Ministarstvo unutrašnjih poslova je, povodom obilježavanja 1. marta – Dana zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i Međunarodnog dana civilne zaštite, upriličilo svečanost u Podgorici na kojoj su dodijeljene nagrade i priznanja pripadnicima sistema zaštite i spašavanja koji su u prethodnoj godini dali poseban doprinos u ovoj oblasti.
Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Petar Koprivica istakao je da je Crna Gora posvećena izgradnji modernog i efikasnog sistema zaštite i spašavanja, u skladu sa najvišim evropskim standardima. Iskazao je zadovoljstvo što su sve obaveze iz Pregovaračkog poglavlja 27, za podoblast civilne zaštite, u potpunosti realizovane, a priznanje za napore stiglo je prošle godine i kroz organizaciju Evropskog foruma za smanjenje rizika od katastrofa za Evropu i Centralnu Aziju, koji je okupio blizu 700 predstavnika iz 55 država, a čiji je Crna Gora bila domaćin.&nbsp;
- Pored unapređenja zakonodavnog i strateškog okvira, Ministarstvo unutrašnjih poslova u kontinuitetu ulaže u specijalizovane obuke, vježbe, nabavku opreme i edukaciju građana, a iskazana solidarnost sa susjednim državama u kriznim situacijama, dodatno potvrđuje spremnost da se odgovori i najsloženijim izazovima. Svi pripadnici sistema zaštite i spašavanja, svojom odgovornošću, požrtvovanošću i hrabrošću čine Crnu Goru otpornijom na katastrofe, a građanima ulivaju povjerenje i sigurnost. Nastavljamo sa daljim jačanjem ovog vitalnog sektora, svjesni njegove ključne uloge u zaštiti građana i njihove imovine - poručio je Koprivica.
Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović se osvrnuo na rezultate postignute u prethodnoj godini, i naglasio da su mnogi izazovi uspješno riješeni zahvaljujući kvalitetnoj i konstruktivnoj saradnji svih subjekata u sistemu.&nbsp;
- Ponosni smo i na činjenicu da smo zahvaljujući realizaciji brojnih programa i projekata postali respektabilan i pouzdan partner, i da su naše znanje i kreativnost prepoznati sa najvažnijih međunarodnih adresa nadležnih za oblast zaštite i spašavanja - kazao je Bešović.
Plaketa zaštite i spašavanja ove godine dodijeljena je Darku Vidakoviću, penzionisanom pripadniku Službe zaštite i spašavanja Opštine Bar.&nbsp;
Ilija Radoman vođa smjene, vatrogasac-spasilac u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice dobio je značku zaštite i spašavanja, a ista je uručena i Milosavu Koraću, komandiru Službe zaštite i spašavanja Opštine Berane i Ratku Pejoviću, komandiru Odjeljenja za preventivu, održavanje i logistiku u Službi zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja.&nbsp;
Zahvalnica je dodijeljena: Službi zaštite i spašavanja Opštine Petnjica, Žarku Lukšiću, načelniku traganja i spašavanja u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Željku Miniću, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Kolašin, Predragu Vilovu, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi, Nikoli Kneževiću, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje, Petru Mudreši, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje, Slavku Rackoviću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Rašku Spaiću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Srećku Radičeviću, vatrogascu-spasiocu i vozaču u Službi zaštite i spašavanja Opštine Berane, Nikoli Baboviću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Berane i posthumno Rajku Filipoviću, samostalnom referentu u Direktoratu za zaštitu i spašavanje, Direkcija – Operativno komunikacioni centar 112.&nbsp;
Novčana nagrada dodijeljena je: Dragoslavu Steševiću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Ljubu Gvozdenoviću, vođi odjeljenja Petrovac u Službi zaštite i spašavanja Opštine Budva, Vladimiru Radoviću, savjetniku za preventivne i pravne poslove u Službi zaštite i spašavanja Bijelo Polje, Darku Veličkoviću, vođi smjene Operativne grupe u Službi zaštite i spašavanja Bijelo Polje i Milošu Matoviću, vođi odjeljenja Službe zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uručene nagrade i priznanja za poseban doprinos u oblasti zaštite i spašavanja

