Vidio sam 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu, izazvanih time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Nikolić objašnjava da zbog toga što nije usvojen budžet za 2025. situacija nije redovna, niti poželjna ni za ekonomiju, ni za realizaciju javnih politika. Ipak, ističe, da posljedice ne moraju biti značajne. 
- Saglasan sam sa onim što iznose moje kolege ovih dana, da te posljedice ne moraju biti tako loše. Međutim, ne možemo biti imuni na izjave iz, prije svega, skupštinske većine i predstavnika Vlade, jer najbolje poznaju sistem iznutra, i rekao bih da najbolje znaju koliko smo stvarno izloženi riziku, i koliko stvarno te posljedice mogu biti velike. U svakom slučaju, i te poruke bih uzeo kao ozbiljno, a ono što bih definitivno s ovog mjesta apelovao je da oni sami, prije svega, učine sve što je u njihovoj moći da se situacija u parlamentu vrati u redovno stanje i da se u jednoj normalnoj atmosferi diskutuje i o budžetu i zakonima koji su na dnevnom redu - rekao je Nikolić.
Objašnjava da je privremeno finansiranje procedura koja se primjenjuje u situacijama kad iz nekih razloga budžet nije usvojen. To znači da su izdvajanja iz budžeta ograničena na jednu dvanaestinu mjesečnih potreba.
 -To znači da ono što je prošle godine bilo odobreno i plaćeno, da ne bi trebalo da bude problema da bude realizovano, iako se budžetski prihodi realizuju u predviđenom planu. Van toga sve ono što je određenim zakonima i budžetom predviđeno da se desi u ovoj godini, a nije dio redovnih poslova, to bi moralo da sačeka. Definitivno će određenih poteškoća biti, definitivno je da će situacija biti lošija što ovo stanje bude duže trajalo, i apel je da se iz ove situacije što prije izađe - istakao je Nikolić.
Podsjeća sa je bilo primjera u praksi privremenog finansiranja, pa čak i lokalnih uprava. 
Usvajanje Strategije 2027 znači da će se Crna Gora zadužiti 3 milijarde, kaže Nikolić, a većina toga zaduženja će ići na otplatu dugova sa prispjelim kamatama.
- To znači da nova zaduženja planiraju za vraćanje dugova, i za kapitalne izdatke. Ti dugovi ograničeni su realizacijom budžetskih prihoda. Ja bih napomenuo da su sve te trogodišnje projekcije napravljene na bazi određenih pretpostavki, očekivanja po pitanju punjenja budžeta, kao i najava određenih racionalizacija same potrošnje, posebno u javnom sektoru. Tako da realizacija zavisi od realizacije svih tih planova. Generalno, ono što su planovi, i što je propisano tom Strategijom za upravljanje javnog duga su limiti u kojima su predviđanja kretanja javnog duga. Postoji određeno prekoračenje, preko 60 posto, ali ne mislim da je ono problematično. Po meni je glavni rizik hoće li se to realizovati. S obzirom na osjetljivost i krhkost naše ekonomije, male nestabilnosti na prihodnoj strani budžeta mogu izazvati dosta velike uticaje na budžet, s obzirom na to sa rashodne strane budžeta nema dovoljno prostora za promjene i za prilagođavanje u kratkom roku - naglasio je Nikolić.
Smatra sa se u Crnoj Gori više komentariše sami budžet, nego njegova realizacija, što je mnogo važnije. 
- Budžet je plan prihoda i rashoda, da li će se realizovati ili ne, zavisi od umješnosti. Prava ocjena umješnosti i prava ocjena javnih politika je upravo kroz ocjenu realizacije tog budžeta. U tom dijelu se treba više fokusirati- uvjeren je Nikolić.
Smatra sa je veliko je pitanje da li država može svoje obaveze realizovati iz redovnih prihoda, jer čitanjem Nacrta budžeta za 2025. godinu stiče se utisak da je budžet baziran na značajnom optizmu.
- Ono što su i kolege često ovih dana govorile, budžet za 2025. godinu jeste potrošački, bazira na konceptu ekonomije gdje potrošnja treba da generiše neku novu vrijednost. U našoj ekonomiji nijesam siguran da je to najbolji koncept. Da imamo našu domaću proizvodnju, pa da trošimo naše proizvode, to bi bila jedna priča. Ali sa ratom potrošnje raste naš uvoz, u suštini, raste naš platno bilansni deficit. Sa rastom potrošnje u Crnoj Gori mi podižemo neki tuđi BDP, djelimično podižemo i naš BDP, ali to nije pravi efekat, i ti efekti bazirani na modelu potrošnje ne mogu biti dugoročni. Ono što se u budžetu vidi to su prilično optimistične projekcije u određenim stavkama. Pomenuo bih, prije svega, preko 20 posto projekciju rasta poreza na dohodak fizičkih lica. Ne znam odakle i na bazi čega se to projektuje. Oko 10 odsto rast prihoda od akciza, znači više ćemo pušiti, više ćemo trošiti goriva, ne znam na bazi čega, imamo i 15 odsto porast od prihoda na PDV. Jeste povećana stopa PDV-a u turizmu, ali nijesam siguran da ona može baš toliko da doprinese porastu… Povećanje poreza na dobit pravnih lica je oko 9 odsto, ta pozicija već je drastično rasla prethodne dvije, tri godine, tako da je ona već prilično visoka, i nijesam siguran da i tu ima prostora…. Ja sam vidio 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu izazvan time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola- poručio je Nikolić.
Objašnjava da je ključni problemi crnogorske ekonomije mala diversifikacija, a velika zavisnost od sektora usluga.
- Sektor usluga u crnogorskoj ekonomiji definitivno nosi najviše, a koliko je taj sektor osjetljiv pokazalo nam je iskustvo kako turizam reaguje kad su u pitanju epidemije, ratovi, nestabilnosti na ključnim emitivnim tržištima. Od svega toga jako zavisi cijela crnogorska ekonomija, jer turizam i usluge su pokretač svega ostaloga… Jako velika centralizacija, mikro i mala preduzeća, koja treba da budu oslonac naše ekonomije u suštini imaju strahovito velike probleme i nedostatnu podršku države. Zadnjih nekoliko godina, definitivno, tu je i problem nedostatka radne snage - zaključio je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Privremeno finansiranje ne bi trebalo da ima značajne posljedice, budžet za 2025. baziran na optimizmu

