Trojica Nikšićana, od kojih su dvojica vojnici Vojske Crne Gore R. K. i D. L, kao i crnogorski državljnin M. J, koji su sa tablicama "Kosovo je Srbija" na automobilu otišli u manastir Visoki Dečani, ostaju u pritvoru do 23. januara.
Ovo je za Kosovo onlajn potvrdila njihova advokatica Jovana Filipović, koja je kazala da im je Osnovni sud u Prištini produžio pritvor za još mjesec.
- Danas smo dobili rješenje specijalnog odeljenja Osnovnog suda u Prištini kojim se mjera sudskog pritvora produžava Rajku Krivokapiću, Marinku Jovanoviću i Dragutinu Lalatoviću i to na period od mjesec, odnosno do 23. januara - navela je Filipović.
Ona dodaje da djelo koje se osumnjičenima stavlja na teret nije krivično djelo, te da je rješenje suda o produženju mjere pritvora nezakonito.
Odbrana će na rešenje suda uložiti žalbu.
Oni su uhapšeni 24. novembra zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na registarskim tablicama.
Mladićima je 26. novembra određen pritvor za krivično djelo izazivanje razdora i netrpeljivosti, dok su advokati na odluku suda podnijeli žalbu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trojica Nikšićana zbog natpisa "Kosovo je Srbija" ostaju u pritvoru do 23. januara

Nekadašnji sudija i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Milorad Gogić ocijenio je neprihvatljivim izmjene Zakona o krivičnom postupku u dijelu trajanja pritvora.&nbsp;
- Prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku predložene su izmjene zakonika u dijelu trajanja pritvora, čijim usvajanjem bi se, za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina kao i za krivična djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zakona, na obrazloženi predlog državnog tužioca, pritvor mogao produžiti za još dvije godine, a takođe, predložene izmjene predviđaju i da protiv ovakvog rješenja kojim se produžava pritvor žalba nije dozvoljena. Tako postavljen predlog pravno je neprihvatljiv i, još važnije, pravno neshvatljiv - naveo je Gogić u saopštenju za javnost.
On je ocijenio da se predloženom zabranom izjavljivanja žalbe na odluku kojom sud odlučuje o nečijoj slobodi najgrublje krši i samo pravo na odbranu, koje je, kako kaže, mnogo šira kategorija od prava na pravni lijek i krivični postupak se svodi na srednjovjekovno-inkvizicijski, "u kom okrivljeni ostaje ne samo bez slobode, već čini se pada u zaborav sistema u kom, tako, nema ni dušu ni prava, kao što ima svaki čovjek koji je, iako pritvoren, i dalje čovjek. S pravom da, ukoliko se i nađe u pritvoru, vjeruje da će se isti jednom i završiti".
Dalje, kako dodaje, govoreći o produženju i kontroli pritvora nakon &nbsp;podizanja optužnice, mimo rokova koji su jasno propisani članom 179 st 1 Zakonika o krivičnom postupku, tačnije o predlogu da pritvor za pojedina krivična djela može trajati još duže, a najduže još dvije godine, dakle ukupno pet godina, ovakvom predlogu moglo bi se prigovoriti u dijelu ustavnosti, zakonitosti, ali prije svega i najvažnije, u dijelu humanosti.
- Sam duh i obrazloženje ovakvog, pravno govoreći, apsurdnog predloga, u srži, sadrži niz opominjućih činjenica- da se u cilju pomoći sudu da svoj posao ne vrši i ne završava sudjenjem u razumnom roku, što je jedno od osnovnih postulata pravde, produžava pritvor zbog- kako je to navedeno, kompleksnog sudskog postupka pretežno u krivičnim djelima organizovanog kriminala, u kojima, tačno je, često postoji veći broj okrivljenih, veliki broj svjedoka ili obiman dokazni materijal, ali nesporno mora postojati znanje i iskustvo postupajućih sudija da se, i bez neopravdanog produžavanja pritvora, krivični postupak okonča u za to sadašnjim zakonom propisanim rokovima. Jasnije govoreći, ukoliko postupajući sud nije donio prvostepenu odluku u roku od tri godine od podizanja optužnice, kako to predviđa Zakonik o krivičnom postupku, ta krivica je na sudu i ne smije se pripisivati okrivljenom- a predloženim rješenjem da se pritvor i nakon ovoga može produžiti za još dvije godine, liči na krivicu ili još tačnije- na kaznu za nešto za šta možda on i nije kriv, od čega ga jasno i štiti prezumpcija nevinosti - istakao je Gogić.
On je podsjetio da je Ustavni sud prije desetak godina kao neustavnu ukinuo dio odredbe člana 175 st 1 tačka 4 Zakona o krivičnom postupku, kojom je bilo propisano da se, kada su u pitanju krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža kazna, &nbsp;a djelo je naročito teško zbog posljedice ili načina izvršenja, pritvor može odrediti i pridužiti i zbog remećenja javnog reda i mira.
- S obzirom na proizvoljnost koju je ovakvo zakonsko rješenje nosilo sa sobom, Ustavni sud je tada problematizovao remećenje javnog reda i mira kao uslova koji bi, kao procesni kriterijom za određivanje pritvora, onda ispunjavalo svako učinjeno krivično djelo, što bi dovelo do svođenja pritvora na neizostavni dio krivičnog postupka, suprotno od onoga što on jeste i mora da bude- mjera &nbsp;kojom se obezbjedjuje nesmetano vođenje kirivičnog postupka i prisustvo okrivljenog u samom krivičnom postupku, ali isključivo onda kada se, kako to jasno i zakon navodi, ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom - navodi Gogić.
Takođe, on napominje da sam Ustav Crne Gore u članu 30 određuje da lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo može biti zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka.
- Predlogom da protvor nakon podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude za određena krivična djela može trajati pet, a ne, kao sada, tri godine, direktno bi se prekršio član 32 Ustava Crne Gore, koji garantuje da svako ima pravo na suđenje u razumnom roku. Isto je garantovano i Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku - istakao je Gogić.
Prema njegovim riječima, suđenje u razumnom roku nije unaprijed mjerljiva kategorija, a prilikom određivanja njene ustavnopravne i konvencijske prihvatljivosti potrebno je, navodi on, proći kroz cjelokupan sudski proces, pa samo određenje da pritvor može tajati i do pet godina nosi sa sobom opasnost od stvaranja takozvanih lijenih sudova, u kojima okrivljeni više ne bi bilo okrivljeni već žrtva sudske dinamike vođenja krivičnog postupka.
- Kao pravo koje je u suštini sastavni dio pravde, suđenje u razumnom roku osim Evropskom konvenijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, prepoznato je u najvažnim međunardonim dokumentima koja se bave zaštitom ljudskih prava: Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima ali i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima - rekao je on.
Ipak, napominje, u samoj Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ovo pravo postavljeno je najšire- kao neodvojivi dio prije svega pravičnog postupka- u kojima okrivljeni dužinom trajanja postupka ne smije dobiti status žrtve.
- I dok nadležni predlažu izmjene Zakonika o krivičnom postupku kojima ne pomažu ni sudu, ni postupku, a najmanje pomažu okrivljenom, kao odbrana čovjeka za koju se kao odgovorni građani i pravnici moramo izboriti ostaje ona zadnje pomenuta teza u ovom pravnom tumačenju- humanost. U sjećanju na dane kada sam kao istražni sudija sate i dane provodio u sudnicama tada Opštinskog suda Titograd, Osnovnog suda u Podgorici i Višeg suda u Podgorici, razmišljajući da li su pored materijalnog ispunjeni i procesni uslovi za određivanje pritvora okrivljenom, ostaje samo čovjek- taj teški ljudski trenutak u kom okrivljeni shvati da više nije slobodan, dok potpisuje dostavnicu kojom potvrđuje da je primio rješenje o određivanju pritvora, tvrdim, u sebi okaje sva krivična djela ovog svijeta koja, makar još uvijek ne dokazano, u tom &nbsp;trenutku nije ni počinio - dodao je Gogić.
On je stava da ovakvim zakonskim rješenjem okrivljeni ostaje usamljen.
- Ostaje u raljama Andrićevog junaka, kom, svjestan da je zakonom unaprijed obesmišljena njegova borba, u pritvorenoj slobodi koja, ako se i završi nakon pet godina, više nikada neće biti sloboda, i bez izrečene kazne unaprijed presuđuje hladno lice Latifage- Karađoza riječima: "Pod mojom lipom zaista nema hlada" - zaključio je Gogić.

