Budžet Opštine Tivat za 2026. godinu planiran je u iznosu od 34,1 milion eura, što predstavlja povećanje od oko 300.000 eura u odnosu na budžet iz 2025. godine. I pored stabilnog finansijskog stanja i činjenice da se na opštinskim računima trenutno nalazi 8,3 miliona eura, sjednica Skupštine opštine na kojoj bi budžet bio razmatran i usvojen još uvijek nije zakazana što je, kako kaže predsjednik Opštine Željko Komnenović direktna posljedica ponašanja predsjednika Skupštine opštine Tivat Miljana Markovića, prenosi Primorski portal. 
Kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje grada na početku godine, Komnenović je, podsjeća, potpisao odluku o privremenom finansiranju za januar, čime su obezbijeđena sredstva za isplatu zarada zaposlenima u lokalnoj upravi i javnim ustanovama, kao i za redovan rad svih gradskih službi i institucija.
- Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada. Političke razmirice moraju se ostaviti po strani, jer su interesi građana i razvoj Tivta iznad svakodnevnih političkih nesuglasica - poručio je predsjednik Opštine, naglašavajući da ne postoji nijedan razuman razlog da se proces usvajanja budžeta odlaže.
Budžet je, ističe Komnenović, koncipiran na realnim i održivim osnovama, uz jasan fokus na kapitalna ulaganja i projekte koji su od dugoročnog značaja za razvoj grada.
- Iako je kapitalni budžet nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, smanjenje je, kako je pojašnjeno, direktna posljedica moratorijuma koji se odnosi na područja pod zaštitom UNESCO-a - navodi Komnenović. 
Komnenović ističe da je dobra vijest za građane Tivta to što će Tivat, zajedno sa Herceg Novim, biti izuzet iz tog režima, uz dodatne kontrole i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
- Među najznačajnijim infrastrukturnim projektima planiranim za 2026. godinu izdvajaju se realizacija izgradnje kanalizacionog sistema, ukupne vrijednosti oko 28 miliona eura, početak radova na izgradnji bulevara kroz Tivat, kao i završetak obalnog šetališta u Belanima - kaže Komnenović.
On dodaje da su u planu i projekti izgradnje policijske i vatrogasne stanice, gradske pijace, kao i uređenje i rekonstrukcija više lokalnih saobraćajnica u različitim djelovima grada.
Ovu 2026. godinu, naglašava, obilježiće, kada su investicije u pitanju, početak radova na izgradnji bulevara. U toku je tender za izradu glavnog projekta koji bi trebalo da bude gotov na jesen, kada se očekuje i izbor izvođača radova.
- Poseban akcenat u budžetu stavljen je na obrazovanje, sport, kulturu i podršku nevladinom sektoru, za koje su predviđena povećana sredstva u odnosu na prethodnu godinu - dodaje predsjednik Opštine Tivat.
Komnenović je najavio dalje ulaganje u dječja igrališta, unapređenje uslova u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i podrška sportskim klubovima i kulturnim manifestacijama koje doprinose kvalitetu života u Tivtu.
- Značajan dio budžetskih sredstava biće usmjeren i na nastavak procesa digitalizacije lokalne uprave. Razvoj e-uprave i digitalnih servisa, koje za cilj ima jednostavniju, bržu i transparentniju komunikaciju između građana i opštinskih službi, kao i efikasnije pružanje usluga - kaže Komnenović.
Tokom 2026. godine očekuje se i donošenje nove prostorno-planske dokumentacije, što će stvoriti preduslove za realizaciju strateških infrastrukturnih i turističkih projekata, uključujući razvoj hotelskih kapaciteta i unapređenje ukupne urbanističke slike grada.
- Stabilnost javnih finansija i planski razvoj moraju biti iznad dnevne politike. Naš cilj je da Tivat nastavi da se razvija kao moderan, funkcionalan i održiv grad, u interesu svih građana - zaključio je Komnenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Privremeno finansiranje u Tivtu za januar; Komnenović: Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada

