta i uloga poslovnih asocijacija“, a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada.
Mikavica je, govoreći u aktulnom stanju poslovnog ambijenta, istakao da su reforme poput fiskalizacije značajno unaprijedile poslovno okruženje.
Posebno je ukazao na važnost subvencionih programa za zapošljavanje, proizvodnju i poljoprivredu, koji su, kako smara, zajedno sa liberalizacijom u izdavanju građevinskih dozvola, doprinijeli smanjenju nezaposlenosti i snažnom razvoju građevinskog sektora.
- Sve ove mjere doprinijele su ekonomskom rastu, ali procesi nisu dovoljno brzi. Privrednici ne traže povlastice. Tražimo jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja. U takvim uslovima rezultati dolaze sami od sebe - rekao je Mikavica.
Analizirajući ključne izazove, Mikavica je naveo da je UPCG kroz dokument Biznis Agenda 2025 identifikovala deset ključnih biznis barijera, među kojima je kao najvažnije izdvojio nedovoljnu efikasnost javne uprave, loš regulatorni okvir, nedostatak kvalifikovane radne snage, nepovoljne uslovi za finansiranje biznisa i sivu ekonomiju.
Naglasio je značaj reforme javne uprave, ističući da je njena optimizacija ključna.&nbsp;
- Istraživanja pokazuju da oko 23,7 odstosvih zaposlenih u Crnoj Gori radi u javnoj upravi. Kada uračunamo i neformalne oblike rada, svaki treći zaposleni dolazi iz javnog sektora. To je, prema svim međunarodnim standardima, prevelik broj - kazao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, toliki aparat opterećuje budžet i usporava razvoj, a rješenje vidi u sveobuhvatnoj digitalizaciji javne uprave.
- Svi podaci moraju biti objedinjeni na jednom e-portalu. Ne smijemo više gubiti vrijeme noseći papire od institucije do institucije. Digitalizacija znači brže procedure, veću transparentnost i manje prostora za korupciju - objasnio je Mikavica.
Ocijenio je da je zakonskom regulativom, potrebno jače zaštiti zviždače, kao i unaprijediti &nbsp;sistem javnih nabavki.
- Iako su uvođenjem elektronskog portala napravljeni pomaci, konkurentnost je i dalje slaba, a naslijeđene barijere iz prethodnih sistema i dalje guše tržište - naveo je Mikavica.
Na pitanje koliko je crnogorska privreda spremna za članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine, Mikavica je kazao da privrednici aktivno uče od evropskih partnera, ali da još uvijek postoji niz ozbiljnih slabosti.
- Privrednici su uglavnom spremni. Međutim, država mora obezbijediti stabilan i predvidljiv regulatorni okvir. Potrebno je jasno znati koje zakonske obaveze nas čekaju, bez retroaktivnog mijenjanja pravila. Pokušaj uvođenja retroaktivnog oporezivanja ekstraprofita bio je potpuno pogrešan signal investitorima - naglasio je Mikavica.
On je upozorio i na uticaj politike na poslovni ambijent.
- Da bismo imali profesionalnu, efikasnu javnu upravu, moramo je depolitizovati. Potrebno je da kriterijumi rada, znanja i rezultata budu jedini mjerilo za izbor i ocjenu državnih službenika. Tek tada možemo govoriti o stvaranju pravog tržišta i privlačenju ozbiljnih stranih investicija - istakao je Mikavica.
Poručio je da je ekonomski razvoj jedini garant boljeg života za građane Crne Gore i da se svi napori društva moraju usmjeriti ka stvaranju zdravog, modernog i konkurentnog poslovnog ambijenta.
Mikavica je ocijenio da Crnoj Gori hitno treba jasna i sveobuhvatna strategija razvoja, naročito u ključnim sektorima poput turizma, kako bi se postojeći prirodni resursi valorizovali na održiv i planski način.
- Moramo znati šta želimo da gradimo na određenim djelovima teritorije – gdje stanove, gdje kondo-hotele, a gdje očuvati prirodna bogatstva kao nacionalnu vrijednost - kazao je Mikavica, ističući da je neophodan politički, ekonomski i stručni konsenzus oko ovih pitanja.
Prema njegovim riječima, postojanje jasnih strateških planova omogućava veću transparentnost u privlačenju investitora, smanjuje mogućnosti privilegovanih odluka i otvara prostor za učešće domaćih kompanija u razvoju države.
Ukazao je na potrebu da Crna Gora zadrži zemljište u vlasništvu svojih građana i da strane investicije usmjerava u sektore kao što su IT industrija i poljoprivreda, a ne samo u prodaju nekretnina.
