Danilu Mandiću koji se tereti za izazivanje opšte opasnosnosti, teška tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružje i krađu vozila produžen je pritvor, saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
- Rješenjem vanraspravnog vijeća ovog suda od 25. decembra produžen je pritvor okrivljenom Danilu Mandiću - navodi se u odgovoru dostavljenom našem portalu.
Danilo Mandić je sinovac Andrije Mandića, predsjednika Skupštine.
On je bio angažovan kao privatno obezbjeđenje svog strica Andrije Madića. U noći 19. aprila na Bulevaru Ivana Crnojevića ranjena je jedna osoba.
Protiv Danila Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo jer, kako su obrazložili, optuženi nije imao namjeru da ubije Darka Perovića i Arisa Turkovića. U pucnjavi je ranjen Perović.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danilu Mandiću produžen pritvor

Vrhovni sud Crne Gore produžio je pritvor okrivljenom L. R. za još tri mjeseca, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju.
Kako je saopšteno, vijeće Vrhovnog suda je, odlučujući o predlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 17. decembra 2025. godine, donijelo rješenje kojim je pritvor L. R. produžen do 22. marta 2026. godine.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta, L. R. se osnovano sumnjiči da je u septembru ove godine, u večernjim satima, u bašti restorana u Rijeci Crnojevića, nakon prethodnog verbalnog i fizičkog sukoba, pokušao da liši života V. M., tako što mu je oštrim predmetom zadao više ubodnih rana u predjelu grudnog koša.
Pritvor je produžen zbog postojanja opasnosti da bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao dovršiti pokušano krivično djelo. Sud je, između ostalog, cijenio ponašanje okrivljenog nakon incidenta, imajući u vidu iskaze svjedoka prema kojima je L. R., i nakon što je oštećeni napustio lice mjesta, pokušavao da sazna informacije o njegovom kretanju i pokazivao namjeru da nastavi sukob, ali je u tome bio spriječen od strane prisutnih lica.
L. R. je pritvor prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 24. septembra, a potom produžen rješenjem krivičnog vijeća tog suda 20. oktobra ove godine. Na osnovu najnovije odluke Vrhovnog suda, pritvor mu može trajati do 22. marta 2026. godine.

Portal ETV

Zbog pokušaja ubistva u Rijeci Crnojevića osumnjičeni ostaje u pritvoru još tri mjeseca

Penzionisanom službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost, Dušku Goluboviću, produžen je pritvor nakon podizanja optužnice do dalje odluke Suda - potvrdila je za Portal ETV Ivana Vukmirović savjetnica za odnose sa javnošću u Višem sudu.
Ta institucija prihvatila je prijedlog SDT-a da se Goluboviću produži pritvor.
Nedavno su prijatelji i porodica Golubovića ponudili jemstvo u nekretninama čija vrijednost je procijenjena na 1, 6 miliona eura da bi se u daljem toku postupku branio sa slobode. Odluku o tom zahtjevu donijeće vijeće Višeg suda.
Specijalno državno tužilaštvo je Golubovića i vlasnika "Rokšped” Sander Stanaja, koji je u bjekstvu, označilo da su navodno na čelu grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura.
Kao članovi njihove, navodno, kriminalne organizacije označeni su i bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović.
Istragom su obuhvaćeni odbjegli Stanajev brat Nuo i Andrija Petanović.&nbsp;
Specijalno državno tužilaštvo u ovom slučaju je podiglo optužbicu.

Goluboviću produžen pritvor

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je do 20. oktobra pritvor V.B. koji se sumnjiči za davanje novca na kamatu.
Ova odluka je donijeta na prijedlog podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva od 18. septembra.
- Vrhovni sud je ocijenio da postoje osnovi sumnje da je V.B. u dužem vremenskom periodu davao novac na zajam uz nesrazmjerno visoke kamate, pribavljajući sebi protivpravnu imovinsku korist koja prelazi 30 hiljada eura - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pritvor mu je produžen zbog uticaja na svjedoke, kao i zbog opasnosti da bi mogao ponoviti krivično djelo.
- Pritvor okrivljenom prvobitno određen Rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 22. juna 2025. godine, a produžen rješenjima vijeća tog suda 18 jula i 19. avgusta 2025. godine, tako da po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore može najduže trajati do 20. oktobra - kazali su u Vrhovnom sudu.