Gdje je crnogorska ekonomija 19. godina nakon obnove nezavisnosti, koje smo lekcije naučili a na kojim ispitima smo pali, samo su neka od pitanja na koja tražimo odgovore u ekonomskom osvrtu.
Ono što nijesmo prevazišli jeste tadašnja i dansšnja želja da siguran posao obezbijedimo u javnoj upravi, po onoj ustaljenoj, najbolji i najsigurniji posao je državni posao. Tako nam je državna administracija prebukirana, broj se samo povećava, ali i izdaci za novozaposlene. Balon bi mogao pući, a šta onda!?
Da je javna uprava prebukirana i da je to lekcija koju nijesmo savladali, za Portal ETV ističe ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Kaže da smo zadržali parolu da je posao u državnoj upravi jedini siguran posao. Nismo se, dodaje, ni danas oslobodili te ideje i čini se da i danas u najvećoj mjeri imamo zastupljeno zapošljavanje u javnom sektoru.
- Činjenica da naša otvorena ekonomija koja je slabo devrzifikovana i koja je veoma ranjiva, ims preko 30 odsto zaposlenih u državnom sektoru, jasno govori o kakvim politikama je ovdje riječ. To što ove godine imamo skoro tri puta više izdataka za zarade u javom sektoru u odnosu na kapitalne projekte, nam govori da se to razmišljanje nije promijenilo u odnosu na mnogo raniji period, te ida se čini da je, od 2006. do danas, ta situacija još dramatičnija - jasan je sagovornik Portala ETV.
<h2>Nema uspješne države bez jake privrede</h2>
Muleškovič podvlači šta bi volio da se dogodi u narednom periodu, posebno ističući da želi da Crna Gora diverzifikuje svoju ekonomiju, postane članica EU, i tako otvori vrata ze evropsko tržište, ali i da prije toga ojača ekonomiju, ojača svoje tržište.
- Ako ne budemo radili na jačanju našeg sistema, samo članstvo u EU nam neće donijeti prevelike benefite. Moramo da stvaramo, da mnogo više pažnje posvetimo realnoj ekonomiji i otvaranju novih radnih mjesta u privredi. Nema uspješnog poslodavca bez zadovoljnih radnika, ali ni uspješne države bez jake i razvijene privrede - poručuje ekonomski analitičar u razgovoru za Portal ETV.
<h2>Moglo je bolje</h2>
Ukazuje Muleškoviću osvrtu da je 19. godina od obnove nezavisnosti crnogorska ekonomija napredovala, ali da je moglo bolje.
- Dosta sko uradili ali i ispustili dosta prilika da razvijemo našu ekonomiju. Moramo priznati da je obnova nezavisnosti bila naša najbolja odluka i to vidimo po našoj ekonomiji i našem društvu. Kvalitet života u odnosu na 2006.godinu je neuporediv. Crna Gors je 2006. godine morala da, u ekonomskom smislu, povuče određene poteze kako bi što prije postavila stabilne javne finansije i izgradila svoj sistem. Određene privatizacije koje su se desile su bile neophodne kako bi se obezbijedila finansijska stibilnost - navodi on.
Mulešković napominje kako je bilo grešaka u procesima privatizacije. Iako smo, kaže, razvijali sektore turizma i usluga, upozorava da industriju nijesmo razvijali svih ovih 19 godina. To, kako dodaje. znači da nismo stvarali novi proizvod i ono što bi povećalo produktivnost.
<h2>Privlačenje stranih investicija bio pun pogodak</h2>
Ono što je u ekonomskom smislu bilo dobro, smatra on, jeste politika privlačenja stranih investicija koje su u potpunosti transformisale crnogorsku ekonomiju, unaprijedile kvalitet života, sistem obrazovanja, korišćenje tehnologija.
- Za crnogorsku ekonomiju, najbitnije dvije stvari koje su se desile su to što je Crna Gora postala članica NATO i želja da postane članica EU. Ta dva procesa Crnu Goru predstavljaju kao stabilnu zemlju, kao stabilnog partnera i naše društvo kao demokratsko i građansko - navodi on.
U nizu kritika i pohvala, Mulešković dodaje da, iako je Crna Gora razvijala poslovni i investicioni ambijent, moramo priznati da još uvijek to nije na zadovoljanućrm nivou.
- &nbsp;I dalje imamo nepredvidiv poslovni investicioni ambijent. Ulagano je, ali ne dovoljno u infratrukutu a to je barijera za dalji ekonomski razvoj. Crna Gora nije dovoljno umrežila sve sektore, pa imamo nedovoljnu saradnju poljoprivrede i turizma, imamo problem neformalne ekonomije, korupcije, što značajno oežava razvoj ekonomijw - zakliučio je Mulešković u razgovoru za Portal ETV.