Govoreći o socijalnom dijalogu, Mikavica je naglasio da je UPCG prepoznata kao reprezentativna poslodavačka organizacija od strane Međunarodne organizacije rada (ILO) i da redovno učestvuje u procesima donošenja odluka kroz Socijalni savjet.
Pohvalio je saradnju sa međunarodnim partnerima, posebno sa ILO-om, koja pruža dragocjenu podršku u usmjeravanju razvoja crnogorskog društva.
Uprkos naporima socijalnih partnera, Mikavica je ukazao na problem političkog ignorisanja dogovorenih rješenja.
- Jedan o primjera je i neusvajanje inicijative o izjednačavanju starosne granice za odlazak u penziju u javnom i privatnom sektoru na 67 godina, iako je taj prijedlog usvojen na Socijalnom savjetu - rekao je Mikavica.
Podsjetio je na inicijativu UPCG za izmjene Zakona o trgovini, kojim bi se omogućio rad nedjeljom tokom turističke sezone uz odgovarajuće nadoknade za zaposlene.
- I pored dogovora sa sindikatima, predlog još nije stavljen na glasanje u Skupštini, što vidimo kao rezultat političkih kalkulacija - naveo je Mikavica.
Odgovarajući na pitanje kako su migracije uticale na ekonomiju, Mikavica je kazao da su ekonomski razlozi tek treći po važnosti među motivima zbog kojih građani napuštaju Crnu Goru.
- Poslovni ambijent, sigurnost u društvu i mogućnosti za profesionalni razvoj su ključni faktori za ostanak ljudi - istakao je Mikavica, upozoravajući da država mora aktivno djelovati kako bi zaustavila unutrašnje migracije i podstakla povratak iseljenika.
Upozorio je i na značajne promjene koje je izazvao priliv stranog stanovništva, posebno iz Rusije, Ukrajine i Turske, ukazujući na potrebu strateškog planiranja demografskih tokova i zaštite nacionalnih interesa.
- Ne možemo ove promjene prikazivati kao privremene turističke boravke. Moramo ozbiljno analizirati benefite i potencijalne izazove koje nosi masovni dolazak stranaca - jasan je Mikavica.
Komentarišući aktuelno pitanje o stranim investicijama, Mikavica je ocijenio da iako su strane investicije značajno transformisale crnogorsku ekonomiju od obnove nezavisnosti, a da je posljednjih godina primjetan pad ulaganja u realni sektor, uz naglašeni rast investicija u nekretnine.
- To jeste kratkoročno korisno, ali dugoročno, održivi rast zahtijeva fokus na proizvodne i inovativne sektore - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, kompanije iz Europske unije neće doći u neku državu ukoliko ne imaju jasnu viziju šta su njihove obaveze, šta mogu da planiraju i kakvi su rezultati njihovog poslovanja u Crnoj Gori.
- S druge strane, očigledno je da su ostali mnogi koji imaju određene barijere u tom dijelu. Da ne kažem reketiranje, teška je to riječ bez dokaza, ali na određeni način su neki ustupci od njih možda bili traženi, a oni su možda bili spremni da ih premoste. Činjenica da još uvijek nemamo kvalitetne investitore iz EU ne ide nam u prilog. To znači da još uvijek nešto nije kako treba - upozorio je Mikavica.
Smatra da nam nisu potrebni privilegovani investitori.
- Mislim da bi se, u jednakim uslovima kakve nudimo stranim kompanijama, mogao naći i domaći kapital, bilo onaj koji je trenutno angažovan u inostranstvu, bilo štednja građana koja iznosi oko tri milijarde eura i nalazi se u bankama - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, to je ogroman kapital koji, kroz kvalitetne projekte, može postati interesantan domaćem stanovništvu, da ga, kako je rekao, umjesto u bankama po minimalnim kamatnim stopama, „plasira kroz projekte o kojima se govori, ili recimo u izgradnju autoputa koji se može realizovati putem koncesije.“
- Dakle, stvaranje poštenog i fer ambijenta za poslovanje je neophodno, kako za privlačenje kvalitetnih investitora, tako i za aktiviranje domaćih resursa. Zašto pravimo razliku kada kažemo „kvalitetni“, kao da ovi drugi nisu kvalitetni? Ne, i oni dolaze s kapitalom. Ali kada imate investitore iz država koje su decenijama uređene, oni ne donose samo kapital – oni donose standarde. Donose i određene uslove za svoje zaposlene, koji su uglavnom lokalno stanovništvo, uključujući segmente koje do sada nismo imali, ili poboljšanja za same radnike - istakao je Mikavica.