Osumnjičenom za davanje para na kamatu pritvor produžen do 20. oktobra

Vrhovni sud Crne Gore donio je rješenje kojim se okrivljenom Dušku Goluboviću produžava pritvor za dodatna tri mjeseca, odnosno do 9. novembra 2025. godine, saopšteno je iz te pravosudne institucije.
Odluka je uslijedila nakon što je Specijalno državno tužilaštvo 1. avgusta podnijelo predlog za produženje pritvora, a vijeće Vrhovnog suda odlučilo da su ispunjeni zakonski uslovi za dalje zadržavanje.
Golubović se tereti za više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo pranje novca, kao i produženo krivično djelo krijumčarenje, i to u saizvršilaštvu.
Prvobitni pritvor određen mu je 11. maja 2025. godine rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a potom je već dva puta produžavan – 6. juna i 8. jula – odlukama vijeća tog suda.
Vrhovni sud je sada potvrdio da pritvor može trajati najduže do 9. novembra, u skladu sa zakonom i fazom postupka.
Podsjetimo, osim Golubovića u pritvoru su i Andrija Petanović, Adnan Suković i Mileta Simanić.
Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj.
SDT osumnjičene terete da su bili članovi kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.
Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić , Đoko Lješković, Veton Berišaj, &nbsp;i Vukota Vujošević.

Vrhovni sud produžio pritvor Dušku Goluboviću za još tri mjeseca

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je za po tri mjeseca pritvor Nikoli Dedaju, Aldinu Mlatišumi, Hajruli Jahoviću i Haris Kardoviću.
Oni su to učinili na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva od 23. jula.
Dedaju, po ovom rješenju, pritvor može trajati do 7. novembra, a ostalima do 29. oktobra.
- Okrivljenima N.D.,A.M.,H.J. i H.K.pritvor je produžen zbog osnovane sumnje da su, između ostalog, počinili i krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije - istakli su u Vrhovnom sudu.
Dodali su i da im je pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva, a Kardoviću i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela krijumčarenje.
Baranin Nikola Nino Dedaj uhapšen je 8. maja. Za njim je bila raspisana i nacionalna potraga zbog sumnje da je bio član kriminalne grupe čiji je, prema navodima tužilaštva, organizator vlasnik firme "Televex" Vladimir Mijajlović.
Radi se o istrazi da je kriminalna grupa, čiji je Dedaj bio član, godinama švercovala cigarete, prala nelegalno zarađeni novac i oštetila budžet države za nekoliko miliona eura.
Istraga u ovom predmetu otvorena je, 29. aprila ove godine, kada je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) po nalogu SDT-a uhapsio Rožajce Harisa Kardovića i Refika Kardovića.

Vrhovni sud: Za po tri mjeseca produžen pritvor Dedaju, Mlatišumi, Jahoviću i Kardoviću

Penzionisanom službeniku ANB -a Dušku Goluboviću produžen je pritvor za mjesec, dok je za dva mjeseca produžen pritvor bivšem direktoru Rokšpeda Prokopiju Periću, Adnanu Sukoviću i Mileti Simaniću, koje SDT sumnjiči da su bili članove kriminalne grupe koja je švercovala cigarete - saznaje Portal ETV.&nbsp;
Odluku je donijelo vijeće Višeg suda.
Goluboviću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i visine zaprijećene kazne, Periću zbog opasnosti od bjekstva dok za Sukovića i Simanića osim opasnosti od bjekstva postoje okolnosti koje ukazuju da će ponoviti krivično djelo ili dovršiti pokušano krivičnio djelo.&nbsp;
Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj. Njima je određena mjera nadzora- zabrana napuštanje stana uz kontrolu elektronskim nadzorom.
SDT osumnjičene tereti da su bili članovi kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.
Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić, Đoko Lješković, Veton Berišaj, vlasnik apoteka „Petanović“ Andrija Petanović i Vukota Vujošević.