Gogić: Pravno neprihvatljivo produženje pritvora na pet godina

Jedan od osumnjičenih za brutalni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, član obezbjeđenja kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića, Ljubiša Dukić pušten je na slobodu. On je pušten da se brani sa slobode odlukom Krivičnog vijeća Osnovnog suda u Podgorici. Prema informacijama Portala ETV, ni postupajuća tužiteljka u predmetu Romina Vlahović, ni rukovodilac u Osnovnom državnom tužilaštvu Duško Milanović nijesu bili upoznati s ovom odlukom. Bećirović i drugi član njegovog obezbjeđenja Mladen Mijatović, prema odluci ovog vijeća, ostaju u pritvoru. Kako se navodi u saopštenju Osnovnog suda, Krivično vijeće djelimično je uvažilo žalbu branioca osumnjičenih, advokata Danila Mićovića, pa je preinačilo rješenje sudije za istragu na način što je ukinut privor protiv Dukića i on je odmah pušten na slobodu.&nbsp; - Istim rješenjem odlučeno je da u odnosu na osumnjičene Bećirovića i Mijatovića rješenje sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici ostaje neizmijenjeno, što znači da će oni ostati u pritvoru - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ljubo Dukić"> <figcaption>Dovođenje Ljuba Dukića na saslušanje u ODT(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  Kako dodaju, odlučujući po žalbi branioca osumnjičenih, Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su oba osumnjičena osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje. - Prema ocjeni Vijeća, u konkretnom postoje razlozi i naročite okolnosti koje opravdavaju zaključak sudije za istragu da bi u slučaju puštanja na slobodu osumnjičeni Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi osumnjičeni Mijatović mogao u slučaju boravka na slobodi ponoviti krivično djelo. Osim toga, u daljem toku postupka je potrebno saslušati svjedoka u odosu na kojeg postoji opravdana bojazan da bi osumnjičeni mogli uticati, zbog čega je Vijeće sudije za istragu pravilno odlučio kada je ovim osumnjičenima odredio pritvor, zbog opasnosti od uticanja - navodi se u saopštenju. Sa druge strane, kako su kazali, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, ne može utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje. - Iskaz oštećene u dijelu kojim se navodi da je i ovaj osumnjičeni udario njenog sina nije potvrđen ostalim prikupljenim dokazima, iz kojih proizilazi da je Dukić moguće ostvario kontakt sa oštećenim prilikom razdvajanja lica koja se tuku, što je životno prihvatljivo i takav kontakt se za sada ne može cijeniti kao radnja koja predstavlja obilježje bića krivičnog djela nasilničko ponašanje - naveli su iz Osnovnog suda.&nbsp; Ovo posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane. - Te da je na kraju upravo on štitio oštećenu Raičković od ostalih osumnjičenih, a što ni sama oštećena ne spori u svom iskazu. Osim toga, nakon što je Dukiću određen pritvor od sudije za istragu, saslušan je još jedan svjedok koji je potvrdio navode njegove odbrane, ističući da je siguran da Dukić ni u kom trenutku nije zadavao udarac oštećenom sinu Raičković - kazali su iz Osnovnog suda. Kako samo navodi Raičković, kako su naveli, u ovom trenutku predstavljaju jedini dokaz protiv Dukića, to je Vijeće cijenilo da su bili dovoljni za utvrđivanje osnova sumnje po kojem je osumnjičenom određeno zadržavanje. - Ali ne i za postojanje kvaliteta dokazne građe koja bi ukazivala na postojanje osnovane sumnje koja je nužna da bi osumnjičenom odredio pritvor. Kod ovako nesporno utvrđenog činjeničnog stanja, po ocjeni vijeća se ne može zaključiti da je osumnjičeni Dukić osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo koje mu je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stavilo na teret - zaključili su iz Osnovnog suda u Podgorici.&nbsp;

Šokantno: Jedan od osumnjičenih za napad na novinarku Pobjede Ljubiša Dukić pušten na slobodu

Izmjene Zakonika o krivičnom postupku kojima se predviđa da osoba može ostati u pritvoru do pet godina u slučaju neizricanja prvostepene presude djeluju kao ad hoc rješenje koje treba da umiri javnost, ocijenio je advokat i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.
On je ukazao da je bilo slučajeva da je pritvor znao da traje desetak godina, i da je odredba kojom se on ograničava na tri godine uvedena kao sredstvo zaštite koje je trebalo da prevenira kršenja Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Sekulović je rekao da ne vidi posebnu vrijednost u tome što se rok produžava.
- Više mi djeluje kao ad hoc rješenje koje treba da umiri javnost - kazao je Sekulović agenciji MINA.
On smatra da je, ako se išlo u izmjene, onda taj rok trebalo u potpunosti izbrisati.
Fokus, kako je istakao Sekulović, ne treba da bude na ovome, nego da pritvori traju što kraće, da su optužnice dobro napisane, da ima ko da sudi i da se oduzima imovina stečena kriminalnom djelatnošću.
- Bojim se da će sudovi po inerciji produžavati pritvore, da će njihove odluke ukidati Ustavni sud, a da će njegove odluke suštinski biti bez pravnog dejstva i tako u krug - rekao je Sekulović.
Komentarišući optužbe Sudskog savjeta sa jedne i Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije sa druge strane, nakon što su u Podgorici ubijene dvije osobe koje su puštene iz pritvora zbog neizricanja presude u zakonskom roku od tri godine, Sekulović je rekao da se, kada se desi ovakav tragičan događaj koji uznemiri cjelokupnu javnost, pokušava sanirati šteta.
On je kazao da izvršno-upravna vlast, konkretnije Vlada i bezbijednost sektor, sa jedne, i pravosuđe sa druge strane, iznose argumente koji treba da javnost ubijede da problem nije primarno u njihovom dvorištu.
- Tako nas ubjeđuju da je pritvor isto što i kazna zatvora, da nema dovoljno sudija i sudnica, da su optužnice loše napisane i/ili politizovane i slično - naveo je Sekulović.
Ono sto nama treba jeste najširi drustveni dogovor da mafija nije jača od države, a da će država funkcionisati na principu vladavine prava.
Ne treba nam, istakao je Sekulović, politizacija, egzibicionizam i površnost.
- Ovo je moguće jedino ako dugogodišnje zarobljavanje države nije uzelo toliko maha da ne postoji zdravo društveno i političko tkivo koje nas može iščupati iz ovoga - dodao je on.
On je kazao da se bez jasnog i iskrenog društvenog konsenzusa ne može izaći iz ove situacije, te da je sve drugo stanje poluhaosa.
Sekulić je naveo da zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 i 24 zavisiti od toga koliko je ozbiljna namjera da se od Crne Gore napravi moderno i zdravo društvo.
- Ako ovo bude uvod u dodatne anomalije, gdje će suđenja trajati u nedogled, pod uslovom da ima ko da sudi, ili gdje će se stvari stavljati pod tepih sve dok imate dovoljno argumenata da krivicu prebacite da nekog drugog, mi ćemo tapkati u mjestu - rekao je Sekulović.
On je kazao da svi treba da dignu glas i pokažu spremnost da se otvoreno priča o problemu.
- Argumentovan dijalog nam je nasušno potreban.Tako se kreće u rješavanje - rekao je Sekulović.