Mikavica: Privrednici ne traže povlastice, već jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja

Delegacija privrednika iz Burse, predstavnika poslovne asocijacije RUMELİSİAD, na čelu sa predsjednikom Muratom Evkeom, posjetila je Privrednu komoru Crne Gore i sa predsjednicom dr Ninom Drakić i njenim savjetnikom Dragoljubom Bulatovićem razgovarala o mogućnostima za investicije i razvoj biznisa u našoj zemlji.
Sastanku su prisustvovali i Gzim Hajdinaga, direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, kao i predstavnica Ambasade Turske, trgovinska savjetnica Nihal Sevük.&nbsp;
Drakić je predstavila značajnu ulogu Privredne komore u zastupanju poslovne zajednice pred donosiocima odluka, kreiranju povoljnog ambijenta za poslovanje, kao i u baštinjenju međunarodne saradnje.&nbsp;
- Drago nam je što svjedočimo kontinuiranom rastu interesovanja turskih privrednika za Crnu Goru. Naše zemlje već imaju dobre ekonomske odnose, ali s obzirom na interesovanje turskih privrednika, postoji dosta prostora za njeno unapređenje, a nama je cilj da privučemo ulaganja u različite sektore – kazala je Drakić.
Ona je istakla da su za nova ulaganja posebno interesantni sektori turizma, energetike (s fokusom na održive izvore i mogućnost direktnog izvora električne energije putem podmorskog kabla prema EU), razvoj saobraćajne infrastrukture, proizvodnja hrane i drvoprerade.&nbsp;
- Niska fiskalna opterećenja čine Crnu Goru itekako konkurentnom za strane investicije u odnosu na region - kazala je Drakić.
Predsjednik Evke i privrednici su predstavili udruženje privrednika RUMELİSİAD.&nbsp;
- Osnovan u Bursi 2006. godine, RUMELİSİAD zastupa više od 300 članova iz 11 država, sa preko 55.000 zaposlenih u 26 različitih sektora, koji investiraju milione dolara u 38 država i ostvaruju trgovinsku razmjenu veću od 1,5 milijarde dolara. Cilj naše posjete Crnoj Gori je da se upoznamo sa mogućnostima za investiranje i povoljnostima koje vaša država nudi za razvoj biznisa – saopšteno je na sastanku.
Takođe su prezentovali Bursu iz koje se izvozi oko trećine svih turskih proizvoda, glavni je centar auto-industrije, a jedan od najznačajnih tekstilne industrije, poljoprivrede i s vrlo razvijenim turizmom.
Sagovornici su se saglasili da se saradnja Komore i RUMELİSİAD intenzivira u narednoj godini, uz organizovanje susreta privrednika Crne Gore i Burse, tokom kojeg bi se utvrdile mogućnosti za realizaciju zajedničkih potencijalnih poslovnih projekata i uspostavila bilateralna saradnja među kompanijama.
&nbsp;