Vidio sam 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu, izazvanih time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Nikolić objašnjava da zbog toga što nije usvojen budžet za 2025. situacija nije redovna, niti poželjna ni za ekonomiju, ni za realizaciju javnih politika. Ipak, ističe, da posljedice ne moraju biti značajne. 
- Saglasan sam sa onim što iznose moje kolege ovih dana, da te posljedice ne moraju biti tako loše. Međutim, ne možemo biti imuni na izjave iz, prije svega, skupštinske većine i predstavnika Vlade, jer najbolje poznaju sistem iznutra, i rekao bih da najbolje znaju koliko smo stvarno izloženi riziku, i koliko stvarno te posljedice mogu biti velike. U svakom slučaju, i te poruke bih uzeo kao ozbiljno, a ono što bih definitivno s ovog mjesta apelovao je da oni sami, prije svega, učine sve što je u njihovoj moći da se situacija u parlamentu vrati u redovno stanje i da se u jednoj normalnoj atmosferi diskutuje i o budžetu i zakonima koji su na dnevnom redu - rekao je Nikolić.
Objašnjava da je privremeno finansiranje procedura koja se primjenjuje u situacijama kad iz nekih razloga budžet nije usvojen. To znači da su izdvajanja iz budžeta ograničena na jednu dvanaestinu mjesečnih potreba.
 -To znači da ono što je prošle godine bilo odobreno i plaćeno, da ne bi trebalo da bude problema da bude realizovano, iako se budžetski prihodi realizuju u predviđenom planu. Van toga sve ono što je određenim zakonima i budžetom predviđeno da se desi u ovoj godini, a nije dio redovnih poslova, to bi moralo da sačeka. Definitivno će određenih poteškoća biti, definitivno je da će situacija biti lošija što ovo stanje bude duže trajalo, i apel je da se iz ove situacije što prije izađe - istakao je Nikolić.
Podsjeća sa je bilo primjera u praksi privremenog finansiranja, pa čak i lokalnih uprava. 
Usvajanje Strategije 2027 znači da će se Crna Gora zadužiti 3 milijarde, kaže Nikolić, a većina toga zaduženja će ići na otplatu dugova sa prispjelim kamatama.
- To znači da nova zaduženja planiraju za vraćanje dugova, i za kapitalne izdatke. Ti dugovi ograničeni su realizacijom budžetskih prihoda. Ja bih napomenuo da su sve te trogodišnje projekcije napravljene na bazi određenih pretpostavki, očekivanja po pitanju punjenja budžeta, kao i najava određenih racionalizacija same potrošnje, posebno u javnom sektoru. Tako da realizacija zavisi od realizacije svih tih planova. Generalno, ono što su planovi, i što je propisano tom Strategijom za upravljanje javnog duga su limiti u kojima su predviđanja kretanja javnog duga. Postoji određeno prekoračenje, preko 60 posto, ali ne mislim da je ono problematično. Po meni je glavni rizik hoće li se to realizovati. S obzirom na osjetljivost i krhkost naše ekonomije, male nestabilnosti na prihodnoj strani budžeta mogu izazvati dosta velike uticaje na budžet, s obzirom na to sa rashodne strane budžeta nema dovoljno prostora za promjene i za prilagođavanje u kratkom roku - naglasio je Nikolić.
Smatra sa se u Crnoj Gori više komentariše sami budžet, nego njegova realizacija, što je mnogo važnije. 
- Budžet je plan prihoda i rashoda, da li će se realizovati ili ne, zavisi od umješnosti. Prava ocjena umješnosti i prava ocjena javnih politika je upravo kroz ocjenu realizacije tog budžeta. U tom dijelu se treba više fokusirati- uvjeren je Nikolić.
Smatra sa je veliko je pitanje da li država može svoje obaveze realizovati iz redovnih prihoda, jer čitanjem Nacrta budžeta za 2025. godinu stiče se utisak da je budžet baziran na značajnom optizmu.
- Ono što su i kolege često ovih dana govorile, budžet za 2025. godinu jeste potrošački, bazira na konceptu ekonomije gdje potrošnja treba da generiše neku novu vrijednost. U našoj ekonomiji nijesam siguran da je to najbolji koncept. Da imamo našu domaću proizvodnju, pa da trošimo naše proizvode, to bi bila jedna priča. Ali sa ratom potrošnje raste naš uvoz, u suštini, raste naš platno bilansni deficit. Sa rastom potrošnje u Crnoj Gori mi podižemo neki tuđi BDP, djelimično podižemo i naš BDP, ali to nije pravi efekat, i ti efekti bazirani na modelu potrošnje ne mogu biti dugoročni. Ono što se u budžetu vidi to su prilično optimistične projekcije u određenim stavkama. Pomenuo bih, prije svega, preko 20 posto projekciju rasta poreza na dohodak fizičkih lica. Ne znam odakle i na bazi čega se to projektuje. Oko 10 odsto rast prihoda od akciza, znači više ćemo pušiti, više ćemo trošiti goriva, ne znam na bazi čega, imamo i 15 odsto porast od prihoda na PDV. Jeste povećana stopa PDV-a u turizmu, ali nijesam siguran da ona može baš toliko da doprinese porastu… Povećanje poreza na dobit pravnih lica je oko 9 odsto, ta pozicija već je drastično rasla prethodne dvije, tri godine, tako da je ona već prilično visoka, i nijesam siguran da i tu ima prostora…. Ja sam vidio 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu izazvan time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola- poručio je Nikolić.
Objašnjava da je ključni problemi crnogorske ekonomije mala diversifikacija, a velika zavisnost od sektora usluga.
- Sektor usluga u crnogorskoj ekonomiji definitivno nosi najviše, a koliko je taj sektor osjetljiv pokazalo nam je iskustvo kako turizam reaguje kad su u pitanju epidemije, ratovi, nestabilnosti na ključnim emitivnim tržištima. Od svega toga jako zavisi cijela crnogorska ekonomija, jer turizam i usluge su pokretač svega ostaloga… Jako velika centralizacija, mikro i mala preduzeća, koja treba da budu oslonac naše ekonomije u suštini imaju strahovito velike probleme i nedostatnu podršku države. Zadnjih nekoliko godina, definitivno, tu je i problem nedostatka radne snage - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Privremeno finansiranje ne bi trebalo da ima značajne posljedice, budžet za 2025. baziran na optimizmu