Sekulović: Produženje roka za pritvor ad hoc rješenje kako bi se umirila javnost

Potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković ukazala je da se prijedlogom da pritvor može trajati do pet godina krše sve preporuke Evropskog suda i konvencije o ljudskim pravima po pitanju suđenja u razumnom roku na kojem insistira i Evropska komisija.
- Potpredsjednik Vlade i kordinator bezbjedonosnih službi Aleksa Bečić gromoglasno najavi izmjenu krivičnog zakonika u dijelu člana koji predviđa da lice lišeno slobode ostaje u pritvoru do tri godine, u slučaju neizricanja prvostepene presude, on predlaže da se to produži na pet godina. To znači da se suđenje u razumnom roku pomjera - navela je Marković dodajući da se ova inicijativa ne može izvesti a da se o tom pitanju ne izjasni Venecijanska komisija.
Ovim se, kako je naglasila, krše sve kovencije o ljudskim pravima, a koje se tiču upravo suđenja u razumnom roku.
- Ovo se radi samo da bi se Bečić zaklonio iza navodno naknadnih i brzopletih odluka, a ustvari neće da prizna da je odgovoran za sva ova dešavanja u Crnoj Gori i sada to pokušava prebaciti na sudije koje nemaju nikakve uslove za rad i kojih nema u dovoljnoj mjeri da presuđuju u roku koji im je dat. Umjesto da on kao vlast podrži sudsku granu, Bečić trazi rješenja samo da bi druge okrivio za svoju nesposobnost i nesposobnost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića - ocijenila je Marković.

Marković: Bečić pokušava da prebaci odgovornost na sudije, prijedlogom o produženju pritvora do pet godina krše se konvencije o ljudskim pravima

U zajednici sa hiljadu mudraca i deset budala, društvenu klimu neće određivati mudri, već ovi drugi.
14.11.
16.00 h
Svaki čovjek, posebno političar, najviše zna o sebi, jer samog sebe najbolje poznaje.
Ta samospoznaja tjera ga na pomisao da ostali nijesu njemu ravni.
Da su ajvani.
Ili da to nijesu, dok on ne otkrije da jesu.
Do tada će nositi u sebi promisao da nema prave odluke i istine - do njegove.
Evo, jedna žena iz jedne NVO o kojoj na osnovu ličnog iskustva imam mišljenje koje ću džentlmenski zadržati za sebe, reče danas da je neprihvatljivo držati nekoga u pritvoru pet godina. Kako to vlast predlaže.
Tako je spasila moj javno izrečeni identični stav o tome. Koji sam saopštio još ljetos.
Bio je i opasan.
Zato što su ovi iz vlasti mogli zbog toga da predlože da pritvor traje deset godina, nošeni mišlju da iza moje tvrdnje stoji duvanska, trafikantska, šljunkarska, šumska, pravosudna i ostala narko mafija.
Liječiti svoje neznanje i nesposobnost poput one zapljene cigareta u Slobodnoj carinskoj zoni u Baru, jer se nije znalo kako spriječiti legalne cigarete da izađu iz Zone i postanu nelegalne, koje Koprivica sada "spašava" pominjući Upravni i Vrhovni sud, zaboravljajući da postoji i Privredni sud, koji će o šteti, jer su u momentu zaplijene cigarete bile sto posto legalne, znači javno verifikovanje bolne nesposobnosti upravljanja državom.
Od koje se (nesposobnosti), hoće napraviti vrlina.
Život nam je dat da učimo. Nije - da se učimo.
Politike, posebno.
Učili su me književnici, filozofi, Berđajev, moji roditelji. Učiteljice su mi bile tuđe nafake, a među njima i moja.
Neki su zakasnili sa time.
Nijesu možda za jedno.
Da nas o jadu zabavljaju, dok ne nauče da nemaju mandat za taj luksuz.
P.S: U zajednici sa hiljadu mudraca i deset budala, društvenu klimu neće određivati mudri, već ovi drugi.
P.S 1: Ne reče Koprivica, da se vratim na duvan, ko će da ga uništi. Neka pica peć ili će biti brodom odvezene na mjesto gdje kažu oni što službeno gostuju u luci Bar.