Goluboviću pritvor produžen mjesec, Periću, Sukoviću i Simaniću za dva mjeseca

Trojica Nikšićana, od kojih su dvojica vojnici Vojske Crne Gore R. K. i D. L, kao i crnogorski državljnin M. J, koji su sa tablicama "Kosovo je Srbija" na automobilu otišli u manastir Visoki Dečani, ostaju u pritvoru do 23. januara.
Ovo je za Kosovo onlajn potvrdila njihova advokatica Jovana Filipović, koja je kazala da im je Osnovni sud u Prištini produžio pritvor za još mjesec.
- Danas smo dobili rješenje specijalnog odeljenja Osnovnog suda u Prištini kojim se mjera sudskog pritvora produžava Rajku Krivokapiću, Marinku Jovanoviću i Dragutinu Lalatoviću i to na period od mjesec, odnosno do 23. januara - navela je Filipović.
Ona dodaje da djelo koje se osumnjičenima stavlja na teret nije krivično djelo, te da je rješenje suda o produženju mjere pritvora nezakonito.
Odbrana će na rešenje suda uložiti žalbu.
Oni su uhapšeni 24. novembra zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na registarskim tablicama.
Mladićima je 26. novembra određen pritvor za krivično djelo izazivanje razdora i netrpeljivosti, dok su advokati na odluku suda podnijeli žalbu.

Trojica Nikšićana zbog natpisa "Kosovo je Srbija" ostaju u pritvoru do 23. januara