Odbornik Demokratske partije socijalista Andrija Klikovac osvrnuo se stavove Pokreta Evropa sad o privremenom finansiranja na nivou države i Glavnog grada, ocjenjujući da se radi o još jednoj prevari ove partije.
- PES u Skupštini Glavnog grada - privremenim finansiranjem isplaćuju se uredno sve obaveze (plate, transferi, finansiranje projekata) iz budžeta Podgorice. PES u Skupštini Crne Gore - privremenim finansiranjem kasne plate, penzije, isplate za projekte. Još jedna prevara PES - naveo je on na društvenoj mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1881987928005755273%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

Klikovac o stavu PES prema privremenom finansiranju: Još jedna prevara

Premijer građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Sonja Milatović.
Sjednica Skupštine koja je bila zakazana za danas, na kojoj je trebalo raspravljati o budžetu za ovu godinu, odložena je opet zbog opstrukcije opozicije, koja ostaje dosljedna stavu da neće dozvoliti održavanje sjednica dok Ustavni odbor ne povuče neustavnu odluku o penzionisanju sudije Dragane Đuranović.
Još uvijek nema informaciju kada će biti nastavljena otkazana sjednica Skupštine Crne Gore, kaže Milatović, i naglašava da je opozicija upozoravala vlast da, kako navodi, Ustavni odbor ne preuzima nadležnosti Ustavnog suda, i sada se vlast, kako tvrdi, suočava sa adekvatnim posljedicama.
- Kada je vlast brutalno zgazila Ustav, dobila je jedini mogući odgovor, kakav je jedna opozicija državno odgovorna opozicija, koju predvodi Demokratska partija socijalista, mogla da da. Ja večeras pitam da li mi kao opozicija u Crnoj Gori treba da žmurimo na gaženje Ustava, i na rušenje Ustava od strane aktuelne parlamentarne većine? Naravno da ne! Svuda u svijetu opozicija se bori da na neki način postane dio vlasti, samo u Crnoj Gori opozicija brani državu, brani Ustav, i brani pravni poredak. Mi smo bili konkretni i jasni, mi oko poštovanja Ustava ne pregovaramo, naši zahtjevi su jasni, zato što smo podcrtali i to da neće biti redovnog parlamentarnog života u Crnoj Gori, dok se stvari ne vrate u pređašnje stanje, a vraćanje stvari u pređašnje stanje podrazumijeva da se van snage stavi neustavna odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda. Naš sljedeći zahtjev odnosi se na to da nema izmjena Ustava, i nema izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, i najzad, da se definiše način na koji će funkcionisati Odbor za izbornu reformu, i da se za to vrijeme svi izborni procesi u Crnoj Gori odvijaju na način i u skladu sa dinamikom koja je već predviđena - rekla je Milatović.&nbsp;
Zahtjevi koje je ispostavila opoziciji nijesu politički zahtjevi, objašnjava Milatović, to su zahtjevi koji imaju za cilj da zaštite državne interese, ističe ona, koji su ugroženi djelovanjem parlamentarne većine.
Nije prvi put da se ne usvoji budžet, podsjeća Milatović, nije prvi put ni da se država, dodaje ona, privremeno finansira, to se dešavalo, prisjeća se ona, i 2021.godine.&nbsp;
- Isti ovaj Milojko Spajić, ne neko drugi, je govorio građanima 2021.godine da ne treba da brinu da će se sve obaveze redovno finansirati, jer je on bio ministar finansija. Danas mu odgovara da priča neku drugu političku priču, i da građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu, u ostalom koliko je on zabrinut zbog neusvajanja budžeta najbolje govori onaj snimak koji smo vidjeli gdje zabrinuti premijer Crne Gore pjeva u situaciji kad cijela Crna Gora tuguje zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju, i u situaciji kad svaki građanin ove države, iz opravdanih razloga, strahuje za svoju bezbjednost - zaključila je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvqXyNNNS4oY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Notorna neistina da se neće isplaćivati plate i penzije, građani da ne nasjedaju na političke trikove Spajića