Kako je spašen moj stav o pritvoru

Premijer Milojko Spajić ocijenio je na današnjoj pres konferenciji da je najveći problem u bezbjednosnom pogledu to što se ne donose prvostepene presude, ali i da sada nije vrijeme da se mjeri bilo čija odgovornost.
- Možete da zamislite koliko je teško, a naročito imajući u vidu da Uprava policije posluje u odnosu na izmjene Zakona o MUP-u ima dosta ograničene mogućnosti pratnje kriminalnih lica, a naročito imajući u vidu činjenicu da samo na Cetinju imamo preko 120 propadnika jednog ili drugog klana koji su potencijalne mete ili počinioci - rekao je on.
Dodatno je, podvlači, kompleksno nedonošenje prvostepenih presuda - a zbog toga, kako je rekao, trenutno je na slobodi 40 kriminalaca.
- Imali smo produktivnu i dugu diskusiju sinoć na Vijeću za nacionalnu bezbjednost i došli smo do zaključka operativnih koraka koji su zajednički: imali smo predstavnika opozicije predsjednika odbora za bezbjednost Filipa Adžića, predstavnike sudske vlasti i tužilaštva i svi smo se složili. Jedan od koraka je zakon koji je PES predložio juče: onemogućavanje zloupotrebe advokata u postupku koji se vodi pred sudom - naveo je Spajić.
Ovo, kaže, nije samo stav izvršne vlasti nego svih koji su sinoć bili na Vijeću za nacionalnu bezbjednost.
- To ne znači da će bilo ko automatski dobiti pet godina pritvora. To je maksimalno koliko neko može da dobije i isključivo za najteža krivična djela. To je strategija koja će da promijeni dosadašnju strategiju advokata da odugovlače proces. Na primjer: ako se jedan od okrivljenih ne pojavi - nema ročišta. Zbog te slabosti sistema imamo situaciju kakvu imamo - smatra Spajić.
<h2>Molba parlamentu da usvoji izmjene KZ - da bi se pritvor mogao produžavati do pet godina</h2>
Ti ljudi su, cijeni Spajić, najbezbjedniji upravo u zatvoru.
- Kada izađu postaju meta. Jedan od dvojice koji su ubijeni skoro, izašao je iz zatvora prije 15 dana jer nije bilo presude - istakao je Spajić.
On je zamolio parlament da usvoji prijedlog poslanika PES-a - kojim je predviđeno da se pritvor može produžiti i do pet godina, a ne maksimalno tri kako je sada moguće, sve dok nema prvostepene presude.
- Nadam se da će parlament imati više svijesti nakon nemilih događaja. Ukoliko bilo ko od predstavnika poslaničkih klubova ima zamjerku, može direktno sa mnom da razgovara i da ubijedim svakoga da je ovaj zakon dobar - poručio je Spajić.
<h2>Preispitivanje odgovornosti - kad bude vrijeme za to</h2>
Poručio je da će sva odgovornost biti preispitana - ali kad bude vrijeme za to.
Kada se završi slučaj Alije Balijagića koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj u bjelopoljskom selu, a kojeg naša i srpska policija potražuju još od 25. oktobra, i nedonošenje presuda, premijer misli da će biti bolja situacija.
- Ne pada nam na pamet da u sred postupka naprimjer potrage za Balijagićem za traženje odgovornosti bilo koga. Podrobno ćemo preispitati to bez izuzetka. Od najnižeg do najvišeg nivoa. Imamo internu a MUP će imati i eksternu provjeru. MUP već ima odjeljenje koje to radi - poručio je Spajić dodajući da su zabrinuti zbog situacije sa Alijom Balijagićem.
Biće, tvrdi, vrlo transparentno.
- Doći će vrijeme za odgovornost. I ja sam frustriran, ali nije sada vrijeme da mjerimo odgovornost - naveo je Spajić.
Na pitanje je li država zakasnila sa reakcijom na sjeveru, nakon dvostrukog ubistva Madžgalja, premijer je podsjetio da su policija i Vojska tamo poslale 200 ljudi.
- Znate li šta znači odvojiti 200 ljudi za jedan slučaj? I ja sam pitao je li to zakašnjela reakcija, dobio sam odgovor, ali nije vrijeme sada za to. Imamo vremena da izmjerimo svačiju odgovornost. Nadamo se da će Balijagić biti uhapšen i da će biti vremena za ispitivanje odgovornosti, ali sada nije vrijeme da se to radi - rekao je Spajić, dodajući da ne brani nikoga u sistemu.
<h2>Izvršna spremna da pomogne sudskoj vlasti za bolje uslove</h2>
Rekao je da će se danas održati Sudski savjet na temu broja sudija, naročito u Specijalnom odjeljenju.
- Očekujemo pomak da se obezbijede dodatni kapaciteti. Izvršna vlast je spremna da pomogne sudskoj da se naprave uslovi u sudovima. Jedan od razloga je nedostatak sudija i operativnog drugog kadra. Sada gradimo institucije - naveo je Spajić.
Ministarstvo pravde je, kaže, već poslalo Evropskoj komsiiji i Savjetu Evrope koji će da riješe 90 odsto akutnih problema sudija.&nbsp;
- Jedna od njih su blok suđenja koja su bitna da ne bi odlagali suđenja. To treba da bude nema danas - ajmo sjutra. Izmjene zakona podrazumijevaju proceduru da se savjetujemo sa GREKO i Evropskom Komisijom. Ministar pravde nas je obavijestio i mislim da će ta reforma brzo da uslijedi - kazao je Spajić.
Imamo, naglašava, i problem oko Ustavnog suda.
- Koji je takođe poništavao pritvor: dva puta potvrdi, treći put ne. Da se to ne bi dešavalo potreban nam je predsjednik Ustavnog odbora. Insistiraću na tome - rekao je premijer.
<h2>Vanredno stanje ne bi doprinijelo situaciji</h2>
Na pitanje jesu li razmatrali uvođenje vanrednog stanja, premijer je pitao čemu bi to doprinijelo.
- Razumijem stav građana i potpuno se saosjećam sa njima, ali država radi sve što je u našoj moći i ubijeđen sam da će to dati rezultate. Tako ne bi doprinijeli situaciji na bilo koji način - istakao je on.

Anja Ivanović

Spajić: Ovo nije trenutak da se mjeri bilo čija odgovornost, nedonošenje prvostepenih presuda je najveći problem