Nekadašnji sudija i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Milorad Gogić ocijenio je neprihvatljivim izmjene Zakona o krivičnom postupku u dijelu trajanja pritvora.&nbsp;
- Prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku predložene su izmjene zakonika u dijelu trajanja pritvora, čijim usvajanjem bi se, za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina kao i za krivična djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zakona, na obrazloženi predlog državnog tužioca, pritvor mogao produžiti za još dvije godine, a takođe, predložene izmjene predviđaju i da protiv ovakvog rješenja kojim se produžava pritvor žalba nije dozvoljena. Tako postavljen predlog pravno je neprihvatljiv i, još važnije, pravno neshvatljiv - naveo je Gogić u saopštenju za javnost.
On je ocijenio da se predloženom zabranom izjavljivanja žalbe na odluku kojom sud odlučuje o nečijoj slobodi najgrublje krši i samo pravo na odbranu, koje je, kako kaže, mnogo šira kategorija od prava na pravni lijek i krivični postupak se svodi na srednjovjekovno-inkvizicijski, "u kom okrivljeni ostaje ne samo bez slobode, već čini se pada u zaborav sistema u kom, tako, nema ni dušu ni prava, kao što ima svaki čovjek koji je, iako pritvoren, i dalje čovjek. S pravom da, ukoliko se i nađe u pritvoru, vjeruje da će se isti jednom i završiti".
Dalje, kako dodaje, govoreći o produženju i kontroli pritvora nakon &nbsp;podizanja optužnice, mimo rokova koji su jasno propisani članom 179 st 1 Zakonika o krivičnom postupku, tačnije o predlogu da pritvor za pojedina krivična djela može trajati još duže, a najduže još dvije godine, dakle ukupno pet godina, ovakvom predlogu moglo bi se prigovoriti u dijelu ustavnosti, zakonitosti, ali prije svega i najvažnije, u dijelu humanosti.
- Sam duh i obrazloženje ovakvog, pravno govoreći, apsurdnog predloga, u srži, sadrži niz opominjućih činjenica- da se u cilju pomoći sudu da svoj posao ne vrši i ne završava sudjenjem u razumnom roku, što je jedno od osnovnih postulata pravde, produžava pritvor zbog- kako je to navedeno, kompleksnog sudskog postupka pretežno u krivičnim djelima organizovanog kriminala, u kojima, tačno je, često postoji veći broj okrivljenih, veliki broj svjedoka ili obiman dokazni materijal, ali nesporno mora postojati znanje i iskustvo postupajućih sudija da se, i bez neopravdanog produžavanja pritvora, krivični postupak okonča u za to sadašnjim zakonom propisanim rokovima. Jasnije govoreći, ukoliko postupajući sud nije donio prvostepenu odluku u roku od tri godine od podizanja optužnice, kako to predviđa Zakonik o krivičnom postupku, ta krivica je na sudu i ne smije se pripisivati okrivljenom- a predloženim rješenjem da se pritvor i nakon ovoga može produžiti za još dvije godine, liči na krivicu ili još tačnije- na kaznu za nešto za šta možda on i nije kriv, od čega ga jasno i štiti prezumpcija nevinosti - istakao je Gogić.
On je podsjetio da je Ustavni sud prije desetak godina kao neustavnu ukinuo dio odredbe člana 175 st 1 tačka 4 Zakona o krivičnom postupku, kojom je bilo propisano da se, kada su u pitanju krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža kazna, &nbsp;a djelo je naročito teško zbog posljedice ili načina izvršenja, pritvor može odrediti i pridužiti i zbog remećenja javnog reda i mira.
- S obzirom na proizvoljnost koju je ovakvo zakonsko rješenje nosilo sa sobom, Ustavni sud je tada problematizovao remećenje javnog reda i mira kao uslova koji bi, kao procesni kriterijom za određivanje pritvora, onda ispunjavalo svako učinjeno krivično djelo, što bi dovelo do svođenja pritvora na neizostavni dio krivičnog postupka, suprotno od onoga što on jeste i mora da bude- mjera &nbsp;kojom se obezbjedjuje nesmetano vođenje kirivičnog postupka i prisustvo okrivljenog u samom krivičnom postupku, ali isključivo onda kada se, kako to jasno i zakon navodi, ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom - navodi Gogić.
Takođe, on napominje da sam Ustav Crne Gore u članu 30 određuje da lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo može biti zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka.
- Predlogom da protvor nakon podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude za određena krivična djela može trajati pet, a ne, kao sada, tri godine, direktno bi se prekršio član 32 Ustava Crne Gore, koji garantuje da svako ima pravo na suđenje u razumnom roku. Isto je garantovano i Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku - istakao je Gogić.
Prema njegovim riječima, suđenje u razumnom roku nije unaprijed mjerljiva kategorija, a prilikom određivanja njene ustavnopravne i konvencijske prihvatljivosti potrebno je, navodi on, proći kroz cjelokupan sudski proces, pa samo određenje da pritvor može tajati i do pet godina nosi sa sobom opasnost od stvaranja takozvanih lijenih sudova, u kojima okrivljeni više ne bi bilo okrivljeni već žrtva sudske dinamike vođenja krivičnog postupka.
- Kao pravo koje je u suštini sastavni dio pravde, suđenje u razumnom roku osim Evropskom konvenijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, prepoznato je u najvažnim međunardonim dokumentima koja se bave zaštitom ljudskih prava: Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima ali i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima - rekao je on.
Ipak, napominje, u samoj Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ovo pravo postavljeno je najšire- kao neodvojivi dio prije svega pravičnog postupka- u kojima okrivljeni dužinom trajanja postupka ne smije dobiti status žrtve.
- I dok nadležni predlažu izmjene Zakonika o krivičnom postupku kojima ne pomažu ni sudu, ni postupku, a najmanje pomažu okrivljenom, kao odbrana čovjeka za koju se kao odgovorni građani i pravnici moramo izboriti ostaje ona zadnje pomenuta teza u ovom pravnom tumačenju- humanost. U sjećanju na dane kada sam kao istražni sudija sate i dane provodio u sudnicama tada Opštinskog suda Titograd, Osnovnog suda u Podgorici i Višeg suda u Podgorici, razmišljajući da li su pored materijalnog ispunjeni i procesni uslovi za određivanje pritvora okrivljenom, ostaje samo čovjek- taj teški ljudski trenutak u kom okrivljeni shvati da više nije slobodan, dok potpisuje dostavnicu kojom potvrđuje da je primio rješenje o određivanju pritvora, tvrdim, u sebi okaje sva krivična djela ovog svijeta koja, makar još uvijek ne dokazano, u tom &nbsp;trenutku nije ni počinio - dodao je Gogić.
On je stava da ovakvim zakonskim rješenjem okrivljeni ostaje usamljen.
- Ostaje u raljama Andrićevog junaka, kom, svjestan da je zakonom unaprijed obesmišljena njegova borba, u pritvorenoj slobodi koja, ako se i završi nakon pet godina, više nikada neće biti sloboda, i bez izrečene kazne unaprijed presuđuje hladno lice Latifage- Karađoza riječima: "Pod mojom lipom zaista nema hlada" - zaključio je Gogić.

