Neke od najmoćnijih zemalja svijeta, među kojima su Velika Britanija, Francuska, Kanada i Australija, pridružile su se mnogim drugim državama i od septembra 2025. godine priznaju Palestinu kao državu.
Izrael i njegov najjači saveznik Amerika snažno se protive priznaju palestinske države.
Francuska je posljednja u nizu zemalja koja je priznala Državu Palestinu.
- Više ne možemo da čekamo - ovim riječima je za govornicom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Emanuel Makron, predsjednik Francuske potvrdio je da Pariz priznao palestinsku državu.
Makron je osudio napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, istakao da želi mir i da dvije države, palestinska i izraelska, žive jedna pored druge.
- Sve što se dešava u Gazi obavezuje da se konflikt definitivno završi - rekao je Makron.
Francuska se tako pridružila Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Kanadi i Portugalu koje su dan ranije priznale državu Palestinu.
Izrael i Sjedinjene Države osudile su takav potez ocijenivši da ne doprinosi miru i da predstavlja „nagradu za Hamas“.
Makron je dodao i da Francuska neće otvoriti ambasadu u palestinskoj državi dok se ne uspostavi primirje u Gazi i ne budu oslobođeni svi taoci koje je Hamas zarobio 7. oktobra 2023.
Više od tri četvrtine od 193 članice UN već priznaje palestinsku državu.
Među onima koji to nisu učinili, osim Izraela i SAD, jesu i Italija i Nemačka.
U više gradova u Italiji 22. septembra izbili su neredi na demonstracijama protiv vlade Đorđe Meloni zato što nije priznala palestinsku državu.
U Milanu i Rimu su zabilježeni najveći protesti
U Milanu je bilo velikih nereda i sukoba, a povrijeđeno je oko 60 policajaca.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni osudila je sukobe u Milanu kao sramotne.
Iako je sve kritičnija prema izraelskoj ofanzivi u Gazi, Meloni nije otišla tako daleko kao Francuska u odluci da formalno prizna palestinsku državu.
Zemlje bivše Jugoslavije i Palestina: ‘Nije to nagrada, imaju pravo na svoju državu’
Od zemalja bivše Jugoslavije, palestinsku državu od ranije priznaju Srbija (još od 1988.), Bosna i Hercegovina (1992.) i Crna Gora (od 2006.).
U Srbiji je Palestina priznata još u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, i zvanični odnosi sa Državom Palestine uspostavljeni su 1989. godine.
Ovim trima zemljama u junu ove godine se pridružila Slovenija, članica Evropske unije.
Hrvatska, takođe članica EU, još nije donijela odluku o priznanju palestinske države, iako se predsednik Zoran Milanović zalaže za to.
- Palestinu treba priznati, to nije nagrada Palestincima, to je njihovo pravo. Oni imaju pravo na svoju državu i Hrvatska bi trebalo da je prizna, zapravo već je trebalo. O priznanju Palestine će odlučiti skupština, ne vlada, ali na predlog vlade - dodao je.
Milanović je u izjavi u Njujorku oštro kritikovao Izrael.
- Izrael će nastaviti ubijanja, to je ubilački režim koji je zaključio da to može da radi sve dok imaju zaštitnika - citirana je njegova izjava na zvaničnom sajtu kabineta Predsjednika Hrvatske.
Sjeverna Makedonija takođe još nije donijela odluku o priznanju palestinske države.
Spoljnopolitički odbor Skupštine Sjeverne Makedonije nedavno je odbio zahtjev da se pred poslanike iznese nacrt deklaracije o priznanju palestinske države.
Kosovo, koje je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine, takođe ne prznaje Palestinu kao državu.
Šta kažu iz Izraela?
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu osudio je ovakve poteze nazivajući ih „nagrađivanjem terorista“ Hamasa, koji su u napadu 7. oktobra 2023. godine ubili oko 1.200 ljudi na muzičkom festivalu Nova.
- Imam jasnu poruku onim liderima koji priznaju palestinsku državu – to se neće dogoditi, palestinska država neće biti uspostavljena zapadno od rijeke Jordan. Udvostručili smo jevrejska naselja u Judeji i Samariji – i nastavićemo ovim putem - rekao je Netanjahu 21. septembra.
Napad 7. oktobra bio je okidač za početak izraelske vojne ofanzive na Gazu.
U ranijem otvorenom pismu Starmeru, porodice otetih u napadu Hamasa napisali su da priznanje „usložnjava napore da se njihovi voljeni vrate kućama“.
Sjedinjene Američke Države, najmoćniji saveznik i najveći snabdjevač Izraela oružjem, protive se priznanju Palestine, što je ponovio i predsjednik Donald Tramp tokom prošlonedjeljne posjete Velikoj Britaniji, rekavši da se ne slaže sa Starmerom po ovom pitanju.
Od početka rata, u Gazi je, prema podacima Hamasovog Ministarstva zdravlja, ubijeno više od 65.000 ljudi, veliki dio infrastrukture je potpuno uništen, a nedostatak hrane stvorio je jednu od najvećih humanitarnih kriza.
U napadu Hamasa 7. oktobra prije dvije godine ubijeno je oko 1.200 ljudi, dok je otet 251 čovjek.
Izraelske vlasti vjeruju da je, od ukupnog broja, još 48 talaca u zatočeništvu u Gazi, od čega 20 njih više nije živo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ko je sve priznao Palestinu kao državu i kakav je stav zemalja Balkana

Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Australija tradicionalno bliski saveznici Izraela, priznali su Palestinu kao državu. Palestinu je priznao i Portugal.
Britanski premijer Kir Starmer objavio je odluku UK u snimku na društvenim mrežama.
- Suočeni sa sve većim užasima na Bliskom istoku, djelujemo kako bismo očuvali mogućnost mira i rješenja koje podrazumijeva dvije države. To znači bezbjedan i siguran Izrael pored održive države Palestine, a trenutno nemamo ni jedno ni drugo - rekao je u snimku.
Nekoliko zemalja planira formalno da priznaju palestinsku državu, u nastojanju da pojačaju pritisak na Izrael na otvaranju godišnjeg samita Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Više od 150 zemalja već je priznalo državu Palestinu, ali odluka UK i drugih država da učine isto smatra se značajnim trenutkom.
- Palestina nikad nije imala veću međunarodnu moć nego sada. Svijet se mobilisao za Palestinu - kaže Ksavijer Abu Eid, bivši palestinski zvaničnik.
Ali postoje složena pitanja koja zahtijevaju odgovore, a među njima je i ono osnovno: šta je tačno Palestina i da li uopšte postoji država koju treba priznati?
U Konvenciji iz Montevidea iz 1933. godine navedena su četiri kriterijuma za državnost. Palestina s pravom ispunjava dva: stalno stanovništvo (iako je rat u Gazi to ozbiljno ugrozio) i sposobnost da održava međunarodne odnose, za šta je dokaz Zomlot.
Ali još ne ispunjava uslov "definisane teritorije".
Bez sporazuma o konačnim granicama i bez stvarnog mirovnog procesa, teško je jasno reći šta se tačno podrazumijeva pod Palestinom, prenosi BBC.
Država koju žele Palestinci sastoji se od tri dijela: Istočnog Jerusalima, Zapadne obale i Pojasa Gaze. Sve ove teritorije Izrael je osvojio tokom Šestodnevnog rata 1967. godine.
Zapadnu obalu i Pojas Gaze geografski razdvaja Izrael već 77 godina, još od proglašenja nezavisnosti Izraela 1948. Na Zapadnoj obali, prisustvo izraelske vojske i jevrejskih naseljenika znači da Palestinska uprava, osnovana poslije mirovnog sporazuma u Oslu devedesetih godina prošlog vijeka, ima stvarnu administrativnu kontrolu nad tek oko 40 odsto teritorije.
Od 1967. godine, širenje jevrejskih naselja sve više rasparčava teritoriju Zapadne obale kao političke i ekonomske cjeline.
Istočni Jerusalim, koji Palestinci smatraju prijestonicom, okružen je jevrejskim naseljima, što postepeno odvaja grad od Zapadne obale.
Sudbina Gaze je još gora. Poslije gotovo dvije godine rata, koji je uslijedio poslije napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine, veliki dio te teritorije je sravnjen sa zemljom.
Ali kao da rješenje ovoga nije dovoljno teško, postoji i četvrti kriterijum utvrđen Konvencijom iz Montevidea koji je potreban za priznanje državnosti - funkcionalna vlada. A to je veliki izazov za Palestince.
Još 1994. sporazumom između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) stvorena je Palestinska narodna samouprava (poznata i kao Palestinska uprava - PA), koja je imala djelimičnu civilnu kontrolu nad Palestincima u Gazi i na Zapadnoj obali.
Međutim, od krvavog sukoba 2007. godine između Hamasa i Fataha, glavne frakcije PLO-a, Palestinci u Gazi i na Zapadnoj obali žive pod vlašću dvije suparničke vlasti: Hamasa u Gazi i međunarodno priznate Palestinske uprave na Zapadnoj obali, čiji predsjednik je Mahmud Abas.
To znači 77 godina geografske i 18 godina političke podjele - dug period tokom kojeg se Zapadna obala i Gaza sve više udaljavaju jedna od druge.
U međuvremenu je palestinska politika postala kruta, zbog čega je većina Palestinaca cinična prema sopstvenom rukovodstvu i ne gaje nade u pogledu izgleda za pomirenje, a još manje u vezi sa državnošću.
Posljednji predsjednički i parlamentarni izbori održani su 2006, što znači da nijedan Palestinac mlađi od 36 godina nikada nije glasao ni na Zapadnoj obali ni u Gazi.