U slučaju pritvora bivšeg visokog policijskog službenika Zorana Lazovića, nadležno tužilaštvo je predložilo određivanje pritvora po tački 4, ali sudija za istragu taj prijedlog odbio.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E rekao advokat odbrane Stefan Jovanović.&nbsp;
&nbsp;- Nakon toga po žalbi nadležnog tužilaštva krivično vijeće je potvrdilo stav sudije za istragu i našlo da pritvor po tom osnovu treba odrediti tek nakon nekog određenog vremena. Tu tačku četiri je, hajde da kažem, na mala vrata uveo Apelacioni sud Crne Gore, potpuno protivno onome što Zakonik propisuje. Na osnovu istih okolnosti na osnovu kojih smo imali pravosnažno rješenje da ta tačka nije neophodna i da zbog toga Zoran Lazović ne treba da bude u pritvoru, nakon nekog vremena, onako na jedan volšeban način, mi smo dobili sljedeću situaciju, a to je da na osnovu istih tih okolnosti, ipak, ta tačka treba da stoji, što je apsolutno nepoznato u sudskoj praksi da se uopšte desilo - objasnio je Jovanović.
Vrhovni sud je bio dužan, kaže on, da odluku kojom je ispravljena greška, u određivanju pritvora, dostavi advokatima, ali to se, kako kaže, nije desilo.&nbsp;
- Nikakva odluka Vrhovnog suda Crne Gore, kojom je neka greška ispravljena, odbrani, ni dan danas nije dostavljena. Tužilaštvo goni! Kada je podnijet predlog za produženje pritvora, o kojem je odlučivao Vrhovni sud Crne Gore, čak ni tužilac, koji goni Zorana Lazovića, nije naveo okolnost koju je je Vrhovni sud uzeo u svom rješenju kao otežavajuću, a to je ono famozno skidanje zabrane dvojici srbijanskih državljana, nakon čega su oni, navodno, počinili teška krivična djela na štetu crnogorskih državljana. To se apsolutno nije desilo, jedan ogroman vremenski razmak je između ta dva događaja je postojao, pa se sada postavlja pitanje otkud sudijama Vrhovnog suda takav stav, otkud sudijama Vrhovnog suda takvo utvrđenje, ako ni tužilac u tom pravcu ne predlaže, ako ni tužilac ne tvrdi, kako su sudije mogle doći do tog utvrđenja?! A onda, nakon podnošenja krivične prijave, od strane kolege Zorana Piperovića, mi smo imali donošenje tog nekog ispravljenog rješenja, koje ni dan danas odbrana nije dobila - rekao je Jovanović.
Očigledno je, cijeni on, da je tužilac imao na raspolaganju to rješenje.
- Jer opet smatram da je bio dužan da pozove prijavljena lica, da ih sasluša na prijavljene okolnosti, a da tek nakon toga donese sud o sudbini te krivične prijave - dodao je advokat.
Kad predsjednik Višeg suda kaže da su mediji mogli uticati na pojedine odluke sudija, advokat kaže da je u tom slučaju svaki komentar suvišan, jer i nije to samo uticaj medija, već i, dodaje on, politike.&nbsp;
- Živimo u takvim okolnostima gdje je pravo javnosti nesporno da zna, i javnost treba da zna, ali način na koji se izvještava, ili što je još bitnije, tajming, definitivno dogovore neke stvari. Ako predsjednik Višeg suda u Podgorici ne može tu mogućnost da isključi, neću je ni ja isključivati, pogotovu u predmetima koji su u fokusu te iste javnosti. U slučaju Zorana Lazovića, mislim da je to definitivno imalo uticaja, ne znam ko je očekivao ono veče kad se odlučivalo o prijedlogu tužilaštva da li će se odrediti pritvor Zoranu Lazoviću ili ne, ja ne znam ko je očekivao u onoj atmosferi da se taj pritvor ne odredi, upravo zbog razloga koji su navedeni - poručuje Jovanović.&nbsp;
<h2>Lazović posljednja osoba na planeti koja bi se dala u bjekstvo</h2>
&nbsp;Na sjutrašnjem ročištu povodom kontrole optužnog akta, protiv Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, objašnjava Jovanović, ukazaće se na sve ono što ide u korist optuženog.&nbsp;
- Iznijeće se argumentacija koja opovrgava tezu optužbe, i svakako da će se ukazati na mogućnost na izricanje neke od alternativnih mjera, što je odbrana činila i tokom faze istrage. Okolnosti za određivanje pritvora treba cijeniti od slučaja do slučaja. Okolnosti u slučaju Zorana Lazovića su takve da je njemu bio određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Te okolnosti je praksa vrlo jasno normirala, precizirala. Zoran Lazović je mjesec dana prije nego što je uhapšen, ja sam to govorio, ja ću to uvijek isticati, obavijestio kako specijalnog državnog tužioca, tako i vrhovnog državnog tužioca da zna da mu se sprema filmsko hapšenje, kako mu je poručeno, da on stoji na raspolaganju državnim organima, da je dovoljno da ga okrenu na broj telefona ili da ga potraže na njegovoj adresi - naveo je on.
Upravo postupajući na takav način Zoran Lazović je, kaže Jovanović, ukazao da nema takozvane opasnosti od bjekstva.
- I uprkos svemu tome njemu je određen pritvor, upravo iz onih razloga koji su navedeni. Zoran Lazović je, ljudski i profesionalno tvrdim to, posljednja osoba na planeti Zemlji, koja bi ostavila svoju porodicu i dala se u bjekstvo, niti za tim ima potrebe, niti je takav čovjek - istakao je on.
&nbsp;Određivanje pritvora po tački 4 člana 175 Zakonika o krivičnom postupku je aktuelno u poslednje vrijeme, dodaje on, i definitivno, kako kaže, služi, da lica budu u pritvoru, bez ikakvog osnova.
- Stav predsjednika Višeg suda, nekoga ko je u specijalnom odjeljenju, koje se bavi organizovanim kriminalom, i svim onim predmetima koji su u fokusu javnosti, da postoji alternativa i toj famoznoj tački četiri. U pitanju su alternativne mjere koje sud može odrediti, a kojima bi se opet obezbjedila svrha nesmetanog vođenja postupka. Na primjer ako ne jemstvom, ja sam saglasan da se jemstvom ona ne može anulirati, ali mjerom zabrane napuštanja stana svakako da može. Od slučaja do slučaja te okolnosti treba cijeniti i na taj način treba djelovati - istakao je Jovanović.&nbsp;
Ako predsjednik Višeg suda u Podgorici ne može, kako je naveo, da isključi mogućnost uticaja medija na sudove, to neće činiti ni on, pogotovu, kako dodaje, u predmetima koji su u fokusu te iste javnosti.
<h2>Stav Radovića i Božovića da je previše pritvora - potvrda svega na što advokati ukazuju&nbsp;</h2>
Stav predsjednika Višeg suda Zorana Radovića i ministra pravde Bojana Božovića da je previše pritvora Jovanović smatra za potvrdu svega na što advokati odbrane ukazuju. Jer je, ističe on, pritvor postao kazna.&nbsp;
- Pritvor je samo jedna od mjera Zakonika o krivičnom postupku, čiji cilj da se obezbjedi aktivno učešće okrivljenog u postupku u smislu nesmetanog vođenja postupka. Nažalost taj pritvor je postao, kao što sam već rekao, kazna, i gotovo je pravilo da ga nadležna tužilaštva predlažu, odnosno da ga sudovi određuju, iako postoji niz drugih, takozvanih alternativnih mjera - rekao je Jovanović.
&nbsp;Politici nije mjesto u sudskim postupcima&nbsp;