Podgorički odbornici su na današnjoj sjednici usvojili prijedlog o potvrđivanju Odluke o privremenom finansiranju za period od 1. januara do 31. marta tekuće godine.
Od ukupno 33 - njih 31 je glasalo za usvajanje ove odluke. Dva odbornika pokreta Preokret su bila uzdržana.
<h2>Sve obećano će kasniti tri mjeseca</h2>
Odbornik pokreta Preokret Srđan Perić je tokom rasprave ukazao da će sve što je obećano u izbornoj kampanji zbog ove odluke kasniti najmanje tri mjeseca.
- Gradonačelnik (Saša Mujović) je predložio da se odloži usvajanje budžeta da se dođe do kvalitetnije verzije dokumenta, međutim sada imamo obrazloženje da se traži odluka o privremenom finansiranju - ne na jedan nego na tri mjeseca. Ta tri mjeseca kapitalne investicije mogu da budu usporene, a sve što je obećano u izbornoj kapanji će izvjesno da kasni tri mjeseca ako ne i duže - poručio je Perić tokom današnje rasprave u podgoričkom parlamentu.
Bilo bi, kako je istakao, dobro da se vidi presjek obaveza: zbog čega se traže tri mjeseca.
- Mora se mijenjati sistem, jer na ovaj način odluke će biti slabije - naveo je Perić.&nbsp;
On je ukazao i na sporne propise koji, kako je rekao, odbornike svrstavaju u one prvog i drugog reda.
- Naša politička agenda jeste borba protiv porobljavanja partija, države i lokalnih samouprava...Imamo čitav niz propisa koji su naslijeđeni i koji prave odbornike prvog i drugog reda i onemogućavaju da odbornici zastupaju interese građana. Ovo je mjesto koje bi trebalo da na osnovu kontrole ukazuje na probleme i da ih može rješavati... Mi trenutno možemo manje-više iz medija ili mejlom da budemo informisani o temama. jer imamo dvije odluke: jedna je diskriminatorna u tumačenju: odluka o imenovanju radnih tijela - da se raspoređuju u skladu sa brojem i stranačkom zastupljenošću... - naveo je Perić.
Njegov kolega Mirza Krnić je tokom rasprave saopštio da će oni biti uzdržani tokom glasanja zbog sadržaja ove odluke.
- Ukoliko nova vlast želi da bude transparenta očekujemo objašnjenje zašto se privremeno finansiranje produžava do kraja marta - što je i krajnji zakonski rok - istakao je on ukazujući da je prijedlog budžeta već sačinjen.
Oni, kako je rekao, očekuju raspravu o budžetu u narednih 10 do 15 dana. Zahtijevaju da to bude u januaru.
<h2>Opozicija će imati mnogo amandmana na budžet</h2>
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac je istakao da je Odluka o privremenom finansiranju neophodna kako bi Podgorica funkcionisala, ali i dodao da će opozicija pripremiti veliki broj amandmana na budžet.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da će se, zbog kratkog roka, o zapisnicima izjasniti na sljedećoj sjednici Skupštine.
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić ukazao je na tehnički propust i rekao da bi trebalo u samom predlogu Odluke korigovati tehničke propuste "prije nego što se ista usvoji".
<h2>Sporna pozicija sekretara za finansije</h2>
Odbornik DPS-a Vladan Arsović problematizovao je "mjesto sekretara za finansije".
- S obzirom da smo u ovom slučaju imali minimum pet puta prekršen zakon kada je u pitanju izbor sekretara za finansije. Iako je Injac (bivša gradonačelnica Podgorice Olivera) imala minimum dva rješenja da Balša Špadijer nije izabran po zakonu i propisima, Injac je na to gledala na način da mi (DPS) i sva rješenja Komisija za žalbe nijesmo u pravu - rekao je Arsović.
On je podvukao da su jedina dva kandidata koja su ispunila uslove javnog konkursa za tu poziciju Dragan Bulatović i Jela Mrdak.
- Nakon toga nemamo bilo kakvo rješenje, ni odluku. Ukoliko griješim, volio bih da zamjenik gradonačelnika kontaktira i sekretarku za lokalnu samoupravu - kazao je Arsović. Naveo je i da moraju da znaju zbog čega je Špadijer i dalje na poziciji sekretara za finansijske poslove i analizu budžeta Podgorice.