Odbornik Demokratske partije socijalista Andrija Klikovac osvrnuo se stavove Pokreta Evropa sad o privremenom finansiranja na nivou države i Glavnog grada, ocjenjujući da se radi o još jednoj prevari ove partije.
- PES u Skupštini Glavnog grada - privremenim finansiranjem isplaćuju se uredno sve obaveze (plate, transferi, finansiranje projekata) iz budžeta Podgorice. PES u Skupštini Crne Gore - privremenim finansiranjem kasne plate, penzije, isplate za projekte. Još jedna prevara PES - naveo je on na društvenoj mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1881987928005755273%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

Klikovac o stavu PES prema privremenom finansiranju: Još jedna prevara

Premijer građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Sonja Milatović.
Sjednica Skupštine koja je bila zakazana za danas, na kojoj je trebalo raspravljati o budžetu za ovu godinu, odložena je opet zbog opstrukcije opozicije, koja ostaje dosljedna stavu da neće dozvoliti održavanje sjednica dok Ustavni odbor ne povuče neustavnu odluku o penzionisanju sudije Dragane Đuranović.
Još uvijek nema informaciju kada će biti nastavljena otkazana sjednica Skupštine Crne Gore, kaže Milatović, i naglašava da je opozicija upozoravala vlast da, kako navodi, Ustavni odbor ne preuzima nadležnosti Ustavnog suda, i sada se vlast, kako tvrdi, suočava sa adekvatnim posljedicama.
- Kada je vlast brutalno zgazila Ustav, dobila je jedini mogući odgovor, kakav je jedna opozicija državno odgovorna opozicija, koju predvodi Demokratska partija socijalista, mogla da da. Ja večeras pitam da li mi kao opozicija u Crnoj Gori treba da žmurimo na gaženje Ustava, i na rušenje Ustava od strane aktuelne parlamentarne većine? Naravno da ne! Svuda u svijetu opozicija se bori da na neki način postane dio vlasti, samo u Crnoj Gori opozicija brani državu, brani Ustav, i brani pravni poredak. Mi smo bili konkretni i jasni, mi oko poštovanja Ustava ne pregovaramo, naši zahtjevi su jasni, zato što smo podcrtali i to da neće biti redovnog parlamentarnog života u Crnoj Gori, dok se stvari ne vrate u pređašnje stanje, a vraćanje stvari u pređašnje stanje podrazumijeva da se van snage stavi neustavna odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda. Naš sljedeći zahtjev odnosi se na to da nema izmjena Ustava, i nema izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, i najzad, da se definiše način na koji će funkcionisati Odbor za izbornu reformu, i da se za to vrijeme svi izborni procesi u Crnoj Gori odvijaju na način i u skladu sa dinamikom koja je već predviđena - rekla je Milatović.&nbsp;
Zahtjevi koje je ispostavila opoziciji nijesu politički zahtjevi, objašnjava Milatović, to su zahtjevi koji imaju za cilj da zaštite državne interese, ističe ona, koji su ugroženi djelovanjem parlamentarne većine.
Nije prvi put da se ne usvoji budžet, podsjeća Milatović, nije prvi put ni da se država, dodaje ona, privremeno finansira, to se dešavalo, prisjeća se ona, i 2021.godine.&nbsp;
- Isti ovaj Milojko Spajić, ne neko drugi, je govorio građanima 2021.godine da ne treba da brinu da će se sve obaveze redovno finansirati, jer je on bio ministar finansija. Danas mu odgovara da priča neku drugu političku priču, i da građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu, u ostalom koliko je on zabrinut zbog neusvajanja budžeta najbolje govori onaj snimak koji smo vidjeli gdje zabrinuti premijer Crne Gore pjeva u situaciji kad cijela Crna Gora tuguje zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju, i u situaciji kad svaki građanin ove države, iz opravdanih razloga, strahuje za svoju bezbjednost - zaključila je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvqXyNNNS4oY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Notorna neistina da se neće isplaćivati plate i penzije, građani da ne nasjedaju na političke trikove Spajića