Politika nastoji da izvrši određeni uticaj, smatra on, naročito u predmetima koji su od javnog interesa, i to na način, dodaje on, da političari utiču na birače, hvatajući se za neki sudski predmet koji je, kako kaže, u toku.&nbsp;
- Davanjem komentara, sugestija, pozdravljanjem akcija hapšenja, definitivno političari stvaraju određeni vid pritiska na sud, upravo postupajući na taj način - istakao je Jovanović.&nbsp;
Karakteristika izvršne vlasti u posljednje vrijeme je, smatra on, da stvaraju određeni vid pritiska na sudije u bilo kojoj fazi postupka.&nbsp;
&nbsp;- Stvaraju pritisak na sud u bilo kojoj fazi, i to od sudije za istragu u onoj fazi kad on treba da odluči da li će neko lice ići u pritvor ili ne, tako i u svim kasnijim fazama postupka kada se odlučuje o optužbi da li će se potvrditi, odnosno u krajnjem o krivici onog lica koje sjedi na optuženičkoj klupi - naglasio je Jovanović.&nbsp;
Da je kršenje pretpostavke nevinosti normirano kao krivično djelo, kaže on, tada političari ne bi pribjegavali onome čemu, kako kaže, danas pribjegavaju.&nbsp;
- Potreba javnosti jeste da zna, ali je vlast u Crnoj Gori, shodno Ustavu, vrlo jasno podijeljena i smatram da politici apsolutno nije mjesto u sudskim postupcima koji su aktivni, koji traju na način na koji se to danas, nažalost, dešava - poručio je Jovanović.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtDqu4gYik18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Vrhovni sud odbrani nikada nije dostavio ispravljeno rješenje za Lazovića

Odlukom Višeg suda, na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću produžen je pritvor zbog, pored ostalog, i „opasnosti od ponavljanja krivičnog djela“ , odnosno zloupotrebe službenog položaja - iako je Katnić uveliko u penziji &nbsp;i ne obnaša nijednu funkciju sa koje bi mogao zloupotrijebiti svoj položaj. Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović. - Ako je bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću pritvor produžen zbog ponavljanja krivičnog djela „zloupotreba službenog položaja“ - onda taj osnov za produženje pritvora ne postoji - jer Milivoje Katnić nije više službeno lice, odnosno nije više glavni specijalni tužilac; pa ne može ni ponoviti ovo krivično djelo - jasan je Radulović.&nbsp; Sa druge strane, i Katniću i bivšem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću pritvor je produžen zbog opasnosti od bjekstva. Osim toga što se radi o penzionerima, postupajući u predmetu, specijalni tužilac Miloš Šoškić, time implicira na bojazan da će oni ako izađu iz pritvora „utočište“ naći kod šefa kavačkog klana Radoja Zvicera - za kojeg brojne policije i tužilaštva država Balkana ne znaju na kojem se kontinentu skriva.&nbsp; Na pitanje Portala ETV smatra li da je ovaj osnov za produženje pritvora valjan, Radulović je rekao da je faktično pitanje postoji li opasnost od bjekstva kao drugi osnov za produženje pritvora - ali da je SDT, kao i Viši sud, u obavezi da u prijedlogu za određivanje ili produženje pritvora da obrazloženje i razloge za to. - U svakom slučaju, sud bi morao da cijeni sve okolnosti od značaja za produženje pritvora i u rješenju o produženju pritvora trebao bi dati obrazloženje i razloge za svoju odluku - dodao je Radulović. <h2>SUMNJA U POLITIČKE ILI DRUGE MOTIVE</h2> Specijalno državno tužilaštvo podiglo je prije dva dana optužnicu protiv Katnića i Lazovića tereteći ih, pored ostalog, i da su skidanuli zabranu ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine. Specijalna tužiteljka Sanja Jovićević saslušana je 20. juna ove godine u svojstvu svjedoka u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv Katnića i Lazovića i tada je pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem kazala da je nakon analize svih dokaza i podataka svojevremeno odbacila krivičnu prijavu protiv Zorana Lazovića i službenice Ministarstva unutrašnjih poslova koje su se upravo odnosile su se na ulazak Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsoskic-optuzuje-lazovica-i-katnica-iako-je-tuziteljka-jovicevic-2022-godine-odbacila-krivicne-prijave-za-isto-djelo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Iako je tada krivična prijava odbačena, a svjedokinja na to ukazala - SDT nije odustalo od ovih optužbi i protiv njih je podiglo optužnicu. <blockquote>Na kraju, sve eventualne protivrječnosti u optužbama tužilaštva u ovom, ali i u svim drugim predmetima, morao bi objektivno, stručno i nepristrasno da cijeni sud - poručio je Radulović ukazujući da je to razlog zašto je od izuzetnog značaja da imamo profesionalne i stručne sudije sa integritetom</blockquote> U tom kontekstu, Radulović je ukazao da je moguće da tužilaštvo odbaci krivičnu prijavu, a kasnije pokrene postupak - ali da, ako se u međuvremenu ne pribave drugi dokazi, ostaje sumnja da je odluka motivisana političkim ili nekim drugim razlozima. - Moguće je da tužilaštvo odbaci krivičnu prijavu, ali da kasnije ipak pokrene postupak. Ipak, ako se okolnosti nijesu promijenile, odnosno ako se u međuvremenu nijesu pribavili novi dokazi, ostaje utisak i sumnja da u takvim slučajevima prva ili druga odluka tužilaštva nije zasnovana na dokazima i da je motivisana političkim ili nekim drugim razlozima koji nemaju utemeljenja u zakonu i u činjeničnom stanju - ocijenio je advokat.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241013131012_485c7988af9a5b65584d1c13c21b5601ec2510cf6bc24f0826ce6ee6341b6d04.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241013131012_485c7988af9a5b65584d1c13c21b5601ec2510cf6bc24f0826ce6ee6341b6d04" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"> <figcaption>Veselin Radulović(Photo: HRA)</figcaption> </figure>  Iako je u istrazi saslušano više policijskih funkcionera, između ostalih: Milorad Žižić, Dragan Radonjić, Vesko Damjanović, Milovan Pavićević - koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska u Crnu Goru - tužilac Miloš Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću - ali i Milivoju Katniću da je ,,kao član kriminalne organizacije Radoja Zvicera, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim i medijskim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom“. Radulović na to kaže da bi sve eventualne nelogičnosti i neosnovanosti u optužbama državnog tužilaštva sud morao da cijeni adekvatno i u skladu sa zakonom.&nbsp; - Na kraju, sve eventualne protivrječnosti u optužbama tužilaštva u ovom, ali i u svim drugim predmetima, morao bi objektivno, stručno i nepristrasno da cijeni sud - zaključio je Radulović ukazujući da je to razlog zašto je od izuzetnog značaja da imamo profesionalne i stručne sudije sa integritetom.

