Zašto hidroelektrana Buk-Bijela, projekat elektroprivreda bh. entiteta Republika Srpska i Srbije, ponovo „muti“ odnose u regionu? U maju se očekuju rezultati Procjene uticaja na životnu sredinu koju je naložio UNESCO, piše Dojče vele.
- Ovaj kraj je prirodni dragulj, ne samo za Crnu Goru već i za cijeli svijet. Turisti ovdje dolaze zbog divlje prirode, a ne da gledaju betonske brane - kaže tridesettrogodišnji Miloš Lazarević iz Žabljaka.
On je svoj život vezao za Durmitor.
Lazarević, za koga je i privilegija i odgovornost to što živi u srcu nacionalnog parka koji je UNESCO proglasio za svjetsku prirodnu baštinu, revoltiran je obnavljanjem priče o izgradnji hidroelektrane Buk-Bijela na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ona bi mogla, kako se pribojava, da uništi ekosistem rijeke Tare i nepovratno promijeni pejzaž tog područja, ključnog za turističku privredu.
- Za prosječnog stanovnika Žabljaka, koji se oslanja na prihode od turizma, to bi značilo manje gostiju, manje prihoda i manje mogućnosti za život - kaže Miloš.
On smatra da je očuvanje životne sredine na Žabljaku moralna obaveza prema narednim generacijama.
<h2>Crna Gora: poslije 20 godina ponovo na stolu</h2>
Vlada Crne Gore s Milom Đukanovićem na čelu, 2004. je dala načelnu saglasnost da se sa Republikom Srpskom gradi HE Buk-Bijela. Taj projekat predviđao je visoku branu čija bi akumulacija dolazila sve do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.
Odluka je izazvala proteste više od 30 nevladinih organizacija, koje su u junu 2004. godine počele okupljanja pod sloganima „Neka teče” i „Neću baru, hoću Taru”. Ubrzo je ova građanska akcija rezultirala prikupljanjem više od 11.000 potpisa, a peticija je predata Skupštini Crne Gore. Parlament je u decembru iste godine usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare kojom su trajno zabranjeni bilo kakvi zahvati ili radovi u kanjonu te rijeke. Time su građani Crne Gore stavili tačku na projekat.
Dvadeset godina kasnije, u martu 2024, Crna Gora dobija poziv od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se pod novim uslovima uključi u izgradnju HE Buk-Bijela. Novi projekat iste hidroelektrane predviđa nižu visinu brane. Time, kako tvrde, akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala uticaj na zaštićeno područje rijeke Tare.
Doskorašnji ministar energetike Crne Gore Saša Mujović kategoričan je u stavu da Vlada Crne Gore neće učestvovati u gradnji HE Buk-Bijela, te da je važećom dokumentacijom zabranjena gradnja na tom prostoru.
- Vlada nije raspravljala o bilo čemu po pitanju pokretanja gradnje Buk-Bijele - kaže Mujović.
Izgradnja hidroelektrane Buk-Bijela zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske, vrijedan 250 miliona eura.
Finansiraće ga Elektroprivrede Srbije i Republike Srpske. Osnovano je i zajedničko preduzeće,
- Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina - a 2021. položen je i kamen-temeljac za HE Buk-Bijela.
Do sada je u pripremne radove uloženo više od 20 miliona eura, a izgrađene su prostorije za radnike i pristupni putevi. Radovi su, međutim, stopirani zbog međudržavnih, ali i unutrašnjih problema. Kineske firme koje su se prijavile na tender za gradnju ne žele da se miješaju u to i čekaju rješenje situacije.
<h2>Komplikovano uređenje Bosne i Hercegovine opet na ispitu</h2>
Izgradnja HE Buk-Bijela od 17. maja 2021. stoji. Jedan od razloga je i komplikovano državno uređenje BiH. Dva entiteta, Federacija BiH i Republika Srpska, do danas nisu riješila spor koji opstruira gradnju.
Kamen-temeljac postavljen je uprkos odlukama Ustavnog suda BiH. Republika Srpska sprovodi projekat u skladu s odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS, kojima su sve rijeke u tom entitetu, što uključuje i Drinu, proglašene „unutrašnjim vodama RS”.
Ustavni sud BiH je, međutim, to zakonsko rješenje u februaru 2021. proglasio neustavnim. Predstavnici RS su na tu odluku imali spremno opravdanje: prema Ustavu države, oblast energetike je nadležnost entiteta, što pravdaju lokacijom na kojoj će HE biti izgrađena.
Naime, HE Buk-Bijela gradi se u gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između Bosne i Hercegovine i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS. Pritom se zanemaruje činjenica da je sama rijeka Drina dio državne granice BiH, što bi trebalo da je čini dijelom državne imovine, pa time ne podleže entitetskom zakonu. To Ustavni sud u odluci iz februara 2021. i navodi.
- Ustavni sud smatra da Republika Srpska ima nadležnost da reguliše pitanje unutrašnje plovidbe, ali isključivo na unutrašnjim vodama. Pod unutrašnjim vodama Ustavni sud smatra one vode koje nisu, istovremeno, i državne granice i međunarodne plovne rijeke i javna dobra - objašnjava Muharem Cero, stručnjak za pitanja državne imovine, koji je ranije bio član Komisije za koncesije.
Ta odluka uslijedila je nakon što su 24 poslanika državnog Parlamenta BiH 2021. uputila apelaciju Ustavnom sudu. U skladu s tim, Sud je utvrdio da postoji spor o nadležnosti za izdavanje koncesija između BiH i njenog entiteta RS, te da nije nadležan da ga sam riješi. Tada je naloženo Komisiji za koncesije BiH, koja je nadležna da procijeni da li je neka koncesija dodijeljena u skladu sa Ustavom BiH, da u roku od tri mjeseca riješi spor, što ona nije u stanju jer praktično više ne postoji.