Podgorički odbornici su na današnjoj sjednici usvojili prijedlog o potvrđivanju Odluke o privremenom finansiranju za period od 1. januara do 31. marta tekuće godine.
Od ukupno 33 - njih 31 je glasalo za usvajanje ove odluke. Dva odbornika pokreta Preokret su bila uzdržana.
<h2>Sve obećano će kasniti tri mjeseca</h2>
Odbornik pokreta Preokret Srđan Perić je tokom rasprave ukazao da će sve što je obećano u izbornoj kampanji zbog ove odluke kasniti najmanje tri mjeseca.
- Gradonačelnik (Saša Mujović) je predložio da se odloži usvajanje budžeta da se dođe do kvalitetnije verzije dokumenta, međutim sada imamo obrazloženje da se traži odluka o privremenom finansiranju - ne na jedan nego na tri mjeseca. Ta tri mjeseca kapitalne investicije mogu da budu usporene, a sve što je obećano u izbornoj kapanji će izvjesno da kasni tri mjeseca ako ne i duže - poručio je Perić tokom današnje rasprave u podgoričkom parlamentu.
Bilo bi, kako je istakao, dobro da se vidi presjek obaveza: zbog čega se traže tri mjeseca.
- Mora se mijenjati sistem, jer na ovaj način odluke će biti slabije - naveo je Perić.&nbsp;
On je ukazao i na sporne propise koji, kako je rekao, odbornike svrstavaju u one prvog i drugog reda.
- Naša politička agenda jeste borba protiv porobljavanja partija, države i lokalnih samouprava...Imamo čitav niz propisa koji su naslijeđeni i koji prave odbornike prvog i drugog reda i onemogućavaju da odbornici zastupaju interese građana. Ovo je mjesto koje bi trebalo da na osnovu kontrole ukazuje na probleme i da ih može rješavati... Mi trenutno možemo manje-više iz medija ili mejlom da budemo informisani o temama. jer imamo dvije odluke: jedna je diskriminatorna u tumačenju: odluka o imenovanju radnih tijela - da se raspoređuju u skladu sa brojem i stranačkom zastupljenošću... - naveo je Perić.
Njegov kolega Mirza Krnić je tokom rasprave saopštio da će oni biti uzdržani tokom glasanja zbog sadržaja ove odluke.
- Ukoliko nova vlast želi da bude transparenta očekujemo objašnjenje zašto se privremeno finansiranje produžava do kraja marta - što je i krajnji zakonski rok - istakao je on ukazujući da je prijedlog budžeta već sačinjen.
Oni, kako je rekao, očekuju raspravu o budžetu u narednih 10 do 15 dana. Zahtijevaju da to bude u januaru.
<h2>Opozicija će imati mnogo amandmana na budžet</h2>
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac je istakao da je Odluka o privremenom finansiranju neophodna kako bi Podgorica funkcionisala, ali i dodao da će opozicija pripremiti veliki broj amandmana na budžet.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da će se, zbog kratkog roka, o zapisnicima izjasniti na sljedećoj sjednici Skupštine.
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić ukazao je na tehnički propust i rekao da bi trebalo u samom predlogu Odluke korigovati tehničke propuste "prije nego što se ista usvoji".
<h2>Sporna pozicija sekretara za finansije</h2>
Odbornik DPS-a Vladan Arsović problematizovao je "mjesto sekretara za finansije".
- S obzirom da smo u ovom slučaju imali minimum pet puta prekršen zakon kada je u pitanju izbor sekretara za finansije. Iako je Injac (bivša gradonačelnica Podgorice Olivera) imala minimum dva rješenja da Balša Špadijer nije izabran po zakonu i propisima, Injac je na to gledala na način da mi (DPS) i sva rješenja Komisija za žalbe nijesmo u pravu - rekao je Arsović.
On je podvukao da su jedina dva kandidata koja su ispunila uslove javnog konkursa za tu poziciju Dragan Bulatović i Jela Mrdak.
- Nakon toga nemamo bilo kakvo rješenje, ni odluku. Ukoliko griješim, volio bih da zamjenik gradonačelnika kontaktira i sekretarku za lokalnu samoupravu - kazao je Arsović. Naveo je i da moraju da znaju zbog čega je Špadijer i dalje na poziciji sekretara za finansijske poslove i analizu budžeta Podgorice.