- Nevjerovatno je da za sve to vrijeme nismo imali izbore. Potrebno nam je novo rukovodstvo - kaže palestinska advokatica Dijana Butu.
Problem je postao još veći od početka rata u Gazi u oktobru 2023.&nbsp;
Palestinska uprava pod vođstvom Abasa, čije sjedište je na Zapadnoj obali, suočena je se pogibijom desetina hiljada njenih građana, ali joj je uloga uglavnom svedena na nemoćnog posmatrača.
Među palestinskim vođama godinama traju napetosti.
Kada se predsjednik PLO-a Jaser Arafat vratio iz višegodišnjeg izgnanstva da stane na čelo Palestinske uprave, lokalni palestinski političari su uglavnom bili skrajnuti.
Novouspostavljena Palestinska uprava bila je nesposobna da zaustavi postepenu izraelsku kolonizaciju Zapadne obale i da ispuni obećanje o nezavisnosti i suverenitetu.
Naredne godine obilježile su neuspješne mirovne inicijative, širenje jevrejskih naselja, nasilje ekstremista obje strane, političko pomjeranje Izraela udesno i nasilni raskol 2007. između Hamasa i Fataha.
- U normalnom toku događaja pojavili bi se novi ljudi, nove generacije. Ali to je bilo nemoguće... Palestinci na okupiranim teritorijama su toliko rasparčani na odvojene male prostore, i zbog toga je bilo gotovo nemoguće da se pojave novi ljudi koji bi mogli da obezbijede objedinjavanje - kaže palestinski istoričar Jezid Sajig.
Ipak se izdvojilo jedno ime - Marvan Barguti.
Rođen je i odrastao na Zapadnoj obali, a već u 15. godini je postao aktivan u Fatahu, frakciji PLO-a kojom je rukovodio Arafat.
Barguti je stekao popularnost tokom Druge intifade (velikog ustanka Palestinaca protiv Izraela koji je počeo 2000), prije nego što je uhapšen i optužen za planiranje smrtonosnih napada u kojima je ubijeno pet Izraelaca. On je te optužbe porekao, ali je u izraelskom zatvoru od 2002.&nbsp;
Nedavna anketa Palestinskog centra za politiku i istraživanje javnog mnjenja čije sjedište je na Zapadnoj obali, pokazala je da bi 50 odsto Palestinaca izabralo Bargutija za predsjednika, što je daleko veća podrška od one koju ima Mahmud Abas, koji tu funkciju obavlja od 2005.&nbsp;
Ali Izrael nije dao nikakav nagovještaj da je spreman da ga oslobodi.
Čak i prije rata u Gazi, stav izraelskog premijera Benjamina Netanijahua o palestinskoj državnosti bio je nedvosmislen.
- Svi znaju da sam ja taj koji decenijama blokira uspostavljanje palestinske države koja bi ugrozila naše postojanje - izjavio je Netanjahu u februaru 2024.
Uprkos međunarodnim pozivima da Palestinska uprava ponovo preuzme kontrolu nad Gazom, Netanijahu insistira da Palestinska uprava neće imati nikakvu ulogu u budućem upravljanju Gazom, tvrdeći da Abas nije osudio napade Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023.
Kako je Barguti u zatvoru, Abas je u martu napunio 90 godina, Hamas je desetkovan, a Zapadna obala rasparčana, jasno je da Palestini nedostaju i vođstvo i usaglašenost njenih vođa.
Ali to ne znači da međunarodno priznanje nema značaja.
- To bi zapravo moglo da bude veoma dragocjeno. Sve zavisi od toga zašto te zemlje to rade i kakve su im namjere - kaže Dijana Butu.
Zvaničnik britanske vlade, koji nije želio da bude imenovan, rekao je da sama simbolika priznanja nije dovoljna.
- Pitanje je da li možemo da ostvarimo neki napredak, kako Generalna skupština UN ne bi bila samo strana koja je priznala Palestinu kao državu - kaže on.
Njujorškom deklaracijom su se zemlje potpisnice, među kojima je UK, obavezale da preduzmu "opipljive, vremenski ograničene i nepovratne korake ka postizanju mirnog rješenja palestinskog pitanja".
Zvaničnici u Londonu ukazuju na to da se u Deklaraciji pominju ujedinjenje Gaze i Zapadne obale i podrška Palestinskoj upravi i održavanju palestinskih izbora (kao i arapski plan obnove Gaze), kao koraci koji moraju da se preduzmu poslije priznanja.&nbsp;
Ali i oni znaju da su prepreke ogromne.
Tome se Izrael i dalje nepokolebljivo protiv i zaprijetio je da će odgovoriti formalnom aneksijom dijelova ili cijele Zapadne obale.&nbsp;