Situaciju otežava činjenica da BiH nema zakon o državnoj imovini. On i ne može biti donesen bez dogovora na državnom nivou, a to nije moguće bez saglasnosti zvaničnika iz RS.
Pomoćnik ministra energetike i rudarstva RS Milan Baštinac ocjenjuje da je cijeli slučaj koji je pokrenut na Ustavnom sudu protkan politikom: „Izgradnja HE apsolutno je u skladu s Ustavom BiH i u potpunoj je ingerenciji Vlade Republike Srpske.”
<h2>UNESCO: rezultati studije u maju</h2>
Prva „Studija uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje HE ‘Buk-Bijela'” urađena je 2013, ali u njenoj izradi nije učestvovala Crna Gora.
U obrazloženjima presuda Okružnog suda i Vrhovnog suda Republike Srpske, u postupcima koji su se vodili 2020, 2021. i 2022. u predmetu poništavanja Rješenja o ekološkoj dozvoli izdatoj za gradnju HE Buk-Bijela, navodi se da „nema dokaza koji bi ukazivali na postojanje negativnog – nepovoljnog prekograničnog uticaja na državu Crnu Goru, pa samim tim nije bilo potrebno ni primjenjivati ESPOO Konvenciju u prekograničnom kontekstu”.
Nakon žalbi Crne Gore i njenih nevladinih organizacija (NVO „GREEN HOME” i NVO OZON) u vezi primjene ESPOO Konvencije, čije su potpisnice Crna Gora i BiH, Odbor za implementaciju ESPOO Konvencije sa sjedištem u Ženevi, oktobra 2023. donio je preporuku da BiH sprovede proceduru prekogranične procjene uticaja na životnu sredinu, uključujući Crnu Goru i po potrebi druge pogođene strane.
„Trenutno sprovodimo aktivnosti izrade sveobuhvatne ekološke studije po kriterijumima i standardima Evropske unije, UNESCO i ESPOO Konvencije. Očekujemo da će studija biti gotova u maju”, naveo je Baštinac.
<h2>Nacrt studije ne prepoznaje rizike</h2>
Bosna i Hercegovina obavijestila je Crnu Goru o pokretanju novog postupka procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje HE Buk-Bijela. Postupajući po ESPOO Konvenciji, objavila je dokument pod nazivom „Podaci uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za HE ‘Buk-Bijela’, opština Foča”. Javna rasprava u BiH je završena, a u nacrtu dokumenta se ocjenjuje da izgradnja neće imati negativnog uticaja na Taru.
- Sama akumulacija doprinijeće očuvanju populacija potočne pastrmke i mladice, jer će u njoj odrasli i veći primjerci mladica i potočnih pastrmki imati sigurnost od krivolovaca koji sa podvodnom puškom svakog ljeta desetkuju veće primjerke tih riba u rijeci Tari - navodi se u studiji.
Ocjenjuje se i da bi gradnja HE Buk-Bijela „smanjila negativan uticaj koji na teritoriju Republike Srpske (BiH) vrši Crna Gora usljed rada i postojanja HE ‘Piva'”.
U odnosu na taj dokument, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera iniciralo je javnu raspravu u Crnoj Gori. Nakon usaglašavanja, uslijediće donošenje glavne studije o procjeni uticaja na životnu sredinu.
<h2>Ekološka udruženja ipak upozoravaju</h2>
Iz udruženja za zaštitu životne sredine sve tri države godinama stižu upozorenja na negativne posljedice koje bi gradnja hidroelektrane mogla donijeti.
- Južni dio akumulacije takođe će potapati dio predloženog područja Natura 2000 Maglić – Volujak – Zelengora. Time bi bio obuhvaćen cijeli tok rijeke Drine unutar lokaliteta, čime bi se uništilo gotovo cjelokupno stanište dveju riba – mladice (Hucho hucho) i peša (Cottus gobio), kao i veći dio staništa rječnog raka. Iako sva područja nisu zaštićena nacionalnim zakonodavstvom, Bosna i Hercegovina i Crna Gora imaju obavezu da ih zaštite prema Bernskoj konvenciji - kaže Nina Kreševljaković, pravna savjetnica eko udruženja AARHUS BiH.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević podsjeća da preko 140 kilometara rijeke Tare, zajedno sa Durmitorom, čini neraskidivu cjelinu i predstavlja jedinstven bioreaktor u Evropi.
- Iako su granice Nacionalnog parka Durmitor i Parka prirode Piva jasne, priroda ne poznaje granice, pa bi izgradnjom brane u BiH bio narušen biodiverzitet Durmitora, kanjona Tare i dobrog dijela sjevernog kraja Crne Gore. Bilo kakvo usporavanje rijeke, vještačke prepreke, formiranje novih akumulacionih jezera, imaju mnogobrojne štetne uticaje na mikroklimu područja, usporavaju vodotok, sprečavaju migratorne puteve riba, sprečavaju prirodni tok rijeke u toku poplava. Kako zvaničnu i nezavisnu procjenu nemamo, kao ni terenski rad sa crnogorske strane, možemo samo da zamišljamo dugoročne posljedice po biodiverzitet i po lokalnu zajednicu - ocjenjuje Dragićević.
Po pitanju promjene visine brane, on ukazuje da se, bez obzira na to kolika visina brane bila, rijeka pregrađuje, rječni ekosistem pretvara u jezerski ekosistem, mijenja se cijeli poredak u prirodi, te sama priroda reke koja je tu milionima godina.
- Tara se još nije oporavila od projekta izgradnje auto-puta gdje je njeno korito betonirano i menjan tok same rijeke. Jedan nesmotren projekat poput ovog bi je izmijenio zauvjek - upozorava ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Buk-Bijela: Hidroelektrana muti vodu u regionu