Anja Ivanović

Podgorički odbornici usvojili prijedlog Odluke o privremenom finansiranju

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović zakazala je za ponedjeljak, 13. januar, sjednicu gradskog parlamenta po hitnom postupku na kojoj će se potvrditi odluka o privremenom finansiranju.
Datum sjednice dogovoren je na jučerašnjem sastanku Borovinić Bojović sa šefovima klubova odbornika. Podgorica je od 1. januara ušla u privremeno finansiranje jer budžet Glavnog grada nije donijet u zakonskom roku, do 31. decembra prošle godine.
– U ponedjeljak će biti sjednica Skupštine Glavnog grada po hitnom postupku sa samo jednom tačkom dnevnog reda - potvrđivanje odluke o privremenom finansiranju. Sjednica je zakazana za 11 sati. Bolje je imati budžet nego privremeno finansiranje, ali smatram da će privremeno finansiranje donijeti mininalnu štetu obzirom da očekujemo da će ono kratko trajati – saopštila je Borovinić Bojović, za Dan.
Na pitanje kada će biti održana sjednica gradskog parlamenta na kojoj će biti usvojen budžet Glavnog grada za ovu godinu, Borovinić Bojović navodi da to zavisi od mišljenja Ministarstva finansija.
– Predlagač je Ministarstvu finansija uputio dopis i čeka se njihovo mišljenje kako bi smo se odredili o datumu sazivanja sjednice na kojoj će se raspravljati o budžetu – navela je Borovinić Bojović.
Prema za sada raspoloživim informacijama Glavni grad ne planira da mijenja cifru budžeta utvrđenog na 153 miliona u mandatu gradonačelnice Olivere Injac već samo izmjenu stavke o prenijetim sredstvima za ovu godinu. Neće mijenjati ni strukturu planiranih rashoda. 
Oni od Ministarstva finansija traže preciznu informaciju da li su u obavezi da ponovo organizuju javnu raspravu potencirajući da već imaju pozitivno mišljenje na budžet utvrđen krajem prošle godine. Pozitivno mišljenje stiglo im je 2. decembra. 
Iz Glavnog grada je Ministarstvu upućena i informacija da su donijeli odluku o privremenom finansiranju za tri mjeseca, od 1. januara do 31. marta, ali i da planiraju da Skupštini Glavnog grada budžet upute što prije.
Upravo ovo „upućivanje Skupštini“ je glavni proceduralni korak koji će presuditi, prema informacijama Dana, da li će Glavni grad morati da radi novi budžet.