Gogić: Pravno neprihvatljivo produženje pritvora na pet godina

Jedan od osumnjičenih za brutalni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, član obezbjeđenja kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića, Ljubiša Dukić pušten je na slobodu. On je pušten da se brani sa slobode odlukom Krivičnog vijeća Osnovnog suda u Podgorici. Prema informacijama Portala ETV, ni postupajuća tužiteljka u predmetu Romina Vlahović, ni rukovodilac u Osnovnom državnom tužilaštvu Duško Milanović nijesu bili upoznati s ovom odlukom. Bećirović i drugi član njegovog obezbjeđenja Mladen Mijatović, prema odluci ovog vijeća, ostaju u pritvoru. Kako se navodi u saopštenju Osnovnog suda, Krivično vijeće djelimično je uvažilo žalbu branioca osumnjičenih, advokata Danila Mićovića, pa je preinačilo rješenje sudije za istragu na način što je ukinut privor protiv Dukića i on je odmah pušten na slobodu.&nbsp; - Istim rješenjem odlučeno je da u odnosu na osumnjičene Bećirovića i Mijatovića rješenje sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici ostaje neizmijenjeno, što znači da će oni ostati u pritvoru - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ljubo Dukić"> <figcaption>Dovođenje Ljuba Dukića na saslušanje u ODT(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  Kako dodaju, odlučujući po žalbi branioca osumnjičenih, Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su oba osumnjičena osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje. - Prema ocjeni Vijeća, u konkretnom postoje razlozi i naročite okolnosti koje opravdavaju zaključak sudije za istragu da bi u slučaju puštanja na slobodu osumnjičeni Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi osumnjičeni Mijatović mogao u slučaju boravka na slobodi ponoviti krivično djelo. Osim toga, u daljem toku postupka je potrebno saslušati svjedoka u odosu na kojeg postoji opravdana bojazan da bi osumnjičeni mogli uticati, zbog čega je Vijeće sudije za istragu pravilno odlučio kada je ovim osumnjičenima odredio pritvor, zbog opasnosti od uticanja - navodi se u saopštenju. Sa druge strane, kako su kazali, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, ne može utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje. - Iskaz oštećene u dijelu kojim se navodi da je i ovaj osumnjičeni udario njenog sina nije potvrđen ostalim prikupljenim dokazima, iz kojih proizilazi da je Dukić moguće ostvario kontakt sa oštećenim prilikom razdvajanja lica koja se tuku, što je životno prihvatljivo i takav kontakt se za sada ne može cijeniti kao radnja koja predstavlja obilježje bića krivičnog djela nasilničko ponašanje - naveli su iz Osnovnog suda.&nbsp; Ovo posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane. - Te da je na kraju upravo on štitio oštećenu Raičković od ostalih osumnjičenih, a što ni sama oštećena ne spori u svom iskazu. Osim toga, nakon što je Dukiću određen pritvor od sudije za istragu, saslušan je još jedan svjedok koji je potvrdio navode njegove odbrane, ističući da je siguran da Dukić ni u kom trenutku nije zadavao udarac oštećenom sinu Raičković - kazali su iz Osnovnog suda. Kako samo navodi Raičković, kako su naveli, u ovom trenutku predstavljaju jedini dokaz protiv Dukića, to je Vijeće cijenilo da su bili dovoljni za utvrđivanje osnova sumnje po kojem je osumnjičenom određeno zadržavanje. - Ali ne i za postojanje kvaliteta dokazne građe koja bi ukazivala na postojanje osnovane sumnje koja je nužna da bi osumnjičenom odredio pritvor. Kod ovako nesporno utvrđenog činjeničnog stanja, po ocjeni vijeća se ne može zaključiti da je osumnjičeni Dukić osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo koje mu je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stavilo na teret - zaključili su iz Osnovnog suda u Podgorici.&nbsp;

Šokantno: Jedan od osumnjičenih za napad na novinarku Pobjede Ljubiša Dukić pušten na slobodu

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: produzenje-pritvora