Ustavni sud Crne Gore će od 31. maja imati četvoro sudija, od propisanih sedmoro, što će uticati na smanjenje efikasnosti te sudske instance. Uz sve to, samo troje sudija koji tada budu ostali na funkciji imaće legitiman mandate, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA) iz koje su pozvali Skupštinu da hitno izabere makar jednog sudiju.
- Od petoro sudija, koliko ih sada sudi, dvoje nezakonito obavlja posao. Budimiru Šćepanoviću i Desanki Lopičić je sudijska funkcija trebalo da prestane u maju, odnosno u junu prošle godine, a na osnovu imperativnih odredbi Ustava i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), kada su ispunili uslove za penziju, navršivši 65 godina života, odnosno 40 godina radnog staža. Međutim, oni i dalje postupaju u predmetima jer se većina sudija tog suda, u pogledu prestanka funkcije, drži Zakona o radu (ZoR) – navode iz HRA.&nbsp;
Oni podsjećaju da taj akt propisuje obavezan prekid radnog odnosa kada osoba navrši 66 godina, što se, kako navode, kosi sa mišljenjem stručnjaka koji smatraju da se sudije ne nalaze u takvoj vrsti odnosa sa državom. Takođe, ističu iz HRA, sudijama svih drugih sudova u državi funkcija prestaje čim ispune uslove za penziju po ZPIO.
Iz HRA navode da ako Venecijanska komisija u međuvremenu ne podrži primjenu važećeg zakona o PIO, koji je Skupština prethodno primijenila u slučaju sutkinje Dragane Đuranović, odnosno ako Ustavni sud Crne Gore odluči da primijeni bar Zakon o radu, onda će sudiji Šćepanoviću funkcija prestati 31. maja, kada puni 66 godina, dok sutkinji Lopičić krajem decembra ove godine svakako ističe dvanaestogodišnji mandat.&nbsp;
- Uz sve to, kasni izbor novih sudija Ustavnog suda. To što bar jedan ili jedna već nijesu izabrani, pogubno utiče na efikasnost ovog suda, kojem je sada potrebno oko dvije godine da bi odlučio u predmetu – navode iz HRA.&nbsp;
Oni podsjećaju da kandidati za nove sudije treba da zamijene Milorada Gogića, kome je funkcija prestala još 30. avgusta 2024, Draganu Đuranović, čiji je odlazak u penziju konstatovan 17. decembra iste godine, o čemu treba da se izjasni Venecijanska komisija, i Budimira Šćepanovića, koji se do sada održao na funkciji, ali je nakon 31. maja ove godine ne bi trebao obavljati.
- Proces izbora nasljednika Dragane Đuranović zaustavljen je pred Ustavnim odborom do izjašnjenja Venecijanske komisije 13. i 14. juna. Nejasno je zašto se oklijeva s izborom kandidata koji treba da zamijeni Gogića. Intervjui sa svim kandidatima su obavljeni, a predsjednik Jakov Milatović je za nasljednicu Budimira Šćepanovića na sudijskoj funkciji predložio Mirjanu Vučinić. S obzirom na doživljenu pravnu nesigurnost u pogledu trajanja mandata, smatramo da bi Ustavom trebalo jasno propisati da funkcija sudije Ustavnog suda mora da prestane kada navrši određeni broj godina. Može se, na primjer, primijeniti rješenje iz Bosne i Hercegovine, u kojoj je Ustavom propisano da sudije mogu da rade do 70 godina – zaključuju iz HRA.