Privremeno finansiranje potvrđuju 13. januara, budžeta još nema

Kosti svetog Franja Asiškog u nedjelju su po prvi put javno izložene, čime je zaokružena osamstogodišnja saga o njegovim zemnim ostacima i potvrđena trajna privlačnost poštovanja relikvija među hrišćanima.
Gotovo 400.000 ljudi unaprijed se registrovalo kako bi vidjelo fragmente kostiju, koji su smješteni u uskom, neprobojnom pleksiglas sanduku u donjoj bazilici svetog Franja u umbrijskom gradiću na brdu koji je srednjovjekovni fratar proslavio.
Franjevci su odlučili da kosti izlože na mjesec dana, do 22. marta, kako bi obilježili 800. godišnjicu Franjine smrti 1226. godine. Cilj je oživjeti njegovu poruku mira i bratstva, koja ga je učinila jednim od najvoljenijih hrišćanskih svetaca i inspirisala papu Franju da, kao prvi poglavar Katoličke crkve, uzme njegovo ime.
Postavka njegovih zemnih ostataka posebno je zanimljiva imajući u vidu prilično dramatičnu istoriju tijela svetog Franja, sina bogatog trgovca rođenog 1182. godine, koji se odrekao imetka kako bi živio kao prosjački fratar.
Pred kraj života, na tijelu svetog Franja navodno su se pojavile stigme, prvi dokumentovani slučaj da je neki svetac zadobio Hristove rane s krsta.
Nakon smrti, njegovo tijelo je vjekovima bilo izgubljeno, pošto ga je jedan od njegovih sljedbenika tajno sahranio iz straha da bi moglo biti ukradeno u borbi za relikvije, uobičajenoj u hrišćanstvu srednjeg vijeka.
Ta istorija ispričana je u zasebnoj izložbi u franjevačkom konventu, uz baziliku, koju hodočasnici mogu posjetiti kao dio svog termina za prolazak pored kostiju.
Brat Đulio Čezareo, portparol franjevaca u Asizu, kaže da ova postavka nije morbidno slavljenje mrtvih, već dio duge tradicije u kojoj hrišćani poštuju tjelesne ostatke svetaca kako bi doživjeli duh koji je u njima živio.
- Ne radi se toliko o poštovanju Franja, koliko o susretu s Franjom kroz poštovanje Duha Svetoga koji je ispunio tu ljudskost i učinio je sposobnom da se potpuno daruje. I to je, barem za vjernika, način da se obnovi u ovom jednom životu - kazao je.
Tokom vjekova fascinacija relikvijama dovodila je i do zloupotreba – krađe, falsifikati, a danas i internetska prodaja dio su njihove istorije. No, to ne umanjuje njihovu privlačnost za vjernike, kaže Šon Pilčer, koji vodi „Sakra: Reliks of d Sejnts“, organizaciju koja pruža konsultantske i usluge autentifikacije Katoličkoj crkvi.
Ako su sveci naša braća i sestre na nebu, „onda ima smisla da ćemo imati stvari za koje se držimo“, rekao je.
- A Crkva samo usmjerava tu prirodnu želju koju svi imamo za povezanošću i pripadanjem na način koji nas vodi prema Hristu - kazao je.
Ono što današnjeg posjetioca posebno iznenadi jeste koliko se mali čini sveti Franjo: poznato je da je patio od lošeg zdravlja i loše ishrane, a nježne, tanke kosti djeluju kao potvrda njegove sitne građe.
Za Fiorelu Farinu, stanovnicu sjevernog grada Ređo Emilija, toliko privrženu svetom Franju da je kupila seosku kuću u Asizu i djeci dala imena Frančesko i Frančeska, ova postavka je prilika koja se pruža jednom u životu.
- Samo kad pričam o tome prolaze me trnci. To je događaj koji nisam mogla propustiti - kazala je ispred bazilike.
Sveti Franjo, dodala je, išao je protiv svih društvenih normi kako bi živio jevanđeosku poruku mira, brige za siromašne i za životnu sredinu.
- U ovom istorijskom trenutku, on nam je potreban - rekla je.
Bezbjednosne mjere u nedjelju ujutro bile su pojačane, ali diskretne, dok su prvi hodočasnici prolazili kroz detektore metala prije ulaska u baziliku. Policija nije iznosila detalje, ali je saopštila da su angažovani dodatni policajci, psi tragači, policajci u civilu, nadzorne kamere i druge mjere kako bi se relikvije zaštitile.
S obzirom na istoriju tijela svetog Franja, takve mjere čine se sasvim opravdanim.
Još prije smrti, sveti Franjo je stekao takav ugled svetosti da je na povratku u Asiz posljednji put putovao pod oružanom pratnjom, kaže brat Vilijam Šort, profesor hrišćanske duhovnosti na Franjevačkoj teološkoj školi Univerziteta u San Dijegu.
U savremenim zapisima pominju se i ljudi koji su posezali da otkinu djelove njegove tunike dok je prolazio na konju, vjerujući da njegove relikvije mogu izliječiti bolesne ili spriječiti nesreću, dodao je Šort u razgovoru u franjevačkoj rezidenciji u Rimu, gdje vodi međunarodni franjevački studijski centar.
Kada je sveti Franjo preminuo 3. oktobra 1226. godine, najprije je sahranjen u maloj crkvi San Đorđo u Asizu. U roku od dvije godine papa Grgur Deveti ga je kanonizovao i položio kamen temeljac za baziliku u kojoj će biti njegov grob.
No, uoči prenosa, Franjin povjerljivi pomoćnik, brat Elijas, uzeo je tijelo i tajno ga sahranio u bazilici, u strahu da bi moglo biti ukradeno, kaže Šort. Tijelo je tu ostalo skriveno, zazidano u stub i bez ikakve oznake, sve do 1818. godine. Tada su iskopavanja otkrila posmrtne ostatke, a papa Pio Sedmi potvrdio je da kosti pripadaju svetom Franju.
- Bilo je to pitanje bezbjednosti i ekonomije. Ako imate velikog sveca, novog sveca, a ovaj je čovjek imao potencijal da bude zaista veliki svetac, onaj ko dobije tijelo dobija i hodočasnike - objasnio je Šort.
A Asiz ih danas ima napretek.
Neki su se za posjetu relikvijama prijavili još kada je postavka najavljena u oktobru, nakon čega su raspoređeni u termine od po deset minuta, počevši od nedjeljnog jutra.
Silvanela Tamos doputovala je u Asiz iz Pordenonea, sjeverno od Venecije, zajedno s grupom od 54 ljudi iz svoje biskupije. Imali su jedan od prvih termina, u 9.30 sati.
- To je tijelo koje je živo. To nije mrtvo tijelo. On nam i danas ima mnogo toga reći - kazala je.

