Uže jezgro Virpazara, jedne od nezaobilaznih turističkih tačaka u Crnoj Gori, ove sezone dočekalo je goste natrpano štandovima i info-punktovima, od kojih je većina postavljena nepropisno i bez potrebnih dozvola. Ekipa portala ETV izašla je na teren 10. oktobra i uvjerila se da se oko 20 tezgi, namijenjenih uglavnom izdavanju karata za krstarenje Skadarskim jezerom, nalazi pored puta na samom ulazu u centar malog ribarskog naselja, kojim gazduje ovaj Nacionalni park na čijem je čelu Belma Šestović. Sudeći prema odgovorima koje je portal ETV dobio iz Nacionalnih parkova, samo za šest ovih objekata su potpisani ugovori o zakupu – za četiri 2023, a za dva ove godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZGn327s054w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sliku ruži i činjenica da se ovi privremeni objekti nalaze na prostoru nepredviđenom za ovu namjenu – pješačkom trotoaru, ispred ugostiteljskih objekata, stare česme…  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_a8f6b9d0e3af2a4095c97b2f57956d9fef9c954bdd2269c5718af51f7556a9e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015221052_a8f6b9d0e3af2a4095c97b2f57956d9fef9c954bdd2269c5718af51f7556a9e9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  Jedan čak opstaje na improvizovanom postolju od paleta uz most koji vodi ka jednom od simbola slobode - Spomeniku herojima trinaestojulskog ustanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_495ad72f443f456ce2b56a07242e628914d839321b24827f3f423bf4a7802f2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015221052_495ad72f443f456ce2b56a07242e628914d839321b24827f3f423bf4a7802f2b" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  <h2>Narušavanje ambijenta</h2> Pojedini mještani požalili su se našem portalu na otežano funkcionisanje i narušavanje kompletnog ambijenta prostora prepoznatom po kulturno-istorijskim spomenicima, autentičkoj arhitekturi, hladovini starih i visokih platana…&nbsp; Naša kamera Domaće stanovništvo i turisti, kojih ima i u oktobru u ovom mjestu, prinuđeni su da hodaju ulicom jer je trotoar uzurpiran sada već praznim štandovima kojima, očigledno, ne prijeti uklanjanje jer izostaje reakcija nadležnih. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore nijesu konkretno odgovorili na pitanje ETV kako je moguće da na ovako malom prostoru postoji ovoliki broj privremenih objekata. Našem portalu su kazali da je važećim Programom objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka “Skadarsko Jezero” za period 2020-2024. godina, predviđeno postavljanje 18 štandova i informacionih punktova na tri lokacije u Virpazaru, od kojih nijedna nije ona na koju ukazuju mještani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015231016_9f25e3ad1e6dc7c503d1660120e6b5da897287bbb5bbab7f59db096a40ee0bee.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015231016_9f25e3ad1e6dc7c503d1660120e6b5da897287bbb5bbab7f59db096a40ee0bee" data-rendition-name="original" width="3264" height="2129" loading="lazy" alt="skice"> <figcaption>Predviđene pozicije za štandove označene žutim poljima(Photo: Nacionalni parkovi Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Prema važećem Programu objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka Skadarsko jezero za period 2020-2024. na području Virpazara planirano je pet štandova na lokacijama broj 17.1-17.5 na dijelu KP 271 KO Virpazar, šest informacionih punktova na lokaciji 20.9 na dijelu KP 232 KO Virpazar i sedam na lokaciji 22.2 planiranih na dijelu KP 225 i dijelu KP 227 KO Virpazar – odgovorili su nam iz Nacionalnih parkova, uz priložene skice obilježenih katastarskih parcela sa mjestima previđenim za privremene objekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015231016_1ffa6fef605c8d6d511b4bdf3376032cf45db39119ccc8ec83805eccf423f9f0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015231016_1ffa6fef605c8d6d511b4bdf3376032cf45db39119ccc8ec83805eccf423f9f0" data-rendition-name="original" width="3264" height="2127" loading="lazy" alt="skice"> <figcaption>Predviđene