HRA: Skupština da odmah izabere bar jednog sudiju Ustavnog suda

Marko Martinović (47), za koga policija navodi da je član jedne organizovane kriminalne grupe, uhapšen je sinoć zbog sumnje da je učestvovao u razbojništvu izvršenom prošlog petka u Ulici Miljana Vukova u Podgorici, kada je opljačkana zlatara „Mikel“.
Kako su saopštili iz Uprave policije, pljačka se dogodila uz prijetnju pištoljem i upotrebu spreja sa nadražujućim dejstvom, a iz zlatare je tada otuđena veća količina zlatnog nakita.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti 'Centar', Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom, sproveli su niz aktivnosti s ciljem identifikacije, lociranja i hapšenja osumnjičenih - navodi se u saopštenju.
Za sada je, kako dodaju iz policije, identifikovana i uhapšena jedna osoba.
- Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo razbojništvo putem pomaganja, sinoć je slobode lišen M.M. (47), član organizovane kriminalne grupe - saopšteno je iz UP.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
Iz Uprave policije poručuju da se intenzivno radi na identifikaciji i lociranju ostalih učesnika u ovom krivičnom djelu, kao i osoba koje su eventualno pružile pomoć u njegovom izvršenju.
Takođe, sinoć je priveden i Mladen Janković, bivši tjelohranitelj ubijenog Gorana Đuričkovića, koji je važio za jednog od vođa škaljarskog klana. Njegovo privođenje potvrdio je i njegov advokat.