Katniću neosnovano produžen pritvor zbog bojazni da će zloupotrijebiti položaj pošto više nije ni na jednoj funkciji

Odluka o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću je neosnovana - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović u izjavi za Portal ETV nakon što je Viši sud usvojio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da im se, nakon podizanja optužnice, pritvor ponovo produži i to po osnovu opasnosti od bjekstva, ponavljanja krivičnog djela, a u slučaju Lazovića i zbog „naročito teškog izvršenja krivičnog djela“.
Ona je izričita da je ova odluka proizvod medijskog pritiska sa ciljem da se politički i pravno progone nosioci najviših državnih funkcija prethodne vlasti kako bi se ona po svaku cijenu kriminalizovala.&nbsp;
- Takođe, očigledno je da je Specijalni državni tužilac zauzet brojanjem kućica krtole Milivoja Katnića, pa ne vidi leglo korupcije i kriminala koju vrši aktuelna vlast, čime još jednom potvrđuje da je ovo tužilaštvo - a što je jedan od njenih lidera Milan Knežević i potvrdio, formirano u Vladi kako bi slušalo i pratilo interes aktuelne vlasti - dodala je Milatović.
Demokratska partija socijalista nastaviće, poručuje ona, da se zalaže za nepristrasno i nezavisno pravosuđe koje neće biti partijsko-politički plijen.&nbsp;
- I koje neće biti sluga ni ovoj ni bilo kojoj drugoj vlasti, već isključivo građanima Crne Gore i pozitivnopravnim propisima – zaključila je Milatović.
Nešto duže od 48 sati prije posljednjeg roka specijalni državni tužilac Miloš Šoškić podigao je optužnicu i predao je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, tereteći ih za krivična djela stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja, kao i za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Osim teških optužbi za saradnju sa kriminalnim klanovima, nekadašnjem visokom policijskom službeniku Lazoviću se još - neuobičajeno za ovu vrstu optužbi - pridodaje na teret da je ,,zarađivao oko 2.500 eura kada je vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane iako nije bio upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu”?!
<h2>POLITIČKI MOTIVI OPTUŽNICE</h2>
Prvi put u istoriji Specijalnog tužilaštva, skraćeni sadržaj optužnice protiv Katnića i Lazovića obreo se u saopštenju, tek nepun sat nakon što je optužnica dostavljena Višem sudu.&nbsp;
Taj podatak ukazuje da je bilo od krucijalne važnosti za Specijalno tužilaštvo da se javnost upozori da su bivši državni funkcioneri Katnić i Lazović članovi kriminalnog klana i da se zbog toga traži da im se produži pritvor, iako je podizanjem optužnice izostao onaj bitan elemenat na kojem je tužilaštvo insistiralo – mogućnost uticaja na svjedoke.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsoskic-optuzuje-lazovica-i-katnica-iako-je-tuziteljka-jovicevic-2022-godine-odbacila-krivicne-prijave-za-isto-djelo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zahtjev vrha Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora, pozivanje na mogućnost bjekstva dvojice penzionera i bojazan da će se tobože priključiti &nbsp;Radoju Zviceru - za kojeg brojne policije i tužilaštva država Balkana ne znaju na kojem se kontinentu skriva - ukazuje da akcija SDT-a protiv Katnića i Lazovića ima sve obrise politički motivisanog procesa.&nbsp;
O tome govore i ključne tačke optužnice. &nbsp;
Posebno tvrdnja specijalnog tužioca Šoškića da je u decembru 2020. godine Zoran Lazović, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, ,,protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja”, pribavio korist Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. I to tako što im je ,,obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost”.&nbsp;
Iako je u istrazi saslušano više policijskih funkcionera, pored ostalih i Milorad Žižić, Dragan Radonjić, Vesko Damjanović, Milovan Pavićević – koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska u Crnu Goru - tužilac Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću.&nbsp;
Ali i Milivoju Katniću. Tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu se stavlja na teret da je ,,kao član kriminalne organizacije Radoja Zvicera, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim i medijskim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom?!”
Dakle: uprkos činjenicama iz istrage, ignorišući svjedočke iskaze, specijalni tužilac je ostao kod iste one tvrdnje o kriminalnim akcijama Lazovića i Katnića koje je svojevremeno zapisao u Naredbi za sprovođenje istrage. I koju je kasnije nespretno pokušao razraditi Prijedlogom za produženje pritvora za Zorana Lazovića i Milivoja Katnića od 9. jula. No, tročlano vijeće Vrhovnog suda ignorisalo je činjenice i donijelo je skandalozno neutemeljenu i nezakonitu odluku i konstatovalo ono što ni tužilac Šoškić nije tvrdio - da su Katnić i Lazović omogućili da Belivuku i Miljković da obave januara 2021. godine likvidacije dvojice članova škaljarskog klana koji su likvidirani još avgusta 2020. godine?!
Premda je kasnije Više državno tužilaštvo konstatovalo da je odluka troje sudija Vrhovnog suda bila ,,očigledno pogrešna”, iako svjedočki iskazi policijskih funkcionera apsolutno amnestiraju dvojicu okrivljenih, specijalni državni tužilac Šoškić je ostao pri tvrdnji da su Lazović i Katnić – počinili krivično djelo zloupotrebe položaja skidanjem zabrane Belivuku i Miljkoviću! &nbsp;
Sve je to specijalni tužilac Šoškić uradio iako je znao da je krivične prijave i optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom navodnog skidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću već razmatralo i odbacilo Specijalno državno tužilaštvo i to prije dvije godine!
<h2>IGNORISANJE ODLUKE TUŽITELJKE JOVIĆEVIĆ</h2>
Kako je Portal ETV već pisao, specijalna tužiteljka Sanja Jovićević saslušana je 20. juna ove godine u svojstvu svjedoka u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv Katnića i Lazovića.&nbsp;
Ona je pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem kazala da je nakon analize svih dokaza i podataka – svojevremeno odbacila krivičnu prijavu protiv Zorana Lazovića i službenice Ministarstva unutrašnjih poslova koje su se odnosile su se na ulazak Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru.
- Na moje rješenje o odbacivanju krivične prijave izjavljena je pritužba, koju je kasnije i Vrhovno državno tužilaštvo odbilo kao neosnovanu – navela je Jovićević u iskazu.
U septembru 2021. formiran je predmet protiv Zorana Lazovića na osnovu krivične prijave tadašnjeg poslanika Marka Milačića. Protiv službenice MUP-a (identitet poznat redakciji Portala ETV, ne objavljemo ga radi zaštite integriteta osobe) krivičnu prijavu je podnio tadašnji sekretar u MUP-u Rade Milošević.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo kojem je dostavljena prijava protiv službenice MUP -a dostavilo je spise predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu jer se, prema riječima Jovićević, radilo o istom slučaju, odnosno skidanju zabrane Belivuku i Miljkoviću.
Međutim, nakon uzimanja izjava do tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića i nekadašnjeg načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića, specijalna tužiteljka Jovićević je nepobitno utvrdila da je Lazović o ulasku Belivuka i Miljkovića obaviješten od upravo od njegovog kolege Žižića.&nbsp;
Istovremeno, Jovićević je na saslušanju istakla da tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nikada nije bio prisutan prilikom prikupljanja obavještenja u ovom slučaju.&nbsp;
Žižić je, kako Portal ETV objavio, pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i Zoranom Vučinićem potvrdio da mu je Pavićević prenio informaciju da će Belivuk i Miljković doći u Crnu Goru 17. januara. Pavićević je tu informaciju dobio od načelnika beogradske policije Veselina Milića.&nbsp;
Kada se zna da je crnogorska policija spriječila likvidaciju dvojice srpskih mafijaša na aerodromu u Tivtu krajem januara pred polijetalnje JAT-ovog aviona, ne treba imati specijalne vještine pa shvatiti da je neko u Beogradu želio da Belivuk i Miljković završe svoju karijeru baš na teritoriji Crne Gore.&nbsp;
<h2>PAKOVANJE OPTUŽBI&nbsp;</h2>
I kako je onda specijalni tužilac Miloš Šoškić mogao da ,,spakuje” optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru za Belivuka i Miljkovića?&nbsp;
Jedini odgovor je: politički motivisan progon dvojice bivših funkcionera Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije!&nbsp;
Iako na prvi pogled formulacije koje koristi specijalno državno tužilaštvo djeluju zlokobno optužujuće za okrivljene Katnića i Lazovića, iz obimne dokumentacije kojom raspolaže i Portal ETV jasno se uočava da specijalni tužilac Šoškić svjesno prenebregava bitna svjedočenja policijskih funkcionera u korist okrivljenih.&nbsp;
Uočljiva je i stravična zluopotreba i iskrivljavanje činjenica u istrazi, a posebno tvrdnja da su Lazović i Katnić zloupotrijebili službeni položaj - ,,nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći…”
<h2>,,SLUČAJ ROGANOVIĆ” I DRUGE OPTUŽBE…&nbsp;</h2>
Iza ove formulacije skrivaju se optužbe SDT da su Lazović i Katnić ,,zajednički i protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti” pribavili korist Dušku Roganoviću kojeg specijalni tužilac kvalifikuje kao ,,istaknutog člana kriminalne organizacije Radoja Zvicera”.&nbsp;
Specijalni tužilac Šoškić tvrdi da je Radoje Zvicer, kao organizator kriminalne organizacije, naredio pripdaniku njegove organizacije – Milivoju Katniću - ,,da ne pokreće postupak protiv Roganovića” iako je specijalni tužilac ,,i sam znao da postoje dokazi i obavještenja” da je Roganović ,,izvršio krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti”.&nbsp;
Koja i kakva djela je Roganović počinio i koji dokazi postoje, ne razrađuje se dalje u optužnici, a Katniću se na teret stavlja da je, po nagovoru Lazovića i Zvicera, naložio tadašnjem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću da ,,ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje i njegovog stana i drugih prostorija”.&nbsp;
Osim toga, specijalni tužilac Šoškić tvrdi da je Katnić, po nalogu Lazovića, naredio Čađenoviću da ,,nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi korist Petru lazoviću i Ljubu Miloviću ,,iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti…”
<h2>LAZOVIĆEVO PRIKRIVANJE PRODAJE ŠLJIVOVICE?!</h2>
U dostupnom sadržaju optužnice, nakon tvrdnji o Lazovićevoj i Katnićevoj pripadnosti kriminalnoj organizaciji, najčudnije djeluju optužbe protiv nekadašnjeg policijskog funkcionera za – prikrivanje prihoda od prodaje šljivovice.&nbsp;
Portal ETV je detaljno pisao o akciji istražitelja Specijalnog državnog tužilaštva i pretresu porododične kuće Zorana Lazovića u Bijelom Polju. Tada je detaljno popisivan podrum u kojem su smještena burad sa domaćom šljivovicom.&nbsp;
I to se, između ostalog, sada stavlja na teret Lazoviću: ,,postoji i osnovana sumnja i da je okrivljeni Z. L, u periodu od marta 2021. do marta 2024. godine, u Podgorici, lažno prikazivao činjenice i Agenciji za sprječavanje korupcije podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500 € mjesečno…”
Osim toga, Lazoviću se pripsuje da je ,,neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina (Petra Lazovića) počinio više krivičnih djela - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krijumčarenje...”
Iz teksta koji je objavljen na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva se ne može nazrijeti kada se i kako Lazović bavio prodajom droge i cigareta, a nije su prezentirani ni dokazi, pa ni indicije preko kojih je švercerskih kanala to krivično djelo počinio visoki funkcioner Uprave policije.&nbsp;
Izvjesno je, međutim, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić ultimativno tražio – produženje pritvora za Zorana Lazovića i Milivoja Katnića.&nbsp;
<h2>PRITVOR KAO KAZNA&nbsp;</h2>
I to pokazuje političku motivisanost specijalnog tužioca.&nbsp;
- Pritvor je izuzetna mjera, određuje se i produžava samo u izuzetnim situacijama, onda kada se obezbjeđuje svrha pritvora – omogućavanje nesmetanog vođenja krivičnog postupka i obezbjeđenje prisustva okrivljenog kada to nije moguće nekom blažom mjerom– ističe advokat Marko Radović.&nbsp;
Govoreći za ,,24 sata” na Televiziji E, Radović ističe da se u posljednje vrijeme pritvor olako određuje iako bi trebalo da je praksa da se pritvor, nakon podizanja optužnice, određuje samo u nekim izuzetnim situacijama.&nbsp;
- Po pritvorskom osnovu uticaja na svjedoke, praksa nalaže da se ukidaju razlozi za određivanje pritvora podizanjem optužnice. Kada je riječ o mogućnosti bjekstva, kao pritvorskom osnovu, zakon nalaže da, nakon podizanja optužnice, slabe razlozi za taj pritvorski osnov, istakao je Radović, uz napomenu da ne bi trebalo da – ni tužilaštva, ni sudovi – mjeru pritvora tumače kao svojevrsnu kaznu za okrivljene.&nbsp;
Kako je pisao Portal ETV, na prijedlog Specijalnog državnog tužiulaštva, Vijeće Vrhovnog suda u sastavu sutkinje Vesne Vučković kao predsjednice vijeća i sutkinja Marijane Pavićević i Ane Vuković kao članica vijeća produžilo je 12. jula pritvor Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću.&nbsp;
Lazoviću i Katniću pritvor je prvobitno, 16. aprila, određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici Gorana Šćepanovića, a 14. oktobra u 06:00 sati ističe šestomjesečno trajanje boravka Lazovića i Katnića u Istražnom zatvoru u Spužu.&nbsp;
,,Svim korisnicima koji prenose ili preuzimaju objavljenu informaciju o predmetima u kojima su lica prijavljena, osumnjičena, okrivljena ili optužena za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, ukazuje se na pretpostavku nevinosti predviđenu Ustavom Crne Gore i Zakonikom o krivičnom postupku - da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica za krivično djelo ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda”, piše kao napomena na kraju sažetka optužnice na sajtu SDT-a.