Privrednici Burse traže investicione mogućnosti u Crnoj Gori

Kabinet predsjednika Jakova Milatovića odbacio je tvrdnje Tužilačkog savjeta da je predsjednik vršio pritisak na tužilaštvo, poručujući da javna kritika rada institucija ne može biti sporna i da tužilaštvo mora jednako efikasno postupati u svim predmetima.
Iz Kabineta je saopšteno da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas od Tužilačkog savjeta dobio mišljenje prema kojem je medijskom objavom u vezi s prijetnjama koje su mu bile upućene od strane potpredsjednika Vlade Crne Gore Nika Đeljošaja izvršio neprimjeren pritisak na tužilaštvo.
- U odnosu na navedeno mišljenje Tužilačkog savjeta, ističemo da predsjednik Milatović u cjelosti poštuje nezavisnost tužilačke organizacije, kao i doprinos koji profesionalni i odgovorni pojedinci unutar te institucije, a posebno Specijalno državno tužilaštvo, daju borbi protiv svih vidova kriminala - navode u saopštenju.
Ističu da pozdravljaju iskazanu ažurnost Tužilačkog savjeta u ovom slučaju u odnosu na pritužbu osnovnog državnog tužioca Marka Ivanovića, koji se, kako kažu, nije ni udostojio da lično sasluša Predsjednika države u predmetnom slučaju, ali zato jeste da se obrati Savjetu u vezi sa navodima iz pritužbe predsjednika Milatovića na njegov rad koji su mediji prenijeli.
- Istovremeno, sigurno postoje i brojni drugi predmeti od znatno većeg društvenog značaja u kojima javnost godinama očekuje jasne i konačne odgovore tužilaštva i pravosuđa. Ovdje, prije svega, mislimo na sumnjivo sticanje imovine brojnih pojedinaca u Crnoj Gori, uključujući i bivšeg predsjednika države i njegovo blisko okruženje - navodi se u saopštenju Milatovićevog kabineta.
Kako dodaju, Kabinet predsjednika očekuje da se ista efikasnost takođe pokaže i u postupcima koji decenijama opterećuju crnogorsko društvo, kako se više nikada ne bi ponovili slučajevi zastarjelosti poput Telekoma i Limenke.&nbsp;
- U tom kontekstu, pozivamo Tužilački savjet da u skladu sa svojim nadležnostima dâ svoj doprinos kako bi javnost dobila odgovor da li je do takvih ishoda došlo usljed tužilačkih propusta i da li će i ko će odgovarati za iste - kazali su.
Kako naglašavaju, predsjednik Crne Gore je javno saopštio razloge za podnošenje pritužbe na odluku ODT-a.&nbsp;
- Javna komunikacija razloga iz pritužbe ne može se tumačiti kao pritisak na institucije, jer bi u suprotnom svaka pritužba, ali i javna izjava zvaničnika i političara o radu institucija mogla biti dovedena u pitanje. Tom logikom bi se i skoro svako skupštinsko zasijedanje moglo tumačiti kao neprimjeren uticaj na rad tužilaštva, uključujući i nedavno izlaganje predsjednika Skupštine i oštre kritike brojnih poslanika koje su na kraju rezultirale neusvajanjem izvještaja o radu Tužilaštva - rekli su.
Kako dodaju, nadaju se da ni ostali akteri (nezavisni intelektualci, NVO, stručna javnost, i sl), koji takođe svakodnevno, javno upućuju opaske i kritike na račun tužilaštva, u odnosu na konkretne postupke koje sprovodi taj organ, ne vrše neprimjeren uticaj na njegov rad.&nbsp;
- U krajnjem, građani Crne Gore očekuju odlučne i vidljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Vladavina prava se gradi ispravljanjem višedecenijske nepravde. To je obaveza prema građanima i temelj povjerenja u pravni poredak. U ostvarivanju navedenih ciljeva svaka institucija u Crnoj Gori će, kao i do sada, imati čvrstog i pouzdanog saveznika u Predsjedniku države -zaključuje seusaopštenju Milatovićevog kabineta.

Kabinet predsjednika: Smije li se kritikovati (ne)rad tužilaštva?