Anja Ivanović

Podgorički odbornici usvojili prijedlog Odluke o privremenom finansiranju

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović zakazala je za ponedjeljak, 13. januar, sjednicu gradskog parlamenta po hitnom postupku na kojoj će se potvrditi odluka o privremenom finansiranju.
Datum sjednice dogovoren je na jučerašnjem sastanku Borovinić Bojović sa šefovima klubova odbornika. Podgorica je od 1. januara ušla u privremeno finansiranje jer budžet Glavnog grada nije donijet u zakonskom roku, do 31. decembra prošle godine.
– U ponedjeljak će biti sjednica Skupštine Glavnog grada po hitnom postupku sa samo jednom tačkom dnevnog reda - potvrđivanje odluke o privremenom finansiranju. Sjednica je zakazana za 11 sati. Bolje je imati budžet nego privremeno finansiranje, ali smatram da će privremeno finansiranje donijeti mininalnu štetu obzirom da očekujemo da će ono kratko trajati – saopštila je Borovinić Bojović, za Dan.
Na pitanje kada će biti održana sjednica gradskog parlamenta na kojoj će biti usvojen budžet Glavnog grada za ovu godinu, Borovinić Bojović navodi da to zavisi od mišljenja Ministarstva finansija.
– Predlagač je Ministarstvu finansija uputio dopis i čeka se njihovo mišljenje kako bi smo se odredili o datumu sazivanja sjednice na kojoj će se raspravljati o budžetu – navela je Borovinić Bojović.
Prema za sada raspoloživim informacijama Glavni grad ne planira da mijenja cifru budžeta utvrđenog na 153 miliona u mandatu gradonačelnice Olivere Injac već samo izmjenu stavke o prenijetim sredstvima za ovu godinu. Neće mijenjati ni strukturu planiranih rashoda. 
Oni od Ministarstva finansija traže preciznu informaciju da li su u obavezi da ponovo organizuju javnu raspravu potencirajući da već imaju pozitivno mišljenje na budžet utvrđen krajem prošle godine. Pozitivno mišljenje stiglo im je 2. decembra. 
Iz Glavnog grada je Ministarstvu upućena i informacija da su donijeli odluku o privremenom finansiranju za tri mjeseca, od 1. januara do 31. marta, ali i da planiraju da Skupštini Glavnog grada budžet upute što prije.
Upravo ovo „upućivanje Skupštini“ je glavni proceduralni korak koji će presuditi, prema informacijama Dana, da li će Glavni grad morati da radi novi budžet.