Milatović: Cilj produženja pritvora Katniću i Lazoviću je progon i kriminalizacija nosilaca najviših državnih funkcija u prethodnoj vlasti

Radio-televizija Srbije (RTS) je najavila da će protiv televizija Pink i Informer pokrenuti sudske postupke, jer su "neovlašćeno emitovali emisiju "Oko" u kojoj je gostovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
RTS je naveo da će pokrenuti postupke i protiv odgovornih lica na tim televizijama, te da će kao proizvođač emisije „Oko“, tražiti da se kazne zbog kršenja Zakona o autorskom i srodnim pravima.
Sa Pinka i Informera niko se nije obratio RTS-u sa zahtjevom da se emituje ta emisija, u kojoj je gost bio predsjednik Srbije, „već je sadržaj neovlašćeno preuzet i emitovan“, dodali su.
Time je „zakon grubo prekršen“, piše na sajtu RTS-a.
RTS je javni servis Srbije, dok su Pink i Informer provladine privatne televizije.

RTS najavio tužbu protiv Pinka i Informera

Predsjednik opštine Budva, Nikola Jovanović, pozvao je nadležne institucije da hitno reaguju i ispitaju radove koji se obavljaju kod turističkog lokaliteta Dukley, bez odobrenja gradskih službi.
- Morsko zlo da objasni ko i za čiji račun vrši nezakonite aktivnosti i radove na lokalitetu u neposrednoj blizini “Dukley''- napisao je na Fejsbuku predsjednik Opštine Budva.
Kako je istakao, nadležne inspekcije da hitno reaguju i obavijeste javnost o čemu se zapravo radi i da li su u pitanju pripreme “investicionih” kupališta bez odobrenja nadležnih organa ili radovi za postavljanje pontona ili proširenje plaža.
- Iz kojih razloga se baca dopremljeni pijesak u more i to zahvatu zaštićenog područja. Pozivam medije, NVO sektor i nadležne inspekcije Vlade Crne Gore da ispitaju i da nas obavijeste o čemu je riječ- zaključio je Jovanović.

Jovanović o radovima kod 'Dukley': Morsko zlo da objasni ko i za čiji račun vrši nezakonite aktivnosti

Moldavija je protjerala troje ruskih diplomata, nakon što su vlasti optužile Ambasadu Rusije da je organizovala bijeg proruskog poslanika kako ne bi bio uhapšen u slučaju nezakonitog partijskog finansiranja, prenosi agencija Mina. 
 
Ministarstvo spoljnih poslova u Kišinjevu pozvalo je danas na razgovor ruskog ambasadora Olega Ozerova, nakon što su moldavske vlasti saopštile da imaju potvrdu da je Ambasada Rusije pomogla poslaniku Aleksandru Nesterovskiju da pobjegne, piše moldavski servis Radija Slobodna Evropa. 
 
Ozerov je rekao da je optužba za miješanje neosnovana i nepotkreijepljena. 
 
Rusija je poručila da će odgovoriti na akcije Kišinjeva, prenio je Rojters navode ruske agencije Ria. 
 
Moldavska služba bezbjednosti objavila je snimak na kojem se vidi kako Nesterovski ulazi u rusku ambasadu u Kišinjevu 18. marta, dan prije nego što ga je sud u odsustvu osudio na 12 godina zatvora. 
 
Proglašen je krivim vezano za nezakonito finansiranje proruske stranke povezane sa odbjeglim biznismenom Ilanom Šorom za potrebe kampanja za lokalne i predsjedničke izbore, kao i referendum o aspiracijama Moldavije za članstvo u Evropskoj uniji. 
 
Nesterovski je negirao optužbe, nazivajući ih politički motivisanim. 
 
Služba bezbjednosti je saopštila da je na dan izricanja presude odvezen bijelim automobilom sa diplomatskim tablicama u separatistički proruski region Pridnjestrovlje. 
 
- Ova vrsta aktivnosti je dio mehanizma hibridne agresije usmjerene protiv Moldavije- rekao je na brifingu direktor Bezbjednosno-obavještajne službe SIS, Aleksandru Musteata. 
 
Moldavska vlada, kojoj je cilj da uvede tu bivšu sovjetsku republiku u Evropsku uniju do 2030. godine, više puta je optuživala Rusiju za miješanje i pokušaje destabilizacije.

Kišinjev: Protjerano troje ruskih diplomata

- Uskoro ćemo objelodaniti i ko je sve bio umiješan u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji. Kako su u to bili upleteni crnogorski mafijaški klanovi- kazao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a prenose beogradske Novosti.
On je naveo da su na početku rušitelji ustavnog poretka, misleći tu prvenstveno na srpske studente, tražili ispunjenje njihovih zahtjeva.
- Na početku su rekli "ispunite nam zahtjeve". Poslije su nam rekli nema politike. Rekli su "mi poštujemo institucije", a u samim zahtjevima je elementarno nepoštovanje tužilaštva i sudova, izdavanje naredbi tužilaštvu i sudovima, na koje oni nisu reagovali. Ali su zato odmah po direktnom nalogu spolja, na jednu moju rečenicu reagovali i počeli da potpisuju peticiju protiv mene. Uskoro ću da objelodanim ljudima šta su još radili i iz Tužilaštva za organizovani kriminal i nekih drugih i na šta su sve bili spremni da učine- kazao je sprski predsjednik.
Vučić je dodao da će to biti 'mnogo mnogo' zanimljivija priča.&nbsp;
- Uskoro ćemo objelodaniti i ko je sve bio umiješan u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji. Kako su u to bili upleteni crnogorski mafijaški klanovi, koga su sve organizovali ovdje, i sa kime su se i iz državnih organa sastajali i kako su pripremali sve ono što je trebalo da se dogodi, a to je, ticalo se i mene... Pošto je tako neću još o tome da govorim. Sačekaću da vidim šta će nadežni državni organi da kažu- rekao je Vučić.
Ponovo se osvrnuo na studente.
- Rekli su nam "zahtjevi". Mi smo se mučili da ih ispunjavamo, dok nijesmo shvatili da zahtevi nisu poenta. Da ih nikada zahtjevi nijesu interesovali, da ih to ne zanima uopšte- dodao je Vučić &nbsp;i istakao da studenti &nbsp;poštuju samo boljševičko-fašističke insitucije, i nijedne više.

Vučić: Crnogorski mafijaški klanovi umiješani u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: produzenje-pritvora