NVO Centar za Građanska Prava podnio je prijavu protiv Radovana Savatovića (Hrvatska) zbog, kako navode, prijetnji smrću, javnog podsticanja na nasilje, govora mržnje i ugrožavanja sigurnosti, izvršenih putem društvene mreže Facebook, usmjerenih prema poslaniku u Skupštini Crne Gore, Oskaru Huteru i njegovoj porodici, objavljenih 15.01.2026. godine, na zvaničnoj FB stranici Demokratske Partije Socijaista Crne Gore. - Zar ovaj isp*dak fašizma jos škevri smrt Huterima i Huterčićima - piše u tom statusu. Kako poručuju iz NVO, "civilizovanost se mjeri načinom na koji izražavamo neslaganja i različitosti, na ovu i ovakvu mjeru ne pristajemo."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127170136_217ee85f2aa183e5df539f1269b8c62b095d25a777898e0cb54fdc1ea1a0f616.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127170136_217ee85f2aa183e5df539f1269b8c62b095d25a777898e0cb54fdc1ea1a0f616" data-rendition-name="original" width="1073" height="781" loading="lazy" alt="Prijetnje Huteru"> </figure>

Oskaru Huteru i porodici zaprijećeno smrću na Fejsbuku; CGP podnio krivičnu prijavu

Crnoj Gori je odobreno 13,07 miliona eura na dva projekta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija -za izgradnju četiri nova vrtića i dvije osnovne škole širom Crne Gore, navedeno je u zajedničkom saopštenju MPNI i Ministarstva evropskih poslova.&nbsp; Sredstva su odobrena danas na sjednici Upravnog odbora Zapadnobalkanskog investicionog okvira (ZIO), koja je održana u Splitu, a iz EU Plana rasta za Zapadni Balkan i doprinosa bilateralnih donatora ZIO, za realizaciju infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovanja, s Kako se dodaje, odobrenim grantom u iznosu od 5,82 miliona eura biće podržana izgradnja četiri vrtića, u Baru, Beranama, Ulcinju i Podgorici (City kvart), u okviru projekta koji se realizuje u saradnji sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB). Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 27,6 miliona eura. Dodatno, grant u iznosu od 7,25 miliona eura, uz podršku Evropske investicione banke (EIB), namijenjen je izgradnji dvije osnovne škole, u Podgorici (City kvart) i u Tuzima (Karabuško polje), čija ukupna vrijednost iznosi 29,5 miliona eura. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević istakla je da ovi projekti potvrđuju da evropske integracije donose konkretne i vidljive koristi građanima. - Benefiti pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom su vidljivi i dostupni našim građanima. Posebno me raduje što su ova sredstva usmjerena ka obrazovanju - oblasti koja direktno utiče na kvalitet života i dugoročni razvoj društva. Kroz Plan rasta Crna Gora koristi evropska sredstva na način koji donosi trajne vrijednosti, posebno za najmlađe generacije - kazala je Gorčević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120516124_f6f10238b02e16563e68985720c89d7f23ab80da329c9294a923077f1e74759a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120516124_f6f10238b02e16563e68985720c89d7f23ab80da329c9294a923077f1e74759a" data-rendition-name="original" width="730" height="521" loading="lazy" alt="Maida Gorčević"> <figcaption>Maida Gorčević(Photo: MEP)</figcaption> </figure>  Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović naglasila je da se radi o zrelim projektima, budući da se značajan dio njih već nalazi u fazi izgradnje ili u završnim fazama izbora izvođača. - Na ovaj način direktno odgovaramo na potrebe lokalnih zajednica i stvaramo bolje uslove za boravak i obrazovanje djece, u skladu sa savremenim evropskim standardima. Već sada se sa izvjesnošću može reći da će ovi vrtići i škole biti završeni prije ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, te će predstavljati trajna i vidljiva obilježja – istinske pokazatelje uspješne saradnje između Crne Gore i Evropske unije u periodu pristupanja naše zemlje evropskoj porodici naroda - poručila je Jakšić-Stojanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> </figure>  Jakšić-Stojanović zahvalila je državama članicama EU koje su bilateralni donatori Zapadnobalkanskog investicionog okvira što su prepoznali važnost projekata koje je MPNI kandidovalo, kao i na kontinuiranoj podršci razvoju obrazovne infrastrukture u Crnoj Gori, koja omogućava da se ovi važni projekti pretvore u konkretne i trajne benefite za našu djecu i zajednice. Odobravanje ovih projekata, kako se navodi u saopštenju, dodatno potvrđuje funkcionalnost Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, kao i kapacitet institucija Crne Gore da strateški planiraju, kvalitetno pripremaju i uspješno realizuju projekte od posebnog društvenog značaja. - Evropska unija, kroz svoje institucije i finansijske mehanizme, potvrđuje ulogu vodećeg i pouzdanog partnera u najvećem investicionom ciklusu u oblasti obrazovanja u Crnoj Gori. Od kraja 2023. godine do danas, za infrastrukturne projekte i reformu obrazovnog sistema odobreno je više od 37,5 miliona eura bespovratnih sredstava, uz gotovo 70 miliona eura kreditne podrške - ističe se. Vlada Crne Gore, zaključuju, nastavlja snažno partnerstvo sa Evropskom unijom, sa jasnim ciljem – razvoja dostupnog, inkluzivnog i konkurentnog obrazovnog sistema, koji će biti u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije i u službi svakog djeteta u Crnoj Gori.