pozicije za štandove označene žutim poljima(Photo: Nacionalni parkovi Crne Gore)</figcaption> </figure>  Napomenuli su da su u 2023. godini, shodno javnom pozivu od 11. avgusta 2023. godine, zaključili ugovore o zakupu za četiri štanda, koji su aneksima ugovora produženi i za 2024. Za lokacije planirane za postavljanje informacionih punktova, kako su kazali u NP-u, nije niko licitirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_b109301ba0fcd49525476af0829bcc6d314f6c9507af4fe07d4ba10e008ff8c9.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015221052_b109301ba0fcd49525476af0829bcc6d314f6c9507af4fe07d4ba10e008ff8c9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  - Tokom 2024. godine Javno preduzeće je raspisalo dva javna poziva za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja objekata privremenog karaktera i to 31. maja i 11. jula. Sa Javnog poziva od 31. maja zaključen je jedan Ugovor o zakupu za lokaciju 20.9 IP5 za postavljanje informacionog punkta, kao i sa Javnog poziva od 11. jula za lokaciju IP 4 – saopštili su iz Nacionalnih parkova, uz napomenu da se lokacije daju u zakup za vrijeme trajanja Programa objekata privremenog karaktera, odnosno do 31. decembra.&nbsp; Trenutno važećim Programom na lokaciji, na kojoj se danas nalazi niz od 15 “na svoju ruku” postavljenih štandova, planirano je, kako su rekli iz Nacionalnih parkova, privremeno parkiralište, koje bi bilo vlasništvo Javnog preduzeća.&nbsp; Međutim, iz Nacionalnog parka još nijesu odgovorili na dopunska pitanja portala ETV o izgledu predviđenog parkirališta u srcu Virpazara i teritoriji koju će zauzeti. <h2>Odgovornost</h2> Takođe, izostao je odgovor na pitanja da li su službe Nacionalnog parka Skadarsko jezero izlazile na teren i evidentirale bespravno postavljene objekte, kao i šta će preduzeti po pitanju suzbijanja ovakvih nelagalnih aktivnosti i sankcionisanja odgovornih. Pojedini mještani tvrde da Nacionalni park Skadarsko jezero nije postupio po službenoj dužnosti i obavijestio nadležne o nelegalnim aktivnostima, niti pozvao inspekciju da izađe na teren.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_e107a82fae8aed094ad18d9477d2837b902706c500e2598fbd5f53bc25241946.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015221052_e107a82fae8aed094ad18d9477d2837b902706c500e2598fbd5f53bc25241946" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> <figcaption>Auta parkirana na ulici pored štandova(Photo: Tamara Klikovac/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Program objekata privremenog karaktera donosi Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine po prethodno pribavljenom mišljenju jedinice lokalne samouprave, organa državne uprave nadležnog za turizam, zaštitu kulturnih dobara i životne sredine, kao i organa uprave nadležnog za saobraćaj u odnosu na privremene objekte uz državni put i organa lokalne uprave nadležnog za saobraćaj u odnosu na privremene objekte uz opštinski put. Ovim povodom portal ETV je pisao i Opštini Bar iz koje su nam nezvanično rekli da ovo pitanje nije u njihovoj nadležnosti, već Nacionalnog parka Skadarsko jezero kojem pripada ovaj prostor Virpazara. Nedavno je raspisan poziv za novi Program privremenih objekata za područje NP Skadarsko jezero za period 2025-2029. godine. - U cilju pripreme i izrade što kvalitetnijeg Programa, a polazeći od potrebe da se obezbijedi transparentnost i omogući prethodno učešće javnosti Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine poziva zainteresovane korisnike prostora da dostave svoje zahtjeve najkasnije do 24. oktobra 2024. godine – navedeno je u pozivu Nacionalnih parkova.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ljepote Virpazara u sjenci tezgi na koje nadležni žmure