Privremeno finansiranje potvrđuju 13. januara, budžeta još nema

Nova ministarka u 44. Vladi Crne Gore Majda Adžović u prošloj godini je kao državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zaradila 18.000 eura, sa suprugom na računima ima 50.000 eura, a u njenom vlasništvu je stan koji je kupila 2020. godine.
To pokazuju podaci iz imovinskog kartona Adžović koji je krajem marta objavila Agencija za sprečavanje korupcije.
Adžović je na čelo novoformiranog Ministarstva javnih radova postavljena 14. aprila, u okviru posljednje rekonstrukcije Vlade. Njeno ime postaje sve prisutnije u javnom diskursu sa intenziviranjem priče o potencijalnim investicijama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a naročito nakon zvaničnog potpisivanja međudržavnih sporazuma o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoju nekretnina.
Kao državnoj sekretarki u resoru Slavena Radunovića njena mjesečna plata prošle godine je iznosila 1.500 eura. Osim osnovne zarade, u 2024. prijavila je i dodatni prihod od 10.200 eura, ostvaren kroz angažmane u Komisiji za ujednačavanje postupka, Centralnoj komisiji za procjenu državne imovine i Komisiji za ujednačavanje postupka.
Ministarka je vlasnica stana površine 38 kvadrata, kupljenog prije četiri godine. Nema prijavljenih dugovanja, kredita, zajmova, niti akcija ili hartija od vrijednosti. Na računima ima 10.000 eura, a dala je saglasnost za uvid u sve račune kod bankarskih i finansijskih institucija.
S druge strane, njen suprug, advokat Selman Adžović, prijavio je godišnji prihod od 60.000 eura iz advokature, 12.000 eura iz preduzetničkih aktivnosti i 9.600 eura od izdavanja nekretnina.
Nasljedstvom mu je pripala kuća od 180 kvadrata, njiva od 6.240 kvadrata, garaža od 29 kvadrata i pomoćni objekat od 40 kvadrata.
Adžović je 2011. godine kupio stan od 69 kvadrata i garažu od 13 kvadrata. Prije dvije godine kupio je dva apartmana u izgradnji od 40 i 43 kvadrata.
Posjeduje tri automobila: Volkswagen Touareg (2024. godište), Audi A6 (2011) i Seat Leon (2005). Na računima i u gotovini ima ukupno 50.000 eura.
T.K.

Imovina nove ministarke: Adžović ima stan od 38 kvadrata, sa suprugom ušteđela više desetina hiljada eura

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam nezgoda, U Herceg Novom četiri, a Nikšiću dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Ulcinju, Herceg Novom, Budvi i Plavu.
Izdato je 398 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 58 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za dan 15 saobraćajki, lakše povrijeđene dvije osobe

Zaposleni u Ski centru Kolašin 1600 još nijesu primili martovske zarade, nezvanično saznaje Portal Analitika.
Nakon saznanja o kašnjenju plata, još 7. aprila Portal Analitika se obratio Upravi Skijališta Crne Gore sa nizom pitanja: kakva je finansijska situacija, šta je uzrok kašnjenja zarada, kada će one biti isplaćene i da li će sličnih problema biti i ubuduće. Odgovori su izostali.
Uprava nije pojasnila ni da li su preduzeli bilo kakve mjere kako bi se obaveze prema zaposlenima izmirile. Sve što je Analitika nezvanično saznala jeste da je došlo do određenih promjena u menadžmentu i da je radnicima rečeno kako se "intenzivno radi na rješavanju problema".
Iz Sindikalne organizacije Ski centra Kolašin 1600 ranije su poručili da ih je Odbor direktora informisao kako na računu nema dovoljno sredstava za isplatu zarada.
Za sada, zaposleni ostaju bez plata, a javnost bez odgovora.

Kasne plate u Ski centru Kolašin 1600: Radnici čekaju, uprava ćuti

Državljanin Bosne i Hercegovine H.Ž. (45) uhapšen je na magistralnom putu Podgorica-Cetinje u mjestu Barutana zbog vožnje pod dejstvom alkohola. 
Testiranjem je utvrđeno da je H.Ž. upravljao pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,14 g/kg. 
- Kažnjen je od strane sudije za prekršaje sa 15 dana zatvora - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Kroz Barutanu vozio sa 2,14 promila alkohola u krvi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: privremeno-finansiranje