Vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću danas je produžen mandat za još pola godine.
Tu odluku Vlada Crne Gore donijela je na telefonskoj sjednici, a na prijedlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Vlada je isprva konstatovala da je Šćepanoviću istekao polugodišnji mandat, a onda i donijela odluku kojom je on ponovo postavljen za v.d. direktora Uprave policije.
Njemu je v.d. mandat već jednom produžen - prije pola godine.
Resorni ministar najavio je prošlog mjeseca da se do kraja godine očekuje imenovanje direktora Uprave policije u punom mandatu, što je, kako je kazao, prvi korak ka daljoj profesionalizaciji policijske uprave i popunjavanju ključnih kadrovskih mjesta.
Osim aktuelnog čelnika policije, na ovu poziciju pretenduje i dugogodišnji funkcioner Uprave policije, doskorašnji načelnik u Kolašinu, Zoran Braunović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šćepanoviću produžen v.d. mandat na čelu policije

Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić i predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić, uz saglasnost nadležnih partijskih organa, donijeli su odluku o ujedinjenju Prave Crne Gore i Nove srpske demokratije u Novu srpsku demokratiju.
Povodom ovog koraka, Mandić i Milačić obratili su se javnosti.
Predsjednik Nove srpske demokratije naglasio je da je ovo veliki i značajan dan za partiju.
- Danas naša politička porodica postaje još veća, snažnija i sadržajnija. Cijela Crna Gora zna da smo zajedno sa Markom Milačićem i saborcima iz Prave Crne Gore dugi niz godina bili na istoj strani – u borbi protiv nepravde, kriminala i diskriminacije, u borbi za slobodu, istinu i dostojanstvo građana Crne Gore. Rame uz rame smo koračali ulicama naše države, dijeleći i dobro i zlo, uvijek vođeni idejom da Crna Gora može biti zemlja pravde i slobode. Posebno sam ponosan što danas mogu da kažem da u redove Nove srpske demokratije dolazi ekipa na čelu sa Markom Milačićem, te da će svi članovi Prave Crne Gore donijeti novu energiju, snagu i vrijednost našem zajedničkom političkom timu - poručuje Mandić.
Milačić je istakao da je odluka donesena hladne glave i čvrstog razuma, dugo pripremana i istaknuta kao „mali korak za srpsku političku scenu, a veliki i strateški za organizovanje srpskog naroda u Crnoj Gori u budućnosti.“
- Donijeli smo odluku da se ujedinimo sa Novom srpskom demokratijom, svjesni da vrijeme u kojem živimo traži sinergiju, organizovanost, slogu i zrelost. Vjerujem da je objedinjavanje srpskog biračkog tijela u Crnoj Gori ne samo politički racionalno, već i istorijski nužno i odgovorno. U novim okolnostima, pred složenim unutrašnjim i spoljnim izazovima, razjedinjenost slabi, a jedinstvo jača. Ne samo među biračima, nego i među političarima. Bez sujete, bez ličnih ambicija ispred opšteg interesa, odlučili smo da saberemo snagu, iskustvo i kapacitete - kaže Milačić.
Mandić je naglasio da će Milačić u narednom periodu biti njegov stranački savjetnik za Evropsku uniju i međunarodne odnose, kao i na čelu Kancelarije Nove srpske demokratije za „EU i međunarodne odnose“.
Milačić je dodao da će posebnu pažnju posvetiti međunarodnim odnosima i izgradnji mostova prijateljstva i partnerstva, kako sa dijasporom, tako i sa svima koji žele doprineti stabilnoj i prosperitetnoj Crnoj Gori.
- Naša evropska politika mora biti most između tradicionalnog identiteta i modernih okolnosti. Ne biramo između srpskog identiteta i EU – vjerujemo da budućnost Crne Gore može da se gradi na autentičnim različitostima, a ne na vještačkim podjelama. Identitet i posebnost Srba u Crnoj Gori je bogatstvo koje moramo sačuvati, zaštititi i razvijati u budućim političkim procesima - naglašava Milačić.
Mandić je zaključio da je ovo važan politički korak u nastavku jasne politike objedinjavanja i jačanja snaga koje dosljedno rade za budućnost Crne Gore:
- Nova srpska demokratija danas otvorenih bratskih ruku dočekuje članove Prave Crne Gore. Zajedno ćemo nastaviti borbu za prava srpskog naroda, ali i za puno poštovanje prava svih drugih građana koji čine bogatstvo i ljepotu naše zajedničke države. Naš cilj je ispravan, naš put častan, a namjera plemenita - poruka je Mandića.