Uhapšen član kriminalne grupe zbog pljačke zlatare u Podgorici

Iako je Crna Gora u 2024. godini zabilježila rast stranih direktnih investicija od 13% u odnosu na prethodnu godinu, ulaganja su i dalje značajno ispod nivoa iz 2022. godine, pokazuje nova analiza Savjeta stranih investitora. Najveći izazov, međutim, nije u količini već u strukturi investicija – produktivni sektori sve više ostaju po strani, dok dominira kapital usmjeren na kupovinu nekretnina.
Izvještaj koji je na godišnjoj skupštini Savjeta predstavio predsjednik Odbora direktora Tamaš Kamaraši, a čiji je autor ekonomski analitičar mr Mirza Mulešković, analizirao je tokove stranih direktnih investicija u periodu od 2018. do 2024. godine.
Dok je u 2021. godini više od 31% stranih investicija bilo usmjereno ka bankarskom sektoru i realnoj privredi, taj procenat u 2024. godini iznosi svega 12,8%. Istovremeno, naglo je porastao udio investicija u sektor nekretnina, koji, iako dobrodošao, kako se navodi, ne doprinosi jednako dugoročnom ekonomskom razvoju.
Osim globalnih okolnosti poput inflacije, geopolitičkih tenzija i usporavanja najvećih svjetskih ekonomija, izvještaj naglašava i brojne unutrašnje prepreke: političku nestabilnost, česte i nepredvidive zakonske izmjene, izostanak strateškog pristupa i slabu institucionalnu efikasnost.
Posebno se izdvaja problem nedostatka sveobuhvatnog sistema za statističko praćenje stranih ulaganja po sektorima. Crna Gora je, prema ocjeni autora izvještaja, jedna od rijetkih zemalja u regionu koja još uvijek ne posjeduje funkcionalan mehanizam za precizno mapiranje sektorskih tokova investicija.&nbsp;
Iz Savjeta istiću da bi jasna klasifikacija investicija po sektorima omogućila kvalitetan uvid u to koliki dio stranih direktnih investicija odlazi u produktivne djelatnosti, a koliki na kratkoročne plasmane, poput ulaganja u nekretnine.&nbsp;
- Takva baza podataka pružila bi odgovore na ključno pitanje koji sektori privlače strane investitore, a koji ostaju zapostavljeni. Istovremeno, omogućila bi relevantna poređenja sa zemljama regiona, dajući jasniju sliku o konkurentskim prednostima Crne Gore i prostorima za dalji napredak – zaključuje se u saopštenju.

Pad produktivnih ulaganja, strane investicije sve više idu u nekretnine

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića. 
 
Iz kabineta predsjednika države su saopštili da je to prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije Crnoj Gori. 
 
- Zvanična posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je posjeta Sandu snažan signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. 
 
Milatović će Sandu dočeti u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti. 
 
Milatović će Sandu će posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju. 
 
Sandu će u prisustvu Milatovića položiti vijenac na Spomenik Partizanu-borcu na brdu Gorica.

Predsjednica Moldavije u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: procjena-uticaja-na-zivotnu-sredinu

Buk-Bijela: Hidroelektrana muti vodu u regionu

HRA: Skupština da odmah izabere bar jednog sudiju Ustavnog suda

Uhapšen član kriminalne grupe zbog pljačke zlatare u Podgorici

Pad produktivnih ulaganja, strane investicije sve više idu u nekretnine

Predsjednica Moldavije u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

PRATITE TVe UŽIVO