Priznanje Palestine otvara novo pitanje - ko će je voditi

Palestinski ministar spoljnih poslova Varsen Agabekijan Šahin pozdravio je današnje priznanje Države Palestine od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Australije, prenosi Rojters.
On je kazao da je to korak na nepovratnomputu o rješenju o dvije države i da takve odluke čine sve bližom palestinsku nezavisnost i suverenitet.
- Sada je vrijeme. Sjutra je istorijski datum na kojem moramo da radimo. To nije kraj. Možda se neće sjutra okončati rat, ali je to korak naprijed, na kojem moramo da gradimo- rekao je Šahin.

Palestinski ministar spoljnih poslova: Priznanje nas približava nezavisnosti i suverenosti

Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Kanada zvanično su priznale Palestinu kao državu.
Britanski premijer Kir Starmer je objavio da Ujedinjeno Kraljevstvo priznaje državu Palestinu, piše BBC.
- Danas, kako bismo oživjeli nadu u mir za Palestince i Izraelce, i rješenje u vidu dvije države, Ujedinjeno Kraljevstvo zvanično priznaje Državu Palestinu - rekao je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKeir_Starmer%2Fstatus%2F1969751392802750719&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Kanade Mark Karni izjavio je malo prije njega da „Kanada priznaje državu Palestinu“.
U saopštenju objavljenom na njegovom nalogu na mreži X, Karni je rekao „Kanada priznaje Državu Palestinu i nudi naše partnerstvo u izgradnji obećanja o mirnoj budućnosti za i Državu Palestinu i Državu Izrael".
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-1" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-1&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1969746295901258091&amp;lang=sr&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2Fsvijet%2F381839-ujedinjeno-kraljevstvo-australija-i-kanada-zvanicno-priznale-palestinu&amp;sessionId=41fba44786201e268f9ef32b4c00b665026bf050&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1969746295901258091" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 550px; height: 753px; display: block; flex-grow: 1;"></iframe></div>
Australija je takođe upravo objavila svoje priznanje palestinske države, pridruživši se Kanadi kao druga članica G7 koja je to formalno učinila.
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-2" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-2&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1969748666937459069&amp;lang=sr&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2Fsvijet%2F381839-ujedinjeno-kraljevstvo-australija-i-kanada-zvanicno-priznale-palestinu&amp;sessionId=41fba44786201e268f9ef32b4c00b665026bf050&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1969748666937459069" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 550px; height: 753px; display: block; flex-grow: 1;"></iframe></div>
I Kanada i Australija su ranije ove nedjelje najavile svoju namjeru da formalno priznaju palestinsku državu na Generalnoj skupštini UN u Njujorku.
Australijski premijer Entoni Albaneze rekao je da su slijedili odluku Kanade.
On je naveo da je to dio zajedničkog napora sa Kanadom i Velikom Britanijom i da će predstavljati „međunarodni napor za rješenje u vidu dvije države“.

Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Kanada zvanično priznale Palestinu

Japan ne planira da prizna nezavisnu palestinsku državu na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN), ali je njeno priznanje za Tokio samo pitanje vremena, izjavio je ministar vanjskih poslova te zemlje Takeši Ivaja.
Ivaja je novinarima saopštio da Japan podržava rješenje o dvije države, izraelskoj i palestinskoj, kao i da nije pitanje da li će Tokio priznati Palestinu ili ne, već kada će to uraditi, prenijela je agencija Rojters.
- Svjestan sam da su glasovi koji pozivaju na priznanje Palestine kao države sve glasniji u međunarodnoj zajednici, kao i u Japanu, ali Vlada ima odgovornost da pažljivo ispita šta će zaista dovesti do rješenja o dvije države i uloži diplomatske napore u tom pravcu - kazao je Ivaja.
Dodao je da Japan ne odobrava jednostrane akcije Izraela, poput širenja vojnih operacija u Pojasu Gaze, kao i da će Tokio odgovoriti ukoliko Jerusalim zatvori put rješenju o dvije države.
Na pitanje da li će Japan zatražiti sankcije protiv izraelskih ministara, Ivaja je rekao da Vlada neće isključiti nijednu opciju, u šta spada i priznavanje palestinske države, prilikom razmatranja poteza tokom zasijedanja u UN.

Japan neće sada priznati državu Palestinu, ali pitanje je vremena

Kanada namjerava da prizna palestinsku državu na sastanku Ujedinjenih nacija (UN) u septembru, rekao je kanadski premijer Mark Karni. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, time se dodatno pojačava pritisak na izraelsku vladu premijera Benjamina Netanjahua dok se humanitarna kriza u Gazi pogoršava. 
 
- Sarađujemo sa drugima kako bismo očuvali mogućnost rješenja o dvije države, kako ne bismo dopustili da činjenice na terenu - smrtni slučajevi, eksproprijacije, dođu do te mjere da to nije moguće - rekao je Karni. 
 
On je novinarima kazao i da se planirani potez temelji na predanosti palestinske vlasti da sprovede reforme, uključujući temeljne promjene u upravljanju i održavanje opštih izbora naredne godine u kojima Hamas ne može da ima nikakvu ulogu. 
 
Kanada dugo tvrdi da će priznati palestinsku državu tek nakon završetka mirovnih pregovora s Izraelom. 
 
Karni je istakao da stvarnost na terenu, uključujući glad građana u Gazi, znači da izgledi palestinske države doslovno nestaju. 
 
- Kanada osuđuje činjenicu da je izraelska vlada dopustila da se u Gazi dogodi katastrofa - rekao je Karni. 
 
Karnijeva najava je stigla nakon što je Francuska prošle sedmice najavila da će priznati palestinsku državu i dan nakon što je Britanija izjavila da će učiniti isto na Generalnoj skupštini UN-a ako borbe u Gazi do tada ne prestanu.

Karni: Kanada namjerava da prizna palestinsku državu u septembru

Premijer Velike Britanije Kir Starmer izjavio je danas da će ta zemlja priznati palestinsku državu u septembru – osim ako Izrael ne pristane na prekid vatre u Gazi i ne preduzme korake ka dugoročnom miru.
Starmer je zbog toga sazvao ministre na rijetku ljetnju sjednicu kabineta kako bi razmotrili situaciju u Gazi.
On je ministrima poručio da će Ujedinjeno Kraljevstvo priznati državu Palestinu pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, „osim ako izraelska vlada ne preduzme suštinske korake ka okončanju užasne situacije u Gazi, ne postigne prekid vatre, jasno ne stavi do znanja da neće biti aneksije na Zapadnoj obali, i ne se obaveže na dugoročni mirovni proces koji će rezultirati rješenjem o dvije države“.
Velika Britanija već dugo podržava ideju o nezavisnoj palestinskoj državi koja bi postojala uporedo s Izraelom, ali je do sada insistirala da priznanje treba da bude dio pregovaranog rješenja u okviru modela dvije države.
Pritisak da se formalno prizna palestinska državnost dodatno je porastao nakon što je predsjednik Francuske Emanuel Makron najavio da će njegova zemlja u septembru postati prva velika zapadna sila koja će priznati Palestinu.