Mulešković: Situacija dramatičnija nego ranije

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, čestitao je 21. maj, Dan nezavisnosti.
- Dragi građani Crne Gore, prije 19 godina Crna Gora je, stekavši ponovo svoju nezavisnost, krenula novim putem. Građani su odlučili da žele živjeti evropske vrijednosti. Bio je to početak jednog dugog puta, koji još traje i nije nimalo lak i pun je izazova - podsjeća Šarec.
Veliko postignuće se, kako dodaje, ostvarilo članstvom u NATO savezu, a danas je cilj i zadatak članstvo u EU.&nbsp;
- Tek ulaskom u Evropsku uniju moći ćete koristiti sve benefite, koje pruža članstvo. Dozvolite mi da vam iskreno čestitam na prazniku i poželim sve najbolje i puno uspjeha. Nek je vječna Crna Gora - &nbsp;poručio je Šarec.

Šarec: Nek je vječna Crna Gora

Referendumom 2006. godine završena je jedna epoha u procesu državne emancipacije Crne Gore, ali druga, jednako važna i moguće zahtjevnija, još uvijek traje - izgradnja funkcionalne, pravedne i demokratske države.&nbsp;
Stoga, danas, skoro dvije decenije od referenduma, kao glavno pitanje postavlja se upit koliko je Crna Gora, u tom pogledu, društveno i institucionalno stabilna i razvijena državna zajednica.&nbsp;
Demokratija kao privid
Današnja Crna Gora može se okarakteristati kao nedovršena demokratija, koja ima sve forme demokratije, ali još uvijek nije izgradila institucionalno - funkcionalnu demokratiju, koja se ogleda prevashodno u ostvarenju ustavnog principa vladavine prava.
Vladavina prava, kao osnovni preduslov ulaska u EU, društvena jednakost i povjerenje građana u institucije, jednakost pred zakonom, profesionalan državni aparat i dalje su neostvaren ideal obećane nezavisnosti.&nbsp;
Umjesto da smjena dugotrajuće vlasti pomjeri društvo u pravcu odgovornosti, meritokratije, jačanja resornih politika “nova klasa” samo je donijela nove krize i entropiju „ideje o promjenama”. Crna Gora tako živi “prokletstvo” iz stava Slavoja Žižeka da je „najveća prevara moderne politike demokratija bez demokratâ“.&nbsp;
Stoga, danas umjesto odgovornosti vlada revanšizam, umjesto reformi – populizam. Umjesto građanskog i evropskog društva – etnofederalizacija. Umjesto ulaganja u obrazovanje i investicija u nauku – jačaju dogma, regligijske “institucije” i “talibanizacija” društva.
Institucije kao prazne ljušture
Upozorenje škotskog istoričara Džordža Bjukenana da „gdje zakon prestaje, počinje tiranija“, možda je prejako za današnje crnogorske prilike, ali mora biti “crveni signal”, jer tužilaštvo, sudstvo, Skupština … često izgledaju kao instrumenti interesa, a ne pravde.
“Osvježenje” nije donijelo mehanizam institucionalne odgovornosti, pa je tako umjesto države i vladavine prava, zavladala država selektivne “ruke pravde”.
Instrumentalizovana, selektivna i politički motivisana “pravda” ne daje, niti će dati rezultat, jer ona nije rezultat potrebe za izgradnjom boljeg i pravednijeg društva već političkog obračuna i trenutnog stranačkog interesa.
Serijal “medijskih” hapšenja i poplava optužnica, uz drastično kršenje prezumpcije nevinosti i upotrebe pritvora, moglo bi dobiti kakvo/takvo “opravdanje” da su rezultirali praosnažnim optužujućim presudama.&nbsp;
Nesporno se nakupilo “trulih dasaka” u sistemu, ali njihovo vađenje više liči na “predstavu za javnost” nego na ozbiljnu institucionalnu borbu protiv sistemskog kriminala. Pritom, vrlo uočljiva “selekcija” đe kriminalci stanuju samo na jednoj adresi, a drugi imaju zaštitu, nije ništa drugo nego potvrda da su umjesto promjena dobijene samo “zamjene”.
Država đe “ruka pravde” nije jednaka za sve nije pravna država i ta “ruka” ostaje samo jeftino i politikanski dato ime “tranji” od jednog trajekta.&nbsp;
Društvo u raskolu
Nakon skoro dvije decenije nezavisnosti, Crna Gora je još više podijeljeno društvo - vjerski, nacionalno, politički i nadasve kulturološki.&nbsp;
Umjesto zajedničke vizije, nude se “paralelne istine” i nepomirljivi narativi, čak za istorijsku nauku zatvorene teme, poput toga ko su antifašisti a ko kvislinzi. Političke “elite”, za kojima ne zaostaju ni crkvene, na dnevnom nivou nude “pomirenje” a zapravo hrane podjele jer se kroz njih održava privid moći, dok građanima razaraju i onaj preostali dio zajedništva i pripadnosti.&nbsp;
Umjesto ustavnog patriotizma nastupila je prava eskalacija profitnog patriotizma, koji se skriva iza nacije, vjere … naroda. Umjesto da pogubni efekti politike devedesetih “iz glave cijelog naroda” (Milošević) budu naučena lekcija, “narodnjačka politika” se ponovlja u novom pakovanju.&nbsp;