Nakon 800 godina prvi put izložene kosti hrišćanskog sveca Franja Asiškog: 400 hiljada ljudi se prijavilo da ih vidi

Francuska će pozvati američkog ambasadora Čarlsa Kušnera kako bi uputila protest zbog američkih komentara o ubistvu krajnje desničarskog aktiviste Kventina Deranka.
Derank, krajnje desničarski aktivista, preminuo je prošle sedmice od povreda mozga zadobijenih tokom prebijanja u francuskom gradu Lionu.
Napadnut je tokom tuče na marginama studentskog skupa na kojem je glavna govornica bila poslanica krajnje ljevice Rima Hasan.
Njegova smrt ukazala je na klimu dubokih političkih tenzija uoči predsjedničkih izbora naredne godine.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na smirenost u subotu, dok se oko 3.000 ljudi pridružilo maršu u Lionu koji su organizovale krajnje desničarske grupe kako bi odale počast Deranku.
Žan-Noel Baro reagovao je na saopštenje Biroa za borbu protiv terorizma Stejt dipartmenta, koji je na mreži Iks objavio da bi „izvještaji, koje je potvrdio francuski ministar unutrašnjih poslova, da su Kventina Deranka ubili ljevičarski militanti, trebalo da zabrinu sve nas“.
- Odbijamo svaku zloupotrebu ove tragedije koja je zavila u crno jednu francusku porodicu iz političkih motiva - kazao je Baro za informativni kanal Frans Enter u nedjelju.
Stejt dipartment je u objavi dodao da je „nasilni radikalni ljevičarski ekstremizam u porastu i da njegova uloga u smrti Kventina Deranka pokazuje prijetnju koju predstavlja po javnu bezbjednost“.
- Nastavićemo da pratimo situaciju i očekujemo da počinioci nasilja budu privedeni pravdi - dodaje se.&nbsp;
Sedam osoba suočilo se s preliminarnim optužbama.
Tužilaštvo u Lionu zatražilo je da se svi oni terete za ubistvo s umišljajem, tešku tjelesnu povredu i udruživanje radi izvršenja krivičnog djela.
Šestoro optuženih tereti se po sve tri tačke optužnice.
Sedma osoba optužena je za saučesništvo u ubistvu s umišljajem, teškoj tjelesnoj povredi i udruživanju radi izvršenja krivičnog djela.