Starmer: Velika Britanija će priznati Palestinu ako Izrael ne pristane na prekid vatre

Vanredna profesorica Filološkog fakulteta Olivera Popović dobitnica je priznanja za poseban doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore (UCG).
Popović je priznanje na svečanoj sjednici Senata UCG uručio rektor Univerziteta Vladimir Božović.
Kako je saopšteno iz UCG, u prošloj studijskoj godini Popović je objavila četiri naučna rada u prestižnim međunarodnim časopisima indeksiranim u bazama SSCI i A&amp;HCI.
- Kroz analizu italijanske putopisne književnosti i istorijskih izvora, ovi radovi osvjetljavaju percepciju Crne Gore u italijanskoj publicistici, međukulturne odnose i istorijske veze između Crne Gore i Italije, te ulogu putopisa u oblikovanju slike o crnogorskom društvu u 19. i 20. vijeku - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je prvi rad "Diskurs napretka u italijanskoj putopisnoj književnosti o Crnoj Gori" objavljen prošle godine u časopisu Primerjalna književnost.
- Drugi rad "Crna Gora u djelima Patrika Mak Svinija de Mašanaglasa" objavljen je iste godine u Journal of Church and State“ - precizirano je u saopštenju.
Dodaje se da je treći rad Popović - "Saradnja između Crne Gore i regije Pulja, 1973-1980" objavljen u Nuova rivista storica, dok je rad "Crnogorske žene u italijanskoj putopisnoj književnosti (1896–1906)" objavljen 2023. godine u Zeitschrift für Slavistik.
Iz UCG su kazali da je Popović akademsko usavršavanje započela 2005. godine, kada je stekla zvanje profesorice italijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
- Magistrirala je 2009. godine na temu "Tršćanska italijanska periodika do ujedinjenja Italije o Crnoj Gori", pod mentorstvom profesorice Vesne Kilibarde - naveli su iz UCG.
Popović je doktorsku disertaciju pod naslovom "Italijanski putopis XIX vijeka o Crnoj Gori" odbranila 2017. godine na Filološkom fakultetu u Nikšiću, takođe pod mentorstvom Kilibarde.
Ona je od 2005. godine angažovana kao saradnik u nastavi, a od 2019. godine kao docent.
U saopštenju se dodaje da naučnoistraživačko polje Popović obuhvata putopisnu književnost i interjadranske kulturne veze.

Popović priznanje za doprinos međunarodnom pozicioniranju UCG-a

Bokseri Bijelog Polja nastupiće sjutra u četvrtom kolu regionalnog takmičenja Balkan open, koje će u okviru memorijalnog turnira Jordan Mijalkov biti održano u Štipu.
Čast bjelopoljskog kluba braniće kadet Savo Šarčević (do 54) i juniori Omar Bahović (do 60), Tarik Hrapović (do 66) i Vasilije Bugarin (preko 80).
Rival Šarčevića biće Ali Lekpek (Srbija), Bahovića očekuje duel sa &nbsp;Lukom Ivanovskim (Sjverna Makedonija), Hrapović će se boriti sa Aminom Nedžipijom (Sjeverna Makedonija), dok će protivnik Bugarina biti domaći borac Bertan Ibraimov.
Sa ekipom, koju će predvoditi trener Mugoša Kovačević i Budimir &nbsp;Radošević, putovaće i kapiten Mirko Šarčević, koji će narednog vikenda, poslije duže pauze, nastupiti na međunardnom turniru u Nišu.

Bokseri Bijelog Polja u Štipu

Džudisti nikšićkog Onogošta nasupiće danas u &nbsp;Ligi evropskih šampiona, u konkurenciji mješovitih timova.
Turnir će biti održan u beogradskoj dvorani "Aleksandar Nikolić", a prvi rival crnogorskom predstavniku biće šampion Portugala, Sporting iz Lisabona.
Čast nikšićkog kluba i crnogorskog džudoa braniće Anđela Samardžić (do 57), Aleksandra Samardžić (do 70), Jovana Mrvaljević (preko 70), Petar Radović (do 73), Stevan Nikčević (do 90) i Andrija Martinović (preko 90).&nbsp;
Predvodi ih trener Dragan Mrvaljević.