Tragičnu ulogu JNA preuzima “formacija u crnom” sa svojim istorijskim revizionizmom i pohlepom za (državnim) novcem i imovinom. Umjesto da se sjete riječi velikog Srbina, reformatora i prosvjetitelja Dositeja Obradovića “Knjige, braćo, knjige, a ne praporci”, đeci se servira dogma umjesto kvalitetnog obrazovanja i nauke.
Umjesto da, gotovo dvije decenije od sticanja nezavisnosti, Crna Gora razvije svoj medijski prostor, dobije operu, sagradi (napokon) Gradsko pozorište, dobije svoju muzičku scenu … Crna Gora je kulturna povincija srbijanskog folkloraškog “pink/happy” primitivizma, gubeći tako svoj kulturni identitet, postajući kopija lošeg originala.
Umjesto … i tako u nedogled.
Evropska iluzija
Na drugoj strani ”evropski put” je, deklarativno, i dalje strateški državni cilj. Realnost je međutim drugačija jer pregovori stagniraju, pregovaračka poglavlja se zatvaraju “na kašičicu”, institucije nisu reformisane, sloboda medija je ugrožena, a borba protiv korupcije ograničena na strategiju ganjanja “njihovih”, a čuvanja “svojih”.
Zato zvanični Brisel sve češće izražava zabrinutost za stanje u crnogorskom društvu, dok domaći akteri to ignorišu i pritom se oduševljavaju novim “evropskim suverenistima”, desničarima i novom talasu “evropskih radikala”.
„Evropa nije geografska destinacija, već politička i kulturna obaveza“ zapisuje Jurgen Habermas, pa se postavlja pitanje kako je moguće postati evropsko društvo sa strukturama koje su u svojoj suštini duboko antievropske i koje svu svoju političku vještinu svode na “simulaciju evropejstva” dok se dive moskovskoj paradi vojne sile koja vrši agresiju na drugu (pravoslavnu) državu zbog njene namjere da postane članica EU I NATO.&nbsp;
Pritom, da konfuzija bude veća, pobjedi sovjetskih partizana i Crvene armije dive se sljedbenici onih koje su jugoslovenski partizani poslali na “smetlište istorije”.
Stoga, ukoliko “EU Agenda 2028” bude još jedna izgubljena šansa, ova generacija Crnogoraca svih boja, opredjeljenja i orijentacija definitivno je “promašena” i biće ostavljena da tavori na evropskoj granici u “pink svijetu” narodnjaštva, kiča i provincijalnog, kvazinacionalnog samozadovoljstva!
Pjesma o slobodi
Današnja Crna Gora, iako suverena, u svojoj suštini nije ideal izvornih suverenista! Emancipacija, Sloboda, Građanstvo, Evropsko društvo, Progres! To su temeljne vijednosti koje su ostale nepomjenjive od onog prvog mitinga na Cetinju iz 1992. godine za nezavisnu i slobodnu Crnu Goru!
Pjesnik Branko Miljković zapisao je stih: “Hoće li sloboda umjeti da pjeva kao što su sužnji pjevali o njoj.” Izvorni crnogorski suverenisti i dalje će “pjevati o slobodi”, ali sa izrazitom gorčinom, jer su prvo prihvatili 2006. godine koncept “prvo država pa demokratija”, a zatim neki od njih 2020. koncept “promjene po svaku cijenu”.
Danas imaju ljušturu od države, koja je samo “sredstvo”, a ne vrijednost. Državu koju mlade i obrazovane generacije napuštaju, a njome vladaju polupismeni “vladari” sa “fake” diplomama.
Zato danas, na Dan nezavisnosti treba jasno ponoviti - suverenost nije sama sebi svrha. Nezavisnost je temelj. Temelj na kome se gradi bolje i pravednije – slobodno društvo, slobodnih pojedinaca!
Država dobrog života
Nezavisnost nije poput stečene diplome da se urami i okači na zid, ona sa sobom nosi obavezu – prema građanima. Aristotel, stoga, u svom dijelu o državi “Politika” zapisuje „Država postoji radi života, a opstaje radi dobrog života.”&nbsp;
Današnja Crna Gora, bez “dobrog života”, bori se za goli život – da opstane, da ne postane “Blakanska Bjelorusija”, da sačuva svoj identitet, da sačuva svoj mediteranski karakter, da sačuva mlade generacije od dogme i usmjeri ih na obrazovanje, nauku, kulturu.&nbsp;
Bori se za normalnost, pristojnost, bori se da tuđe ime ne bude preče od sopstvenog. Da u suverenoj Crnoj Gori biti Crnogorac nije prokletstvo i grijeh. Da podići svoju zastavu i klicati svojoj himni, slaviti svoju Državu i radovati se uspjesima njenih sportskih reprezentacija nije samo dio “državnog protokola” već istinski osjećaj pripadnosti i patriotizma.
Odnos prema Državi nije jednosmjeran, jer ona nije bunar da se iz nje samo vadi, već traži da se poput bašte njeguje, čuva i u nju ulaže.
Zato, na Dan nezavisnosti dužni smo ponoviti antologijsku poruku Džona Kenedija iz 1961. godine “Ne pitaj šta tvoja zemlja može da učini za tebe – pitaj šta ti možeš da učiniš za svoju zemlju”.
Možemo puno, ako joj ponovo probudimo nadu da može biti bolja i pravednija. Možemo, ako joj damo snagu da bude svoja i nezavisna i ako joj damo šansu i energiju da postane dio evropskih prosvijećenih država.&nbsp;
Možemo jer je jedna, jedina i naša !&nbsp;
Da je Vječna!