Milačić u budućnosti stranački savjetnik za Evropsku uniju i međunarodne odnose Mandiću

U okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović“, u nedjelju, 21. decembra, sa početkom u 11 sati, biće prikazana projekcija sinhronizovanog animiranog filma „Loši momci 2 / The Bad Guys“ (2025).
Nastavak popularne animirane priče donosi novu, uzbudljivu i duhovitu avanturu omiljene ekipe junaka. Nakon pokušaja da ostave svoje nestašluke iza sebe, Vuk i njegova vesela družina ponovo se suočavaju sa nizom urnebesnih i zabavnih situacija koje će ih natjerati da pokažu hrabrost, snalažljivost i timski duh. Film kroz dinamičnu radnju, maštovitu animaciju i obilje humora donosi važne poruke o prijateljstvu, povjerenju i zajedništvu.
Projekcija će biti održana u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, uz vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice, po cijeni od tri eura, mogu se kupiti radnim danima na biletarnici KIC-a u periodu od 9 do 20 časova. Informacije i rezervacije dostupne su na broj telefona 020 664 237.

Animirani film „Loši momci 2“ u KIC-u „Budo Tomović“

Državna imovina i simboli, poput broda Jadran, pripadaju Crnoj Gori i o tome mora postojati jasna i nedvosmislena državna politika - kazao je poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović.
Proces evropskih integracija je, prema njegovim riječima, izuzetno važan za Crnu Goru i predstavlja strateški cilj oko kojeg postoji širok društveni konsenzus.&nbsp;
- Građani s pravom očekuju da naša država do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije, što podrazumijeva ozbiljan, odgovoran i dostojanstven pristup u svim pregovaračkim fazama. Otvorena bilateralna pitanja sa zemljama susjedima moraju se rješavati dijalogom, ali isključivo vođeni interesima Crne Gore. Ulazak u EU jeste prioritet, ali ne po cijenu poniženja, relativizacije istorijskih činjenica ili gubljenja državnog dostojanstva - ističe Božović.&nbsp;
U Evropsku uniju treba, kako je rekao, da uđemo uspravno.
- Kao država koja zna šta hoće, šta brani i šta su njene crvene linije - zaključio je Božović.

Božović: Brod Jadran pripada Crnoj Gori

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor okrivljenom B. L. za još tri mjeseca, odnosno do 20. marta 2026. godine, odlučujući o prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 16. decembra 2025. godine. Pritvor je produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je B. L. izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju, kao i zbog opasnosti od bjekstva.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta, okrivljeni se osnovano sumnjiči da je 20. septembra, oko četiri časa ujutro, u Podgorici, ispred stana oštećenog L. Ć., sa umišljajem pokušao da ga liši života. Nakon prethodnog sukoba u ugostiteljskom objektu, B. L. je došao na adresu stanovanja oštećenog noseći kuhinjski nož. Poslije kraće verbalne i fizičke rasprave ispred ulaznih vrata stana, zamahivao je nožem u pravcu grudi oštećenog i zadao mu ubodnu ranu u predjelu lijeve strane grudnog koša, gdje se nalaze vitalni organi.
Sud je, prilikom donošenja odluke, uzeo u obzir i činjenicu da je okrivljeni pokušao da napusti lice mjesta nakon događaja, ali je u tome spriječen od strane policijskih službenika.
Pritvor B. L. prvobitno je određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 21. septembra, a potom produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda 17. oktobra ove godine. Prema rješenju Vrhovnog suda, pritvor može trajati najduže do 20. marta 2026. godine.

Vrhovni sud produžio pritvor tri mjeseca osumnjičenom za ubistvo u pokušaju

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: produzen-mandat

Šćepanoviću produžen v.d. mandat na čelu policije

Milačić u budućnosti stranački savjetnik za Evropsku uniju i međunarodne odnose Mandiću

Animirani film „Loši momci 2“ u KIC-u „Budo Tomović“

Božović: Brod Jadran pripada Crnoj Gori

Vrhovni sud produžio pritvor tri mjeseca osumnjičenom za ubistvo u pokušaju

PRATITE TVe UŽIVO