Onogošt na turniru Lige šampiona u Beogradu

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar uhapsili su državljanina Republike Albanije A. M. (31) koji je osumnjičen da je ukrao automobil, kojim se vozio kroz ovaj primorski grad dva dana, oštetio ga, a prilikom kontrole je utvrđeno i da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Uprave policije.
On se, u konsultaciji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, tereti da je počinio krivično djelo oduzimanje vozila.
- Sumnja se da je A. M. protipravno oduzeo vozilo oštećenog na način što je, koristeći odsustvo ove osobe, prvo ušao u njegovu kuću u Baru u namjeri da ukrade ključeve od njegovog vozila, što je i uradio. Potom je stavio u pogon putničko motorno vozilo oštećenog, marke „Citroen“, koje se nalazilo ispred kuće, a koje je zatim koristio za vožnju tog dana i sjutradan na području Opštine Bar - ističu iz Uprave policije.
On je kontrolisan u mjestu Belveder, gdje su policijski službenici utvrdili da vozilo ne pripada njemu.&nbsp;
- On je, prije nego ga je policija zaustavila, oštetio vozilo u predjelu desnog branika i desnog pneumatika - precizirano je u saopštenju.
Prilikom kontrole je, alkotestiranjem, utvrđeno da je A.M. upravljao vozilom pod dejstvom alkohola.
- Osumnjičeni A. M. je, uz krivičnu prijavu, priveden nadležnom državnom tužiocu zbog sumnje da je počinio krivično djelo oduzimanje vozila. Osim toga, protiv njega je nadležnom Sudu za prekršaje podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola. Policijski službenici su vozilo vratili vlasniku - kazali su iz Uprave policije.

Bar: Državljanin Albanije osumnjičen da je ukrao automobil, oštetio ga i upravljao njime u alkoholisanom stanju

Temelj za unutrašnji mir u životu se dobija najviše u prvoj godini i jako zavisi od majke, od njenog stanja i u osnovi se svodi na kalibraciju autonomnog nervnog sistema - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, osnivač integralne tjelesne psihoterapije Tomislav Kuljiš.
Danas se održava konferencija ,,Klik sa djecom 2.0” u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore od 10 do 18 sati, a ona je doprinos da roditelji dobiju važne informacije koje u suštini mijenjaju sudbinu djeteta ili, kako kaže, kvalitet života buduće osobe.&nbsp;
- Ovdje se ne radi o vaspitanju i odgajanju djece, nego o nečemu puno važnijem, puno dubljem što se prepliće sa pojmom odgajanja ili vaspitanja, ali nešto što bi stvarno današnji roditelji trebalo znati, s obzirom na to da se te stvari i nijesu prije nekoliko decenija znale. Sad kroz razvoj neuro nauka i sličnih naučnih pristupa i kroz praksu, u našem slučaju pogotovu kroz psihoterapijsku praksu, vidimo ili znamo koliko je taj rani razvoj ključan i bitan za budućnost - rekao je Kuljiš.&nbsp;
Naglašava da se ne radi o djetetu, već o cjeloživotnom funkcionisanju te osobe koja je sad mala, a za nekoliko godina, dodaje on, može biti profesor na fakultetu.&nbsp;
Rana iskustva, objašnjava on, ostaju u tijelu i tu se govori o onome što je upisano u implicitnu memoriju ili nesvjesno je nešto što vodi kroz život kao određeni mod ponašanja i način određenog funkcionisanja.
- Nešto što je u nesvjesnom i nešto što oblikuje naš mod, funkcionalnost u odnosima, generalno u životu, u odnosu prema sebi u doživljaju svijeta je ta implicitna memorija koja upravlja našim životom koliko god mi htjeli vjerovati da mi na svjesnom nivou donosimo odluke, ali prilično nijesmo svjesni svoga nesvjesnog. Drugi dio je da rani razvoj oblikuje ili kalibrira naš autonomni nervni sistem i to je onaj dio kad se pitamo da li se u životu mogu opustiti, da li sam anksiozan, stisnut i osjećam nelagodu, strah, tremu ili sam jako užurban, ali i jedna druga krajnost imaju problem da nađu unutrašnji mir. Ne razumijemo da temelj za unutrašnji mir u životu se u stvari dobija najviše &nbsp;u prvoj godini i jako zavisi od majke, od njenog stanja i u osnovi se svodi na kalibraciju autonomnog nervnog sistema - zaključio je Kuljiš.

Kuljiš: Rani razvoj djeteta je ključan za razvoj buduće osobe

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: priznanje