PES aranžmanom sa UAE ponavlja neke loše prakse iz prošlosti, naveo je na mreži X predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.&nbsp;
&nbsp;Čak, ističe Vujović, uvodi još goru praksu koju, pored ustavne spornosti, odlikuje i ignorisanje lokalne zajednice, odsustvo šire javne rasprave, zbrzavanje parlamentarne procedure.&nbsp;
&nbsp;- Biće ipak da su neki drugi, a ne interesi građana u pitanju- poručio je Vujović.&nbsp;

Vujović: PES aranžmanom sa UAE ponavlja neke loše prakse iz prošlosti

Već danima Ulcinjani svakodnevno gledaju u nebo, posmatraju helikoptere, uznemireni i u neizvjesnosti šta će biti sa Velikom plažom, piše portal RTCG.
Kako se može vidjeti na snimku Javnog servisa, dva manja helikoptera, žute i sive boje nadlijeću ulcinjsku obalu u pravcu Velike plaže.
Kako navode, sumnja se da arapski investitori posmatraju teritoriju Velike plaže iz helikoptera.

Helikopteri svakodnevno nadlijeću ulcinjsku obalu i Veliku plažu

- Obavještavamo posjetioce Nacionalnih parkova Lovćen, Durmitor, Prokletije i Biogradska gora da je dolaskom proljeća i toplijeg vremena došlo i do povećane aktivnosti životinja u potrazi za hranom, te je mogućnost njihovog prisustva i susreta s ljudima u prirodi povećana - poručiili su iz NPCG, &nbsp;uz video snimak medvjeda koji šeta planinom.&nbsp;
Oni pojašnjavaju da su, ored toga što su najaktivnije, životinje su u ovom periodu osjetljive na uznemiravanje.&nbsp;
- Molimo sve izletnike, planinare, šetače i ostale posjetioce da budu oprezni prilikom boravka u šumskim i planinskim predjelima - naveli su iz NPCG.&nbsp;
Onii su dodali i nekoliko savjeta.&nbsp;
- Krećite se u grupama obilježenim stazama. Ne ostavljajte ostatke hrane i smeće u prirodi. Brinimo o svojoj sigurnosti i očuvanju prirode - &nbsp;zaključuju iz NPCG.&nbsp;

NPCG: Posjetioci da budu oprezni, životinje aktivne u potrazi za hranom

Zamjenik generalnog sekretara Savjeta Evrope Bjorn Berge sastao se sa grupom studenata iz Srbije koji su biciklima stigli u Strazbur.
Berge je saslušao poruke koje su studenti prenijeli i obećao da će ih proslijediti nadležnim tijelima Savjeta Evrope. Takođe je predstavio prioritete organizacije, naročito u naporima da se povrati povjerenje u demokratiju u Evropi i učini je otpornijom. To je ujedno i glavni cilj inicijative generalne sekretarke za Novi demokratski pakt, saopšteno je na sajtu Savjeta Evrope.
On je objasnio mandat i načine rada Savjeta Evrope u unapređenju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava u Evropi.
- Svaka država članica ima pravne obaveze da poštuje standarde koji se zasnivaju na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Ukoliko i kada dođe do problema u vezi sa tim standardima, organizacija reaguje putem svojih nadležnih tijela i institucija, kao i dogovorenim procedurama i mehanizmima. Među njima su: generalni sekretar, Komitet ministara, Parlamentarna skupština, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti, komesar za ljudska prava i Evropski sud za ljudska prava. Savjet Evrope takođe pruža smjernice i podršku svim državama članicama u rješavanju pitanja sa kojima se suočavaju u ispunjavanju svojih obaveza kao članica- navodi se u objavi.

Zamjenik generalnog sekretara Savjeta Evrope se sastao sa srpskim studentima

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: privremeni-objekti

Ljepote Virpazara u sjenci tezgi na koje nadležni žmure

Vujović: PES aranžmanom sa UAE ponavlja neke loše prakse iz prošlosti

Helikopteri svakodnevno nadlijeću ulcinjsku obalu i Veliku plažu

NPCG: Posjetioci da budu oprezni, životinje aktivne u potrazi za hranom

Zamjenik generalnog sekretara Savjeta Evrope se sastao sa srpskim studentima

PRATITE TVe UŽIVO