Francuska poziva američkog ambasadora zbog komentara o ubistvu Kventina Deranka

Bura se nastavila u nedjelju nakon što je američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi poručio da Izrael ima pravo na veći dio Bliskog istoka, dok je sve više arapskih i muslimanskih zemalja izražavalo protivljenje. Sjedinjene Američke Države saopštile su da su njegove izjave izvučene iz konteksta.
Hakabi je govorio u intervjuu s konzervativnim novinarom Takerom Karlsonom, koji je emitovan u petak. Karlson je kazao da se prema Bibliji potomcima Avrama obećava zemlja koja bi danas obuhvatala gotovo cijeli Bliski istok, uključujući djelove današnjeg Jordana, Sirije, Iraka i Libana. Citirao je Knjigu Postanja, 15. poglavlje, i pitao Hakabija ima li Izrael pravo na tu zemlju.
Hakabi je odgovorio: „Bilo bi u redu kada bi uzeli sve.“
Portparol američke ambasade izjavio je u nedjelju da su Hakabijeve riječi „izvučene iz konteksta“ i da nema nikakve promjene u američkoj politici prema Izraelu.
U intervjuu je Hakabi dodao: „Ne traže da se vrate i uzmu sve to, ali traže barem zemlju na kojoj sada žive, koju sada naseljavaju, koju sada legitimno posjeduju i koja je za njih sigurno utočište.“
Naglasio je da Izrael ne pokušava preuzeti Jordan, Liban, Siriju ili Irak, već da nastoji zaštititi vlastiti narod.
Zajednička izjava Egipta, Saudijske Arabije, Jordana, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Indonezije, Pakistana, Turske, Sirije, Kuvajta, Libana, Omana, palestinskih teritorija i nekoliko arapskih organizacija, objavljena u nedjelju, ocijenila je Hakabijeve navode kao „opasne i zapaljive“, te kao riječi koje ugrožavaju stabilnost regiona.
-Ove izjave direktno su u suprotnosti s vizijom koju je iznio američki predsjednik Donald Džej Tramp, zasnovanoj na obuzdavanju eskalacije i stvaranju političkog horizonta za sveobuhvatno rješenje koje bi palestinskom narodu osiguralo vlastitu nezavisnu državu - navodi se u saopštenju.
Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je osvojio Zapadnu obalu i istočni Jerusalim od Jordana, Gazu i Sinajsko poluostrvo od Egipta, te Golansku visoravan od Sirije. Izrael se povukao sa Sinaja u sklopu mirovnog sporazuma s Egiptom nakon rata 1973. godine, a iz Gaze se jednostrano povukao 2005. godine. Od prekida vatre s Hamasom u oktobru, nakon dvogodišnjih borbi, izraelska vojska kontroliše većinu istočne polovine Pojasa Gaze.
Izrael je posljednjih mjeseci nastojao produbiti kontrolu nad okupiranom Zapadnom obalom. Uveliko je proširio izgradnju jevrejskih naselja, legalizovao divlja naselja i proveo značajne birokratske promjene u svojim politikama na toj teritoriji.
Tramp je poručio da neće dozvoliti Izraelu da anektira Zapadnu obalu i dao snažna uvjeravanja da bi blokirao svaki takav potez.
Hakabi, evangelički hrišćanin i otvoreni pobornik Izraela i naseljeničkog pokreta na Zapadnoj obali, dugogodišnji je protivnik rješenja o dvije države za Izrael i Palestince.
Karlson je, s druge strane, kritičan prema američkoj podršci Izraelu u ratu u Gazi i našao se na udaru zbog vlastitih krajnje desnih stavova, uključujući i teoriju bijele supremacije prema kojoj se bijelci navodno „zamjenjuju“ ljudima druge boje kože.
U međuvremenu, tenzije u Izraelu su visoke dok se zemlja priprema za mogući napad Irana. Iran je ranije poručio da će napasti i Izrael i američke baze na Bliskom istoku ako Sjedinjene Američke Države udare na Teheran.
Tramp je u petak upozorio da su mogući ograničeni napadi na Iran, iako je vrh iranske diplomatije poručio da Teheran očekuje da će za nekoliko dana imati spreman prijedlog sporazuma nakon nuklearnih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Premještanje dodatnih američkih ratnih brodova i aviona u region, s nosačem aviona USS „Džerald R. Ford“ u blizini ulaza u Sredozemno more, ne znači nužno da će Sjedinjene Američke Države udariti na Iran, ali povećava Trampove mogućnosti da to učini ako se odluči na taj korak.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu prošle sedmice je upozorio da će Iran, ako napadne Izrael, riskirati „odgovor koji ne može ni zamisliti“.
Izrael je prošle godine napao Iran tokom posrednih američko-iranskih pregovora, što je izazvalo dvanaestodnevni rat. Sjedinjene Američke Države uključile su se u sukob bombardovanjem iranskih nuklearnih postrojenja.

SAD tvrdi da su izjave ambasadora o Izraelu i Bliskom istoku izvučene iz konteksta

Papa Lav XIV uputio je u danas jedan od svojih najsnažnijih apela za mir u Ukrajini, dok se ta zemlja priprema da obilježi četiri godine od ruske invazije.
- Koliko žrtava, koliko uništenih života i porodica! Koliko razaranja, koliko neizrecive patnje - poručio je papa obraćajući se vjernicima okupljenim na Trgu Svetog Petra tokom sedmične molitve Anđeo Gospodnji.
On je poručio i da se mir ne može odlagati.&nbsp;
- Mir je hitna potreba koja mora naći mjesto u srcima i biti pretočena u odgovorne odluke - kazao je poglavar Rimokatoličke crkve, prenosi Asošiejted pres (AP)
Ranije tokom dana, Lav je posjetio jednu lokalnu parohiju u Rimu, đe je služio jutarnju misu.
Crkva se nalazi preko puta glavne rimske željezničke stanice Termini i pruža podršku migrantima i beskućnicima koji se okupljaju u tom području.

Tag: privremeno-finansiranje