Preko 13 miliona eura EU sredstava za nove škole i vrtiće u Crnoj Gori

Bio sam čovjek od najvećeg povjerenja kod Europlao i pratio sam skaj komunikacije uživo a danas me Specijalno državno tužilaštvo tereti da sam navodno član neke kriminalne grupe &nbsp;- kazao je u višesatnoj odbrani pred Višim sudom pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević.
Njega SDT tužilaštvo tereti da je bio član grupe koju su navodno formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.
Knežević je kazao da je posao obavljao časno i pošteno u skladu sa policijskom etikom bez interesa i nema nikakve veze sa bilo kojom kriminalnom grupom.
Upravo u periodu kada je bio službenik od najvećeg povjerenja kod Europola SDT ga tereti da je odavao povjerljive podatke.
- Da sam htio da učestvujem u nečemu nezakonitom ili da ostvarim neku korist što bi značilo da sam rekao nekome da baci telefon koji ima skaj jer je pod nadzorom - naveo je Knežević.
On je podsjetio i da je na saslušanju kod SDT- a 23. marta 2023 godine i na ročištu za kontrolu optužnice &nbsp;rekao da je uživao veliko povjerenje kod međunarodnih partenra, koje je kroz dugogodišnji profesionalni rad mukotrpno sticao na osnovu čega je prvi u regionu i šire skaj dobio uživo.
Knežević je rekao i da je 1. marta 2021. postavljen na mjesto vd pomoćnika direktora Uprave polcije a samo nekoliko dana kasnije je počeo preko Europola da dobija hakovane skaj materijal a sve s ciljem sprečavanja dvije likvidacije (Milića Šakovica i Marka Martinovica) na području Podgorice i osujećenje planiranje napada na sutkinju Biljanu Uskoković.
- To je i period kada se tadašnji direktor UP nalazi u bolnici, zbog čega sam praktično bio izložen situaciji da snosim cijelu odgovornost za realizaciju policijskih aktivnosti u delikatnom trenutku, bez mogućnosti, da se konsultujem sa bilo kim. Pošto je direktor policije bio u bolnici zbog korone, 4. marta 2021. godine u večernjim časovima kolega Dejan Đurović, bivši načelnik Odsjeka za međunarodnu policijsku saradnju u Upravi policije, obavijestio ga je da ga je kontaktirao Hans Masdam, šef istražnog tima Europola, sa zahtjevom za informacije o planiranom izvršenju krivičnih djela u Crnoj Gori. Brđanin je zatim uputio Dejana Đurovića na mene, a ja sam predložio Đuroviću da Hansu prenese da se sve komunikacije i dostavljanje podataka realizuju preko oficira za vezu Crne Gore u Europolu, Aleksandra Radovića. Dogovorio sam sa istražnim timom Europola preko Dejana Djurovica, da prenese Hansu Masdamom, da je najbolje da se pribavljanje podataka – zvanično i nezvanično – o planiranim likvidacijama i napadu na sudiju obavlja preko oficira za vezu pri Europolu, Aleksandra Radovića. Najveći dio osjetljivih podataka dobijao sam nezvanično. Na osnovu tih informacija odmah smo otvorili MTN u cilju sprečavanja krivičnog djela – objasnio je Knežević.

Tag: privrednici