Nezavisnost - nezavršen proces

Crna Gora slavi Dan nezavisnosti. Tim povodom čestitke su uputili zvaničnici iz političkog i društvenog života:
GI 21. maj: Najvažniji datum u modernoj crnogorskoj istoriji
Crna Gora je prije devetnaest godina na demokratskom referendumu obnovila svoju državnost, postala članica OUN i dio savremene međunarodne zajednice. 21. maj 2006. godine nesumnjivo je najvažniji datum u modernoj crnogorskoj istoriji, saopštili su iz Građanske inicijative 21. maj.
- Temeljna ideja državotvorne politike je bila da se Crna Gora konstituiše i razvija kao evropska, demokratska, pravna i multietnička država koju čine ravnopravni i solidarni građani. Dan nezavisnosti treba da obilježavamo kao praznik koji sve nas spaja u nastojanju da Crna Gora postane državna zajednica koja će biti dio EU i razvijati se na idejama građanske demokratije, vladavine zakona, antifašizma, sekularnog, slobodnog i otvorenog društva. Da je vječna Crna Gora - poručuju.iz GI 21.maj.
Dukaj: Obnova nezavisnosti dala nam je priliku da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke
U ime Ministarstva javne uprave i u svoje ime, svim građankama i građanima kao i našoj dijaspori čestitam Dan nezavisnosti Crne Gore, saopštio je ministar Maraš Dukaj.
- Obnova nezavisnosti naše zemlje dala nam je priliku da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke i da zajedno radimo na očuvanju slobode. Neka nas ovaj praznik podsjeti da je za dobrobit cijelog društva i svih nas pojedinačno, potrebno da poštujemo i njegujemo one vrijednosti koje nas ujedinjuju, a da razlike među nama razumijemo kao naše bogatstvo - naveo je Dukaj.
Kako je dodao, ujedinjeni oko tog saznanja i tih vrijednosti najbolje i najefikasnije ćemo ostvariti sve zadatke na našem uspješnom dovršetku integracije u Evropsku uniju.
- Gradimo zajedničkim snagama našu državu i bolji život za nas i pogotovo za one koji dolaze poslije nas - zaključuje Dukaj.

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: priznanja

Uručene nagrade i priznanja za poseban doprinos u oblasti zaštite i spašavanja

Mulešković: Situacija dramatičnija nego ranije

Šarec: Nek je vječna Crna Gora

Nezavisnost - nezavršen proces

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

PRATITE TVe UŽIVO